Najmlađa tivatska ustanova kulture, JU Gradska biblioteka Tivat, svoj samostalni život započela je tačno prije tri godine a obilježavanje rođendana će sadržati zanimljiv program.
U Muzeju pomorskog nasljeđa u Porto Montenegra večeras u 20.30 je otvaranje multimedijalne izložbe „Pavić od Š do A“ Uvodnu riječ daće direktorica JU Gradska biblioteka Tivat Vesna Barbić. Slijedi obraćanje Jasmine Ninkov, direktorice Biblioteke grada Beograda – besjeda o piscu. Potom će se obratiti autorke izložbe Vladislava Ivković Marković i Isidora Injac. Rodjendanski koktel je planiran za 21.30.
Izložba „Pavić od Š do A“ je multimedijalni projekat posvećen velikom piscu Miloradu Paviću koji je Biblioteka grada Beograda realizovala 2019. u okviru obilježavanja trostrukog jubileja: povodom 90 godina od rođenja, 10 godina od smrti Milorada Pavića, kao i 35 godina od objavljivanja “Hazarskog rečnika”. Nakon pet godina, ove godine se jubilej opet zaokružuje (95,15, 40).
Izložbu prati film koji je Biblioteka grada Beograda snimila povodom otvaranja izložbe i on obuhvata intervjue sa Ivanom Pavićem, slikarom i piščevim sinom, kao i sa suprugom Milorada Pavića ,Jasminom Mihajlović.
Pored filma, prisutni će imati priliku da vide originalni rukopis Hazarskog rečnika koji je u cjelosti digitalizovan i koji vjerno opisuje proces književnog stvaranja ovog kompleksnog romana. Uz film i rukopis ide i muzika kompozitora Maksa Bruha koju je pisac slušao dok je pisao. Ovaj multimedijalni program predstavljen je u Parizu, Pekingu, Beču i širom Srbije i regiona, a JU Gradska biblioteka Tivat poklanja izložbu svome gradu i ona je prvi put u Crnoj Gori.
Sinoć – eksplozija bombe u Tel Avivu. Izraelska policija objavila je da je u napadu poginuo muškarac koji je aktivirao eksplozivnu napravu u kamionu. Identitet napadača još nije poznat, a policija smatra da je to ključno za utvrđivanje motiva napada, zasad ne isključuju mogućnost da je riječ o terorizmu. U istragu je uključen Shin Bet.
– Iako smo pretražili teren i uzeli u obzir različite parametre, teško nam je identificirati osobu jer je tijelo razneseno. Znamo da nije riječ o civilu nego o osobi koja je nosila eksplozivnu napravu. Još je prerano radi li se o kriminalnom ili terorističkom napadu. Provjeravamo sve opcije, ali vjerojatnije je riječ o terorizmu, izjavio je Peretz Amar, zapovjednik policije Tel Aviva.
Blinken stigao u Izrael, SAD se nada u dogovor
Američki državni tajnik Antony Blinken stigao je u Izrael u u nastojanju da osigura primirje u Gazi i sporazum o oslobađanju talaca. Deveti put dolazi u regiju od početka rata u listopadu i to nekoliko dana nakon što su SAD predstavio izmijenjeni prijedlog sporazuma kako bi se premostio dugotrajni jaz između pregovaračkih stajališta Izraela i Hamasa.
SAD se nada da je dogovor moguć, ali Hamas kaže da su prijedlozi o napretku iluzija i preblizu pozicijama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju u kratkom razgovoru s novinarima da je primirje u Gazi “još uvijek moguće” i uvjeravao da Sjedinjene Države “ne odustaju” od svojih napora
Strani brodovi-kruzeri po hrvatskom su Jadranu u prvoj polovici 2024. obavili 244 kružna putovanja ili sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a njima je došlo oko 350 tisuća putnika ili 24 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U junu su na Jadranu strani kruzeri ostvarili sto kružnih putovanja, što je dva posto manje nego u junu 2023., dok je u svim ostalim mjesecima od početka 2024. broj tih putovanja lagano rastao.
No, i u junu je s manje kružnih putovanja brodova registriran veći porast putnika na njima – došlo ih je 142,6 tisuća, ili 18,6 posto više nego u lipnju prošle godine.
Kao i na razini prvih šest mjeseci, tako je i u lipnju najviše stranih kruzera doplovilo pod zastavama Bahama i Malte, a na tim je brodovima bilo i najviše putnika, oko 90 hiljada samo u junu, i oko 175 hiljada u prvih šest mjeseci.
Stranih brodova-kruzera koji su na Jadranu u prvih šest mjeseci obavljali kružna putovanja bilo je 57 ili jedan više nego u isto vrijeme prošle godine, ali su ostvarili 244 kružna putovanja, što je sedam posto više.
Na tim je brodovima došlo 350,5 tisuća putnika, što je 67,7 tisuća putnika ili 24 posto više nego u prvih šest mjeseci 2023. godine.
Statistika pokazuje i da su kruzeri nešto kraće nego lani boravili u Hrvatskoj, 524 dana ili 2,2 posto manje.
Najviše je kružnih putovanja ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, među lukama najviše posjeta je imao Dubrovnik, te Split, Zadar, Hvar, Korčula, Šibenik i Rovinj.
Nakon par mjeseci pauze, tradicionalna ribarska sezona nastavljena je juče, 18. avgust na Prčanju, gdje smo na posti kod OŠ „Ivo Visin“ prisustvovali izvlačenju mreže iz mora. Ribe je vrlo malo, tek par kašeta, u kojima najviše ima gavuna, nešto bukvica, a tu je i jedan gof, te zalutala sipa… Veliki trud i rad, velika ulaganja, a zarada, koja je minimalna, ne može da pokrije troškove održavanja barke, mreža, alata, goriva, dažbina, dozvola, poreza i organizovanja ribarske družine.
– Napravili smo pauzu od dva mjeseca, nismo izlazili sa mrežama zbog visokih temperatura vazduha i vode. Ni ribama ne prija ova vrućina, kažu ribari iz družine sa Mula, vidno nezadovoljni ulovom i neraspoloženi za priču.
Potsjećamo, ribe je u Bokokotorskom zalivu iz godine u godinu sve manje, naročito srdela, inćuna, gauna, pa i cipola, što potvrđuju i sportski i tradicionalni ribolovci, a i stručnjaci Instituta za biologiju mora. Sa druge strane, veliki je upliv invazivnih, divljih vrsta riba, koje se primjećuju u zalivu, poput strijelke, zubatice, ribe-lava itd… Ova pojava se objašnjava klimatskim promjenama, nekontrolisanim izlovljavanjem, agresivnom gradnjom i nasipanjem mora, te nepovoljnim ekološkim uticajima velikog broja uplovljavanja megakruzera i ostalih plovila koja proizvode buku i vibracije u moru, što sve pogoršava uslove za život i razmnožavanje ribe u njihovim prirodnim staništima.
Marko Kise, predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru, ocjenjuje da ekspanzija turizma nepovoljno utiče na ribarstvo – iako institucije države deklarativno zalažu za očuvanje tradicionalnog ribarstva, praktično ne čine ništa da očuvaju ribarske alate koji u Boki Kotorskoj datiraju iz XII vijeka, niti čuvaju tradicionalne ribarske poste koje potiču još iz vremena Austrougarske i sve su uredno zavedene u katastru.
U Crnoj Gori danas će biti oblačno, a moguća je i kiša.
Na sjeveru Crne Gore biće promjenljivo oblačno i nestabilno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom. Više padavina u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjeren južni, uz nestabilnost, pojačan i jak. Temperatura do 28 stepeni.
Na jugu će biti više kiše i pljuskova praćenih grmljavinom, povremeno uz jak vjetar, naročito na primorju. Lokalno su moguće umjerene ili obilne količine kiše. Temperatura oko 30 stepeni.
More će biti umjereno talasasto. Vjetar umjeren, južni i jugoistočni, sa pojavama moguće pojačan i jak. Temperatura mora uz obalu oko 25 stepeni. UV indeks dosta nizak.
Narednih dana na sjeveru, u utorak povremeno kiša i grmljavina, i još svježije, dok se u srijedu očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima ponegdje je moguće i malo kiše.
Na jugu u utorak će još biti povremene kiše, posebno u prvom dijelu dana, dok se u srijedu očekuje pretežno ili djelimično sunčano vrijeme.
PAMETNI SEMAFORI NA NOVE ČETIRI RASKRSNICE U KOTORU
Na četiri kotorske raskrsnice u nedjelju je počeo probni rad “pametnih” semafora koji su postavljeni u okviru druge faze implementacije projekta integrisanog saobraćaja. Nakon perioda testiranja i prikupljanja podataka o frekventnosti kretanja vozila i pješaka, zaokružiće se sistem regulacije saobraća čija je prva faza počela sa radom prošle godine. Ovo će dodatno unaprijediti kvalitet saobraćaja i ubrzati kretanje kroz uže gradsko jezgro, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Ostaje da se vidi kako će sve funkcionisati, mada učesnici u saobraćaju upozoravaju da su ostali iscrtani stari pješački prelazi na kolovozu koje koriste pješaci i dodatno usporavaju sobraćaj. Čitaoci portala Boka News javljaju da je problem dugog intervala čekanja na zeleno svjetlo iz smjera Bolnice prema centru grada pa se stvaraju dugačke kolone iz toga pravca.
Saobraćajni zahtjevi iz godine u godinu postaju sve veći. Neprestano povećanje broja vozila, povećan obim turističkog prometa dovode do zagušenja saobraćaja na glavnom i jedinom putnom pravcu kroz grad. Protekle godine Opština Kotor investirala je u semaforizaciju raskrsnica i pješačkih prelaza u centru Kotora, od kružne raskrsnice sa Njegoševom ulicom do raskrsnice kod otvorenog bazena. S obzirom na to da je uvođenje pametnih tehnologija značajno povećalo protok vozila u centralnoj zoni grada, ove godine semaforima su regulisane još četiri nove raskrsnice u cilju dodatnog poboljšanja saobraćaja od tunela Vrmac do Dobrote.
Od sredine avgusta semafori i bolje kanalisanje vozila inoviranom horizontalnom signalizacijom usmjeravaće saobraćaj na: (1) raskrsnici u Dobroti gde se III put uključuje na magistralu; (2) kružnoj raskrsnici Njegoševe ulice i magistrale; (3) raskrsnici u Škaljarima u blizini autobuskih stajališta i (4) raskrsnici kod pumpe INA, neposredno nakon tunela Vrmac.
PAMETNI SEMAFORI NA NOVE ČETIRI RASKRSNICE U KOTORU
Na većini raskrsnica primijenjena su rješenja koja neće biti novost ni za pješake niti za vozače, ali je rješenje na kružnom toku nekonvencionalno i nalikuje onom iz tokijskog kvarta Šibuja koji omogućava da se pješaci kreću istovremeno u svim pravcima u zoni kružnog toka. Pješaci prelaze raskrsnicu u periodu zelenog signala dok je saobraćaj za vozila zaustavljen iz sva tri pravca koja gravitiraju kružnom toku. Vrijeme i dužinu trajanje zelenog vremena za pješake reguliše pametna tehnologija koja simultano kalkuliše pojedinačne podatke sa svih mjernih mjesta u sistemu pametnog saobraćaja kroz Kotor.
Pušta se u probni rad saobraćajni informacioni sistem i kamere za automatsko prepoznavanje registarskih tabilica
Uporedo sa početkom rada novih semafora, pušta se u probni rad i saobraćajni informacioni sistem. On nema svoju ulogu u regulisanju saobraćaja već vozačima daje ažurne informacije o stanju na putu i pomaže im u donošenju odluka o daljoj vožnji. Posredstvom informacionih LED displeja vozači će biti informisani o intenzitetu saobraćaja, zastojima i drugim događajima važnim za dalje putovanje. Ovaj sistem zahvata veći prostor od onog obuhvaćenog semaforima. Portal je postavljen prije tunela Vrmac na putu Budva ̶ Kotor, a mali LED displeji na poluportalima u Dobroti prije III puta, u Njegoševoj ulici kod Bolnice, kod kružne raskrsnice i u Škaljarima prije pumpe INA. Učesnici u saobraćaju mogu u skladu sa dobijenim informacijama da nastave planiranim putem, izaberu alternativni put, parkiraju vozilo ili donesu drugu za njih u datom trenutku prihvatljiviju odluku. Nakon završetka bulevara Budva ̶ Tivat, biće postavljen još jedan veliki LED displej prije stadiona OFK Grbalj.
Kamere za automatsko prepoznavanje registarskih tabilica (ANPR) postavljenje su da bi se pratio saobraćajni tok u realnom vremenu. Konačni rezultati analize podataka sa ANPR kamera prikazivaće se na LED displejima. Takođe, na svakoj raskrsnici postavljene su i rotirajuće PTZ kamere pomoću kojih se prate uslovi odvijanja saobraćaja u realnom vremenu.
Nivo Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja vijeka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalna područja, posebno područje Ade Bojane i djelove Bokokotorskog zaliva, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene.
U dokumentu se ističe da su plaže i staništa na niskim djelovima obale osjetljivi na obalne poplave, rast nivoa mora i rizik od nestanka.
„Projektovani porast nivoa Jadranskog mora, kao mora sa prirodnim bogatstvima, do kraja vijeka je 35 cm, što će uticati na mogućnosti za rekreaciju na njegovim plažama koje postaju nedostupne ili neprivlačne zbog erozije“, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana za prilagođavanje na klimatske promjene.
Uticaji se, kako se dodaje, proširuju na turističku infrastrukturu i stanovanje, što dovodi do gubitka privrednih dobara kao što su restorani, smještajni kapaciteti i plaže.
„Funkcionalnost vitalne infrastrukture kao što su luke, marine i brodogradilišta takođe je ugrožena, što kasnije smanjuje ukupnu turističku privlačnost primorskih regiona“, konstatovano je u dokumentu.
Projekcije ukazuju da su najugroženija područja Ulcinj (posebno Ada Bojana), Bar, Tivat i djelovi Bokokotorskog zaliva (uključujući i Kotor).
U Nacrtu Nacionalnog plana navodi se da su djelovi obale od Bokokotorskog zaliva do ušća Bojane izloženi djelovanju talasa i poplavama.
„Kombinacija intenzivnih talasa, morskih struja i rasta nivoa mora usljed klimatskih promjena ubrzava priobalnu eroziju i otežava održavanje prirodnih i izgrađenih nasipa na plažama i druge priobalne infrastrukture. To takođe povećava rizik od prodiranja morske vode, što dovodi do zaslanjivanja slatke vode i zemljišta“, konstatuje se u Nacrtu.
Veoma pogođeni regioni uključuju Ulcinjsku Solanu, Adu Bojanu i južni dio Velike plaže, Tivatska i Morinjska solila u Bokokotorskom zalivu.
„Analiza pokazuje da duž cijele obale postoje naselja u područjima ugroženim rastom nivoa mora“, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana.
Načelnica Odsjek za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov, pojasnila je da je povećanje nivoa mora, kao jedne od posljedica globalnog zagrijavanja, rezultat termičkog širenja vode, zbog povećane temperature mora.
Kako je navela, prema procjenama iz izveštaja Međuvladinog panela za promjenu klime (IPCC) od projektovanog povećanja nivoa mora do kraja ovog vijeka, oko 75 odsto biće uzrokovano termalnom ekspanzijom, a 25 odsto otapanjem glečera i oblasti pod vječitim ledom (Arktik, Antarktik, Grenland).
„Kada se radi o projekcijama budućeg nivoa mora kod nas, basen Jadrana je iz više razloga još teško preciznije izmodelirati u tom smislu, prema podaci iz projekta Upravljanje obalnim pojasom Crne Gore (CAMP) ukazuju da se može očekivati porast od +69 cm prilikom vremenskih nepogoda, odnosno +96 cm uzimajući u obzir kalibraciju nivoa mora u odnosu na normalnu nulu Trsta“, rekla je Ivanov agenciji MINA.
Prema njenim riječima, ta projekcija se poklapa sa mareografskim podacima ZHMS-a mjerenim na stanici u Baru prilikom oluja.
Ivanović je rekla da analiza jačine i obima uticaja oluja, sprovedena u okviru CAMP projekta pokazuje da se očekuje njihovo povećanje zbog globalnog zagrijevanja koje obezbjeđuje energiju za intenziviranje oluja.
„Zbog toga će mnoge priobalne oblasti da se suoče sa povećanjem nivoa plavljenja, ubrzanjem erozije obala, miješanjem morske vode sa slatkom vodom i gubitkom vlažnih zemljišta“, upozorila je Ivanović.
Govoreći o regionima koji mogu biti najviše ugroženi porastom nivoa mora, Ivanov je ukazala da su, na osnovu CAMP projekta, moguće zone plavljenja Kotor, Bar, Bigovo, ušće rijeke Bojane, Budva/Jaz, Buljarica, Igalo, oblast Morinja i Tivta, kao i oblast Krtole.
Ona je navela da se posljedice klimatskih promjena osjećaju i kada je u pitanju temperatura mora.
Boka Kotorska – foto Boka News
„Srednja godišnja temperatura mora prema podacima sa glavne meteorološke stanice u Baru ima trend rasta”, istakla je Ivanov.
Kako je ukazala, od 1980. pa do 2023. godine srednja godišnja temperatura površine mora je porasla ukupno 1.7 stepeni Celzijusa (°C).
„Tokom dekade 2011-2020. srednja godišnja temperatura površine mora je bila najviša, a njena vrijednost je bila 19°C”, saopštila je Ivanov.
Ona je kazala da je, u okviru Trećeg nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama, procijenjeno da će srednja godišnja temperature površine mora u oblasti priobalja Crne Gore u periodu od 2011. do 2040. godine porasla u opsegu od 0.5 do 1.5 °C, a za period od 2041-2070, u opsegu je od jedan do dva °C.
Za posljednji period od 2071. do 2100. godine očekuje se promjena srednje godišnje temperature površine mora od 2,5 do 3,5 °C u odnosu na srednju vrijednost za period 1971-2000.
To bi važilo u slučaju scenarija RCP8.5, prema kojem bi fosilna goriva ostala u širokoj upotrebi do kraja ovog stoljeća, dok bi odgovarajuća energetska neravnoteža u klimatskom sistemu uslovljena tom koncentracijom iznosila oko 8,5 W/m2.
U Nacrtu je ukazano da trenutno ne postoje mjere za zaštitu od rasta nivoa mora.
Ivanov je, govoreći o mjerama koje je moguće preduzeti, ukazala da na osnovu projekcija podizanja nivoa mora u okviru CAMP projekta, proizilaze dvije važne preporuke od kojih je jedna da se u sadašnjoj i bliskoj budućnosti, u smislu obuhvata zone plavljenja, primjeni scenario sa porastom nivoa mora od 96 cm.
CAMP projekat ukazuje da je tu vrijednost potrebno primjeniti u svim prostornim planovima, uključujući i kratkoročno planiranje zato što je za planiranje urbanizacije važan najviši nivo pritiska na životnu sredinu.
„Druga preporuka je za potrebe ocjene ranjivosti područja u smislu koliko proširiti obalni odmak (pojas ograničene gradnje na udaljenosti 100 m od obalne linije)”, navela je Ivanov.
U tom smislu, CAMP projekat preporučuje kao najrealniji i najvjerovatniji scenario podizanja nivoa mora od 62 cm.
Brzi kolač od rogača – foto – tvornicazdravehrane.com
Rogač se često naziva zamjenom za čokoladu, a zahvaljujući svom sastavu definitivno je zdraviji od najpopularnijeg slatkiša na svijetu. Bogat je vlaknima i prirodno sladak.Ima pomalo zemljasti okus i ‘karamelastu’ slatkoću i mnogi se slažu da upravo zbog toga podsjeća na čokoladu. Rogač je jako zdrava namirnica koja se nekada koristila kao lijek za želučane probleme.
Također je prihvatljiva namirnica i za dijabetičare. Rogač je i prehrambeni aditiv (E 410), koji se kao zgušnjivač i stabilizator koristi u receptima raznih prehrambenih proizvoda, tako da od sada ne morate brinuti ugledate li na nekoj vrećici ovu oznaku – prirodnog je porijekla.
U svakom slučaju, rogač je sjajan, a nakon ovog recepta postat će vam top namirnica među policama vaše kuhinje.
Sastojci
200 g mljevenog rogača
2 žlice marmelade od naranče ili malina
2 žlice grožđica
Korica limuna
1 dl maslinovog ulja
2 dl kokosovog mlijeka
3 žlice sirupa od agave
Priprema:
Sve sastojke pomiješajte dok ne dobijete jako gustu smjesu.
Kalup za tortu obložite papirom za pečenje i ulijte smjesu.
Dobro sve poravnajte i pecite 20-25 minuta na 180 stepeni.
Turizam je u ekspanziji i prema nama ribarima se ponaša kao predator, ocijenio je za Boka News predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru Marko Kise.
Sa jedne strane država se bori da se ribarstvo i tradicionalni način ribanja sačuva a sa druge strane ne radi ništa da očuva i sačuva tradicionalne ribarske pošte koje potiču još iz vremena Austrougarske i sve su uredno popisane i arhivirane u arhiv i katastar, da ih neko ne bi devastirao i prisvojio, poručuje Kise.
U opštini Herceg Novi kao i u cijeloj Boki Kotorskoj u zadnjih deset godina nestaje jedna po jedna ribarska pošta a da ribare niko nije ni kontaktirao a ni obeštetio.
Ribari – Prčanj
„Prvo je zbog hotela u Njivicama devastirana pošta (Kraljičina plaža), zatim u Malim Rosama ispod rizorta Mišković, u Meljinama izgradnjom Lazura nestala je ribarska pošta, na Zmijicama – Zelenika zbog izgrađene i ograđene vile nemoguće je više prići do pošte, u Kumboru ispod kuće Pestorića nemoguće je od sidara i zakupca plaže prići a kamoli da se riba. U Bijeloj ispod hotela Park i hotela Delfin vlasnici firme Carine ne da su nezakonito prisvojili pošte nego su ih devastirali nasipanjem kamenja, pijeska i uništili floru i faunu i prirodnu hranu za ribe a nama za vijek vijekova uništili poštu za ribanje a da pri tome nisu ni obeštetili ribare niti ih je država u tome spriječila. Sada se gradi veliki hotelski kompleks u Baošićima upravo preko puta najbolje ribarske pošte u na Hercegnovskoj rivijeri, jedine preostale. I ta nam se pošta pokušava oteti na perfidan način. Ribari su ti koji će se pitati za budućnost te pošte i nećemo dozvoliti sportskim ribolovcima da u naše ime obećavaju nešto sto nije u njihovoj nadležnosti“ – kazao nam je predsjednik Udruženja Marko Kise.
Bokokotorski zaliv je jedno od prirodnih mrijestilišta u Jadranskom moru, srdela i ostale sitne plave ribe. To je davno prepoznala i Austrougarska i počela je razvijati lov srdela i sitne plave ribe.
Srdela
„U Bjeloj na temeljima fabrike za preradu sardina izgrađen je hotel Delfin. U Boki je to nekad pored pomorstva bio i jedini način preživljavanja a nova SFRJ ja aktivirala desetine zadruga koje su imale oko 130 baraka-svijećarica. Razvojom turizma pomalo se gasilo i ribarstvo. Ali zbog naglog razvoja turizma nije se kontrolisalo ništa što ugrožava ribarstvo nego nas kao predator pokušava progutati i totalno uništiti“ – poručuje Kise.
Kruzera sve više, ribe sve manje
– Jedan od primjera su kruzeri koji kao svjetleće tvrđave ploveći kroz Boku remete harmoniju održivog mrijesta ribe na način što svojom pojavom izigravaju mjesec koji svijetli sa malo manjim intezitetom i i riba nema više 4 mjesečeve mijene nego mogo više zavisno od broja kruzera. Mi smo o ovom problemu još unazad 15 godina upoznali i Vlade i sva ministarstva, Institut za biologiji mora iz Kotora ali do dana današnjeg nema odgovora ni riješenja.
Kruzer u Boki – foto čitateljka Boka News
Da ne bi neko promislio da smo mi protiv razvoja turizma i kruzer turizma, naprotiv mi smo da se izgradi još 200 hotela i da uđe u Boku još više kruzera, ako je to održiva budućnost, ali ne na štetu ribara.
Tražili smo i tražimo da se dio kolača od turizma, kruzera i marina preusmjeri za opstanak ribara i kroz novčano obeštećenje pomogne da se održi i opstane komercijalno ribanje i zaštite domicilni ribari da se ne uništi njihov rad i naravno da nam se pošte koje su oduzete vrate u funkciju a preostale zaštite, poručio je predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru Marko Kise.
