Masline će se možda i oporaviti, ali agrumi teško – trebalo je slušati savjete stručnjaka

0
Maslina

Poznati maslinar Jakov Grgičević (64) iz Vrsinika na otoku Hvaru ostavio je grozdove dužica za ‘ledenu berbu’, ali nakon ‘sibirske zime’ u Dalmaciji kakva se ne pamti posljednjih 50 do 60 godina, od svega toga skoro ništa nije ostalo.

Ne samo da su uistinu lijepi (i krupni) plodovi završili na tlu, nego su stabla posve stradala, tako da nešto ovakvo ne pamte ni oni najstariji u Dalmaciji.

– Za ledenu berbu sam ostavio 30 stabala i računao na urod od oko 1.200 kg, no nezapamćena i višednevna zima na predjelu Sajšćina od čak minus 11 stupnjeva Celzijusa, još k tome praćena burom, bila je pogubna.

– Osobito su stradale mlađe masline, recimo kod mog susjeda Talijana Michaele i Oscara Padavechia iz Bergama, zima je naprosto uništila oko 20 posto od ukupno 150 stabala nedavno zasađenih maslina.

– Ja sam pak na svojim maslinama ostavljenim za ‘ledenu berbu’ ubrao jedva 300 kg (1/4) plodova i dobio čak 95 litara izvrsnog ulja, ali što će mi sve to kada su štete za koje u ovoj državi nitko ni najmanje ne mari, zaista pregoleme – govori Jakov.

Hoće li se masline oporaviti, to zaista nitko ne zna, uglavnom, kora im nije popucala, pa je ljudima ostala tek nada kao posljednja šansa.

Naranče

Što će s vremenom pokazati prethodno orezane grane tek će se vidjeti, ali štete na nekim drugim voćkama, pa i agrumima na Hvaru su u odnosu na masline općenito neusporedive, tu je stanje više nego katastrofalno, gotovo kataklizmično.

Težaci su propustili poslušati sugestije meteorologa i poljoprivrednih savjetnika da poberu zrele plodove, a te kulture zaštite mrežama, sada imaju potpuno osušena stabla bez limuna, naranči i mandarina, koja će se prema svemu sudeći vrlo teško (ili baš nikako) oporaviti.

/Mirko Crnčević/

Prčanj – održana tradicionalna Pašticada

0

Tradicionalna prčanjska Pašticada održana je u subotu u Domu Slobode. Kao i uvjek za manifestaciju je vladalo veliko interesovanje, a sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Prisutne je na početku pozdravio predsjednik NVO Bope Zvonko Usanović, koji je istakao da se Pašticada u ovom formatu održava 41. put.

Nekada su nakon spaljivanja karnevala na prčanjskom mulu, svečanu večeru uz paštu i njoke mještani pripremali jedan kod drugoga, po kućama, a u novije doba, to je preraslo u zajedničku zabavu u Domu Slobode.

Stari običaj su obnovili članovi KUD „Napredak” 1975. godine, koji se nastavio do današnjih dana, sa jednom pauzom ratne 1991.godine.

Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji na našim prostorima, koja se održava više od šest decenija i kojoj prisustvuju prčanjski domaćini i brojni gosti.

Pašticada je dio tradicije mjesta, a ovaj običaj iz Venecije, koja je bila centar karnevalskih svečanosti, donijeli su pomorski kapetani.

Uz Usanovića i Zorana Brguljana koji su čitali testament ovogodišnjeg prčanjskog karnevala Palminka Surlaševića,već po tradiciji nastupio je i humorista Dragan Sklender Pele, koji već više od dvije decenije zasmijava publiku na ovoj pučkoj fešti.

Održavanje prčanjske Pašticade pomogli su brojni sponzori, a organizatori su NVO Bope i MZ Prčanj.

/Radio Kotor/

„Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“

0
Korčula – Smokvica – foto Boka News

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić potpisao je s 11 partnera ugovor za EU projekt  „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ ukupnih prihvatljivih troškova u iznosu od 32,6 milijuna kuna (4,3 mil. eura)

Radi se o integriranom razvojnom programu temeljenom na obnovi kulturne baštine, koji ima za cilj stvaranje integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedina ruralna i udaljena područja županije, povezana u jedinstveni turistički proizvod.

Projekt obuhvaća aktivnosti od obnove kulturnih dobara do digitalnog pristupa kulturnoj baštini.

U Smokvici će se izgraditi Muzej zlata i srebra Smokvice, u Korčuli je predviđena obnova palače Ismaeli-Gabrielis u kojoj je smješten Muzej grada Korčule, u Dubrovačkom primorju predviđena je obnova župne kuće u kojoj će se uspostaviti zavičajna kuća Dubrovačkog primorja, a na Mljetu će se obnoviti „austrijski put“ i uspostaviti tematska staza Babinog polja.

Regionalna razvojna agencija DUNEA, osim što će operativno voditi provedbu projekta, bit će zadužena i za komponentu digitalnog pristupa kulturnoj baštini odnosno dostupnost putem pametne kartice i mobilne aplikacije. Budući da je riječ o integriranom projektu temeljenom na obnovi kulturne baštine, u projekt su, kao partneri, uključeni i privatni poduzetnici – Obrt za restauriranje namještaja Depolo iz Korčule i putnička agencija Dominium travel iz Dubrovnika dok su ostali partneri Grad Korčula, KORA, Općina Smokvica, Općina Dubrovačko primorje, Općina Mljet, HRZ, Sveučilište u Dubrovniku, Turistička zajednica DNŽ te Dubrovačko-neretvanska županija.

Za projekt  su  odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 85 posto ukupne vrijednosti projekta iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 -2020.

Lastovski karnevao u nedjelju 26. februara u 12 sati

0
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016.

Tradicionalne karnevalske svečanosti u Donjoj Lastvi – Tivat održatiće se sutra nedjelja 26. februara s početkom u 12 sati.

Suđenje i spaljivanje karnevala je na mulu ispred crkve Svetog Roka. Neposredno, nakon toga, u hotelu Kamelija, održat ćemo tradicionalni maskenbal.

Uz muziku Rilija i Ivane Gajić pružit ćemo dobru zadavu svim učesnicima i podijeliti bogate nagrade najuspješnijim maskama – saopšteno je iz NVO”Harlekin”

Direktorica TO Tivat o nastupu na sajmu turizma u Beogradu

0

Crna Gora se, kao partner na ovogodišnjem 39. međunarodonom sajmu turizma u Beogradu predstavlja se pod sloganom „Crna Gora – uvijek drugačija“. Na štandu osim Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, predstavile su se lokalne turističke organizacije agencije, predstavnici hotela, turističkih agencija, koji su osmislili bogat program i ponude za ovogodišnju prezentaciju.

Više pogledajte u izjavi direktorice TO Tivat Gabrijele Glavočić.

Reagovanje – Azmont Investments: “Privremeno smo odustali od dozvole…”

0
Azmont Investments
Azmont Investments

Kompanija Azmont Investments je u Crnoj Gori prisutna od 2012. godine i od tada izvodi radove na Portonovi rizortu, dok se pripremni radovi velikog obima na izgradnji luke nautičkog turizma (Marine) izvode više od godinu dana.

Uporedo sa izvođenjem pripremnih radova, izrađuje se i projektna dokumentacija.

Do sada, kompanija Azmont Investments kao glavni investitor Potonovi rizorta koji je u nastanku, uradila je kompletan idejni projekat luke nautičkog turizma. Idejni projekat je revidiran i dobijen je pozitivan izvještaj o reviziji istog. Takođe, u najvećoj mjeri završena je izrada glavnog projekta.

Kao glavni investitor projekta, kompanija Azmont Investments je u ovom trenutku samo privremeno odustala od zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole i to isključivo iz formalnog razloga. Naime, u skladu sa pravilnikom o načinu izrade, razmjeri i  bližoj sadržini tehničke dokumentacije, grafička dokumentacija između ostalog treba da sadrži i elaborat parcelacije po planskom dokumentu, ovjeren od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra. Dodatno, iz objektivnih razloga predmetni elaborat nije završen i ovjeren od strane nadležnog organa. U ovom trenutku u toku je izrada predmetnog elaborata.

Isti elaborat će nakon ovjere poslužiti kao osnov za zaključenje aneksa ugovora o korišćenju morskog dobra, što je već usaglašeno sa predstavnicima Morskog dobra.

Dakle, nakon izvršenja ove dvije jednostavne, formalne i nesporne aktivnosti, kompanija Azmont Investments će odmah obnoviti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i istu pribaviti u zakonom propisanom roku. Još jednom želimo da naglasimo da se izgradnja Portonovi rizorta nastavlja shodno planovima, a to uključuje i najmoderniju Marinu koja će biti sastavni dio – kaže se u saopštenju iz Azmont Investmentsa.

Tradicionalni zimski kotorski karneval – povorka, spaljivanje karnevala, koncert klape Intrade

1
Kotorski karneval – foto Boka News

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se sutra, nedjelja 26.februara velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan  koncert Tomislava Bralića i klape Intrade  na glavnom gradskom trgu.

Kotorski maskenbal, u okviru zimskih karnevalskih fešti u Kotoru, održaće se večeras subota 25. februara od 21 sat u Poslovnom centru “Vukšić”. Goste će zabavljati Boka bend i The Grupa.

Tomislav Bralić i Intrade

U nedjelju 26.februara karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, tako da će saobraćaj biti zatvoren na potezu od otvorenog bazena do kružnog toka, kod marketa “Idea”, od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Formiranje karnevalske povorke biće na Tabačini, od zgrade Jugopetrola do Jaslica, kao i od ulaza na paking „Benovo“,  iza zgrade SUD–a do Kamelije, tako će i ovaj sporedni put biti zatvoren od 13 sati i 30 minuta  do 15 sati i 30 minuta.

Na dan karnevala iz štampe će izaći  humoristično-satirični list “Karampana“ i „Ćakulona“.

Kotorski karneval 2015.
Kotorski karneval 2015.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator  Turistička organizacija Kotor, a  pokrovitelj Opština Kotor.

U velikoj završnici Riječkog karnevala učestvovati će preko 10.000 maškara

0
Rijeka maškare

U velikoj završnici Riječkog karnevala u nedjelju u Međunarodnoj karnevalskoj povorci sudjelovat će više od 10.400 maškara u 110 karnevalskih skupina, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare.

 Povorka u kojoj će biti i 74 alegorijska kola krenut će u nedjelju, 26. februara u podne, a očekuje se da će posljednje maškarane skupine Korzom proći oko 20 sati. Osim maškara iz svih krajeva Hrvatske, najavljen je dolazak maškara iz Italije, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Belgije, Francuske i Danske.

 Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako je siguran da će povorku promatrati mnogi gledatelji. Istaknuo je da Riječki karneval, uz zabavu, veselje i ugodna druženja, donosi i znatnu zaradu, ponajprije uslužnim djelatnostima. Tijekom vikenda u kojem se održava velika povorka ugostiteljski objekti ostvare oko 1,5 milijuna kuna veći promet od uobičajenoga, a odlično su popunjeni i smještajni kapaciteti u Rijeci i okolici, rekao je, dodajući da je zarada od karnevala na riječkom području oko 10 milijuna kuna, a ulaganja oko dva milijuna, te da je zato jasna i gospodarska korist od te manifestacije.

 U subotu, večer uoči povorke, održat će se tradicionalni Humanitarni karnevalski bal na kojem će biti oko 300 uzvanika i na kojem će se prikupljati novac za Udrugu osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije za nabavu potrebne medicinske opreme. Do sada je, rekao je Obersnel, na humanitarnim balovima prikupljeno nešto više od milijun kuna.

Posljednjega maškaranog vikenda u Hrvatskome primorju održat će se mnoge plesne zabave i gastronomski događaji. Slijedi paljenje Pusta, a karneval završava u utorak, nakon čega dolazi Pepelnica ili Čista srijeda, kojom počinje korizma.

Tivat – mještani Cacova ogorčeni, klizište ugrožava kuće

0

Dvadesetak žitelja nekoliko kuća u najvisočijem dijelu naselja Cacovo u Tivtu, obratilo nam se juče  zbog kako kažu, ogromnih problema koje već tri mjeseca imaju zbog izgradnje prve faze nove ulice kroz to naselje.

Preduzeće „Civil Engineer“ iz Podgorice sa kojim je Opština Tivat kao investitor potpisala ugovor o gradnji 200 hiljada eura vrijedne prve faze saobraćajnice u Cacovu, radove je počelo je u novembru prošle godine sa istočnog kraja buduće ulice, između kuća u najvisočijem dijelu naselja.

„Dok je bilo suvo vrijeme i pogodni uslovi za radove, ovdje su bila samo po 3-4 radnika koji su nešto malo kuckali i kopali. Bageri su probili najveći dio trase, potkopavši naše međe, čak i kuće, a situacija se dodatno usložila nakon nedavnih kiša kada su se otvorila i manja klizišta koja su oštetila naša imanja i zbog kojih strahujemo i za kuće u kojima živimo“- rekli su nam mještani koji nisu željeli da im se imena navode u novinama. Oni tvrde da su građevuinske mašine i kamioni potpuno devastirali i postojeći uski betonski put do njihovih kuća zbog čega lome kola, cijepaju gume ili uopšte ne mogu proći cestom.

„Ovdje živi dosta starih i teško pokretnih ljudi a Hitna pomoć ne može ili ne želi da dolazi do nas zbog uništenog ili zakrčenog puta. Nedavno je ovdje bio smrtni slučaj a do kuče pokojnice nije se moglo prići od kamiona i miksera.  Dio kuća već duže je vrijeme bez telefona jer su radnici oštetili kablove. Stalno zovemo nadležne u Opštini i insistiramo da se ovaj posao što prije završi. Nismo protiv gradnje puta, ali ne na ovakav neodgovoran i očito, dobro ne pripremljen način koji nam stvara višemjesečne teškoće i oštećuje našu imovinu“- kažu žitelji Cacova.

Prema njihovim riječima najviše štete za sada je pretorpjela kuća porodice Alić kojoj je srušen potporni zid, stepenište za silazak u baštu, a došlo je i do oštećenja dva balkona i spoljašnjeg stepeništa pa se trenutno u potkrovlje te kuće uopšte ne moće ući. Iz kuće je prije desetak dana kad se potporni zid srušio i pala ograda sa donjeg balkona, u sred noći preventivno, evakuisano dvoje starijih ljudi. Vikendica porodice Jovanović iz Švedske trenutno je potpuno odsječena od svijeta, a dio njihovog potkopanog imanja odnijela je voda.

„Gradnja saobraćajnice u Cacovu zbog sastava i konfiguracije terena, jedna je od najtežih i najizazovnijih investicija posljednjih gdoina u Tivtu. Na gradilištu fizički ne može raditi istovremeno više od 5 ljudi, a mi ulažemo maksimum napora da se sve to što brže okonča. Ja sam tamo na terenu bukvalno svaki dan. Čim stane kiša, krećemo sa nastavkom izgradnje gornjeg potpornog zida na krajnjem dijelu prve faze saobraćajnice prema sjeveru, kao i gradnjom kontrafora koji će učvrstiti donji potporni zid“- kazao je direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Peđa Obradović. On ističe da je na gradilištu trenutno „maltene živo blato“ u koje je i bager djelimično potonuo i da se trenutno ne može ništa raditi dok se teren ne prosuši i voda oteče. Istakao je da će uskoro biti raspisan i tender za drugu fazu saobračajnce koja će biti ukupno duga skoro 450 metara i da će se taj posao nastaviti odmah kad se kraju privedu radovi na prvoj fazi.

Obradović je naveo da „maksimalno vode računa“  da se napravi što manje štete prilikom izvođenja radova ali da se to u tako ograničenim i izazovnim prostornim uslovima jednostavno ne može izbjeći.

„Sve što je oštećeno na privatnim objektima i imovini, kao i na postojećem putu, saniraćemo i otkloniti. Sa porodicom Jovanović smo u dnevnom kontaktu i dogovaramo se kako da uredimo kolski prilaz njihovom imanju“- istakao je Obradović koji je kaže, i sam prije desetak dana bio na licu mjesta kada su u jedan sat ujutro, iz svoje kuće evakuisani stariji Alići.

„Nije riječ o pravom klizištu i to smo definitivno utvrdili već o pomjeranju površinskog sloja zemlje zbog ranijih nepravilno napravljenih usjeka za potporne zidove. Nema opasnosti za okolne objekte“- poručio je Obradović apelujući na mještane da se strpe dok se radovi ne završe.