Povodom učešća Opštine Budva u izgradnji Doma za stare u Petrovcu upraviteljica petrovačkog samostana Sveti Vid, Drita Kajtazi, uz zahvalnost ukazuje na značaj investiranja u humane projekte.
“Rad koji se radi s ljubavlju, nikada se ne može naplatiti” kazala je sestra Drita, u razgovoru sa Jadrankom Nikić za TV Budvu.
Novogodišnji paketići za 150 mališana, radnika Instituta Igalo
U Institut dr Simo Milošević Igalo stigao je danas Djeda mraz sa novogodišnjim poklonima za 150-oro djece, radnika ovog kolektiva, uzrasta do 10 godina.
Uz prigodan program, mališane i njihove roditelje pozdravila je izvršna direktorka Instituta Igalo, dr Gordana Rajović:
“To su paketići Instituta i vaših roditelja, koji ovdje rade. Nadam se da će ovo postati tradicija”-poručila je dr Rajović, uz riječi dobrodošlice.
Menadžment Instituta odlučio je da kraj uspješne poslovne godine obilježi ne samo prigodnom svečanošću za najmlađe. Već u subotu, 23. decembra, u 11 h, zajedno sa Sindikatom, organizovaće novogodišnji koktel u Prvoj fazi za radnike.
U ovoj godini u oba zdanja Instituta, koja zapošljavaju 600 radnika, ostvareno je 20 hiljada noćenja više nego prošle godine.
Obustavlja se naplata parkiranja na parkiralištu glavne autobuske stanice u Herceg Novom
Iz preduzeća “Parking servis Herceg Novi” obavještavaju da se od , 20. decembra 2017. godine obustavlja naplata parkiranja na parkiralištu glavne autobuske stanice u Herceg Novom.
Podsjećamo, od 01. decembra 2017. godine na snazi je novi zimski režim naplate parkiranja, koji podrazumijeva da se parking u narednih pet mjeseci neće naplaćivati: u Ulici Sava Ilića – od Ribarske ulice do ulaza u institut “Dr Simo Milošević” sa južne strane, u Njegoševoj ulici – od Novosadskog do Novljanke i na Dubravi. Takođe, parking se poslije 16 sati ne naplaćuje u Njegoševoj, od dvorane Park do vile “Margot”.
Režim nenaplaćivanja parkinga ostaje isti za ulice Stijepa Šarenca i Branka Ćopića u kojima se ni do sada nije naplaćivao parking, već samo se iscrtavanjem horizontalne signalizacije uveo red u parkiranju i prilazima privatnih objekata.
Parking se neće naplaćivati za vrijeme predstojećih praznika, i to: 25. decembra, 01. i 02. januara, kao i 06-08. januara.
„Kićenje kleke“ predstoji u nedelju
Pozivamo da nam se pridružite i u ovom, trećem po redu „Kićenju kleke“, jedinstvenom događaju kojim se prisjećamo starih običaja i edukujemo naše najmlađe na zabavan način, a sve to u planini, u zdravom i čistom podnevlju, pod vedrim nebom. „Kićenje kleke“ se u prethodne dvije godine već pozicioniralo kao najposjećeniji događaj u okviru zimskog kalendara dešavanja na Orjenu, događaj koji okuplja djecu, ali i njihove roditelje, a najbrojniji organizovani dolazak redovno priređuje planinarska sekcija hercegnovske OŠ „Milan Vuković“.
Okupljanje je u nedelju, 24. decembra u 10 sati kod bivšeg motela „Borići“ (800 m n.v.), odakle se zajednički izlazi pješke do pl. doma „Za Vratlom“ (1160 m), udaljenom oko 1h hoda. Kleku ćemo, kao i prethodnih godina, kititi na na platou ispred doma, uz prigodnu priču o ovom starom običaju, njegovom značenju i zanimljivostima o ovoj žilavoj, otpornoj, i trnovitoj ali dopadljivoj i korisnoj biljci našeg krša. Naravno, degustiraćemo neizostavne priganice, a tu će biti i osvježenje. Treba očekivati sunčano, ali prohladno vrijeme, tako da će se moći uživati i u sniježnom pokrivaču koji je prošle nedelje ponovo zabijelio Orjen, taman toliko da doprinese zimskom ugođaju.
Učešće na događaju je besplatno, na sopstvenu za punoljetne, a za maloljetne na odgovornost roditelja, odnosno staraoca.
Kićenje kleke, kojeg organizuje planinarski klub „Subra“, završni je događaj u godini na izmaku i dio je zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, dok su organizatori pojedinačnih dešavanja PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka” i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, poručuju iz Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Put Cetinje-Budva, koji je 18 dana, bio zatvoren zbog odrona kod Brajića, otvoren je oko 16 sati, a saobraćaj se odvija naizmjenično, saopšteno je iz AMSCG.
“Stekli su se uslovi da saobraćaj bude pušten u kontrolisanim uslovima. Radovi se nastavljaju, biće postavljena saobraćajna signalizacija”, kazao je danas za Radio Cetinje, glavni inspektor za puteve Ednand Abdić.
Podsjetimo, tokom proteklih desetak dana, u više navrata je govoreno o mogućnosti puštanja saobraćaja.
No, nakon obilazaka, glavni saobraćajni inspektor nije odobravao tu mogućnost, navodeći kako radovi nijesu završeni, te da ta dionica nije bezbjedna za saobraćaj.
Deveti po redu humanitarni Novogodišnji bazar pod nazivom „Dan otvorenog srca“ održan je danas na Trgu magnolija u Tivtu u organizaciji Opštine, Crvenog krsta i Organizacije žena Tivta.
Na dvadesetak bogato ukrašenih štandova brojna publika i posjetioci bazara mogli su kupiti novogodišnje ukrase, igračke, umjetnine, knige, poslastice i razne druge predmete, a sav prikupljeni proihod namijenjen je za pomoć u liječlenju mladih sugrađana – dvogodišnjeg Luke Marića i petogodišnjeg Sava Rilija.
Bazar koji je okupio brojne obrazovne ustanove, NVO, preduzeća, sportske klubove i maštovite pojedince, obišla je i tivatska gradonačelnica dr Snežana Matijević koja je i zvanično otvorila ovu vrlo uspjelu humanitarnu manifestaciju.
U propratnom zabavnom programu nastupili su hor i orkestar OŠ „Drago Milović“, bend Omladinskog kluba, mališani iz vrtića „Bambi“, solistkinje Dora Štampić, Rezeda Valejeva, Jelena Krivokapić i članice plesnih klubova „Modest“, „Bellissima“ i „Enigma“.
Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana.
Veliku većinu tog otpada čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina. Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, količina otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu ovog vikenda motivirala je zastupnicu Šuicu da još jednom upozori Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatraži hitnu reakciju.
„Obzirom da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana“ – naglasila je u svom pitanju voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.
Iako je Albanija potpisnica Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, količina albanskog otpada se ne smanjuje i u sve većoj mjeri nanosi štetu hrvatskoj obali, stanovnicima te morskoj flori i fauni.
Europska komisija trebala bi podupirati potpunu provedbu regionalnog plana protiv morskog otpada iz te Konvencije, u koju su uključene mjere gospodarenja otpadom, a države kandidati za EU imaju obvezu postupno prenositi i provoditi zakonodavstvo EU-a kako bi se olakšalo njihovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a.
Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, SL L 164, 25.6.2008., str. 19., previđeno je smanjenje količine novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i gradonačelnik Padove Đordani Serđo razmijenili su pisma namjere za uspostavljanje saradnje između dva grada.
Inicijativa za uspostavljanje saradnje uslijedila je nakon što je tijelo Svetog Leopolda Mandića boravilo u Herceg Novom 15 i 16. septembra, a crkveni velikodostojinici iz reda kapucina u Padovi izrazili zadovoljstvo organizacijom ovog događaja.
Gradonačelnik Padove Đordani Serđo uvjeren je da dvije zajednice povezane imenom Svetog Leopolda, koji je rođen u Herceg Novom, a proveo veći dio života i umro u Padovi, imaju dobar osnov da započnu saradnju. Takođe, ova namjera prati trend razvoja i integracije regija i gradova u Evropskoj uniji.
Sastanak predstavnika Herceg Novog i Padove biće upriličen početkom naredne godine, kako bi se definisala bliža saradnja u oblasti kulture, turizma, zdravstva, obrazovanja i drugih oblasti u kojima postoji mogućnost za povezivanje dva grada.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i privremena pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž primili su u utorak predstavnike Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora, predsjednika Društva Marija Brguljana, savjetnika Tripa Schuberta i povjerenika za Republiku Hrvatsku Krunoslava Težaka.
U duhu nastavka suradnje s Hrvatskom građanskim društvom, gradonačelnik Franković izvijestio je predstavnike HGD-a da je Grad Dubrovnik u upravo usvojenom proračunu za iduću godinu osigurao iznos od 40.000 kuna za potrebe financiranja programa i rada ove nevladine udruge koja okuplja Hrvate u Crnoj Gori.
„Nama je uistinu važan odnos s Hrvatskom građanskim Društvom, a tijekom posljednjeg posjeta Kotoru i susreta s vašim predsjednikom općine drago nam je vidjeti da je nova gradska vlast počela snažnije podupirati vaš rad osiguravši vam potreban prostor te uistinu vjerujemo da suradnja između dvaju UNESCO-vih gradova koje muče i neki slični problemi može u budućnosti biti sadržajnija i dublja“, kazao je gradonačelnik.
Voditelji Društva sa sjedištem u Kotoru zahvalili su gradonačelniku na osiguranoj financijskoj potpori te su predstavnicima Grada uručili poziv na Tripundanski bal koji ova udruga tradicionalno organizira u februaru.
Podsjetimo, gradonačelnik Franković se tokom posjeta Kotoru u septembru ove godine već službeno sastao s vodstvom Hrvatskog građanskog društva. Tom prilikom gradonačelnik je s predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem s razgovarao o mogućnostima unapređenja suradnje između Dubrovnika i Kotora, s posebnim naglaskom na izazove koje pred ove gradove postavlja cruising turizam i njegov utjecaj na uvjete svakodnevnog života u povijesnim sredinama.
U gradskoj kasi Tivta u 2018. godini biće 20.119.000 eura – stoiji u predlogu Odluke o budžetu najmanje bokeljske opštine a koji će se sutra naći pred odbornicima na sjednici lokalnog parlamenta. To je za skoro 2 miliona eura više od budžeta za ovu godinu.
Odluku o budžetu za 2018.u najvećoj mjeri strukturirao je potpredsjednik Ooštine dr Siniša Kusovac (DPS) koji je za skoro 4 miliona eura povećao iznos što ga očekuje u gradskoj kasi, u odnosu na nacrt budžeta za 2018. koji je predviđao da će Tivat naredne godine raspolagati sa ukupno 16,39 miliona eura.
U lokalnoj upravi planiraju da dogodine 11,61 milion eura potroše na kapitalne izdatke, za tekuće r shode (plate i materijalne troškove opštisnke administracije) izdvojiće se 5,49 miliona, dok će transferi pojedincima, NVO i javnom sektrou iznositi ukupno 2,1 miliona eura.
Opštinari računaju da će u budžet za narednu godinu prenijeti čak 7,25 miliona eura neutrošenih sredstava iz ove godine, a najveći izvor prihoda biće im porez na napokretnosti od koga se očekuje 4,5 miliona eura. Od poreza na prodaju nepokretnosti planiraju da „uberu“ 1,1 milion, dok se od komunalija očekuje 2,85 miliona eura.
Što se kapitalnih ulaganja tiče, dogodine će se za već ugovorene, a narealizovane obaveze iz prethodnog perioda za izgradnju objekta infratsrukture opšteg značaja utrošiti ukupno 3,8 miliona eura, od čega najviše – 1,1 milion za početak izgradnje obalnog šetališta na Belanima. Prva faza lungo mare špetalita u Krašićima koštaće 736 hiljada, izgradnja novog vodovoda za Krtole 775 hiljada, a izgradnja i opremanje objekta Vatrogasnog doma 420 hijada eura. Za ekspropijaciju će se u 2018. izdvojiti milion eura, dok će druga faza MR 1 pristupne saobraćajnice kompleksu Luštica Bay koštati 3,2 muliona eura. Pored ostaloga, planirano je da se dogodine izgradi 200 hiljada eura vrijedan objekat Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, izgrade dva kružna toka na Jadranskoj magistrali (u Kukuljini, odnosno kod zgrade stare Opštine na ulazu u Tivta) vrijedna 900 hiljada, kao i napravi nova ulica na Gornjem Seljanovu vrijedna 300 hiljada eura. U odnodu na milionske izdatke iz ove godine po tom osnovu, dogodine će se drastično smanjiti ulaganja u izgradnju kanalizacione infrastrukture, a koja će iznositi samo 150 hiljada eura.
U konkurenciji više od 800 hotela širom svijeta, švajcarski hotel Čedi Andermat (The Chedi Andermatt) koji posluje u Andermatu, rezidencijalnom odmaralištu u vlasništvu kompanije Orascom Development Holding, proglašen je za najbolji luksuzni planinski hotel na svijetu, kao i najbolji luksuzni ski resort u Evropi. Radi se o World Luxury Hotel Awards – svojevrsnom Oskaru u svijetu hotelijerstva – saopšteno je juče iz Orascomove kćerke-kompenije u Crnoj Gori, Luštica Development iz Tivta.
Zahvaljujući saradnji sa Orascomom u Švajcarskoj, Čedi dogodine otvara vrata svog drugog evropskog hotela – Čedi Luštica Bay u novom turističkom gradu Luštica Bay koji se razvija na tivatskom dijelu poluostrva Luštica.
Čedi, koji treba da bude otvoren tokom ljetnje sezone 2018. godine, prvi je od sedam hotela čija je izgradnja predviđena u okviru Luštice Bay, turističkog grada vrijednog 1,1 milijardu eura. Rezidencijalno odmaralište Luštica Bay će se prostirati na oko sedam miliona kvadrata spektakularnog pejzaža i netaknute prirode tivatskog dijela poluostrva Luštica.
Novi hotel na samoj obali mora u tzv. Marina naselju će sadržati 111 soba, 51 u sklopu hotela i 60 u vidu privatnih kondominijuma koji će biti dostupni kao ekskluzivni studio apartmani za odmor. Predviđen je internacionalni restoran, cjelodnevni restoran, bar, konferencijski i poslovni centar, kao i otvoreni grijani bazen, spa i fitness centar sa zatvorenim grijanim bazenom i teretanom. U sklopu hotela su i visokokvalitetni maloprodajni i poslovni prostori na šetalištu marine.
„Grubi građevinski radovi su završeni na cjelini sa hotelskim sobama i condo dijelu dok se na glavnoj zgradi sa javnim sdržajima privode kraju i uskoro počinju fasadni radovi. Na objektu sa hotelskim sobama završeni su i hidroizolaterski radovi na ravnom krovu kao podloga za ozelenjavanje krovnog pokrivača. Uređenje terena i radovi na pripadajućoj infrastrukturi hotela se odvijaju u skladu sa planom. Na izgradnji hotela je dnevno angažovano prosječno 210 radnika i inženjera.“- saopšteno je juče iz Lušpice Development. Ta kompanije nedavno je imenovala Marka Di Ruijtera za generalnog menadžera budućeg hotela Čedi Luštica Bay Crna Gora.
Gradnja tog hotela počela je u aprilu ove godine. Očekuje se da će hotel biti završen do sredine sljedeće godine, kada će zvanično biti otvorena i Marina Luštica Bay, nautički objekat sa 176 vezova za prihvat brodova dužine do 35 metara, te kompletirano Marina naselje sa nekoliko stambenih zona, uključujući stambeno-poslovne objekte na šetalištu u zoni „Kamelija“, stambeni blok „Magnolija“, kao i najluksuznije objekte u marini poput gradskih kuća „Mimoza“ i bloka sa vilama „Ruža“.
Turistička organizacija i Opština Herceg Novi organizuje Novogodišnji bazar koji je osmišljen kao prodajna izložba sa ciljem da predstavi tradicionalne vrijednosti i proizvode sa ovih prostora. Bazar će trajati od 24. decembra 2017. do 6. januara 2018. godine, u pješačkoj zoni od Bifea Beograd do trga Nikola Đurković.
U duhu novogodišnjih i božićnih praznika i brojnih iznenađenja u ponudi će se naći raznovrstan sadržaj prehrambenih proizvoda poput domaćih sitnih kolača i drugih slatkiša, te džemova, meda i proizvoda od meda i agruma, maslinovog ulja, sira, domaćih sokova…
Većina proizvoda koji će biti u ponudi ne mogu se vidjeti u redovnoj slobodnoj prodaji, a posebni su, ne samo po kvalitetu, već i po originalnosti, pa će tako posjetioci Bazara, između ostalog, imati priliku da obiđu i štand na kojem će svoje proizvode predstaviti i NVO „Nova šansa“, u čijoj će se ponudi naći radovi pravljeni od reciklažnog papira.
Želja nam je da Novogodišnji bazar postane redovna manifestacija i da na ovaj način predstavimo raznovrsnu ponudu malih proizvođača i umjetnika izlagača, čime će se obogatiti novogodišnji program i ukupna ponuda grada,saopštili su organizatori.
Radno vrijeme Novogodišnjeg bazara je od 9 do 13 i od 17 do 20 sati.
© BokaNews, 2021
