Gornji Stoliv – Prvomajski uranak

0

Tradicionalni Prvomajski uranak koji su ove godine stolivljani organizovali na brdo Vrmac – lokalitet „Vlaka“, okupio je jedan broj Kotorana, Tivćana i građana okolnih mjesta koji su na ovaj način obilježili 1. Maj – međunarodni praznik rada.

Udruženje „Kamelija“ i MZ Stoliv, ovim nastavljaju neprekinutu poslijeratnu tradiciju  obilježavanja ovog praznika koja se od 1946. godine organizovala u Stoliv – „Pod kostanje“ kao centralna opštinska manifestacija uz učešće gradske muzike. Kasnije se ovaj praznik obilježavao u Gornjem Stolivu, od nedavno ispred Doma kulture, a na ovom  mjestu još prije četrdeset godina.

Na ovaj lokalitet-proplanak, gdje je inače granica G.Stoliva i G.Lastve, za vrijeme Austro-ugarske monarhije, meštri iz kovačnice Nika Marinovića iz Stoliva, postavili su ornamentni gvozdeni križ-krst do kojeg su se odvijale procesije na Veliki petak sa učešćem vjernika iz pravca G.Stoliva i G.Lastve.

Danas, povodom 1. Maja, poštovaoci ovog praznika i zaljubljenici prirode, penjući se od Donjeg Stoliva uz strme padine Vrmca, uložili su znatan fizički napor, iznoseći sa sobom sve što je neophodno za proslavu. Jedan broj učesnika pristigao je iz pravca G.Lastve, a Marko Marković iz Dobrote, rodom stolivljanin, motorom „Tomosom“ od Trojice, povrh Vrmca do Vlake.

Prvomaski uranak G. Stoliv

Svima su od znatne pomoći bile isvrsno obilježene pješačke staze kroz brdo Vrmac za koji se nadamo, da će zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti, konačno biti proglašen Parkom  prirode.

Iako uz znatno skromnije učešće građana nego ranijih godina, organizacija je bila na izuzetnom nivou, sa interesantnim detaljima koji su zabilježeni našim foto aparatima.

Tako se na proplanku vila državna zastava, a u blizini postavljena skromna izložba starih fotografija iz arhiva Udruženja „Kamelija“ sa prikazima  obilježavanja ovog praznika na raznim lokalitetima kroz prošlost.

Zalažući se za očuvanje svih pozitivnih tradicionalnih vrijednosti naših krajeva, ovom prilikom je, poslije dugo godina, okićen i „Mađ“. On se ranije kitio maltene ispred svakog doma, na obali – po pontama, a lastovljani su ga kitili i na obližnji Velji Vrh otkuda se vidi čitava Boka.

Pored bogate zakuske sa gradela i dobre kapljice za koje su se učesnici pobrinuli,  pripremljen je i bogat prilog direktno iz prirode. Dobri poznavaoci samoniklog jestivog bilja Igor Stjepčević i Romeo Mihović, sakupivši znatnu količinu tog bilja u okolini, održali su prisutnima malu prezentaciju o mogućnosti njihove svakodnevne upotrebe i u slučaju vanrednih okolnosti i preživljavanja u prirodi.

Za izletnike ovo je bila prilika da obiđu obližnje vidikovce, ulaz u „Vilinu jamu“  lokalitet „Na petokraku“ gdje su talijani za vrijeme II sv. rata zarobili i kasnije strijeljali nekoliko mladih antifašista.

Nekolicini mlađih učesnika, vjerovatno će najviše u uspomeni ostati igra s loptom i jurcanje sa svojim ljubimcem po nesvakodnevnim terenima i šumarcima.

Ujed jedne pčele, ublažen je malim setom prve pomoći za koji se pobrinuo  organizator, a koji  sigurno nije pokvario kompletan utisak o divno provedenom prvomajskom prazniku sa željom da iduće godine ovo preraste u širu manifestaciju.

 

Masovno uginuće palasture u zapadnom Mediteranu upozorava na mogućnost širenja oboljenja

0
Pinna nobilis Spain

Prema navodima Regionalnog centra za posebno zaštićena područja RAC/SPA iz Tunisa, koji djeluje u okviru Barselonske konvencije, od septembra 2016 godine, došlo je do pojave masovnog uginuća školjke palasture (Pinna nobilis) u dijelu Mediterana koji zahvata vode Španije.

Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva, hrane i zaštite životne sredine u toj zemlji, izvijestilo je o izuzetno visokoj smrtnosti palasture koja dostiže i do 90% u obalnom dijelu grada Almerije dužine od 60 km, dok podaci iz pokrajni Granada i Malaga ukazuju na 100% mortalitet.

U oblasti Valensije i Balearskih ostrva, u uzorcima uginulih jedinki pronađene su spore Protozoa za koje se vjeruje da su uzročnici ovako masovnog uginuća. Takođe, na Čafarinskim ostrvima u blizini obale Maroka, došlo je do 90% smrtnosti što upozorava na mogućnost širenja oboljenja po čitavom Mediteranu.

Palastura je ugrožena i zaštićena vrsta u mnogim zemljama i po zakonima EU  (Aneks II protokola o posebno zaštićenim područjima i biodiverzitetu u Mediteranu u okviru Barselonske konvencije i Aneks IV  Direktive 92/43 / EEC o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima EK).

Palasture Boka Kotorska

Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora u saradnji sa partnerima iz Španije i Francuske sprovodi projekat PinnaSPOT: „Proučavanje, zaštita i mogući uzgoj školjke palasture (Pinna nobilis) u Bokokotorskom zalivu”, finansiran od strane Fondacije Princ Albert II od Monaka.

Ovim putem, apelujemo na naučnu i stručnu javnost da proširi ovo obavještenje u okviru naučne zajednice u zemlji i regionu i po mogućnosti dostavi povratnu informaciju o povezanim slučajevima, poručuju iz IBM Kotor.

Protesti protiv izgradnje žičare preko plaže Jaz

3

Jaz – foto Boka News

“Obavještavaju se svi građani Budve koji žele dobro plaži Jaz i koji žele dobro turizmu Budve da će se u srijedu 3. maja u 11 sati na Žutoj Gredi, na priključku Prijevorskog puta održati veliki protest protiv nelegalne gradnje Zip line žičare iznad plaže Jaz.

Pozijavu se građani Budve da svojim prisustvom protestu sačuvaju plažu Jaz od uništenja. Protestu će prisustvovati predsjednici Opština Budva i Kotor”, navodi se u pozivu organizatora.

Organizatori su mjesne zajednice Grblja.

Plaža Jaz – Foto Montenegro blogspot.com

Da posdjetimo mještani Jaza i Lastve Grbaljske prošle godine protestvovali su i ne žele dozvoliti da iznad kupališne zone plaže Jaz, bude postavljena žičara, čiju izgradnju bez dozvole privodi kraju firma Zip line Montenegro sa Žabljaka.

Ta firma je izgradila betonsku početnu stanicu iznad nekadašnje nudističke plaže, kao i krajnju stanicu na početku takozvane gradske plaže, na putu ka Trstenu. Dvije stanice, kilometar i po udaljene vazdušnom linijom , treba da povežu debele sajle, koje bi prelazile preko kupališne zone, kao i same plaže n visini od nekih 30 metara.

Jedrilica iz Boke sa skiperom Nikšom Trušom uprkos lošem vremenu stigla na cilj…

Proteklog vikenda održana je prestižna regata EST 105, Bari – Herceg Novi, u dosta nepovoljnim vremenskim uslovima, jakog južnog vjetra usleg čega je veliki broj jedrilica ubrzo nakon starta odustao.

Jedina posada iz Boke sa 9,5 metarskom jedrlicom ‘Chitom’ u klasi ORC kojoj je cilj bio Tivat, bila je sa skiperom Nikšom Trušom iz Kotora i članom posade iz Beograda prof.dr Nenadom Ćuprićem sa Beogradskog Univerziteta koji su uspješno stigli do cilja nakon odjedrenih 110 NM.

“Uslovi na moru te noći dosta su bili teški tako da su se  mnoge jedrlice vratile  odustale od regate. Mi smo  uspjeli odoljeti teškom jugu i uploviti na cilj u našu Boku”, kazao je sa ponosom za naš portal Nikša Truš.

Naime, u klasi Libero kojoj je cilj bio u Herceg Novom učestvovala je jedna Crnogorska posada sa skiperom Aleksandrom Boškovićem iz Bara sa tri člana posade..

EST 105

64 jedrilice, sa preko 500 članova posade, učestovale su na prestižnoj međunarodnoj regati EST 105, koja je startovala u Bariju, i nakon 110NM preko Jadranskog mora, uplovila u akvatorijum Bokokotorskog zaliva – pobjednik regate je jedrilica Buena Vista, kluba Cus Bari, koja je prešla regatno polje za svega 33h 25min. Drugo mjesto osvojila je jedriliva Neopoliba, takodje kluba Cus Bari, a treće Alozee, KLUBA C.N. Porto Civitanova.

Zaliv Boke Kotorske, koji je dio pod UNESCO zaštitom, sa njegovom raznolikom i interesantnom obalom i planinskim vrhovima u zaleđu, idealan je za jedriličare, a Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih novih marina u Evropi, istakao je Generalni sekretar Univerziteta za sport u Bariju, Pasquale Triggiani, dodajući da je ova regata idelan način da započne ljetnja nautička sezona 2017.

Ceremonijalna dodjela nagrada regate organizovana je u Porto Montenegru. Neke od najvećih jedrilica ove regate bile su vezane u marini Porto Montenegro, a posada je uživala u sadržajima nautičkog naselja.

Fešta Primavera

0
PRIMAVERA

Udruženje Ruke iz Herceg Novog poziva zainteresovane da se pridruže na fešti  Primavera koja će biti organizovana 14. maja. 

U pripremi festivala planirane su dvije radionice i to 4. i 11. maja. Izlet u potrazi za samoniklim biljem sa degustacijom  najavljen je za  13. maj, a biće realizovan  u saradnji sa Agencijom za zaštitu i razvoj Orjena i Planinarskim klubom Subra.

Zainteresovani mogu  kontaktirati organizatore preko e-maila, FB stranice ili telefona dostupnih na portalu www.ruke.me.

Fešta Primavera je, podsjećaju organizatori,  zamišljena kao mali proljećni festival koji  u gastronomski fokus stavlja samoniklo bilje našeg podneblja jestivo, začinsko i ljekovito (žućenica, šparoga, rukola, mažurana, ruzmarin, žalfija, metvica i druge biljke)  u saradnji sa organizacijama, restoranima, gastro profesionalacima i amaterima.

Budva – Promocija eseja Miša Gaćinovića

0
Biblioteka BD

Promocija eseja “Tragovima ljepote” Miša Gaćinovića biće održana u Narodnoj biblioteci Budve, u srijedu, 3. maja sa početkom u 19h.

U programu će, pored autora, učestvovati i recenzent knjige, dr Milena Radović Savić i profesorica kjiževnosti Zorica Joksimović, a moderator je Stanka Stanojević. U muzičkom dijelu nastupiće flautistkinja Ksenija Franeta, učenica drugog razreda Muzičke škole u Tivtu.

Gaćinovićeve eseje je objavila JU Narodna biblioteka Budve i time, nakon dugog niza godina, ponovo pokrenula izdavačku djelatnost ustanove.

Mišo Gaćinović piše pjesme, eseje, price, romane… Objavio je zbirke pjesama: Oaza, Pjesme, Čudesni svijet, Knjiga o potopu, Na bijelome hljebu, Čitanka šahovska i Iz nade rosa; zbirku priča Plač nad Slobodom; romane Tajna, Dolazimo… i odlazimo…, Bolnica, Spasenje i knjigu eseja Tragovima ljepote. Priprema za štampu probrane i nove pjesme, kao i priče.

“Teuta i ratnici” izazvali veliku pažnju publike na 15. Međunarodnom turističkom budvanskom karnevalu

0
Teuta i ratnici u Budvi

NVU “Maškarada” iz Tivta nastavila je uspješan niz nastupa učešćem na  15. Međunarodnom turističkom budvanskom karnevalu koji je održan  proteklog vikenda pod nazivom „Naoružaj se ljubavlju“.

Veoma zapažen nastup ostvaren je poznatom atraktivnom maskom „Teuta i ratnici“, a publika i međunarodni karnevalski znalci osvojeni su energijom i kreativnim performansom.

“Za nas je svakako najznačajniji efekat oduševljenja i radosti koji izazivamo kod brojne publike koju čine kako domaće stanovništvo tako i turisti sa raznih meridijana, što je ovjekovječeno brojnim fotografijama koje će krasiti mnoge privatne albume. Uspjeh je veliki imajući u vidu da je Maškarada bila jedna od 44 karnevalske grupe iz Malezije, Bolivije, Rusije, Moldavije, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne I Hercegovine, Makedonije, Albanije I CrneGore” – kazao je Goran Božović predsjednik NVO Maškarada.

Upravo se Maškarada zalaže za organizaciju međunarodnog ljetnjeg karnevala u Tivtu koji bi imao kulturno turistički karakter, što bi dovelo do značajnih benefita za grad, privredni sektor i građane, kazao je on.

Teuta i ratnici u Budvi

Pored konkretne inicijative upućene institucijama systema našeg grada i sastanaka koji su rezultirali zaključcima u pravcu podrške navedenoj ideji, udruženje je preduzelo značajne korake ka uobličavanju projekta I organizaciji karnevala, te se nadamo da ćemo od slijedeće godine dobiti novi brend.

Publici obećavamo zanimljive aktivnosti ovog ljeta u našem gradu kada ćemo predstaviti masku „Teuta i ratnici“ i tivatskoj publici, poručio je Božović.

Zakup javnog prostora kao zlato: 54.000 € za jedan ‘kvadrat’ pulta na Pilama

0
Pila Dubrovnik

Dubrovački gosti očito su pravi avanturisti i obožavatelji kajakaštva kad su iznajmljivači tih malih plovila spremni platiti nepojmljivih 405.200 kuna, oko (54.000 €) samo za mogućnost postavljanja informativnog pulta na dubrovačkim Pilama.

Taj je iznos, naime, ponuđen za zakup jednog kvadratnog metra javne površine na ulazu u spomeničku jezgru s Pila.

Na javni konkurs Grada Dubrovnika, objavljen 15. aprila, za deset pultova namijenjenih informatorima o trgovinama, galerijama, sportskim i rekreativnim sadržajima, stiglo je 13 ponuda. Gradska uprava tražila je najmanje 80.000 kuna po jednom informativnom pultu. Najniža postignuta cijena je 100 hiljada, a najviša je spomenutih 405.200 kuna.

– Budući da zaključci o odabiru nisu još verificirani, ne možemo vam dati podatak o svim ponuđenim iznosima zakupnina, kao ni imena ponuditelja – kaže Branka Vukić, pročelnica gradskog Odjela za gospodarenje nekretninama.

U konkursu stoji kako informatori smiju djelovati samo unutar jednog kvadratnog metra uz postavljeni pult. Pritom, treba imati na umu da informatori, animatori ili tzv. bookeri, na tim štandovima ne prodaju usluge, nego samo nude brošure, primjerice s ponudama vožnje kajacima ili druge rekreativne sadržaje, a nitko ne jamči da će turist koji uzme brošuru platiti tu izletničku turu. Spremnost za izdvojiti 54 hiljada eura u jednoj sezoni samo za reklamiranje, a to ne uključuje plate “bookera”, govori koliko je kajakaški posao u Dubrovniku unosan.

Grad je naredio da informatori ove godine moraju biti odjeveni u mornarske majice. Informatori će se i ovog ljeta pod suncem i vrućinama boriti za pažnju svakog turista, a zabranjeno im je postavljanje suncobrana.

U ovom gradu, očito, nema granice kad su u pitanju cijene, bilo zakupa javnih površina, poslovnih prostora, parkirališta ili ugostiteljskih usluga. Još lani, najveća cijena za korištenje javne površine na Pilama iznosila je 350.000 kuna. Grad Dubrovnik je za lanjsku sezonu, kao početnu cijenu po pultu, postavio 30.000 kuna.

Početna cijena ujedno je i iznos jamčevine, pa su ovogodišnjim povećanjem na 80 tisuća kuna htjeli izbjeći praksu da se isti zakupac natječe s nekoliko različitih tvrtki ili obrta. U natječaju stoji kako će Grad zadržati jamčevinu ako ponuditelj sam odustane od prihvaćene ponude, a svaki natjecatelj ima pravo samo na jedno mjesto.

– Cijene su basnoslovne i zbog toga se svi mi moramo baviti s nekoliko različitih stvari kako bismo platili zakupninu. Grad potiče takve cijene i umjesto da uvede reda, stanje nikad nije bilo gore. Zar je normalno da dubrovački taksisti plaćaju godišnju naknadu za korištenje autotaksi-stajališta tri tisuće kuna, a da se kvadrat prostora na otvorenom plaća nekoliko stotina tisuća za pola godine – kaže jedan od prijašnjih zakupaca pulta na Pilama (podaci poznati redakciji).

Istodobno, tvrtka “Tisak” za svoju trafiku na Pilama, samo nekoliko metara udaljenu od prvog informativnog pulta, plaća 3240 kuna mjesečno, potvrdili su iz Grada Dubrovnika. To je godišnje 38.880 kuna, ili više nego deset puta manje od obližnjih “kajakaša”.

Trenutačno se na internetu mogu naći ponude za trosatne izletničke ture kajakom oko dubrovačkih zidina i otočića Lokruma, po cijeni od oko 670 kuna za dvije osobe, a u cijenu je uključen najam plovila s opremom, te voda i voće. Za one s manje avanturističkog duha, za tu se cijenu, na 24 sata, može unajmiti vozilo najviše klase za razgledavanje okolice Dubrovnika.

Ne čudi da su se zakupci gradskog prostora borili za svaki centimetar na Pilama, pa se događalo da jedan od “bookera” ulijeće u prostor konkurencije. No, nakon nekoliko međusobnih sukoba i zbog pretjeranog broja informatora, prošlo su ljeto pale i kazne, a one se kreću od dvije do 10 hiljada kuna.

Dukić se plasirao u finale Svjetskog kupa

0
Milivoj Dukić

Milivoj Dukić, član jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“ Herceg Novi osvojio 28. mjesto na takmičenju World Cup serije, koja je održana u Hyèresu u Francuskoj.

Sjajnim vožnjama zadnja dva dana, četiri poslijednje regate, Milivoje je uspio da ostvari rezultat koji mu je donio direktan plasman na finale Svjetskog kupa u Santanderu u Španiji, koje je na programu od 4. do 11. juna ove godine.

-Sada je i zvanično. Kvalifikovao sam se za finale Svjetskog kupa koje će se održati u Santanderu u Španiji, napisao je na svom facebook profilu Dukić.

Kako je Turistička organizacijaHerceg Novog podržala njegove nastupe u kvalifikacijama, sa ponosom vas  pozivamo veceras od 20 sati u “Palubu” na Škveru, gdje će biti upriličeno druženje uz koktel povodom ovog velikog Dukićevog uspjeha.

Peraštani okitili Mađ

1

Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.

Običaj je da posljednji mladoženja bere stablo hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani  okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama.

Tradicija je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.

Ove godine Mađ je podigao Vladimir Vuksanović, uz zvuke “Škuribande”.

Vladimir Vuksanović

Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih dvadesetak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju,

Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.

Mađ 2017.

Iz Arhive

Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“

  1. Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.

Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –

” Slavnom,

Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru

Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.

Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.

Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.

Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.

O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.

Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa

Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/

“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.

Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.

Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.

Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svi čašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.

Mlijeko za kavu tog dana, po običaju, dali su vlasnici stoke u gradu.

Ha dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”