U Portonovi uložili 221 milion

0
Portonovi

Kompanija Azmont Investments je od ulaska na tržište, 2012. godine, u rizort Portonovi investirala 221 milion eura, saopštio je njen izvršni direktor Rašad Alijev i dodao da se do potpune realizacije projekta očekuju ulaganja od 650 miliona eura.

 „Podsjećanja radi, ugovorna obaveza je da u prve četiri godine investiramo 52 miliona eura, odnosno 258 miliona eura za osam godina“, rekao je Alijev u intervjuu agenciji Mina-business.

On je, komentarišući aktivnosti na realizaciji projekta, rekao da su grubi radovi na Portonovi Marini završeni i da Marina privlači sve više pažnje.

„Kao dio radova u sklopu prve faze projekta, pored Marine, glavni strukturni radovi na Donjem naselju, ali i Marina apartmanima i Ribarskom naselju su završeni. U ovom dijelu i prve zgrade dobijaju svoj konačni izgled jer je postavljanje krovova i rad na fasadama u toku. Uporedo sa ovim, nastavljamo da radimo na pripremnim radovima i temeljima za prvi One&Only u Evropi“, kazao je Alijev.

Prema njegovim riječima, čak i u ovoj fazi, kada je Portonovi gradilište, projekat je prepoznat kao novi crnogorski dragulj.

„Ovo je velika odgovornost za nas, ali i podstrek da ga realizujemo shodno planovima i osiguramo njegov rast i razvoj na duge staze. Naredne godine nas očekuje i početak rada, a samim tim i mnogo stvari koje dolaze sa otvaranjem rizorta. Pormocija Crne Gore kao destinacije i Portonovog kao njenog dijela je veoma važna i stoga smo sa ovim aktivnostima počeli prošle godine“, saopštio je Alijev.

On je podsjetio da su u kompanije više puta naglašavali da je njihova ambicija da postave standarde ne samo u Crnoj Gori već i šire.

Rashad Aliyev

„Sve ovo će biti velika promjena i značajno doprinijeti Crnoj Gori kao državi, a naš rizort pozicionirati na svjetskoj mapi. Portonovi je projekat gdje investiramo, stvaramo i razvijamo u svim fazama. Kao takav, on ima svoju specifičnu dinamiku i mijenja se kako bi odgovorio na potrebe ciljne grupe“, objasnio je Alijev.

Na taj način će, kako je naveo, biti atraktivan ljudima koji žele da dođu i otkriju ne samo njega, već i Crnu Goru.

Na pitanje koji su najveći problemi sa kojima se kompanija suočava u toku realizacije projekta Portonovi, Alijev je odgovorio da sve to posmatraju više kao izazove i čine sve da se oni riješe.

“Jedan od glavnih izazova svakako jeste infrastruktura generalno, pa u ovom dijelu ima jako puno prostora za rad i za napredak ako se krećemo ka tome da smo visokoelitna destinacija. Veoma smo srećni što vidimo sve više letova ka i iz Crne Gore. To je svakako samo jedna puzla i mnogo više treba raditi na ovom polju kako bi putevi i konekcije bile bolje”, smatra Alijev.

Jedan od izazova koji u kompaniji vide su i ljudski resursi koji mogu podržati rad ne samo rizorta Portonovi, već i drugih ključnih igrača u ugostiteljstvu u Crnoj Gori.

“Kako bismo doprinjeli razvoju ljudskih resursa, kao kompanija smo prošle godine podržali osnivanje Akademskih studija za međunarodno hotelijerstvo i menadžment na UDG-u. To je zajednički projekat kompanije Azmont Investments, UDG-a i poznate međunarodne visokoškolske ustanove za hotelijerstvo i menadžment Vatel”, kazao je Alijev.

Portonovi by Azmont Investments – budući izgled

Pored finansijske podrške u iznosu od 250 hiljada eura za kupovinu franšize od Vatela kojom se obezbjeđuje franšiza za Akademske studije za međunarodno hotelijerstvo i menadžment na UDG u narednih 11 godina, kompanija Azmont Invesments odlučila se za finansiranje i stipendijskog programa.

Program je prvenstveno namijenjen budućim visokoškolcima iz Boke Kotorske, gdje će u prednosti biti kandidati iz Herceg Novog.

“U ovoj i prošloj godini kompanija Azmont Invesments je podržala ukupno devet studenata sa 60 hiljada eura i na taj način doprinijela pripremi nove generacije mladih ljudi koji sebe vide kao uspješne profesionalce u ugostiteljstvu, turizmu i hotelskom menadžmentu”, dodao je Alijev.

On smatra da je potrebno više investirati i to ne samo investitori i kompanije koje u Crnoj Gori razvijaju projekte, već i Vlada.

„Ovo je posebno važno u dijelu marketinga i promocije kroz koje treba stvoriti svijest i percepciju da je Crna Gora luksuzna destinacija. Ipak, želimo da pohvalimo rad crnogorske Vlade koja je od obnavljanja nezavisnosti, prošle godine radila i doprinjela da cijela država ojača ekonomiju, uz fokus na turizam i razvojne investicije koje doprinose ljepoti ovog dijela Jadrana”, rekao je Alijev.

Portonovi

Komentarišući ranije najave da će se u projekat Portonovi uključiti novi partneri, Alijev je saopštio da je Azmont Investments glavni investitor projekta Portonovi i da okuplja oko sebe tim respektabilnih partnera.

„Vjerujemo da je ovo jedini pravi način da stvorimo uspješan rizort koji će se pozicionirati u regionu, ali i šire. Nalazimo se u finalnoj fazi pregovora i potvrde novog partnerstva sa poznatom međunarodnom kompanijom koja dijeli našu viziju i spremna je da vodi Portonovi Marinu kao integralni dio rizorta na efikasan način, postavljajući nove standarde u ovoj industriji“, kazao je Alijev.

Na pitanje da prokomentariše spekulacije o mogućem ustupanju projekta Portonovi drugoj kompaniji, Alijev je rekao da su posvećeni Portonovi projektu i da su srećni što su ovdje.

“U ovom trenutku, za nas to nije opcija. Naš tim predano radi na širenju i jačanju prisustva u Crnoj Gori koja je kao aktraktivno tržište među liderima u Evropi. Pet godina je kako smo ovdje i vjerujemo da smo uradili dosta. Kao kompanija, poznati smo najprije kao investitor Portonovi projekta”, objasnio je Alijev.

On je dodao da biti u Crnoj Gori za njih znači mnogo vise.

“Ovdje smo i da podržimo i doprinesemo lokalnoj zajednici kroz društveno odgovorno poslovanje. Prošle godine našem poslovnom portfoliju smo dodali i banku pod nazivom Nova Banka”, zaključio je Alijev.

 

AMSCG: Pojačana frekvencija vozila, izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana

0
Saobraćajne gužve

U Crnoj Gori jutros je pojačana frekvencija vozila, naročito na putevima koji vode ka turističkim centrima, saopštili su iz Auto moto saveza i vozačima savjetovali da, zbog visokih temperatura, izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana i prave češće pauze.

Saobraćaj teretnih vozila čija je dozvoljena masa veća od 7,5 tona je, od 17 do 22 sata, zabranjen na djelovima puteva: M-2 Bioče – Kolašin – Mojkovac, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac, M-2 i M-2.4 granični prelaz Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – granični prelaz Sukobin i M-2.3 Podgorica – Cetinje – Budva.

Zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, kao i vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona i asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu.

Naredba se ne odnosi ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-2 od graničnog prelaza Debeli brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.

Zbog minerskih radova na južnom portalu tunela Vežešnik auto puta Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila u trajanju ne dužem od 15 minuta u terminima od jedan do pet sati, od deset do 12 i od 14 do 16 sati.

Na dionici auto puta Bar – Boljare na regionalnom putu R-19 dionica Bioče – Klopot, saobraćaj će zbog miniranja biti obustavljen za sva vozila u trajanju ne dužem od 30 minuta u terminu od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.

Na regionalnom putu, dionica Cetinje – Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.

Na magistralnom putu M-2, dionica Rožaje – Špiljani se, zbog sanacija klizišta Besnik i kosine na lokalitetu Zeleni, saobraća se jednom trakom naizmjenično.

Na regionalnom putu R-12 Petrovići – Vraćenovići, režim saobraćaja će zbog radova biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na regionalnom putu R-23 Resna – Grahovo, zbog proširenja krivina, saobraćaj će biti obustavljen ne duže od 15 minuta, u periodu od osam do 17 sati.

Vrijeme

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 42 stepena, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju I seizmologiju.

U kontinentalnim predjelima slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok u popodnevnim satima, ponegdje u planinskim oblastima, prvenstveno na sjeveru, postoji mogućnost za kratkotrajnu kišu ili grmljavinu.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od 15 do 27, najviša dnevna od 30 do 42 stepena.

Lastovska fešta, više od tradicije…

0

Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 43 godine za redom, prve subote avgusta, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.

Pored brojnih posjetilaca, domaćih i stranih, proslavi je prisustvovao veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić koji je sa predsjednikom  Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“ iz Gornje Lastve, Zoranom Nikolićem na kraju ušao u kolo.

Lastovska fešta 2017.

U nastavku fešte, uslijedila je muzika za ples uz taktove “Jessy band-a” iz Splita i bogata ugostiteljska ponuda.

Feštovalo se do  ranih jutarnjih sati, uz poznate dalmatinske hitove…

Lastovska fešta 2017.

Slavili su i najmlađi….

Najmlađa članica HKD Napredak na fešti

“Jessy band-a” ulijed velikih gužvi na graničnim prelazima, Neum i Karasovići, nakon dvanaestosatnog putovanja iz Splita stigao je pred samu feštu i podigao raspoloženje…

Lastovska fešta 2017.

Feštu je organizovalo Kulturno-zavičajno društvo “Napredak”, a sponzori su bili Dubrovačko-neretvanska županija i Turistička organizacija Tivat.

Gornja Lastva

Gornja Lastva je malo meditreansko mjesto na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je tri kilometra, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.

Kamen kao osnovni grđevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva, odslikavaju prepoznatljiv mediteranski ambijent. Od nastanka naselja, kamene kuće su građene i razgrađivane da bi se na njihovom mjestu gradile nove, savremenije. Mnoge kuće su vremenom napuštene i međe urušene, ali autentičnost tradicionalnog načina gradnje i ukupnog ambijenta nije ničim narušena. Danas najbolje očuvane i najmarkantnije kuće u naselju potiču uglavnom iz XIX stoljeća. Iz istoga je doba i mlin za masline u kojemu se do danas nije ništa promijenilo i masline se još uvijek melju kao nekada, mlin pokreće ljudska snaga. Zbog toga se za vrijeme meljave maslina u mlinu okupljaju mještani, čuje se pjesma… mlijeće maslina je i svojevrsan kulturni događaj.

Župna crkva Svete Marije, posvećena rođenju Bogorodice koje se slavi 8. septembra i ovaj dan je ujedno krsno ime za porodice iz Gornje Lastve. Crkva je, manja nego što je danas, građena je u XIV stoljeću. Na današnju veličinu dograđena je u XVI stoljeću. Barokni oltar izrađen od raznobojnog mramora ranije je krasio crkvu na otoku Gospe od Škrpjela ispred Perasta. Od Peraštana je otkupljen u XVIII stoljeću. Peraštani su tada Gornjoj Lastvi darovali kip Gospe sa malim Isusom vrlo sličan onome u crkvi Gospe od Škrpjela. Na glavnom oltaru je izuzetno lijepa oltarna pala sa slikom Bogorodičina rođena za koju se vjeruje da je djelo venecijanskog slikara Andrea Trevisana. Starija od ove je oltarna slika Gospe od Lovrata, a vrlo je lijep i vrijedan romanički križ na bočnom oltaru izrađen od srebra. Unutrašnjost crkve krase i lijepa i bogata zbirka crkvenih predmeta, oltarni kipovi, srebrni križevi…

Ove godine se obilježava 607 godina od prvog pisanog spomena župne crkve u Gornjoj Lastvi.

Crnogorski avioni ne mogu da ugase vatru na Luštici

0

Tivatski vatrogasci i pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića, uz podršku kolega iz Kotora i mehanizacije kompanije „Samcommerc“ iz Tvta, počeli su danas da probijaju put kroz gusto rastinje u reonu Topliša i Solila kako bi ugasili požar koji tamo različitim intenzitetom, gori već desetak dana.

„Ovdje smo sa kompletnim ljudstvom, sa osam protivpožanih vozila i građevinskom mašinom firme “Samcommerc” koja krči put da bismo mi mogli djelovati. Pokušaćemo da konačno ovom zadimljavanju stanemo na kraj. Sve je bezbjedno, i ljudi, i kuće, ali mi želimo konačno da ugasimo sva mjesta gdje  dimi, a što smo snimili juče poslije podne iz helikoptera. Ljudi su umorni, jer smo već danima non-stop na terenu, ali to nas ne spriječava da damo sve od sebe. Turisti i građani su bezbjedni i neka uživaju u ljepotama našeg zaliva, a mi ćemo da radimo svoj posao”- istakao je komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić.

Snimci iz vazduha napravljeni iz helikoptera MUP-a pokazuju da je stanje na požarištu na Luštici daleko ozbiljinije nego što se to može pretpostaviti kada se požar posmatra sa zemlje.

Naime, požarni front na dijelu polusotrva koji pripada opštini Herveg Novi je dug nekoliko kilometara a vatra gori u makiji i šumi južno i istočno od vrha Obosnika, šireći se postepeno ka Babuncima, Radovićima i kompleksu Luštica Bay. Ovo je inače, potpuno nepristupačan teren na kome nema puteva pa se požar moće efikasno gasiti samo iz vazduha. U tome međutim, čemu raspoloživi kapacitetu Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore u obliku dva aviona tipa “Air Tractor” i jednog “Dromadera” ni izbliza nisu dovoljni da se bilo što ozbiljnije postigne. Zbog toga će Crna Gora po svemu sudeći, opet morati da zatraži međunarodnu pomoć jer kiče koja bi jedina mogla da u međuvremmenu ugasi poćar, ni izbliza još nema na vidiku.

Koncert posvećen svim vatrogascima
Miloš, Pumeza Mačikiza i Strings Attached kvartet

U kompleksu Luštuica Bay sinoć je održan koncert crnogorskog gitariste svketskog glasa Miloša Karadaglića i njegovih kolega iz Srbije i Južnoafričke Republike pod nazivom “Miloš Invites”.

Koncert održan u okviru “Don Brankovih dana muzike” festivala KotorArt, bio je posvećen svim vatrogascima koji se već skoro mjesec dana u Boki bore sa nezapamćenim požarima. Zvanicama i posjetiocima koncerta je podijeljen spisak imena vatrogasaca.

Miloš Invites

“Sve je povezano i ovaj  koncert je posveta braniocima plamena života. Ova lista nije potpuna. To su imena vatrogasaca koji su branili i dalje brane ovaj prostor ljepote i sklada koji ničim, osim pukom srećom, nismo zaslužili. Odbranilili su Lušticu a sa njom i Lušticu Bay. Nijedan život nije izgubljen, a mogao je biti. Molim vas, ponesite taj list papira kućama, sa programom večerašnjeg koncerta i emocijama koje u vama probudi muzika, i sačuvajte sve kao jedinstven sadržaj ovog događaja i ovog prostora, mjesta i trenutka, kao svjedočanstvo nedovoljne zahvalnosti”- rekao je okupljenim ana koncertu proslavljenog gitariste, umjetnički direktor KotorArt “Don Brankovih dana muzike”, Ratimir Martinović.

Inspekcija oduzela 325 kilograma ribe i morskih plodova – spriječen promet prstaca

2

Inspekcija za morsko ribarstvo oduzela je u posljednjih deset dana ukupno 325 kilograma ribe i morskih plodova koji potiču iz nelegalnog ribolova.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Inspekcija za morsko ribarstvo, koja se odnedavno nalazi u sastavu Direktorata za ribarstvo, pojačala je kontrolu prodajnih i ugostiteljskih objekata u cilju sprječavanja nelegalnog izlova i prometa ribe i plodova mora.

Navodi se da, osim aktivnosti koje imaju u okviru Radne grupe za suzbijanje upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu ulova ribe, inspektori za morsko ribarstvo redovno kontrolišu objekte i druga mjesta na kojima se prodaje riba i morski plodovi.

“Samo u posljednjih deset dana, kontrolom ugostiteljskih objekata i pijaca inspektori su pronašli ukupno 180 kg mušlji (dagnji) i oko 120 kilograma raznih vrsta morskih riba, koje potiču iz nelegalnog ribolova”, kaže se u saopštenju.

Kako su kazali iz Ministarstva, inspekcijskim aktivnostima u ugostiteljskim objektima spriječen je promet i određene količine prstaca, školjke koja je zabranjena za izlov i promet.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

“Procesuirano je nekoliko pravnih lica sa područja opština Herceg Novi, Kotor i Tivat, kojima je oduzeto više od 25 kilograma prstaca”, navodi se u saopštenju.

U istom periodu, zbog neprijavljenog, odnosno nelegalnog ronjenja, procesuirane su dvije osobe.

“Jednom licu je oduzet komplet za ronjenje (odijelo, boce, maska, peraje, kao i jedna podvodna puška), dok je drugom oduzeto i u more vraćeno deset komada palastura, vrste školjki koje su, takođe, zaštićene i čije je sakupljanje zakonom zabranjeno”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su ukupno podnešena četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a prekršajnim nalozima novčano je kažnjeno 11 subjekata kontrole.

Iz Inspekcije su poručili da će nastaviti kontrole nesmanjenim intenzitetom, na području cijelog primorja, ali i u drugim djelovima Crne Gore gdje se nude riba i morski plodovi.

“Cilj je da potrošači i turisti u ponudi imaju zdravstveno bezbjedne proizvode, izlovljene na zakonit način, ribaricama registrovanih profesionalnih ribara na moru, ali i zaštita morskog biodiverziteta koji ugrožavaju nelegalne aktivnosti”, dodaje se u saopštenju.

More zagađeno masnom mrljom, službe spriječile da dođe do kupališta

0

U akvatorijumu između mula 5 marine Porto Montenegro i rta Seljanova jutros se pojavila masna mrlja većih dimenzija.

Masnoća koja je plutala površinom mora, širila se nošena vjetrom, iz pravca marine Porto Montenegro sjeverno prema rtu Seljanova i plovilima usidrenim ili vezanim u blizini zgrade Jedriličarskog kluba “Delfin”.

Prema nezvanilnim informacijama, mrlja je prethodno došla do akvatorjuma Porto Montenegra, pa se pretpostavlja da je njen uzročnik neka od brojnih jahti koje su usidrene u istočnom i jugoističnom dijelu Tivatskog zaliva, a koja je najvjerovatnije tokom noći u more ispraznila sadržaj svoje kaljuže sa zauljenim tečnostima.

Sanaciju zagađenja odmah je počela služba marine Porto Montenegro na čiji su se poziv potom uključile i ekipa Lučka kapetanija Kotor, Inspekcija sigurnosti plovidbe, Uprava pomorske sigurnosti i Mornarica Vojske Crne Gore.

Prema riječima direktora UPS Safeta Kočana aktiviran je Nacionalni plan za intervencije u ovakvim slučajevima, a na lice mjesta upućen je predstavnik Uprave pomorske sigurnosti Žarko Lukšić, koji je komandovao i koordninirao  svim aktivnostima čišćenja zagađenja. Pripadnici Mornarice VCG i UPS su sa specijalnim plovilom “EKO 1” postavlili plutajuću branu i absorbentima pokupili masnoću koja je plivala po moru na površini od oko 600 kvadrata. Olakšavajuća okolnost im je bila to što je u međuvremenu zbog visoke temperature, jedan dio prosutog goriva već i ispario. Službe su spriječile da se masna mrlja proširi ka kupalištima i plažama na Ponti Seljanova a nešto posluje podneva sa mora u uvali Seljanovo uklonjene su skoro sve posljednice ovog ekološkog incidenta.

Uprava pomorske sigurnosti i Lučka kapetanija pokrenule su i istragu kako bi se utvrdio uzročnik ovog zagađenja mora.

Kotor – završno veče 16. Intenacionalnog ljetnjeg karnevala

0
karneval

Završno veče 16. Intenacionalnog ljetnjeg karnevala održati će se večeras u Kotoru.

Karnevalska povorka krenuće u 21 sat glavnom gradskom saobraćajnicom.

Fešta u karnevalskoj noći kreće u 22 sata. Nastupiće kotorski sastav „Tri kvarta” i „The grupa”.

Glavna gradska saobraćajnica biće zatvorena od 21 do 22 sata i 30 minuta.

Zbog održavanja 16. Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala donji put u Dobroti od samoposluge „Aroma” do otvorenog bazena biće zatvoren danas od 14 sati – saopštili su organizatori.

Pokrovitelji karnevala su Ministarstvo turizma Crne Gore, Opština Kotor, NTO CG i Turistička organizacija Kotor.

TO Tivat – akcija izbora najboljih u tivatskom turizmu

0
Turistički cvijet 2017.

Turistička organizacija Tivat nakon trogodišnje pauze kako je i  propisano njenim propozicijama, priređuje akciju „Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu“.

Prvi put je ova akcija održana povodom jubileja TO Tivat, odnosno 60 godina od osnivanja prvog turističkog društva u Tivtu- „Turist“, 2014. godine.

„Akcija je koncipiranana tako da najuspješnijima u unapređenju turizma i ugostiteljstva i kvaliteta razvoja turističke ponude Tivta, dodjeljujemo posebno priznanje u kategorijama kompanije i institucije, kao i pojedinci.“- saopšteno je juče iz TO Tivat.

Priznanje se dodjeljuje u kategorijama: najbolje preduzeće/kompanija, najuspješniji ugostiteljski objekat (hotel, restoran, kafe bar/picerija, poslastičarnica, domaćinstvo koje pruža usluge smještaja), najbolja turistička agencija, najbolja manifestacija, najbolji u kategoriji sredstava informisanja (TV emisija, radio emisija, novinski članak), najbolje plaže (zakupci plaža).

U pojedinačnoj konkurenciji bira se najbolji direktor/menadžer turističko-ugostiteljske kompanije, najbolji hotelsko-ugostiteljski radnik, najbolji novinar, najljubazniji taksista, najbolji komunalni radnik i dodjeluje se posebno priznanje za doprinos u turizmu.

Iz TO Tivat su poručili da akciju “Biramo najbolje u turizmu” organizuju u cilju unapredjenja kvaliteta usluga, razvijanja gostoprimstva, podizanje turističke kulture i turističke ponude Tivta. Dodjela priznanja će biti priređena na svečanoj ceremoniji u okviru Novembarskih dana kulture, a povodom 21.novembra- Dana Opštine Tivat.

„Sva pravna i fizička lica mogu dati svoje prijedloge popunjavanjem upitnika koje se može preuzeti sa web sajta www.tivat.travel, kao i dostavljanjem pisanih prijedloga u prostorijama TOT-a u ulici Palih boraca 19, Organizacionom odboru za dodjelu priznanja ili na e-mail tivatravel@gmail.com, najkasnije do 1. oktobra 2017. godine“- saopštili su iz TO.