Nakon pretežno sunčanog početka sedmice, uz ugodne temperature, četvrtak je donio jačanje jugozapadnjaka i juga, uz više oblaka na Jadranu.
Tokom petka, najavljuju meteorolozi HRT-a, očekuje nas još oblačnije vrijeme, u drugom dijelu dana uz sve češću i obilniju kišu.
Jače naoblačenje s kišom i grmljavinom, najprije na sjevernom Jadranu, do kraja dana i na većem dijelu obale.
U subotu na sjeveru razvedravanje, a u Dalmaciji promjenljivo, još mjestimice s kišom. U nedjelju djelomice ili pretežno sunčano.
HAK će upozoravati i na poteškoće u prometu na moru – u petak zbog jakog, mjestimice i olujnog juga, a u subotu podjednako jake pa i jače bure, najprije na sjevernom dijelu.
No, već u nedjelju slijedi njezino slabljenje, a od ponedjeljka i nova južina, uz toplije vrijeme.
Samo oni koji znaju kolika je plastična ribarska kašeta, u koju stane oko sedam-osam kilograma ribe, mogu povjerovati da je sipa koja se nalazi u ovoj s fotografije stvarno rekordnih, još neviđenih gabarita.
Naime, teška je puna četiri kilograma, a službeni podaci govore da su u Jadranskom moru do sada zabilježene jedino sipe do tri kila.
Sipa – monstrum osvanula je jutros, još živa, da svježija ne može biti, na malom, priručnom prodajnom mjestu ispred kvartovskog dućana u zapadnom dijelu grada, a fotografirao je jedan naš čitatelj, i sam sportski ribolovac. I to je sve što tom primjerku cijenjenog glavonošca znamo. Ostaje tajnom tko je ovu ogromnu sipu ulovio, gdje i kojim alatom, ali je sasvim izvjesno da bi bila dovoljna za crni rižot za bar 30-ak ljudi.
Približava se ožujak i čini da će se ove godine pokazati tačnom ona narodna ribarska – U po marča sipa i komarča.
Zadarska ribarnica jutros je bila puna svježih ‘divljih’ podlanica, a nadrugom kraju grada izronila je ova fascinantna rekorderka.
Na ušću rijeke Mirne, kod Tarske vale, ovih dana gotovo «vrije» od automobila inozemnih i domaćih registarskih pločica. Pronaći parkirno mjesto gotovo je nemoguća misija, a razlog tome vrlo jednostavan, pojavile se strijelke, ribe slične brancinu koje je veoma jednostavno uloviti s obzirom na njenu proždrljivost. Riba sočna i ukusna mesa od koje rastu zazubice privukla je mnoge.
Lovili od 30 do 60 kila ribe na noć
Austrijanci, Talijani, Slovenci iz obližnjeg Kopra, ali i udaljenije Ljubljane, popraćeni domaćim ribičima iz Poreča, Novigrada, Pule, Labina… gotovo da su zauzeli svaki djelić obale. Lovi se s manjeg mosta, iz baraka i većih brodica, ali i s kopna uz rijeku, na mostu gdje prolaze automobili jer svatko želi okušati sreću. Tko je ovom državnom cestom prolazio automobilom pomislio bi da se radi o nekom sportskom natjecanju jer u kasnim popodnevnim satima tu zna biti i više od 40 ribolovaca. Kako saznajemo, strijelke su se prvo pojavile u okolici Plomina, potom nestale i nanovo se pojavile, ali ovoga puta u Tarskoj vali. Kada se to pročulo ribolovci su se počeli okupljati u velikom broju, a kružile su priče da su pojedinci dnevno ulovili od 30 do 60 kilograma te ribe.
Strijela skakuša (pomatomus saltatrix), spada u izrazite grabežljivice, pa je čak primijećeno da napada druge ribe ne zbog hrane, nego samo zbog napada kao takvog. Životni vijek joj je oko devet godina i za to vrijeme može narasti do 130 cm dužine i 14,4 kilograma težine. Nekada se zadržava uglavnom u južnom Jadranu, ali već godinama može ju se pronaći u cijelom jadranskom području sve do najsjevernijih dijelova Istre. Lovi se prvenstveno raznim varalicama prije kojih se montira poseban čelični predvez zbog njenih, poput žileta, oštrih zubi. Također se može koristi i drugi ribolovni pribor poput panule, pribora s udicama i slično. Mreža se pak pokazala kao totalno neučinkovit alat, jer će ova «morska pirana» svaku s lakoćom pregristi.
Strijelka je riba koja dolazi u jatu
Situacija na «ribolovnom terenu» u Tarskoj vali odavala je pak sasvim drugačiju sliku od one o kojoj se pročulo. Istina jest da se na početku pojave ovih morskih predatora odlično lovilo, međutim sad više to nije tako. Je li to zbog promjene vremena i kiše ili je strijelka koja dolazi u jatu naprosto otišla nekim svojim putem, nije poznato.
Kako god bilo, ulov je dok smo mi promatrali više desetaka ribiča bio veoma siromašan. Od priča o 30 do 60 kilograma po glavi ulov se sveo na svega 3 do 6 komada ukupnog ulova svih prisutnih do šest popodne dokad smo mi bili prisutni.
Jesmo li mi donijeli neku pegulu ili ne, nećemo znati, ali da zaljubljenike mora ne ureknemo do kraja poželjeli smo «roge ribaru», staru uzrečicu kojom se u lovu nikada ne smije iskazati nešto dobroga.
Karavan Praznika mimoze dio je današnjeg otvaranja najvećeg turističkog događaja i centralne turističke manifestaciju u regionu – 39. Međunarodnog sajama turizma u Beogradu.
Pred brojnim posjetiocima prodefilovale su hercegnovske mažoretke i Gradska muzika, a štand Crne Gore je u znaku cvijeta mimoze.
Sajam je otvorio premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je posjetio i štand Herceg Novog, a
Mimoza u Beogradu 2017.
potom je tokom obilaska Sajma sa sobom nosio grančicu mimoze.
Crna Gora je svoje predstavljanje kao zemlja-partner na beogradskom Sajmu turizma započela juče karavanom Praznika mimoze kroz centar Beograda.
Hercegnovske mažoretke, Gradska muzika i klovnovi su u glavni grad Srbije donijeli vedrinu karnevala i duh Mediterana. Prodefilovali su Knez Mihailovom ulicom, od Ambasade Crne Gore do Kalemegdana i nazad, što je ispratio veliki broj građana.
Defile je organizovan na poziv Nacionalne turističke organizacije, koji su u Javnoj ustanovi kulture “Herceg fest” rado prihvatili. Gostovanje je podržalo i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Za organizatore Praznika mimoze ovo je još jedna potvrda uspješno organizovane manifestacije.
Karavan Mimoze se na velika vrata vratio u Beograd, na zadovoljstvo Beograđana i nas koji smo učestvovali. Naišli smo na toplu dobrodošlicu i odličnu atmosferu, kazao je direktor “Herceg Festa” Stevan Koprivica.
Fešti u centru Beograda prisustvovali su ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović, ministar trgovine, telekomunikacija i turizma i potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić, ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović, kao i predstavnici nacionalnih i lokalnih turističkih organizacija i privrednih komora dvije zemlje.
Karavan Mimoze, Beograd
Mimoza je dijeljena i na sinoćnjem prijemu koji su priredili Ambasada Crne Gore u Srbiji i Nacionalna turistička organizacije. Prijemu su prisustvovali brojni zvaničnici, partneri i privrednici.
Naš grad na beogradskom sajmu predstavlja lokalna Turistička organizacija, koja je za ovu priliku osmislila novi promotivni materijal i bogat prateći program.
Turistička organizacija Herceg Novi predstavlja se na zajedničkom izložbenom prostoru – sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Nacionalnom turističkom organizacijom, drugim lokalnim turističkim organizacijama, strateškim partnerima i turističkom privredom.
Beogradski 39. Sajam turizma održava se od 23. do 26. februara. Učestvuje oko 1100 izlagača iz 56 zemalja, te je ovo izuzetna mogućnost za predstavljanje turističke ponude Herceg Novog i cijele države, pod sloganom “Crna Gora, uvijek drugačija”.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u “Uninim” prodavnicama ili Marine Centru na Radanovićima, u januarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Zoran Radović, sa ulovljenom tunom od 84 kilograma.
Ovu popularnu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta.
Radović je tunu ulovio u Baru, štapom iz čamca, u akvatorijumu kod rta Volujica, a mamac je bila živa skuša.
DRUGO MJESTO – Radovan Furulija – zubatac 6.2kg
Drugo mjesto osvojio je Radovan Furulija koji je ulovio zubaca teškog 6,2 kilograma. Zubatac je ulovljen na dubini od 55 metara, a mamac je bila živa lignja.
TREĆE MJESTO – Ljubisa Srdic – orada 3.6kg
Treće mjesto pripalo je je Ljubiši Srdiću iz Herceg Novog, sa ulovljenom oradom od 3,6 kilograma. Orada je ulovljena u jutarnjim časovima, štapom sa obale, na dubini od oko 10 metara, a kao mamac korištena je svježa sardela.
Predsjednik Filip Vujanović raspisao je lokalne izbore u Herceg Novom za 7. maj.
Herceg – Novi fot Boka News
Iz kabineta predsjednika saopšteno je da ta odluka stupa na snagu danom donošenja.
Podsjećamo, Odbornici lokalnog parlamenta u Herceg Novom 3. februara su donijeli odluku o skraćenju mandata aktuelnom sazivu Skupštine opštine, što znači da predstoje prijevremeni izbori u toj opštini.
Ni nakon drugog kruga pregovora o inicijativi koju je pokrenula Građanska lista Izbor o smjeni potpredsjednika opštine Dragana Jankovića i predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi Andrije Radmana, nema dogovora među opozicionarima. Inicijativa za sazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta još nije predata u skupštinsku službu, a kako saznaje ovaj list, sporna je podjela funkcija, odnosno ko će biti kandidati koji bi zamijenili Radmana i Jankovića.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Izbora, Građanskog saveza, SNP-a, SDP-a, Novske liste, Nove srpske demokratije, kao i nezavisni odbornici Ljiljana Bojanić i Milovan Baždar. U razgovorima nijesu učestvovali nezavisni odbornici Mirko Mustur i Obrad Gojković, koji su prokomenetarisali da će svaki korektan i konkretan dogovor podržati ako je u interesu grada. Predsjednik OO SDP Herceg Novi i v.d. generalnog sekretara SDP-a Crne Gore Dragan Šimrak, potvrdio je da nije postignut konačan dogovor, kao i da će razgovore nastaviti u petak.
“Ipak, već se nameće zaključak da postoje uslovi za dogovor i, ako do toga ne dođe, opozicija bi pokazala političku nezrelost i direktno bi radila u korist svoje štete. SDP je ponudio svoju platformu kroz koju su izraženi već poznati politički principi, a čijom se primjenom građanima Herceg Novog obezbjeđuje izjašnjavanje na slobodnim i poštenim izborima. Realno je očekivati da će vrlo brzo biti napravljen prvi korak, a to je formiranje nove skupštinske većine i izbor novog predsjednika Skupštine”, kazao je Šimrak.
Nakon pregovora saopštenjem se oglasila predsjednica Opštinskog odbora SNP Danijela Đurović, zbog, kako je kazala, različitih informacija koje su objavljene u medijima. Ona je poručila da ne želi nijednu funkciju.
Hercegnovske Udruženje Ruke poziva na 3. Malu feštu od naranče na terasi Gradske kafane u nedelju 26.februara od 10 sati.
Fešta će okupiti oko 40 izlagača na temu naranče, od rukotvorina do najrazličitijih gastro delicija. Ove godine biće organizovano i takmičenje za izbor najboljeg džema, najavila je članica Udruženja Milina Kovačević.
Marmelada od naranči
Mala fešta of naranče je gastronomske pučka svečanost posvećena plodu naranče koji je jedan od simbola Herceg Novog.
Mala fešta od naranče – H. Novi
“Organizovanjem Male fešte od naranče želimo povezati gastronomiju sa kreativnosti, umjeće i radinost sa kulturnim sadržajima, turiste i lokalno stanovništvo sa domaćim proizvodom. Na ovaj način želimo da pomognemo svim zainteresovanim za kreativno izražavanje kroz kulinarstvo i gastronomiju, da svoje umijeće maksimalno upotrebe u afirmaciji lokalnog pred turističkom domaćom publikom”, poručuju organizatori.
Fešta obuhvata degustacije jela i proizvoda od naranče i drugih citrusa koji uspjevaju na našem području, izlaganje tematskih rukotvorina i proizvoda kućne radinosti.
Baraka Crvenog krsta gdje ce se graditi nova zgrada
Umjesto planirane trospratnice, na lokaciji aktuelne barake Crvenog krsta Tivta u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, gradiće se samo jednospratni objekat, a lokalna uprava naredne nedjelje i formalno će pokrenuti proceduru tzv. tačkaste izmjene DUP-a Seljanovo, da se sa tog malog placa „izbriše“ ucrtana velika vpšespratnica – dogovoreno je juče na sastanku gradonačelnice Tivta Dr Snežane Matijević (DPS) sa žiteljima Seljanova i njihovim predstavnikom, odbornikom Tivatske Akcije Mirkom Kovačevićem.
Gradonačelnica, potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac i direktor opštinske Direkcije za investicije Peđa Obradović, obavijestili su mještane da je kompanija „Urbi pro“ iz Podgorice koja je dobila na opštinskom tenderu za projektovanje nove višenamjenske zgrade na lokaciji Crvenog krsta, prihvatila da je preprojektuje u gabaritima na kojima su insistirali mještani- stanari obližne stambene zgrade ispod čijih će prozora „niči“ novi objekat.
„Zgrada će biti maksimalne visine 6,30 metara od tzv.apsolutne nule, što se uklapa u ono što su bili zahtjevi građana. Zgrada koja će u osnovi imati 120 kvadrata površine, će imati podrum u kome će bizti magacinski prostor za Crveni krst, prizemlje sa kancelarijom Crvenog krsta i prostorom za dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, dok će na spratu biti kancelarije za Crveni krst i jedan sala za sastanke za potrebe Mjesne zajednice“-kazao je Obradović.
Ideju da se na malom i neuslovnom placu u Zagrebačkoj ulici gdje se nalazi baraka Crvenog krsta, izgradi trospratnica od čak 900 kvadrata u kojoj bi se našao Dnevni centar, Crveni krst, sklonište za žrtve porodičnog nasilja i prostorije MZ, pokrenula je administracija bivšeg gradonačelnika Ivana Novosela (DPS). Tome su se oštro usprotivili stanari lamele C-1 od čijeg je ulaza baraka Crvenog krsta udaljena samo 4 metra, pa bi nova višespratnica na toj lokaciji za oko 50-ta žitelja stambene zgrade C-1, potpuno zaklonila i pogled i sunce. Mještani su naglasili da ova lokacija nije pogodna za djecu sa posebnim potrebama jer nema parking, niti dvorište u kojem bi ti mališani mogli na pravi način provoditi vrijeme. Iako je administracija gradonačelnice Matijević u početku bezrezervno prihvatila mišljenje mještana i najavila da će od države tražiti da joj ustupi za Dnevni centar mnogo adekvatniju lokaciju – objekat stare ambulante kod Doma zfravlja u gradskom parlu, Matijevićka se morala „povući“ jer je država odbila da tu lokaciju da Tivćanima, zato što je za nju zainteresovan jedan strani investitor.
Gradonačelnica je juče mještanima Seljanova kazala da se nada da je lokalna uprava nakon niza sastanaka sa njima, uspjela naći odgovarajući kompromis i da se sigurno na mjestu barake Crvenog krsta neće graditi prvobitno planirana višespratnica. Peđa Obradović je istakao da će takav objekat sigurno koštati manje od 770 huiljada eura koliko je u budžetu Opštine za ovu godinu opredijeljenio za gradnju prvonitno planiurane višespratnice, te da bi radovi, ukoliko se sva administrativna procedura završi bez problema, mogli početi najvjerovatnije na jesen.
Pozorišna predstava “Tre sorelle” u produkciji Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, biće izvedena u četvrtak, 23.februara u velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20 sati.
Po tekstu Stevana Koprivice, a u režiji Zorana Rakočevića u predstavi glume studenti cetinjskog Fakulteta dramskih umjetnosti: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović.
Ovaj komad se bavi pitanjima lažnog morala, ljubavi, strasti i sputavanju želja, a riječ je o novoj verziji starog teksta poznatog bokeljskog i crnogorskog dramskog pisca.
Nešto više od 400 izlagača predstavlja se na 26. međunarodnom sajmu nautike i 9. međunarodnom sajmu gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa Hotel&Gastroteh, koji su u srijedu otvoreni na Zagrebačkom velesajmu (ZV) i po izložbenim su površinama najveći u posljednjih sedam godina.
Sajam nautike ove je godine privukao 330 izlagača iz 31 zemlje. U šest paviljona, na 16.000 četvornih metara, izloženo je više od 120 plovila. Ovogodišnja nautička izložba po izložbenoj je površini 30 posto, a po broju izlagača 15 posto veća od lanjske, istaknula je direktorica ZV-a Dina Tomšić.
Posjetitelje očekuje 20 hrvatskih premijera plovila, a zvijezda sajma je sportski cruiser PearlSea 56.
Prije samog otvorenja sajma nautike proglašen je i pobjednik ovogodišnjeg izbora “Hrvatski brod godine 2017.” i to je, prema časopisu nauCAT, Fisherman 36, zagrebačkog proizvođača Adria-Mar.
Na sajmu su prisutni i najznačajniji hrvatski mali brodograditelji. Sektor male brodogradnje u Hrvatskoj zapošljava 2656 djelatnika, ima 200 aktivnih tvrtki i većina ih dobro posluje, kazala je Tomšić.
Sajam Hotel&Gastroteh okupio je 70-ak izlagača iz 10 zemalja, a u njegov je progam vraćena i Vinovita na kojem vinari, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, promoviraju svoja vina.
Sajam nautike Zagreb- foto Hina
Tijekom tog sajma održavat će se i kulinarske radionice, degustacije tradicionalnih jela, kao i kulinarsko natjecanje Cro Top 10 u kojem sudjeluje deset najboljih hrvatskih kuhara.
Otvarajući sajmove zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je kako je njegov cilj da Zagrebački velesajam, kao i Zagrebački holding, posluje na pozitivnoj nuli, ne treba stvarati profit. “Ovo je prilika našim poduzetnicima da se susretnu”, kazao je Bandić.
Sajmovi nautike i gastronomije održavaju se od 22. do 26. veljače, a na njima se očekuje više od 35.000 posjetitelja. Svi kupci ulaznica za te sajmove imaju besplatni javni prijevoz (uz predočenje ulaznice).
