Ruske rakete pogađaju ukrajinsku luku: Dva broda pretrpjela štetu

0
Ruske rakete pogađaju ukrajinsku luku: Dva broda pretrpjela štetu
Foto: Screenshot/X

Još dva broda oštećena su u novom ruskom raketnom napadu na ukrajinsku crnomorsku luku Odesu.

Teretni brod NS Moon pod zastavom Belizea, nosivosti 2.700 dwt, pogođen je jučer dok je bio privezan u luci, zajedno s brodom Optima pod zastavom Palaua, nosivosti 5.800 dwt, koji je pretrpio štetu u prethodnom balističkom raketnom napadu prošlog tjedna.

Jedna osoba je poginula, a osam je ranjeno u ruskom granatiranju luke, dok su skladišta žitarica i lučka infrastruktura također oštećeni, izvijestile su ukrajinske vlasti, a prenosi Splash247.com.

Zamjenik premijera Oleksij Kuleba izjavio je prošlog tjedna da je Rusija izvela gotovo 60 takvih napada u posljednja tri mjeseca, oštetivši ili uništivši gotovo 300 lučkih objekata i 22 civilna broda.

NS Moon je jučer postao četvrti trgovački brod koji je pretrpio štetu dok je bio privezan u ukrajinskim lukama u posljednjih devet dana.

Konzultantska tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey izvijestila je da se u trenutku napada u luci i sidrištu Odesa nalazilo deset brodova.

“Brodovi koji plove Crnim morem trebali bi provoditi sveobuhvatne dinamičke procjene prijetnji na putovanju,” navodi Ambrey u savjetodavnoj bilješci, dodajući: “Brodovi koji pristaju u Ukrajini trebali bi pregledati svoje hitne protokole za napade na ukrajinske luke. Tijekom zračnih napada na lučku infrastrukturu, članovi posade trebali bi ostati unutar nadgrađa broda.”

SAD upozorio izraelsku vladu: Otvorite put humanitarnoj pomoći ili će neka vojna pomoć biti prekinuta

0
SAD upozorio izraelsku vladu: Otvorite put humanitarnoj pomoći ili će neka vojna pomoć biti prekinuta
Gaza – foto AA

Administracija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) poslala je pismo Izraelu u kojem se navodi da bi se situacija trebala poboljšati tako što će se dozvoliti ulazak humanitarne pomoći u Gazu, inače bi dio američke vojne pomoći Izraelu mogao biti zaustavljen, prenosi Anadolu.

Prema vijestima medijske kuće CNN, američki državni sekretar Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin zatražili su da izraelska vlada otvori put pomoći u hrani Gazi u zajedničkom pismu koje su poslali izraelskom ministru odbrane Yoavu Gallantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru.

U pismu od 13. oktobra konstatovano je da se vanredna humanitarna situacija u Gazi postepeno pogoršava i da se humanitarna pomoć Gazi ne smije spriječiti.

Američki ministri naglasili su da bi humanitarnoj pomoći trebalo omogućiti ulazak u Gazu u roku od 30 dana i na taj način poboljšati humanitarnu situaciju u regiji, u suprotnom bi trebalo utvrditi da ova situacija krši relevantne američke zakone, u skladu s memorandumom koji je objavio američki predsjednik Joe Biden u februaru.

U skladu sa članom 620 I američkog Zakona o inozemnoj pomoći, američka administracija može obustaviti pomoć u oružju zemljama koje sprječavaju ulazak humanitarne pomoći, posebno hrane i lijekova, u regije u kojima postoji humanitarna kriza.

Blinken i Austin su se u pismu Izraelu pozvali na ovaj zakon i Bidenov memorandum.

“Pišemo vam kako bismo izrazili duboku zabrinutost američke administracije zbog postepenog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi i zatražili od vaše vlade da hitno preduzme održive korake za ispravljanje ove situacije u toku ovog mjeseca“, naveli su u pismu.

Ukazujući na znakove da Izrael namjerno blokira kamione koji su prevoze hranu u Gazu, Blinken i Austin su zatražili da se 350 kamiona omogući da dnevno odvoze hranu u Gazu.

U pismu je također istaknuto da Izrael ne bi trebao provoditi politiku kao što je prisilna migracija sa sjevera na jug Gaze.

Aerodromi Crne Gore dogovaraju nove avio linije

0
Aerodromi Crne Gore dogovaraju nove avio linije
Aerodrom Tivat – Foto Boka News

Svi relevantni evropski avio-prevoznici izrazili su želju da razgovaraju sa Aerodromima Crne Gore (ACG), saopštio je njihov izvršni direktor Roko Tolić i dodao da ih to stavlja u poziciju da pokušaju da postignu dogovore o povećanju prometa i pružanja usluga.

„Zbog toga sam izuzetno zadovoljan“, poručio je Tolić u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da želi da građani Crne Gore ne odlaze na konkurentske aerodrome, poput Tirane ili Dubrovnika, već da tu ponudu dobiju u svojoj državi.

„Na taj način povećavamo konkurentnost. Uz nekoliko pametnih inicijativa, možemo postići mnogo. Tirana ima prednosti poput efikasnog aerodroma, iseljeničkog stanovništva i lakšeg pristupa kapitalu, što im olakšava donošenje odluka“, rekao je Tolić.

On je dodao da ono što su obećali, to i rade, te da su otvorili široku komunikaciju sa gotovo svim avio-prevoznicima.

„Ovo je trenutak kada se zaključuje jedna sezona, a pregovara se o narednoj“, kazao je Tolić.

On je podsjetio da su predstavnici Aerodroma nedavno učestvovali na konferenciji Routes World u Bahreinu, gdje su imali 19 direktnih sastanaka sa avio-kompanijama koje imaju realni tržišni potencijal naleta prema Crnoj Gori.

Tolić je saopštio da sada pripremaju konkretne poteze u skladu sa onim što partneri očekuju.

„Sigurno ćemo biti konkurentniji. Ono na šta ću apelovati, a o čemu ne mogu odlučivati, jeste segment podrške koji se očekuje ili od strane države kroz ministarstva ili kroz Privrednu komoru. U tome leži konkurentnost aerodroma u regionu“, rekao je Tolić.

On je kazao da je nažalost stvorena slika da su ACG nekonkurentni zbog cijena aerodromskih usluga, ali da to nije tačno.

„Naš cjenovnik je povoljniji od nekih uspješnih konkurenata. Oni su, međutim, uspjeli, jer su ostvarili sinergetski efekat sa drugim učesnicima privreda svojih zemalja. U tom smislu i Crna Gora može napraviti korak naprijed“, poručio je Tolić.

Kada je u pitanju Wizz Air, on je kazao da će taj avio-prevoznik tokom zime imati linije za Milano, Memingen, Dortmund i Budimpeštu.

„Wizz Air i drugi prevoznici imaju nekoliko desetina aviona koji su trenutno prizemljeni zbog problema sa motorima i servisima. Jednostavno, veliki broj aviona ostao je van flote, ne samo kod njih. Pokazali su poštovanje prema nama kao tržištu, i to je nešto što ćemo pozdraviti“, rekao je Tolić.

On je dodao da je Wizz Air najavio i da će povećavati broj letova kako im se avioni budu vraćali u flotu.

„Možemo pomenuti da u našem okruženju, na primjer u Beogradu i Zagrebu, Wizz Air ima baze, pa je, ipak, došlo do značajnog smanjenja naleta upravo zbog ove situacije. Jako mi je drago da prema nama nijesu smanjivali ništa tokom sezone, već su potvrdili prošlogodišnji broj letova i linija“, saopštio je Tolić.

On je naveo da su Aerodromi još u pregovorima sa Ryanairom, te da nije sigurno da li će njihova ponuda biti dovoljna da taj avio-prevoznik napravi iskorak.

„Njihova ranija odluka je donesena kao posljedica drugih faktora koji su protumačeni kao nekonkurentnost. Ne bih rekao da je razlog bezbjednosna taksa, jer je ona toliko minimalna (3,25 EUR) da je opet značajno niža nego kod konkurencije. Očigledno je da na nekim drugim destinacijama dobijaju širu podršku i odlučuju se da lete ka njima, što je sasvim legitimno“, objasnio je Tolić.

On je podsjetio da je Ryanair otkazao ovu zimu još ranije i da nije bilo načina da se to ispravi, jer sada nije pravi trenutak.

Aerodromi Crne Gore

„Sada planiramo narednu ljetnju sezonu, a onda ćemo razgovarati i o 2026. Njihovu tržišnu snagu poštujem, ali naš komercijalni model nastoji obuhvatiti sve vidove avio-prevoznika na duži održivi rok partnerstva“, saopštio je Tolić.

On smatra da Crna Gora svojim kapacitetima, prirodnim ljepotama, turizmom, nacionalnim parkovima, gastronomijom i svim što nudi zaslužuje minimalno punu IATA ljetnju sezonu, a to je sedam mjeseci, od kraja marta do kraja oktobra.

„To je jedan od naših prvih ciljeva i drago mi je što nas na tom putu prate određeni prevoznici. Konkretno, EasyJet, koji će sa pet destinacija letjeti ka Tivtu tokom cijele ljetnje sezone naredne godine. Smatram da je to velika šansa i dobitak. Onog trenutka kada počnemo da adekvatno popunjavamo te avione, to će nam biti oslonac da od avio-prevoznika tražimo da lete tokom cijele godine“, rekao je Tolić.

On je dodao da je to korak broj jedan na putu prema stabilnom i smislenom organskom tržišnom rastu.

„Mi ćemo tu dobru volju naših avijacijskih partnera nagraditi tako što ćemo implementirati posebne podsticaje za takozvani ,,off-peak“. Već smo se dogovorili da ćemo to prepoznati i stimulisati letove van glavne sezone“, naveo je Tolić.

On je za naredno ljeto najavio nekoliko letova na liniji Madrid – Podgorica, koje će realizovaće španski nacionalni prevoznik, Iberia.

„Da budemo jasni, iskreni i prizemni u ovoj najavi, naglašavamo da je riječ o čarter letovima. Ukoliko gosti u početnoj seriji letova budu zadovoljni, otvorićemo vrata za pregovore o sezonskoj liniji“, objasnio je Tolić.

On je kazao da su razgovarali i sa predstavnicima španske niskobudžetne kompanije Vueling, kao i da se razmišlja o otvaranju linije za Barselonu.

„To je nešto što traže i naši stanovnici. Španci su, to vidimo iz okolnih destinacija, jako dobri gosti“, rekao je Tolić.

On je saopštio i da je britanska nacionalna avio-kompanija, British Airways tražila sastanak sa ACG.

„Velike avio-kompanije, odnosno mrežni prevoznici, poput British Airwaysa, Lufthanse, Austrian Airlinesa ili Turkish Airlinesa su važne za Crnu Goru, jer nas one vode u svaki kutak svijeta. British Airways istražuje potencijal Crne Gore za transatlantske konekcije sa jednim stopom bez dužeg zadržavanja. Trenutno, za nas je Beč, na krilima Austrian Airlinesa, najbliže čvorište za sve letove ka Zapadu, a Turkish Airlines preko Istanbula za Istok i naravno, posredno čitav svijet. Uz to, na ACG je prisutan i Pegasus Airlines koji povezuje Podgoricu sa istanbulskim aerodromom Sabiha Gokčen (SAW) koji se nalazi u azijskom dijelu grada, ali i sa Ankarom i Izmirom“, rekao je Tolić.

On je dodao da su vođeni pregovori i o otvaranju linije sa Hamburgom, ali je problem što je aerodrom u tom gradu najavio povećanje cijena svojih usluga, pa je izvjesno da jedan dio avio-prevoznika neće širiti operacije. S druge strane, i dalje su otvoreni pregovori o novim linijama ka Hanoveru i Amsterdamu.

Švajcarska avio-kompanija Edelweiss najavila je da će tokom naredne ljetnje sezone produžiti period letjenja na liniji Tivat – Cirih u odnosu na dosadašnji nalet. Tolić je podsjetio da tu liniju u Podgorici tokom cijele godine održava Air Montenegro.

Istovremeno, izraelska nacionalna avio-kompanija El Al je najavila da će linije iz Tel Aviva za Crnu Goru od ove zime postati cjelogodišnje.

„Takođe očekujemo da avio-kompanija SunExpress, koja je po 50 odsto u vlasništvu Lufthansa grupe i Turkish Airlinesa, otvori liniju iz Podgorice za Antaliju. Imamo podršku Ministarstva saobraćaja, a vjerujem da će biti prepoznat i širi kontekst. Smatram da bi ova destinacija bila jako interesantna turistima iz Turske, ali i građanima Crne Gore“, saopštio je Tolić.

Tokom novembra se, prema njegovim riječima, očekuje dolazak delegacije EasyJeta u Crnu Goru.

Kada su u pitanju koncesije na aerodrome, Tolić smatra da je Vlada pokazala zrelost i odgovornost u smislu međunarodno preuzetih obaveza.

„Proces nije počeo odlukom ove Vlade, ali je korektno što je kazala da će barem procesno dovesti tu temu do kraja. Ono što je dobro jeste da će u drugom krugu biti relevantni ponuđači, ali ja ne mogu da prejudiciram koliko će te ponude zadovoljiti očekivane benefite od ciljane dobrobiti čitavog postupka. Ono što sigurno znam jeste da ne treba zanemariti činjenicu da postoji dovoljno domaće pameti koja može izvesti taj zadatak mimo koncesije“, kazao je Tolić.

On smatra da je napravljen sasvim logičan potez i vrlo su objektivne ocjene koje politički vrh ističe u posljednje vrijeme da je koncesija mogućnost, ali ne i prijeka nužnost.

„Kao menadžeru mi je izuzetno važno da su zaposleni mirni jer rade dobar posao, da je firma stabilna, da imamo svoje planove i da ćemo se u njihovoj ročnosti znati postaviti po donošenju odluke o koncesiji u ovom ciklusu. Bilo bi iluzorno od nas sada očekivati velike izmjene master planova ili da planiramo budućnost u narednih deset, 15 ili 20 godina ukoliko će te odluke dopasti nekog drugog. Ipak, ne sjedimo skrštenih ruku već radimo na realizaciji kratkoročnih planova da bismo tokom predstojeće zimske sezone unaprijedili našu infrastrukturu za, to je već sada jasno, najavljeni povećani promet tokom narednog ljeta“, zaključio je Tolić.

Pojačati avio konekcije sa BiH

0
Pojačati avio konekcije sa BiH
Foto – Ministarstvo turizma

Crna Gora i Bosna i Hercegovina (BiH) njeguju izuzetne dobrosusjedske odnose, pri čemu treba razmišljati o intenzivnijim avio konekcijama, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i bosansko-hercegovački ambasador u Podgorici, Branimir Jukić.

Sagovornici su se saglasili da dvije zemlje njeguju izuzetne dobrosusjedske odnose, što je prepoznato i u izvještajima Evropske komisije.

Jukić je naveo da je BiH jedno od najvećih tržišta za Crnu Goru, te dodao da broj posjeta raste i mimo sezone.

Kordić je potvrdila da je i saradnja nadležnih ministarstava odlična, dodajući da svakako ima prostora za unapređenje.

„Fizička, kulturološka i mentalitetska bliskost čine bazu više nego dobrih odnosa. Upravo zbog toga mi se u Bosni i Hercegovini, kao i vi u Crnoj Gori, osjećamo kao kod kuće. Uzimajući sve u obzir, vjerujem da treba razmišljati o intenzivnijim avio konekcijama i takozvanom vikend turizmu sa boljom povezanošću“, poručila je Kordić.

Jukić je takođe čestitao Crnoj Gori na ispunjavanju evropske agende.

„Crna Gora je predvodnik na evropskom putu. Želim da naglasim da u tome imate punu i iskrenu podršku Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam da će zemlje Zapadnog Balkana u doglednom periodu biti sastavni dio Evropske unije, čime ćemo riješiti i neke probleme koji opterećuju turizam“, naveo je Jukić.

Kordić je dodala da je za Crnu Goru proces integracija u EU apsolutni spoljnopolitički prioritet, te da nema drugu opciju, zbog čega se nada da će ova Vlada uspjeti da iskoristi šansu koja joj se pruža.

Odbojka – Budva protiv finske Valepe

0
Odbojka – Budva protiv finske Valepe
Odbojkaši-Budve- Foto: CEV

Odbojkaši Budve igraće danas u Mediteranskom sportskom centru protiv finske Valepe u revanš utakmici CEV kupa.

Budvanski tim prvi međusobni duel u Finskoj izgubio je 3:0.

Crnogorskom predstavniku, koji će biti oslabljen neigranjem Vojina Ćaćića, neophodna je pobjeda od 3:0 ili 3:1 kako bi izborio “zlatni set”, koji bi odlučio pobjednika dvomeča.

Srednji bloker Luka Babić kazao je da Budva u Finskoj nije pokazala gotovo ništa od onoga što može.

“Naša igra nije bila na nivou i svjesni smo da moramo popraviti cjelokupnu sliku igre. Imali smo problema sa nekoliko manjih povreda i virusima, što nas je donekle usporilo, ali vjerujem da ćemo u Budvi prikazati mnogo bolju igru. Spremni smo i motivisani da pred našom publikom pružimo maksimum”, kazao je Babić.

Duel u Budvi počeće u 18 sati.

Bolji iz duela crnogorskog i finskog u šesnaestini finala CEV kupa igraće protiv turske Ziratbanke.

Budva – Privremena izmjena saobraćaja zbog radova na Jadranskoj magistrali, tunel će biti osvijetljen

0
Budva – Privremena izmjena saobraćaja zbog radova na Jadranskoj magistrali, tunel će biti osvijetljen
Tunel Mogren – foto Boka News

Sekretarijat za komunalno-stambene poslove Opštine Budva obavještava građane da će zbog radova na uličnoj rasvjeti na Jadranskom magistralnom putu, na dionici koja prolazi preko Žute grede, doći do privremene izmjene režima saobraćaja. Radovi će početi 16. oktobra 2024. u 20 sati, i trajaće do završetka svih planiranih aktivnosti.

Građani se mole za strpljenje i razumijevanje, s obzirom na to da se nova saobraćajna regulacija primjenjuje radi osiguranja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Tokom trajanja radova, vozačima se preporučuje da prate postavljene signalizacije i poštuju upute saobraćajne službe.

Sekretarijat za komunalno-stambene poslove ističe važnost ovih radova kako bi se unaprijedila sigurnost i kvaliteta ulične rasvjete na ovoj frekventnoj dionici magistralnog puta.

ANIMA: Vrijeme je da ne bude više siromaštva i isključenih u Crnoj Gori

0
ANIMA: Vrijeme je da ne bude više siromaštva i isključenih u Crnoj Gori
ANIMA

Vrijeme je da ne bude više siromaštva i isključenih u Crnoj Gori, poručili su iz ANIMA Centra za žensko i mirovno obrazovanje, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Najavili su da će 17. oktobra u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizovati akciju.

Podsjetili su da se 17.0ktobar prvi put obilježio protestnom akcijom ljudi u Parizu 17 oktobra 1987.

“Više od 100.000 ljudi okupljenih na mjestu gdje se 1948. potpisala Opšta deklaracija o ljudskim pravima, glasno je kazalo da je siromaštvo kršenje ljudskih prava i da se moraju preduzeti koraci za rješavanje ovog problema. Skupština UN je ovaj dan proglasila 1993. godine Međunarodnim danom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti”, dodaju u saopštenju.

Prema podacima Monstata stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u Crnoj Gori je 2023. godine, kažu u saopštenju, iznosila 34,1 odsto.

“Međutim, socijalna i ekonomska bijeda nikad ne ide sama. Devastacija na kulturnom i moralnom planu je još veća. Tu devastaciju proizvode politike koje uspjevaju da od nas proizvedu isključene pojedince ili čitave grupe isključenih stvarajući prostor za konformizam kojim postajemo saučesnici tih politika. Isključeni su obrazovani, stručni, oni sa integritetom, neistomišljenici političkih projekata, oni koji ne idu u crkvu, oni koji drugačije misle, oni koji se bune, oni koji prihvataju različitosti i ne dijele po vjerskoj, rodnoj i nacionalnoj osnovi”, navode iz ANIMA centra.

Prema njihovim riječima, isključivanje onih koji kritički misle doprinosi nasilju na svim nivoima što odgovara političkim elitama.

“Svakodnevno zloupotrebljavaju zajednička dobra i javne interese. Fiskalnim politikama urušavaju stubove zajednice: obrazovanje i zdravstveni sistem, male preduzetnike. Uspostavljanje pravnog nasilje je u službi autoritarnosti kako bi se oslobodili kritičara i proizveli generacije poslušnih kojima se može upravljati. Nova Vlada je u obećanjima ekonomskog blagostanja na putu za Singapur napravila niz reformi koje nisu dugoročno popravile standard ali su napravile ozbiljne nepravde unutar sistema pa stepen nezadovoljstva i nesigurnosti poprima ozbiljne razmjere”, kažu u saopštenju.

Kako navode, život u fantazijama i na kreditima nije zdrav ni za pojedinca a za društvo je katastrofalan.

“Siromašnih je sve više a sa tim buja svaka vrsta društvene bijede. Na ovaj dan tražimo da vladajuće elite prestanu da lažima i manipulacijama kriju svoju nesposobnost da pokrenu realne i pravedne ekonomske procese u Crnoj Gori. Ukoliko ne znaju da stvore uslove za privređivanje i motivišu ljude da rade neka nas njihove bijede (svake druge osim materjalne) oslobode. Vrijeme je da ne bude više siromaštva i isključenih u Crnoj Gori”, zaključuju u saopštenju.

Podaci popisa stanovništva po nacionalnoj i jezičkoj strukturi po opštinama u Boki Kotorskoj

0
Podaci popisa stanovništva po nacionalnoj i jezičkoj strukturi po opštinama u Boki Kotorskoj
Boka Kotorska – Kotor – Foto Boka News

Pregled rezultata popisa stanovništva po opštinama u Boki Kotorskoj kada je u pitanju nacionalna i jezička struktura.

Kotor

Nacionalna struktura 

Crnogorci 10.562 – 46,43 odsto

Srbi 7.989 – 35,12 odsto

Bošnjaci 56 – 0,25 odsto

Albanci 58-  0,25 odsto

Muslimani  26  – 0,11 odsto

Hrvati 1.304 – 5,73 odsto

Bjelorusi 22 – 0,10 odsto

Bosanci 15 – 0,07 odsto

Crnogorci-Srbi  35 – 0,15 odsto

Egipćani 12 – 0,05 odsto

Jugosloveni 150 – 0,66 odsto

Mađari 29 – 0,13 odsto

Makedonci 65 – 0,29  odsto

Njemci 12 – 0,05 odsto

Romi 11 – 0,05 odsto

Rusi 482 – 2,12 odsto

Slovenci 24 – 0,11 odsto

Srbi-Crnogorci 62 – 0,27 odsto

Turci 41 – 0,18 odsto

Ukrajinci 118 – 0,52 odsto

Regionalna pripadnost 236 – 1,04 odsto

Bokelji 211 – 0,93 odsto

Ostale nacije 183 – 0,80 odsto

Ostalo 42 – 0,18 odsto

Ne želi da se izjasni  1.204 – 5,29 odsto

Prema maternjem jeziku 

Crnogorski 8.945 – 39,33 odsto

Srpski 9.924 – 43,63 odsto

Bosanski 23  – 0,10 odsto

Albanski 77 – 0,34 odsto

Hrvatski 532 – 2,34 odsto

Bokeljski 64 – 0,28 odsto

Bošnjački 18– 0,08 odsto

Crnogorski-srpski 49 – 0,22 odsto

Crnogorski-srpski-bosanski-hrvatski 94 – 0,41 odsto

Engleski 31 – 0,14 odsto

Hrvatsko-srpski 36 – 0,16 odsto

Jugoslovenski 23 – 0,10 odsto

Makedonski 53 – 0,23 odsto

Maternji 103 – 0,45 odsto

Njemački 15 – 0,07 odsto

Srpsko-crnogorski 69 – 0,30 odsto

Srpsko-hrvatski 1.077 – 4,73  odsto

Ruski  567 – 2,49 odsto

Turski  44 – 0,19 odsto

Ukrajinski 86 – 0,38 odsto

Ostali jezici 222 – 0,98 odsto

Ostalo 10 – 0,04 odsto

Ne želi da se izjasni 673 – 2,96 odsto

Tivat

Nacionalna struktura 

Crnogorci 5.354 – 32,77 odsto

Srbi 5.631 – 34,47 odsto

Bošnjaci 189 – 1,16 odsto

Albanci 164 –  1 odsto

Muslimani  95  – 0,58 odsto

Hrvati 1.963 – 12,01 odsto

Bjelorusi 24 – 0,15 odsto

Bosanci 32 – 0,20 odsto

Crnogorci-Srbi  28 – 0, 17 odsto

Egipćani 187 – 1,14 odsto

Jugosloveni 81 – 0,50 odsto

Mađari 27 – 0,17 odsto

Makedonci 56 – 0,34  odsto

Njemci 23 – 0,14 odsto

Romi 52 – 0,32 odsto

Rusi 880 – 5,39 odsto

Slovenci 39 – 0,24 odsto

Srbi-Crnogorci 35 – 0,21 odsto

Turci 178 – 1,.09 odsto

Ukrajinci 166 – 1,02 odsto

Regionalna pripadnost 143 – 0,69 odsto

Bokelji 97 – 0,59 odsto

Ostale nacije 258 – 1,58 odsto

Ostalo 47 – 0,29 odsto

Ne želi da se izjasni  706 – 4,31 odsto

Prema maternjem jeziku 

Crnogorski 5.234 – 32,04 odsto

Srpski 6.625 – 40,55 odsto

Bosanski 131  – 0,80 odsto

Albanski 356 – 2,18 odsto

Hrvatski 830 – 5,08 odsto

Bjeloruski 11 – 0,07 odsto

Bokeljski 81 – 0,50 odsto

Bošnjački 12 – 0,07 odsto

Crnogorski-srpski 37 – 0,23 odsto

Crnogorski-srpski-bosanski-hrvatski 81 – 0,50 odsto

Engleski 66 – 0,44 odsto

Hrvatsko-srpski 36 – 0,22 odsto

Jugoslovenski 12 – 0,07 odsto

Makedonski 40 – 0,24 odsto

Maternji 71 – 0,43 odsto

Njemački 16 – 0,10 odsto

Romski 29 – 0,18 odsto

Ruski 1.000 – 6,12 odsto

Srpsko-crnogorski 37 – 0,23 odsto

Srpsko-hrvatski 721 – 4,41  odsto

Turski  199 – 1,22 odsto

Ukrajinski 116 – 0,71 odsto

Ostali jezici 226 – 1,38 odsto

Ostalo 11 – 0,07 odsto

Ne želi da se izjasni 360 – 2,20 odsto

Herceg Novi 

Nacionalna struktura 

Crnogorci 9.175 – 29,77 odsto

Srbi 14.901 – 48,34 odsto

Bošnjaci  76 – 0,25 odsto

Albanci 63 – 0,20 odsto

Muslimani 86  – 0,28 odsto

Hrvati 511 – 1,66 odsto

Srbi – Crnogorci  129 – 0,42 odsto

Bjelorusi  119 – 0,39 odsto

Bosanci 43 – 0,14 odsto

Crnogorci-Srbi 72 – 0,23 odsto

Jugosloveni 215 – 0,70 odsto

Mađari 31 – 0,10 odsto

Makedonci 82 – 0,27  odsto

Muslimani-Crnogorci 11 – 0,04 odsto

Njemci 29 – 0,09 odsto

Rusi 1.930 – 6,26 odsto

Tatari 25 – 0,08 odsto

Turci 54 – 0,18 odsto

Ukrajinci 321 – 1,04 odsto

Romi 269 – 0,87 odsto

Srbi-Crnogorci 29 – 0,42 odsto

Slovenci 31 – 0,10 odsto

Regionalna pripadnost 328 – 1,07 odsto

Bokelji 295 – 0,96 odsto

Ostale nacije 272 – 0,88 odsto

Ostalo 47 – 0,15 odsto

Ne želi da se izjasni  1.996 – 6,48 odsto

Prema maternjem jeziku 

Crnogorski 6.859 – 22,25 odsto

Srpski 17.770 – 57,65 odsto

Bosanski 72  – 0,23 odsto

Albanski 115 – 0,37 odsto

Hrvatski 214 – 0,69 odsto

Bjeloruski 54 – 0,18 odsto

Bokeljski 40 – 0,13 odsto

Crnogorski-srpski 79 – 0,26 odsto

Crnogorski-srpski-bosanski-hrvatski 99 – 0,32 odsto

Engleski 70 – 0,23 odsto

Hrvatsko-srpski 49 – 0,16 odsto

Jugoslovenski 22 – 0,07 odsto

Makedonski 59 – 0,19 odsto

Maternji 118 – 0,38 odsto

Njemački 20 – 0,06 odsto

Romski 161 – 0,52 odsto

Ruski 2.172 – 7,05 odsto

Srpski-crnogorski 94 – 0,30 odsto

Srpsko–hrvatski 1.100 – 3,57  odsto

Turski  56 – 0,18 odsto

Ukrajinski 245 – 0,79 odsto

Ostali jezici 233 – 0,76 odsto

Ostalo 11 – 0,04 odsto

Ne želi da se izjasni 1.106 – 3,59 odsto

Na Dobrotvornoj regati sakupljeno 3.950 eura

0
Na Dobrotvornoj regati sakupljeno 3.950 eura
Dobrotvorna regata

Proteklog vikenda održana je četvrta po redu Dobrotvorna regata (Chartty regatta) u organizaciji Porto Montenegro Yacht club-a i kompanije One day charter.

Na regati je učestvovalo je 9 timova J70, uz podršku tima volontera Crvenog krsta Tivat, koji su takmičenje  pratili zahvaljujući sponzorstvu Agencije Una.

Izradu trofeja u potpunosti sponzorisala je kompanija Print all.

Dobrotvorna regata

Sakupljena sredstva su prevashodno namijenjena ugroženim, a postavljeni cilj organizatora bio je:  obezbijediti set paketa hrane i higijene za 70 porodica, shodno standardima i bazi podataka Crvenog krsta, koja je kreirana u odnosu na stanje zatečeno na terenu- u domovima korisnika.

Samoj regati prethodila je kampanja apela privrednicima, i kompanijama kojima su se organizatori obratili za sakupljanje donacija. Zahvaljujući odzivu kompanija sakupljeno je ukupno 3.950 eura.

Dobrotvorna regata

Kompanije koje su zaslužne za ovu, rekordnu svotu su:

A + yachting, Olive Invest doo, notar Nela Rakočevič, Projektor doo, Alegra Montenegro, Montenegro Destinations, International Yacht Company, Yacht Consulting, GNM, MRM doo, Marko Petković, Sea Me doo, Party Voyage, Mindful Mate doo, Vuković Andreja GOT, Montenegro Charter doo, i Montenegro Concierge doo.

Kotoraninu određeno zdržavanje zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda

0
Kotoraninu određeno zdržavanje zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda
Kotor hapšenje – privođenje – foto Boka News

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odredilo je zadržavanje licu M.K. (1988. godište) iz Kotora zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnom djelom teška tjelesna povreda.

“Osumnjičeni je 09.10.2024. godine u naselju Škaljari, opština Kotor, na javnom mjestu, upotrijebio fizičku silu prema oštećenom M.M. (1980. godište) iz Kotora i zadao mu više udaraca pesnicom i nogom u predjelu glave i tijela, nanoseći mu teške tjelesne povrede”, kaže se u saopštenju.

Kako kažu, imajući u vidu da se radi o licu koje je više puta osuđivano, između ostalog i za krivična djela sa elementima nasilja, ovo tužilaštvo je predložilo da se osumnjičenom M.K. odredi pritvor.