U more pušteno deset glavatih želvi

0
Glavata Zelva – foto Marin Gospić

Deset glavatih želvi, a među njima i pet pronađenih protekle zime na zadarskom području, pušteno je natrag u more.

Ovi morski gmazovi prosječno su proveli po šest mjeseci u Centru za oporavak morskih kornjača u Puli. U novu životnu avanturu, nakon oporavka i čipiranja, s plaže pored svjetionika Verudica na poluotoku Verudela u Istri zaplivali su Giovanni, Brankica, Marko-Beni, Patricija, Miro, Raslinka, Issa, Tina, Luce i Shiggy-Lola. Puštanje kornjača u more bila je prigoda i za predstavljanje rada Centra za oporavak morskih kornjača, informacije o ovoj ugroženoj vrsti, ali i predstavljanje svake jedinke: dužine oklopa, težine, lokacije pronalaska i ozljeda koje je imala.

– Jako nam je važno da se javnost senzibilizira za ovu ugroženu morsku vrstu i da, ukoliko ih uoče zimi nasukane na obali, što prije o tome obavijeste zadužene veterinare na tom području ili Centar 112, kako bi životinje što prije dobile potrebnu skrb i šansu za preživljavanje. Kao primjer mogu izdvojiti gospođu Brankicu Bolić iz Posedarja, koja, ne samo da je dojavila o pronalasku želve, već je u nekoliko navrata preuzela životinje i skrbila o njima do našeg dolaska. Među ovih deset, koje smo pustili u more, upravo je jedna koja nosi njezino ime, kaže biologinja Karin Gobić iz pulskog Aquariuma.

Za preuzimanje i brigu o morskim kornjačama na zadarskom području je zadužen veterinar dr. Marino Mirčeta koji je ovu zimu imao pune ruke posla. Niske temperature i bura nisu bile naklonjene ovim hladnokrvnim životinjama za koje se pretpostavlja da prezimljuju ukopane u mulj na morskom dnu. Tako ih je dvostruko više od prosjeka od početka prosinca prošle godine pa do polovine veljače 2017. završilo na obali. Za tri je bilo prekasno, a dvije, Odette i Melita teška više od 100 kilograma s oklopom dugim 95 centimetara, uginule su zbog težine ozljeda koje su imale. Melita je bila najveći primjerak s kojim se dr. Mirčeta susreo, ali i koji je stigao u pulski Aquatorium.

Kornjača Marko-Beni, koja je jučer puštena u more, već ima hrvatsku markicu, a pronađena je pothlađena u siječnju u moru kod Karina. Duljina oklopa joj je 58,5 centimetara i teži 22,2 kilograma. Na istoj lokaciji nekoliko dana kasnije pronađene su Miro i Patricija, obje pothlađene. Miro ima oklop duljine 64 centimetara i teži 28,8 kilograma, a Patricija je duga 65 centimetara i teži čak 33 kilograma. Brankica je stigla nekoliko dana kasnije iz Posedarja. Oklop joj ima 68 centimetara i teži 38 kilograma. Giovanni je u Pulu stigao 25. siječnja nakon što je pothlađen plutao u Karinskom moru. S oklopom dugim 73,5 centimetara i težinom od čak 48 kilograma, bila je to najveća kornjača među deset pušenih natrag u more nakon prezimljavanja u Aquatoriumu.

Foto: Marin Gospić

www.zadarskilist.hr

Koncert gradske muzike i četiri tenora

0

U sklopu trodnevne manifestacije “Muzičke promenade” koju priređuje Centra za kulturu Tivat, u utorak 20. juna će na gradsoj rivi i šetalištu Pine sa početkom u 20.30 sati koncert održati Glazbeno-prosvjetno društvo “Tivat”.

Gradska muzika će sa interesantnim  programom koračnica, potpurija i obrada djela klasične i popularne muzike, nastupiti pod dirigentskom palicom profesorice Nevile Klakor.

Na Pinima će potom od 22 sata koncert održati četiri tenora – Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Marko Pecotić i Marko Škugor.

MUZICKE-PROMENADE

Manifestacija “Muzičke promenade” u Tivtu će biti završena u srijedu veče kada će koncert sa početkom u 21.30 sati  na gradskoj  rivi održati Crnogorski simfonijski orkestar.

Izložba fotografija na Rimskim mozaicima

0

Izložbe fotografija IGALO – ULCINJ, FOTOPIS SA CRNOGORSKE RIVIJERE autora Janusza Reclawa iz Varšave, otvorena je u nedjelju na lokalitetu Rimski Mozaici u Risnu.

Crnogorsko primorije, po riječima umjetnika, je bez sumnje jedan od najljepših kutaka svijeta i njegove ljepote treba da budu promovisane na svim geografskim šririnama.

Janusz Reclaw je arheolog Varšavskog univerziteta. Njegova avantura sa fotografijom je počela tokom istraživanja Centra za proučavanje antike Jugoistočne Evrope pomenutog fakulteta gdje je i zaposlen. Izložba je podržana od strane ambasade Republike Poljske u Podgorici.

Imao je više samostalnih izložbi u Crnoj Gori i Poljskoj.

Svi zainteresovani u periodu od 18. do 28. mogu pogledati izložbu.

Buđenje ljeta

 

Don Brankovi dani muzike od 13. jula do 13. avgusta

0
Don Brankovi dani muzike

Šesnaesti po redu Don Brankovi dani muzike u okviru 9. Međunarodnog festivala KotorArt realizovaće se pod pokroviteljstvom Opštine Kotor a zahvaljujući kooperativnosti i razumijevanju umjetnika, u periodu od 13. jula do 13. avgusta sa deset, umjesto planiranih šesnaest, programa u glavnom i preko sto programa u pratećem programu.

Tradicionalno, na Dan državnosti 13. jula ispred Katedrale Sv. Tripuna, na koncertu pod nazivom “Korijenje” nastupiće Festivalski orkestar KotorArta sa muzičarima iz četiri zemlje koji su tokom februara izabrani kroz međunarodnu audiciju.

Na programu će biti svjetska premijera“Varijacije na temu Bokeljskog kola”, djela koje je porudžbina festivala. U pitanju je autorsko djelo šest mladih kompozitora iz regiona čijim je radom koordinirala kompozitorka Nina Perović, na temu tradicionalne melodije Kola Bokeljske mornarice, jednog od muzičkih simbola Boke. Djelom će se istovremeno obilježiti i 175 godina postojanja Gradske muzike Kotor, koja će biti uključena u realizaciju ove premijere kao i pripadnici Bokeljske mornarice.

Na programu svečanog otvaranja biće izveden i naknadno uvršten Prvi klavirski koncert Ludviga van Betovena u izvođenju proslavljenog kotorskog pijaniste Ratimira Martinovića.

Otvaranje će istinski svečani karakter zaokružiti svjetskom premijerom autorskog filma izuzetnog i nagrađivanog reditelja, Kotoranina Dušana Vulekovića. Ovaj film je takođe porudžbina Festivala KotorArt, a  posvećen je tradiciji umjetnosti na prostoru Kotora i Boke.

Festivalski orkestar KotorArt-a, nastupiće i 18. jula na koncertu pod nazivom “Poljska u srcu”, koji se odvija uz podršku Ambasade Poljske, gdje će izvoditi djela poljskih kompozitora, pod palicom Bartoša Žurakovskog i sa pijanistom Lukašem Krupinjskim.

Na programu je i koncert učenika kotorske muzičke škole koji će ove godine, u čast sedam decenija postojanja ove institucije, cijelokupni program posvetiti opusu Vide Matjan, osnivača škole.

Prvi u nizu koncerata Coca Cola stage-a je ujedno i posljedni koncert u okviru Kotorske koncertne sezone koju Muzička škola organizuje od oktobra do ljeta. U pitanju je 27. jul i nastup jednog od sinonima klasične muzike na ovim prostorima – violiniste Stefana Milenkovića sa njegovim tango sastavom na kotorskoj Ljetnjoj sceni.

Najmlađe očekuju muzičke radionice pod nazivom “KotorArtić”, a 1. avgust  je rezervisan za svjetsku zvjezdu – violinistu Nemanju Radulovićai sastav  “Đavolji trileri”. Veče nakon Nemanje nastupiće drugi svjetski proslavljeni violinista našeg porijekla, Roman Simović, koji će u okviru koncerta pod nazivom “Roman i prijatelji” svirati sa svojim gostima, Nemanjom Radulovićem, Milenom Simović, Draganom Đorđevićem, Aljonom Baevom, Olgom Sitkovetski i Đovanijem Njokijem, u raznovrsnom programu.

U okviru partnerstva sa Luštica Bay-om, novim turističkim gradom koji se razvija u spektakularnom pejzažu crnogorske obale, koji je i ekskluzivni sponzor, uslijediće koncert pod nazivom “Miloš Invites” na kom će proslavljeni crnogorski gitarista, ekskluzivni umjetnik Dojče gramofona i stalni gost KotorArta, Miloš Karadagliću Luštica Bay-u predstaviti svoje sjajne ovogodišnje goste – sopranistkinju Pumezu Mačikizu i gudački kvartet “Strings Attached”.

Otvoreni “Don Brankovi dani muzike”

Iz ciklusa Coca Cola stage održae se još dva koncerta i to: 11. avgusta “Alhemija duše” sa Amirom Medunjanin i između ostalih, izuzetnim džez pijanistom Bojanom Zulfikarpašićem. Posljednji koncert ovogodišnjih KotorArt Don Brankovih dana muzike, 13. avgusta, biće  “Music Forces United”, kada će se po prvi put okupiti vokali Bisera Veletanlić, Gabi Novak i vodeći džez pijanisti sa ovog prostora – Matija Dedić i Vasil Hadžimanov.

Preko stotinu pratećih programa, za koje je KotorArt raspisao audiciju, dešavaće se tokom cijelog trajanja festivala, nastupom različitih muzičkih ansambala i performera na kotorskim pjacama, sa idejom oživljavanja javnog prostora i davanja umjetničkog sadržaja koji im po svemu i pripadaju.

Pokrovitelj ovogodišnjih KotorArt Don Brankovih dana muzike je Opština Kotor, dok su glavni sponzori sada već tradicionalno Luštica Bay i Coca Cola.

Opština Kotor: Gradska uprava neće biti utočište za partijske vojnike

1
Kotor – foto Boka News

Nova opštinska vlast u Kotoru stekla je povjerenje građana, pored ostalog, na osnovu čvrstog programskog opredjeljenja da se mora ukinuti partitokratija i eliminisati partijsko zapošljavanje kao njena najizraženija posljedica, kazali su iz Opštine Kotor.

Kako su naveli, u cilju realizacije programskog obećanja nove opštinske vlasti, ali i onoga što je interes svih Kotoranki i Kotorana, a to je da se izgradi profesionalna, kompetentna i efikasna lokalna administracija, nova opštinska vlast preduzima sveobuhvatne mjere na tom planu.

“U tom pogledu ističemo da su u svim sekretarijatima opštine Kotor, uz poštovanje najviših standarda profesionalne odgovornosti, u izradi sistematizacije radnih mjesta. To pokazuje našu čvrstu riješenost da se uvede red, da se zna ko šta radi, da se zna ko je zadužen za unaprijed poznatu aktivnost i za šta se polažu računi. Ova mjera znači da se u Kotoru otvaraju vrata za kompetentan i profesionalan kadar. Rad na novim sistematizacijama je ne samo uslov za uvođenje reda u upravu, već i snažan sistemski podsticaj pozitivnoj selekciji kadra i jačanju reputacije lokalne administracije. Na taj način prekinuće se praksa neodgovornog upravljanja kadrovskom politikom i stvoriće se efikasan i nepristrasan temelj nove organizacije rada u Opštini Kotor,” kazali su iz Opštine.

Takođe, dodaju, u budžetu su predviđena značajna sredstva i to u visini od 400.000 eura za otpremnine, što pokazuje visok nivo socijalne odgovornosti i senzibilnosti nove opštinske vlasti.

“Naime, činjenica da je u budžetu Opštine Kotor predviđeno 400.000 eura za otpremnine govori da je osim zacrtanog prioriteta o rasterećenju administracije i ostvarivanju ušteda u lokalnom javnom sektoru, ambicija nove opštinske vlasti da se onima koji su višak pruži sasvim adekvatan materijalno-finansijski osnov za obezbjeđenje egzistencije i pronalazak nove radne i profesionalne šanse,” dodali su.

Buđenje ljeta

Kako su zaključili, opštinska uprava Kotora neće biti utočište za partijske vojnike, već će biti podsticajan ambijent za profesionalne i odgovorne službenike i namještenike.

Papinski brodet – skromni obrok komiških ribara, koji je oduševio papu Aleksandra III

0
Brodet -foto Božo VUKIČEVIĆ/HANZA MEDIA

Bilo je to prije gotovo osam i pol stoljeća, flota pape Aleksandra III se u martu 1177. godine, na putu u Veneciju, od nevremena sklonila na južnoj strani Palagruže. Papina svita i pridošlo domaće stanovništvo nastojalo je crkvenom poglavaru pripremiti što bolju trpezu.

No, Papinu su pozornost privukli dobro raspoloženi ribari koji su na žalu nešto skuhali i jeli. Papa je probao njihov brujet i oduševio se toliko da je komiškim ribarima dao veće slobode, oslobodio ih je nekih davanja…

Znatiželja me navela da istražim stare navike u drevnim spisima, rekonstruiram skromni obrok komiških ribara na žalu Palagruže i tako ga otrgnem zaboravu.

Temelj te rekonstrukcije je jeftina riba, srdele ili što god se već, ovisno o stađunu, ulovi i stigne u brodsku kuhinju, uz temeljne sastojke kao što su maslinovo ulje, kapula, lovor, vino, te dodatak divljeg luka, trava, kapara, motara…, a za dodatnu slast tu su suhe smokve i suvice. Papinski brujet za prste polizat, baš kao što je to napravio Aleksandar III davnih dana.

POTREBNO JE ZA 4 OSOBE:

  • – 1 kg ribe (srdela…)
    – ½ dl maslinova ulja
    – 1 kapula
    – 1 dl vina
    – 2 struka divljeg luka
    – desetak vrhova kapara
    – 2 lista lovora
    – 1 struk motara
    – 5 suhih smokava
    – 10 suvica
    – začinske trave (malo mravka, kadulje…)

Kotorska delegacija na obilježavanju 74. godišnjice bitke na Sutijesci

0
Sutijeska 2017.

74. godišnjica bitke na Sutjesci obilježena je juče. U brojnoj delegaciji SUBNOR-a i antifašista Crne Gore bile su prisutne i članice Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor Anka Perović i Daliborka Seferović. One su zajedno sa kolegama posjetile i odale poštu poginulim rodoljubima na spomeniku na Plani.

Na tom mjestu poginulo je četrdeset i jedan borac proslavljene Pete proleterske Crnogorske brigade, koji od 16. do 20. aprila 1943.godine herojski padoše u borbi protiv italijana i domaćih izdjnika za oslobođenje Plane.

Plana

Put je zatim nastavljen ka Sutjesci koja i nakon 74 godine okuplja borce, predstavnike boračkih organizacija iz čitave Jugoslavije i ovo mjesto čini mjestom jedinstvenog patriotizma i požrtvovanja. U “Dolini heroja” okupilo se nekoliko hiljada ljudi.Svi prisutni su se prisjetili na tu slavnu ofanzivu, na osamnaest hiljada gladnih, izmučenih i slabo naoružanih proletera koji su sa sobom vodili četiri hiljade ranjenika,tifusara, naroda u zbjegove i koji su se branili od duplo naoružanih i obučenih, stodvadesetosam hiljada njemačkih, italijanskih i bugarskih vojnika, sa osam pukova artiljerije, bataljonima tenkova i 160 aviona. Okupator je mislio da su oni pobjednici ne znajući da srce u junaka odlučuje i da pod barjakom časti i slobode na čelu sa komandantom Savom Kovačevićem obruč se probija i s pobjeom kroz vrleti Zelengore dobijena je još jedna bitka, dobijena je Sujeska.

Sutijeska 2017.

Sutjeska epopeja je bila najteža, najkrvavija i prelomna bitka II Svjeskog rata i 15.juna 1943.god. izvoljevana je najveća pobjeda. Prisustvom Hrvata, Slovenaca, Bosanaca, Hercegovaca i Crnogoraca dokazuje se da je Sutjeska i dalje najznačajniji simbol koji spaja narode na ovim prostorima.

Sutijeska 2017.

Ređali su se govornici posjećaju ći se na događaje kojisu se zbili 1943.god., a potpredsjednica SUBNOR-a Crne Gore Branka Nikezić je rekla riječi koje svi treba da pamtimo: “Neka ova dolina heroja, neka Tjentište i Sutjeska, žive u svima nama, onako kako se cijeni sve najsvetije, i onako kako Sutjesku cijene i poštuju borci i antifašisti Crne Gore. Sa sjećanjem na slavnu prošlost i s nadom i pregnućem za budućnost mladih generacija, neka je slava herojima Sutjeske- “Smrt fašizmu – sloboda narodu”.

Izdati uslovi za gradnju na Mamuli

0
Mamula – Boka Kotorska

Ministarstvo održivog razvoja izdalo je urbanističko-tehničke uslove (UTU) kompanija Orascom Hotel Management  Mamula  Montenegro, kojim je predviđena rekonstrukcija i izgradnja hotela na ostrvu Lastavica u Boki.

Budući kompleks imaće, kako se navodi u UTU, najviše 30 smještajnih jedinica, sa 66 ležaja.

„Imajući u vidu specifičke istorijske, arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti ostrva Lastavica i tvrđave  Mamula , ovaj kompleks je predviđen sa specifičnom vrstom usluge orijentisane prvenstveno ka ekskluzivnim oblicima edukativnog turizma. S obzirom na sve veću popularnost edukativnog turizma i opšti trend sticanja i prezentovanje znanja van tipičnog „učioničkog“ ambijeta, procjenjuje se da bi organizacijom prestižnih naučnih skupova, seminara, stručnih obuka, umjetničkih kolonija… na cjelogodišnjem nivou, turistički kompleks  Mamula  mogao izrasti u prestižnu destinaciju u Svijetu“, navodi se u UT uslovima.

Minimalna planirana kategorija je pet zvjezdica, planirano je proširenje postojećeg pristaništa, kao i izgradnja helidroma.

Mamula kompijuterska simulacija
Mamula kompijuterska simulacija

„Izvorna arhitektura tvrđave se mora sačuvati, adaptacije su moguće isključivo u njenim postojećim gabaritima. Sadašnji prirodni ambinet ostrava treba u najvećoj mjeri zadržati i unaprijediti. U zatvorene djelove masivne tvrđave mogu se smjestiti različite savremene funkcije, do 70 ležaja, naučne i umjetničke radionice, galerijski prostori, akvarijum, planetarijum, konferencijska sala, interpretativni centar „Campo  Mamula “ sa istorijskom tematikom iz dva svjetska rata, ekskluzivni restorani, suvenirnica… Van zidina tvrđave je amfiteatar, svjetionik, pristanište, helidrom, stjenovita plaža, pješačka staza sa punktovima za odmor“, navodi se u dokumentu.

Kao dio švajcarske kompanije Orascom, novoosnovana firma predstavlja nacionalnu projektnu kompaniju odgovornu za realizaciju projekta.

Buđenje ljeta

Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala je u julu 2014. godine uslove za izradu projekta za zaštitu i revitalizaciju Mamule. Iz kompanije je ranije najavljeno da će investicija iznositi 15 miliona eura.

/V.L/

XIII Međunarodni Žućenica fest – ”Pjat od žućenice” – foto

0

Tradicionalna kulturno–gastronomska manifestacija ”Pjat od žućenice”, u sklopu  XIII Međunarodnog Žućenica fest-a otvorena je u subotu  na gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Šesnaest ekipa sa preko 150 kulinara amatera, zaljubljenika u žućenicu, predstavili su jela ove najpoznatije jestive trave u Boki Kotorskoj. Predstavljeno je i degustirano više od 200 jela sa žućenicom.

Žućenica fest 2017.

Posjetioci su po prvi put bili u prilici degustirati neka nova jela od žućenice, poput paprika punjenih žućenicom, tulumbe od žućenice…

Na ovogodišnjoj fešti učestvovali su, pored tivatske Organizacije žena, Kolo srpskih sestara,  Hotel Pine, Buregdžinica ”Dute ”, NVO ” Harlekin ”, Luštica bay, Fakultet za mediteranske studije, Radio Tivat, Bokeški forum, Aktiv žena Socijal demokrata, Organizacija žena Risan, NVO Ruke iz Herceg Novog, Restorana ” Mali raj ” iz Igala, Srednje i Više ugostiteljske škole  ”Sergije Stanić ” iz Podgorice, Kavačka alla maka, ekipa iz poljskog grada Skočova.

Na otvaranju „Žućenica festa“, brojne goste i turiste pozdravili su jedan od osnivača fešte Mašo Čekić i direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.

Žućenica fest 2017.

Dok su stotine gostiju uživale u degustaciji jela, mediteranski štimung upotpunio je nastup Gradske muzike Tivat, a fešta se nastavila  nastupom poznate splitaska klape „Rišpet“ sa jedrenjaka MCG  „Jadran“.

Više fotografija na našoj facebook strani.

 

Predsjednik opštine sa saradnicima posjetio Risan – obećali riješavanje problema

0
Posjeta MZ Risan

Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić danas je sa najbližim saradnicima posjetio MZ Risan.

U razgovoru sa građanima Risna, kao i sa predstavnicima MZ, predsjednik i njegovi saradnici upoznati su sa problemima sa kojima se susrijeću u svakodnevnom životu te sa njihovim viđenjem razvoja Risna.

Risan jutros

Najavljena je neposredna saradnja na rješavanju tekućih problema, kao i pomoć u rješavanju svega onoga što je u domenu rada opštinskih institucija.

Delegaciju opštine su pored predsjednika činili i potpredsjednici Branko Nedović, Milivoje Samardžić i Ljiljana Popović-Moškov, kao i direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Rato Brajkovic.