Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi i najnoviji član ove Službe – belgijski ovčar Reks, u proteklom periodu boravili su u Opatiji, gdje su pohađali obuku radi sertifikacije K-9 tima.
Tokom posjete Hrvatskoj učestvovali su i u velikoj međunarodnoj pokaznoj vježbi Vatrogasne jedinice Rijeka, zajedno sa hrvatskim i 30 vatrogasaca iz Slovenije.
„Uz pohvalu na zavidnom napretku koje je pokazao Reks, pohvaljen je i tim naših spasilaca koji predano radi s njim, prenosi mu i „usađuje“ znanje po uputama i instrukcijama koje smo dobili od kolega spasilaca, inače instruktora za obuku potražnih pasa iz Hrvatske“, kazao je načelnik novske Službe zaštite i spasavanja Aleksandar Škobalj.
Kako navodi Zoran Laslavić, instruktor za obuku potražnih pasa, vlasnik firme „Canine”, koja je zastupnik licence K-9 za obuku potražnih pasa i pripadnik službe spašavanja vatrogasne jedinice Rijeka, uz rad na obuci K-9 tima na ruševinskom poligonu, jedinom takvom u Hrvatskoj, gostima je priređena i pokazna vježba gašenja visokih objekata u vatrogasnoj stanici grada Rijeke.
Međunarodna pokazna vježba
„Kolege iz Crne Gore su detaljno upoznati sa mogućnošću obuke ljudstva iz svih segmenata službi zaštite i spašavanja – požari u zatvorenim prostorima, spašavanje iz ruševina, sa visine i iz dubine, tehničke intervencije. Ostvaren je i prvi, ali važan kontakt sa čelnicima dvije vatrogasne zajednice, pri čemu je županijski vatrogasni komandir Mladen Šćulac izrazio zadovoljstvo i stavio se na raspolaganje za dalju saradnju i obuku vatrogasaca-spasilaca iz Herceg Novog“, istakao je Laslavić.
Vođa opatijskih K-9 timova i predsjednik komore za potražne pse u vatrogastvu pohvalio je crnogorski vatrogasni K-9 tim za odličan napredak u obuci. Naglasio je da samo međusobnom saradnjom možemo kvalitetno razvijati spasilaštvo, jer ako se nesreća dogodi, prvi komšije moraju pomagati jedni drugima. Kako je saradnja do sada pokazala, građani mogu mirnije spavati kada se spasioci zajednički obučavaju, jer pomoć ne poznaje i ne smije poznavati granice.
Pored obuke, učešća u vježbi i druženja sa kolegama iz regiona, pokrenuta je inicijativa za širenje međusobne saradnje srodnih službi.
Obuka za k-9, Opatija 2017
Načelnik novske Službe Aleksandar Škobalj iskoristio je ovaj susret da pozove hrvatske instruktore da posjete Herceg Novi, što su obećali da će se desiti nakon ljetne požarne sezone.
Takođe, kolege iz Slovenije pozvali su pripadnike Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi da u avgustu učestvuju u međunarodnoj vježbi u toj državi.
Škobalj se nada i da će na jesen, po završetku požarne sezone organizovati veliku pokaznu vježbu u Herceg Novom, na kojoj bi ugostili kolege iz šest država.
Opština Tivat u saradnji sa šangajskim Savjetom za promociju i međunarodnu trgovinu pokreće mogućnost učešća privrednika sa teritorije Opštine Tivat na „Belt and Road Brand Expo 2017“ sajmu, koji se organizuje u Šangaju od 8. do 12. decembra 2017. godine.
Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat poziva sve zainteresovane privredne subjekte iz Tivta koji žele da uzmu učešće na ovom sajmu da se obrate Sekretarijatu putem email adrese: preduzetnistvo@opstinativat.com, radi dobijanja podrške Opštine Tivat, ispunjavanja prijavnog formulara kao i svih detaljnih instrukcija u vezi potencijalnog učešća. Sajam organizuje između ostalih i kineski Savjet za promociju i međunarodnu trgovinu, Privredna komora Šangaja, Svjetski trgovinski centar Šangaja.
Incijativa za održavanje ovog sajma započela je 2013. godine i dobila je podršku preko 100 zemalja i međunarodnih organizacija, među kojima je više od 40 potpisalo memorandum o saradnji sa NR Kinom. Nakon ove incijative invisticije kineskih kompanija u zemlje duž ove rute skočile su na preko 50 milijardi dolara. Ovaj sajam predstavlja idealno mjesto za susret privrednika, trgovaca, za prezentaciju turističkih proizvoda i usluga zemalja učesnica. Ovogodišnja tema sajma je “Better life and Beyond”. Na sajmu će biti predstavljeni izuzetni proizvodi iz oblasti kulture i tehnologije zemalja učesnica.
Saradnja Tivta i Šangaja otpočela je 2015. godine potpisivanjem Memoranduma o prijateljstvu i saradnji između Opštine Tivat i distrikta Điading (Šangaj) čime je značajno olakšana komunikacija i saradnja privrednika i turističkih poslenika iz Tivta, odnosno Crne Gore i Šangaja. Uspostavljanje privredne saradnje između Tivta i Šangaja je samo još jedna u nizu aktivnosti koje je naša opština preduzela u cilju povezivanja dva prijateljska grada.
Tomislav Debelak vlasnik BS (lijevo) i Dalibor Komatina
Baloni nad nebom, konfeti i pljesak nekoliko stotina razgaljenih građana, popratili su u subotu porinuće najvećeg jedrenjaka s križnim jedrima na svijetu, napravljen u splitskom škveru za kompaniju „Star Clippers” iz Monaka.
– Kako je lipo lega, ludilo je kliznia u more! – moglo se čuti među mnoštvom koje je pratilo kako će se u moru snaći Brodosplitova „Novogradnja 483″, imena „Flying Clipper”, kojeg će krasiti pet jarbola i 6400 kvadratnih metara jedara, a došao ga je vidjeti i sam naručioc, Mikael Krafft, vlasnik monaške kompanije koja u svojoj floti ima tri jedrenjaka, a među rukovodstvom splitskog škvera i Novljanin, Dalibor Komatina, član projektnog tima, koji nam je dostavio ekskluzivnu snimku samog porinuća.
Poziv da prisustvuju svečanom porinuću upućen je i građanima koji nisu krili oduševljenje, a mnogi od njih prvi su se put susreli s takvim prizorom.
Brod isključivo namijenjen za jedrenje, premda će imati dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Specifično je što će jedrima moći upravljati samo nekoliko članova posade, ali i sami putnici koji to budu željeli.
„Upravljanje jedrima je tradicionalno, pogon je na hidrauliku, tako da svega nekoliko članova posade može time rukovoditi, ali je poenta da se mogu uključiti i putnici u dizanje jedara. To je upravo čar broda što je rađen po starim metodama koje se više ne koriste, zato je tako poseban. Sedamdeset posto njegove efikasnosti u plovidbi se oslanja na snagu vjetra i na jedra, dok ostalih trideset posto je naslonjeno na motore. Sva ključna oprema na brodu bit će duplirana zbog čega je predviđena gradnja dvije strojarnice sa svim uređajima za proizvodnju električne energije i vode, te svih sustava goriva i maziva te jedandodatni komandni most. Brzina broda s jedrima će biti oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnosti posade. Sa svojim pogonom od dva motora će ploviti 16 čvorova, imat će zakretne propelere, pramčani porivnik te dva kormila zbog čega će imati izuzetne manevarske sposobnosti. Predviđeno je da plovi po svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktiku zbog čega će biti izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Imat će šest čamaca za spašavanje koji će služiti kao tender čamci za prebacivanje putnika na plaže ili manje luke, osam splavi, četiri sportska i dva manja čamca“ – kazao je za Boka News Dalibor Komatina, član projektnog tima.
Ovaj je primjerak izrađen po naručiteljevoj želji kao replika zadnjeg „Clippera” ikad izgrađenog iz 1911.godine, trebao bi ući Guinness-ovu knjigu rekorda zbog svoje dužine od 162 metra.
„Ovo je ostvarenje mog dječačkog sna kada sam jedrio Baltičkim morem. Nije lako izgraditi takav brod, vrlo je uzbudljivo vidjeti da se u današnjem vremenu rade jedrenjaci kakvi nisu bili mogući prije stotinu godina – kazao je Mikael Krafft, vlasnik monaške kompanije, za Slobodnu Dalmaciju.
– Zahvalan sam na prilici što smo mogli izgraditi ovako sofisticiran brod. U jedrenjaku je zaista mnogo opreme, ponosan sam na njegov dizajn, kvalitetu i brojnost novih sustava, te na rad naših vrijednih škverana. Ovime smo otvorili jednu novu nišu, to je put u naše buduće novogradnje kruzera – otkrio je Tomislav Debeljak, vlasnik „Brodosplita”, dodavši kako se nalaze u predugovornim fazama s većim brojem svjetskih tvrtki.
– Puno truda je uloženo posljednje tri godine s milijun sati rada svih škverana, ali i suradnika iz svijeta. Našem brodogradilištu je to prvi takav jedrenjak, ali i Hrvatskoj. Zanimljivo je raditi nešto staro i rustikalno, a opet moderno s vrhunskom opremom – objasnio je Radovan Načinović, direktor projekta, te dodao kako njegova ukupna vrijednost doseže pola milijarde kuna.
Ljepotan naziva “Flying Clipper” bit će ponosni predstavnik nove ere splitskog škvera u gradnji jedrenjaka, ali i jedna od najljepših reklama na morima cijelog svijeta.
– Ovo je najveći jedrenjak na svijetu, takozvani Clipper ili kako ga se zove “square-rigger”, dakle brod s četvrtastim jedrima. Na brodu je pet ogromnih jarbola s 36 jedara, a ukupna površina im je 6347 četvornih metara. Važno je napomenuti da je najveći jarbol visok 63 metra, a kako bismo bolje dočarali tu visinu, možemo reći da je visine zvonika Sv. Duje – ponosno će Radovan Načinović, direktor projekta.
Vlasnik broda Kraft sa suprugom Anom, Tomislav Debelak vlasnik BS, gospRadovan Načinović dir. projekta, Dalibor Komatina…
Bit će luksuzno uređen, ali sa stilom i atmosferom koja podsjeća na stare jedrenjake. Na brodu su predviđena tri bazena koji će biti punjeni slatkom i slanom morskom vodom s podvodnim svjetlima, grijanjem i mjehurićima. U jednom bazenu će se čak moći roniti, a u najveći će stati 50 kubika vode. Na jedrenjaku se nalazi najmodernija navigacijska i komunikacijska oprema, svaka kabina će imati internet, telefon, televiziju, glazbu i ostala sredstva zabave, a cijeli brod će biti pokriven Wi-Fi signalom.
Za istog naručitelja je 2001. godine izgrađen prvi jedrenjak “Royal Clipper”, nekih 30-ak metara kraći od ovog jedrenjaka i on je bio referentni brod prema kojem se radila veća i još ljepša verzija.
Glazba i jedra
– Imali smo priliku provesti nekoliko dana na tom jedrenjaku, kako bismo shvatili što naručitelj želi. Brod je naprosto savršen, čak se pušta glazba prigodom dizanja jedara, to bude vrlo atraktivno. Dok se dižu jedra, vidite bliceve koji s obale snimaju i slikavaju taj spektakularan trenutak, a na ovom ljepotanu će to neusporedivo ljepše izgledati – pojašnjavaju članovi projektnog tima.
Ovaj brod je inače replika broda “France II” koji je izrađen 1911. godine i to je zadnji “Clipper” koji je ikada izrađen. Potonuo je 1922. godine, a ovaj naš ponos je njegova replika. Sva dokumentacija je sačuvana u muzeju i vlasnik broda ju je otkupio, priložio nama i tražio upravo takav brod, samo moderniju verziju – pojašnjava direktor projekta.
Imat će pet paluba, a na njemu će moći biti 450 osoba, od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, te u 74 kabine 150 članova posade.
Izgradnja je počela rezanjem čelika u rujnu 2015. godine, a isporuka je planirana za prvu polovinu 2018. godine. Kako će brod ploviti svim morima, pa tako i Mediteranom, očekujemo da će ljeti, najveći svjetski i splitski jedrenjak ponekad uploviti i u našu luku, a zimi će se najčešće “toćati” na Karibima.
Nakon što su preksinoć članovi Udruge “Kuća o batani”, Zajednice Talijana i gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga primili povelje UNESCO-a kojima se projekt “Ekomuzeja Rovinj” našao, kao prvi iz Republike Hrvatske, u Registru najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine, jučer je rovinjski akvatoriji bio domaćin dvanaeste regate barki s oglavnim i latinskim jedrom i drugim tradicijskim plovilima.
Kako doznajemo od člana Udruge i “morskog vuka” Alvisea Benussija, ova najveća rovinjska fešta od mora i barki, ove je godine okupila oko 120 članova posada, odnosno četrdesetak brodica pristiglih iz Slovenije, Italije, Kvarnera i Istre.
-Sa starta koji se nalazio ispred rovinjske luke trebalo je odjedriti šest nautičkih milja. Kurs je bio u pravcu otoka svetog Andrije i tako dva đira, objasnio je Benussi, od kojeg i to direktno s morskog terena, doznajemo da je regata protekla u najboljem redu.
Šarena jedra i vještine moreplovaca publika je tijekom dopodnevna pratila s Velikog mola, odnosno svih raspoloživih pozicija s kojih su se brodice mogle fotografirati. Dobar vjetar jedrima je raširio krila a ljepota prizora oduševila je i one koji vele “voli more drž’ se kraja”. Uzbuđenja nije nedostajalo ni “na vodi” jer valjalo se izboriti za status najbrže brodice. Upravo, pobjedničko mjesto osvojio je Vicenzo Ciminale iz Venecije, koji je s brodicom “Kitty” bio najbrži i najspretniji te se ovjenčao titulom osvajača 12. rovinjske regate barki s oglavnim i latinskim jedrom i drugim tradicijskim plovilima.
Inače, regatu je u suradnji s rovinjskim Jedriličarskim klubom “Maestral” i Udrugom “Vela al terzo” iz Venecije organizirala Udruga “Kuća o batani- Casa della batana”, i to u sklopu pograničnog projekta Mala barka 2 odobrenog od Europskog fonda za regionalni razvoj Interreg Slovenija-Hrvatska. Podsjećamo, i na neke od ciljeva regate kao što su obnova oglavnih jedara, očuvanje znanja i umijeća jedrenja s oglavnim jedrom, poticanje interkulturne suradnje na Jadranu te kreiranje događaja kojim će se u Rovinju na kreativan i živopisan način slaviti maritimna kultura obilježena brodicom batanom.
Brzobrodski servis Kapetan Luka uspostavlja novu liniju između Splita i Dubrovnika, uz dvije nove luke pristajanja Bol na Braču i Makarsku od ponedjeljka 12. juna.
Dubrovčanima, Splićanima i otočanima je dobro poznata linija kompanije Kapetan Luka koja brodom Krilo STAR spaja Split i Dubrovnik pristajući na otocima. Kupovinom novog broda Krilo Eclipse, modernog trimarana maksimalne brzine plovidbe od 40 čvorova i kapaciteta blizu 500 putnika, stvorili su se uvjeti za uspostavu nove brzobrodske linije.
Tako će ove sezone počevši od 12.juna trimaran Krilo ECLIPSE svakodnevno ploviti na liniji Split – Bol – Makarska – Korčula – Sobra – Dubrovnik i obratno, zaključno sa 17.septembra 2017. Plovidba između Splita i Dubrovnika trebala bi trajati oko 4 sata i trideset minuta s polascima iz Splita u 7:30 ujutro, a iz Dubrovnika u 16 sati.
Uz povoljne cijene karata, ova će linija olakšati prometovanje između Dubrovnika, otoka i Splita.
Glavnim projektom remedijacije tla lokacije Brodogradilišta Bijela odnosno tehničkim dijelom tenderske dokumentacije, predviđeno je da otpad sa lokacije bude izvezen brodom.
Međutim, Agencija za zašitu prirode i životne sredine koja sprovodi projekat razmatra mogućnost da se grit izveze drumskim ili željezničkim saobraćajem.
Zahtjev je podnijela kompanija koja se prijavila na tender za remedijaciju.
– Ta kompanija tražila je da se omogući transport otpada drumskim ili željezničkim saobraćajem do odabrane deponije ili deponija u inostranstvu, a ne samo pomorskim, kako je to sada predviđeno. Jedinica za upravljanje projektom (PMU), koja postoji u okviru Ministarstva održivog razvoja i turizma, ozbiljno razmatra taj zahtjev, kao i sva pitanja i zahtjeve za pojašnjenja dostavljene povodom tendera – objasnili su iz Agencije.
Rok za dostavljanje ponuda na međunarodni tender za remedijaciju tla lokacije Brodogradilišta Bijela produžen je do 30. juna. U Agenciji kažu da je interesovanje kompanija veliko, javni poziv raspisan je 17. februara i do sada je produžavan tri puta. Inače, riječ je o segmentu projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ koji finansira Svjetska banka sa 50 miliona eura.
Bijela – Grit
Iz Agencije objašnjavaju da se tender sprovodi u skladu sa vodičem i smjernicama Svjetske banke važećim za projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, te da sve odluke na projektu, uključujući i pitanja produženje roka, donose se uz konsultaciju i saglasnost Svjetske banke.
-Vodič po odabranoj ICB metodi (Međunarodno javno nadmetanje) predviđa produ- ženja u slučajevima kada je potreban dodatni broj dana za pripremu ponuda, a zbog pripreme kvalitetne ponude, kao i u slučaju kada registrovani ponuđači (oni koji su otkupili tendersku dokumentaciju) traže pojašnjenja. Kako određena pitanja ponuđača zahtijevaju dodatnu analizu, na osnovu dobijene saglasnosti Svjetske banke, rok je produ- žen do 30. juna tekuće godine – objasnili su iz Agencije.
Bijela – Grit
Otpada više od 100 tona
U Brodogradilištu se nalazi oko 114 tona grita. Iz Agancije je ranije saopšteno da je ukupna količina opasnog materijala koja se nalazi na toj lokaciji, i koja će biti izvezena, kako je planirano projektom, 109.556 tona. Od toga, 54.478 tona čini opasni grit, a ostatak kontaminirano zemljište koje će biti izvezeno. Preostalih 23.558 tona neopasnog grita biće tretirano u Brodogradilištu.
Bokeški Forum je 4.aprila uputio je zahtijev Ministarstvu održivog razvoja i turizma da prikladnim tablama sa riječima dobrodošlice na našem, engleskom, ruskom, njemačkom i francuskom jeziku označi ulazak u Bokokotorski zaliv.
Naime, uobičajeno je, da se ulazak u veće ili manje teritorijalne cijeline najavi odgovarajućom tablom, pa i Boka Kotorska, kako je vole nazivati i jednim od najljepših zaliva svijeta, to svakako zaslužuje.
Turistička sezona već polako teče, a poslije dva i po mjeseca nikakav odgovor iz MORT-a nije došao. O ažurnosti naših ministarstava puno je toga rečeno i njihova „ekspeditivnost“ dobro je znana svima koji nemaju namjeru da degradiraju obalu i koji žele da se poštuju i običajne i zakonske i moralne norme. Ipak, i mi u Bokeškom Forumu, iznenađeni smo da punih 70 dana ovo ministarstvo nije našlo vremena da se o ovom zahtjevu izjasni. Za mnogo „važnije“ Zakone trebalo im je mnogo manje vremena, mada nam je jasno da su oni bili odavno pripremljeni u glavama podgoričkih oligarha.
Zbog čega se u MORT stide Boke? Da li zbog toga što se preko 70 odsto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore nalazi u njoj ili možda zbog silnih, oku svakog posmatrača jasno vidljivih tragova njihovog maćehinskog odnosa prema „nevjesti Jadrana“. Ili je ovo samo još jedan u nizu primjera nebrige i nemara nadležnih u odnosu na Boku, o kojoj vode računa samo kad nešto ili nekog treba prodati ili udomiti. To oni najbolje znaju, a mi ih još jednom pozivamo da, onako kako red nalaže, što skorije postave table kojima će se svakom dobronamjernom poželjeti dobrodošlica u Boku Kotorsku – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla ili niska oblačnost, a u popodnevnim satima slab do umjeren razvoj oblačnosti.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od sedam do 20, najviša dnevna od 22 do 33 stepena.
Temperatura mora juče u 13 sati.
Herceg Novi: 24 Petrovac: 23 Budva: 23 Bar: 23 Ulcinj: 22
Val vrućina zahvatio Pirinejsko poluostrvo
Val vrućina zahvatio je ovog vikenda Pirinejsko poluostrvo. U gotovo cijeloj Španiji (osim obalnog područja na sjeveru), kao i u većem dijelu Portugala temperature su prešle vrućih 30°C, a u mnogim mjestima je izmjereno i preko 35°C.
Najtoplije je bilo na jugu Španije, u Andaluziji. U Cordobi (meteorološka postaja na aerodromu) juče je izmjerena najviša dnevna temperatura od 39.9°C. Za usporedbu prosječna maksimalna dnevna temperatura u mjesecu lipnju je 32.8°C. Današnjih, gotovo 40°C ipak je daleko od lipanjskog rekorda za Cordobu. On iznosi 45.0°C, a toliko je izmjereno 26. juna 1965. godine (meteorološki podaci se vode od 1959. godine). Apsolutni temperaturni maksimum za Cordobu je 46.6°C (23. srpnja 1995. godine).
Nakon Cordobe najtoplija je bila Granada. Na aerodromskoj postaji je izmjerena temperatura od 39.3°C. Lipanjski maksimum iznosi 41.5°C od 27. lipnja 2004. godine. U Toledu, u središnjoj Španjolskoj temperatura je danas porasla do 39.1°C, a u Madridu do 37.4°C (rekord za lipanj je 40.0°C).
U Portugalu je najtoplije bilo u gradu Beja, gdje je izmjerena temperatura od 36.8°C. Vrlo vruć s temperaturama do 35°C je danas bilo i na jugozapadu Francuske.
Slične temperature se očekuju i početkom i ove sedmice.
Samostalna izložba grafika Samoozbiljenje diplomirane grafičarke Nataše Drešić biće otvorena u ponedjeljak, 12.juna, u Modernoj galeriji u Starom gradu – Budva u 20 sati.
U katalogu koji prati izložbu istoričarka umjetnosti Milica Bezmarović je zapisala:
“Za idejnim podsticajima autorka traga kroz vlastite utiske o poimanju života i svijeta, promišljanjima o nutrini sopstvenog unutrašnjeg bića, unutrašnjih pejzaža memorisanih u dalekim predjelima nesvjesnog, do kojih se stiže strpljivim i ponekad bolnim poniranjima u sebe, kroz lutanja i otkrivanja onog iskonskog, jedinstvenog, početnog impulsa vlastite energije, sa kojom se svako od nas rodi, a koja ima moć da stvara. U ciklusu grafika Samoozbiljenje, autorka se gotovo flozofski bavi pitanjima spoznaje onog nevidljivog u nama, metafizičkog, zaumnog, nepoznatog”.
Nataša Drešić je rođena u Baru 1987. godine. Osnovne i specijalističke studije završila je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na grafičkom odsjeku u klasi prof. mr Anke Burić 2016. godine.
Imala je četiri samostalne izložbe, a učestvovala je u brojnim kolektivnim izložbama i radionicama u zemlji i inostranstvu.
Dobitnica je brojih stipendija i priznanja, među kojima je i stipendija CANU za podsticanje umjetničkog podmlatka Crne Gore za 2017.godinu.
Trenutno radi kao pripravnik na slikarskom odsjeku na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić (Demokrate) odgovorio je na prozivke koje mu je uputio ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković (BS).
Nurković je Jokića krotikovao što nije prisustvovao interresorskoj vježbi reagovanja na vanredne situacije na moru koja je nedavno održana u Luci Kotor i poručio mu da bi gradonačelnbik Kotora „ako bi stvarno gorelo možda i pobjegao iz Kotora“. Reagovanje Jokića prenosimo u cjelosti:
„U petak se u Kotoru održala interresorska vježba za vanredne situacije na moru i u lukama. Vježbi su, pored učesnika, prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave. Budući da sam bio spriječen da lično prisustvujem vježbi zbog službenog puta u Italiju, gdje sam učestvovao na Forumu jadransko-jonske makroregije i u jednom dijelu istim predsjedavao, u ime lokalne samouprave vježbi je prisustvovao potpredsjednik Opštine, Milivoje Mišo Samardžić. Ministar Osman Nurković je nakon vježbe izjavio da mu nije jasno da nisam prisutan vježbi i da bih pobjegao iz Kotora kada bi u Kotoru gorelo. Da sam bio u saznanju da će Vlada Crne Gore na vježbu umjesto ministra saobraćaja i pomorstva poslati vidovnjaka i proroka, sasvim sigurno bih pokušao da vidim to čudo svojim očima, pa čak i po cijenu nazadovanja regionalne saradnje. Na moju veliku žalost, nemam nikakvih nadnaravnih sposobnosti, pa nisam znao kakvo čudo i ukazanje će se zbiti u Kotoru, ali sada barem znam da za sve što se tiče budućih događaja mogu da se interesujem kod tajnovidca koji obavlja funkciju ministra saobraćaja. Kako nisam poput ministra, stručnjak za buduće i vanrazumske događaje i pomjeranja, zadržaću se na prizemnijim, a za Kotor i mene lično neuporedivo važnijim.
Ministre, jesu li Vaše sposobnosti da vidite unaprijed bile te koje su Vas prelomile da ne dođete na sastanak u okviru Adriatic Sea Foruma ove godine? Da Vas podsjetim, sastanak je organizovala CLIA, asocijacija svijetskih kruzing kompanija, uz predstavnike Carnival grupe i MSC, gdje su pored mene bili prisutni i predstavnici Luke Kotor. Jeste li izbjegli sastanak zato što ste naslutili stav ovih svjetskih asocijacija i kompanija da je Luka Kotor A.D. preduzeće u većinskom opštinskom vlasništvu koje treba da nastavi da upravlja obalom Kotora? Ministre, kakvi su Vaši planovi povodom koncesije nad operativnom obalom Kotora? Hoćete li, ministre, stati u zaštitu prava Luke Kotor A.D. da joj se dodijeli prioritetna koncesija ili ćete, po običaju društva u kojem ste, doći sa pričama o valorizaciji obale? Šta ćete sa međunarodnim pomorskim konvencijama koje se moraju poštovati, ministre? Hoćete li urediti i pomoći status crnogorskih pomoraca ili će i dalje služiti za plaćanje raznih taksi zbog nerada Ministarstva i administracije? Hoćete li ministre konačno završiti radove na tunelu Vrmac, do sada bi i Sikstinsku kapelu ocrtali?
Ministre, to su pitanja sadašnjosti, na koja čekamo odgovor kada prestanete da se bavite proricanjem budućnosti. U pauzi razmislite i o prošlosti, pa se sjetite gdje je i kada gorelo i ko je palio te požare, a ko je bježao da spasi glavu. Možda se iznenadite, ministre, kada shvatite da sjedite sa piromanima od kojih su nekada cijeli narodi bježali. Ukoliko ste zaboravili, tu smo da podsjetimo, jer je Kotor grad u kojem ne vlada kolektivna amnezija.
Za kraj, postalo je malo jednolično da se na kotorsku upravu i mene kao predsjednika opštine svako malo usmjeri po jedan ministar ili neko drugi iz državne uprave. Vrijeme je da shvatite da nam ne možete ništa naći i da nas ne možete slomiti. Ministre, prenesite šefovima, onom formalnom i onom neformalnom, ukoliko ih baš toliko bolimo, neka oni izađu i kažu što imaju. A mi ćemo u međuvremenu nastaviti da nesmanjenim intenzitetom branimo interese građana Kotora, čuvajući Kotor na UNESCO-voj listi svjetske baštine, boreći se za očuvanje operativne obale pod kontrolom Luke Kotor AD, održavanjem kulturnih manifestacija uprkos vašim naporima da slomite naš entuzijazam i ljubav prema ovom gradu”- stoji u reagovanju gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića.
