Skupština Turističke organizacije Tivat na jučerašnjoj sjednici usvojila je plan rada za 2018. sa finansijskim planom u iznosu od 630.000 eura.
Direktorica TO Gabrijela Glavočić je objasnila da je plan urađen na osnovu “realnih prihoda i rashoda” i da je broj turista u Tivtu svake godine sve veći. TO je za 2018.uvela i novu vrstu direktnih prihoda – izletničku taksu. Kada su u pitanju promotivne aktivnosti, TO Tivat će uz uobičajene sajamske nastupe, dogodine akcenat staviti i na orhganizovanje više studijskih novinarskih posjeta najmanjem bokeljskom gradu.
Predsjednica TO i gradonačenica Tivta dr Snežana Matijevič pohvalila je ovogodišnji rad TO istakavši da je organizovani doček Nove godine u Tivtu već opravdao očekivanja, jer vlada veliko interesovanje gostiju iz Crne Gore i regiona za dolazak u Tivat pa su bukirani svi ovdašnji hotelski kapaciteti. TO će za organizaciju petnaestodnevnog novogodišnjeg programa na Pinima izdvojiti 70 hiljada eura, Opština 80 hiljada, dok će Udruženje hotelijera i ugostitelja Tivta sa sponzorima uplatiti još dodatnih oko 30 hiljada eura.
Predsjednik Izvršnog odbora TO, Frano Bošković se zahvalio svim članovima ovog tijela na uspješnoj saradnji, Nadzornom odboru kojim rukovodi Vesna Glibota, predsjednici Opštine Snežani Matijević kao i medijima na korektnom izvještavaju.
Iz NVO Matica Boke u saopštenju za javnost poručuju da su najmanje očekivali da će polemisati sa novom kotorskom vlašću, ali navode da su “u interesu bokeljske javnosti morali podići glas protiv načina raspodjele sredstava za NVO sektor u Kotoru”.
“Da razjasnimo na početku, da je najmanji problem to što predloženi projekat Matica Boke, po ocjeni komisije na čijem je čelu LJiljana Popović Moškov, nije zadovoljio uslove konkursa. Komisija ima apsolutno pravo da odlučuje po svom nahođenju koje će projekte podržati. Ima pravo i da odlučuje kome će i koliko sredstava dodijeliti. To nije sporno.
Ono što je itekako sporno za Maticu Boke je ideološko-nacionalno-politička matrica koja je očigledno preživjela smjenu vlasti u Kotoru i dalje dominira kulturnom politikom ovog grada iako nema značajnije uporište u aktuelnoj političkoj sceni.
Kako da objasnimo argumente da je projekat snimanja kratke dokumentarne forme o kotorskim sakralnim objektima, „neprihvatljiv zbog angažovanja nezavisne produkcijske kuće”, „prevazilazi tehničke mogućnosti podnosioca i lokalni nivo”, „nema značajnijeg uticaja na širu društvenu zajednicu” itd, već obrazloženjima koja su filtrirana kroz dobro poznato ideloško – političko sito. Koliko su ovi argumenti objektivni, dovoljno je pomenuti da tako Matica Boke ne bi mogla izdati više desetina knjiga i publikacija jer nema štampariju, ne bi mogla organizovati javne tribine jer se zakonima bave druge institucije, ne bi mogla snimiti dokumentarnu seriju o Boki koju će uskoro vidjeti gledaoci u regionu na nacionalnim TV servisima jer nema tehničke mogućnosti itd.
Nećemo saopštiti ništa novo što kotorska javnost ne zna, kad kažemo da raspodijeljena sredstva na ovom konkursu nepogrešivo ukazuju na činjenicu da je komisija podijelila sredstva prevashodno svojim partijskim kolegama i aktuelnim odbornicima. Tako su i tri NVO od posebnog značaja za Kotor ukupno dobile manje sredstava za svoje aktivnosti nego projekti za koje je izdvojeno dvije trećine sredstava od (za bokeljske uslove nevjerovatnih) 152.000 eura za ovu oblast.
Poštovana gospodo iz kotorske vlasti, ovim konkursom ste potvrdili da nikakvu kvalitativnu promjenu nijeste napravili u ovoj oblasti u odnosu na prethodnu vlast jer ste kvalitet projekata kao i vaši prethodnici podredili čuvenom „partijskom ključu”.
Prioritet aktivnosti kotorske podružnice Matice Boke biće uporan rad na promjeni te i takve autistične svijesti i uskostranačkih interesa pojedinaca. Zbog toga se radujemo uvođenju instituta slobodne stolice u kotorskom parlamentu koji ćemo kao i drugom gradovima Boke koristiti u interesu građana Kotora.
Ovo saopštenje Komisija za raspodjelu sredstava može primiti k znanju i kao naše pravo na „primjedbu u roku od osam dana”, stoji u saopštenju koje potpisuju predsjednik UO Matice Boke, Željko Komnenović i predsjednik Matice Boke podružnica Kotor, Siniša Kovačević.
Skupština opštine Kotor na danas održanoj sjednici usvojila je Predlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o određivanju naziva naselja, ulica i trgova na teritoriji Opštine Kotor. Odbornici su usvojili i Predlog Odluke o izmjeni Odluke o upravljanju kulturnim dobrom i naknade koja se plaća prilikom obilaska kotorskih bedema i tvrđave Sveti Ivan koja će ubuduće iznositi osam eura, a zatim je usvojena i Odluka o utvrđivanju najnižeg iznosa zakupnine za privremene objekte montažnog karaktera i za zemljište na kojem se postavljaju odnosno grade, javlja Radio Kotor.
U Starom gradu nije bilo predloga za imena ulica po ličnostima iz 20. vijeka, već samo iz ranijeg perioda, kazao je Željko Avramović koji je na čelu Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova na teritoriji opštine Kotor, javlja Radio Kotor.
“Zauzet je princip da se u Starom gradu ne daju imena ulica po ličnostima iz dvadesetog vijeka već samo iz ranijeg perioda. Svako predloženo ime ima značajno mjesto u istoriji Kotora i o svakom bi se moglo dugo govoriti” – poručeno je iz Savjeta.
Iako je bilo predloga da ulaznice za bedeme poskupe na deset eura odbornici su odlučili da nova cijena bude osam eura.
“Do sada je od ulaznica prihodovano oko 560.000 eura, a bedeme je posjetilo 210.000 turista. Za iduću godinu planira se prihod od oko 900.000 eura. Za sanaciju bedema biće, od projektovanog prihoda opredijeljeno oko 700.000 eura, što znači da će radovi na sanaciji bedema biti jedan od najvećih kapitalnih projekata opštine” – kazala je potpredsjednice kotorske opštine Ljiljana Popović-Moškov.
Predlog Odluke o načinu, uslovima i postupku ostvarivanja prava na odloženo plaćanje dospjelog duga (zakup poslovnog prostora) prema Direkciji, izazvao je brojne polemike i nije izglasan.
„U cilju što efikasnije naplate zakupnine i naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, te potraživanja iz pravosnažno okončanih sudskih postupaka, predlažemo Skupštini Opštine Kotor da donese odluku kojom bi se omogućilo plaćanje na rate dospjelih, a neizmirenih obaveza” – poručio je direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Rato Brajković.
On je objasnio način naplate duga.„ Dugovanja po osnovu zakupnine i naknade za komunalno opremanje te pravosnažno okončanih sudskih sporova a koji dug je veći od deset hiljada eura, nakon stupanja na snagu odluke – moći će da se plati u dvanaest istovjetnih mjesečnih rata” – objasnio je Brajković. Naime, kako se navodi u materijalu Direkcije, dužnik će biti u obavezi da podnese zahtjev, u roku od trideset dana od dana prijema pismenog obavještenja od strane Direkcije.
„Ukoliko dužnik u propisanom roku ne podnese zahtjev za odloženo plaćanje duga, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora će neodložno pristupiti naplati cjelokupnog dospjelog duga, pokretanjem postupka prinudne naplate preko nadležnog organa, aktiviranjem sredstava obezbjeđenja plaćanja ( hipoteke ili garancije banke) koje je dužnik priložio prilikom zaključivanja Ugovora o zakupu odnosno Ugovora o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
„Ukoliko dužnik ne ispoštuje dinamiku isplate duga odnosno zakasni sa plaćanjem bilo koje rate najviše deset dana, Direkcija će takođe pristupiti naplati cjelokupnog duga” – pojasnio je Brajković.
Zanatska ulica Kotor
Željko Aprcović iz DPS-a smatra da ne postoji pravni osnov za donošenjem odluke i da je treba modifikovati.
„Pitam se zašto Direkcija nije reagovala odmah nego se čekalo nagomilavanje duga. Koliko dugova je prethodnih godina nastalo upravo zbog glasača DPS-a kojima se opraštalo i prolongiralo plaćanje” – pitao je Dobriša.
„Smatram da je gospodin Brajković vrlo korektan u svojoj diskusiji i kada govori o zaostalim obavezama odnosno dugovima za koje je preuzeo odgovornost došavši na čelo Direkcije, ali smtraam da odluku treba povući jer nema pravnog osnova” – rekao je Aprcović.
Tena Božović iz SDP-a smatra da dinamika naplate o kojoj je bilo riječi ne može biti idealno rješenje. „Rekli ste da su u pitanju investitori koji su gradili za potrebe tržišta. Sad treba da im damo šansu da dug vrate u ratama, a njihovo ponašanje zaparvo možemo shvatiti i kao drskost i ne vidim čemu to. Nisam ubijeđena da će se na ovaj način dug naplatiti, a niz je i drugih nejasnoća” – kazala je Božović.
O motivima zbog kojih je ponuđen ovakav način naplate dugovanja govorio je i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.„ Nije namjera da nekome učinimo, da se dogovorimo ili nešto slično, kako se moglo čuti u diskusiji. Namjera nam je, a za to postoje primjeri i u zemlji i u okruženju, da pokušamo da naplatimo obračunate komunalije odnosno da na ovaj način pokrenemo taj mehanizam” – kazao je Jokić.
Kulturni centar Nikola Đurković / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Centralna univerzitetska biblioteka / odjeljak Pomorska biblioteka Kotororganizuje otvaranje obnovljene Izložbe dokumenata o događajima u vezisa Ujedinjenjem Crne Gore i Boke Kotorske (1813 – 1814. godine) u četvrtak, 14. 12. 2017. godine u 19 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
Izložba je rezultat implementacije projekta Izložba dokumenata o događajima u vezisa Ujedinjenjem Crne Gore i Boke Kotorske (1813 – 1814. godine), koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu Ministarstva kulture Crne Gore.
U zgradi Pomorske biblioteke oktobra 1813. godine, na zajedničkoj skupštini, izglasano je Ujedinjenje Boke Kotorske i Crne Gore. Tom prilikom formirana je zajednička vlada pod nazivom Centralna komisija (predsjedavao je Petar I Petrović). Sjećanje na dešavanja u vezisa Ujedinjenjem Boke i Crne Gore, u kojima je zgrada Biblioteke poslužila kao pozornica jednog od najznačajnijih istorijskih događaja na našim prostorima s početka XIX vijeka, čuva se u Memorijalnoj sobi Pomorske biblioteke.Obnova izložbene postavke o Ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske ima veliki značaj u čuvanju i popularizaciji kulturne baštine Boke i Crne Gore.
Nevjerojatna borba Riječanina Vedrana Kabalina s nemilosrdnim Atlantikom
Pothvat života pretvorio se u avanturu života. Iako će u šali reći da su djeca njegova najveća životna avantura. Vedran Kabalin vratio se na Lošinj nakon sudjelovanja na ekstremnoj regati Mini Transat 2017., regati za samce preko Atlantika dugoj 4.050 nautičkih milja koja u jedrilici od samo šest i pol metara sa sobom nosi sve jedriličarske izazove. I puno više od toga, piše Novi list.
Borbu s morem, vjetrom, umorom, snom, a ponešto i konkurencijom. Jer najvažnije mu je bilo završiti regatu. No, nije uspio uzdignutih ruku ući na cilj u Martiniqueu, u drugoj etapi puknuo mu je jarbol, plutao je na otvorenom moru sve dok nije uspostavio kontakt s Regatnim odborom, a prateći ga brod izvukao iz mora. Nažalost jedrilica Eloa ostala je plutati Atlantikom…
Svoju priču Vedran će početi s prvom etapom od francuskog La Rochella do Las Palmasa na Kanarskim otocima dugom 1.350 milja.
Nulta etapa
– Nulta etapa, odnosno pripreme zadnjih dvije i pol godine, bila je najzahtjevnija. Ona je najsloženija, logistički, vremenski i financijski, ali prošla je relativno OK. Krenuo sam iz Lošinja put La Rochella, došao 15., rujna i imao dva tjedna za pripremu barke. Tamo sam sreo Slobodana Dadu Velikića čija je barka već bila spremna. Uslijedila su testiranja na moru, a tri, četiri dana prije starta posvetili smo se logističkom dijelu, a to je priprema meteo rutinga.
Radili smo s meteorologom Jurom Jermanom koji nam je slao nove podatke. Znali smo da će nas na punti Finistera, to je izlaz iz Biskaja, čekati grublji uvjeti. Startali smo 1. listopada, 81 brod je bio na startnoj liniji, kao i puno njih pratećih. U La Rochellu smo imali fantastično vrijeme dva tjedna, ali na dan starta sve se pogoršalo, uz laganu kišicu i hladnoću.
Startao sam solidno, bio pun energije, snage i volje. Sve je bilo odlično dok me nije navečer, prvi put u životu, ulovila morska bolest. Iskreno nisam znao da je toliko zeznuta. Mislio sam da je povraćanje kraj toga, ali to je samo početak priče. Sljedećih 12 sati pustio sam brodicu na pilotu i preživljavao u kabini. Uspio sam odspavati sat vremena i ujutro se probudio malo svježiji, ali izgubio sam bolju poziciju. Tek tada je krenula regata za mene, rekao sam sebi da neću forsirati. Sljedeća dva dana imali smo blaže uvjete, onda prilično muške – govori Kabalin.
Znali smo za njih, vozio sam pomalo, a onda kad je vjetar pao krenuo punim gasom. Od tada sam samo napredovao, napravio par dobrih taktičkih odluka, vozio čak malo i jače nego što treba. Uvjeti su bili promjenljivi, a kad smo došli na visinu Madeire počeli su lagani vjetrovi gdje sam se prisilio jedriti na 120 posto. Lovio sam brod po brod, stizao ih te završio 17. od 55 serijskih brodova. To je bilo van očekivanja, dalo mi je to dodatnu motivaciju. Na brodu nije bilo puno štete, bio sam nabrijan za drugu etapu.
Zaustavljanje
U Las Palmasu je imao 20 dana odmora, odmorio se i popravio manja oštećenja. Slijedilo je ono puno teže, etapa do Le Marina na Martinqueu u dužini od 2.700 nautičkih milja.
– Druga etapa je u pasatima, u vjetrovima istok-sjeveroistok. Organizator je malo promijenio rutu zbog mogućnosti pojave uragana. Startali smo 1. studenog, prvih par sati sam se super držao. Drugi i treći dan napravio sam nekoliko loših taktičkih odluka i počeo sam padati u poretku. Nijedna regata koju sam dosada odjedrio nije kao Mini Transat, mislim da je u ovoj najbitnije »samoupravljanje« odnosno pametno korištenje resursa – brodskih i vlastitih. Energija je tamo zlatna, brzo se potroši, a teško nadoknadi. Imao sam malo problema i s brzinom broda prema Zelenortskim Otocima. Na oko 70 milja od Cabo Verdea imao sam problem s lijevim timunom gdje je pukla jedna vida, a timun olabavio. Nije bilo druge nego donijeti odluku o zaustavljanju u Mindelu na otoku Sao Vincente – dodaje Kabalin.
Imao je tada i problema s malom elektranicom koja stvara struju na brodu, a u Midelu je po propozicijama imao pravo na minimalni boravak od 12 ili najduži do 72 sata.
Usred ničega
– Tamo sam sreo sedam, osam minija koji su isto imali svoje probleme i rješavali ih te nakon 20 sati 7. studenog krenuo dalje. Imao sam osjećaj da sam »resetirao« sve na nulu i bio sam spreman za dvije tisuće milja do Martinquea. Nažalost, ostao sam skroz iza natjecateljski, pa nisam forsirao. Problemi s pilotom su se pogoršavali, nije mogao voziti s nekom optimalnom kvadraturom jedara. Kad sam stavio auto-pilota stavljao sam i manji spinaker, tako da sam noću bio i nešto sporiji. Komunikacija se svela na minimum, što je u suštini i duh Mini Transata – biti sam sa sobom i svojom glavom. Budući su uvjeti na Atlantiku prilično konstantni, jedina prava akcija dešavala se kroz par noći kada su se pojavili oblaci koji nose kišu i nešto jači vjetar, nešto kao ljetni neverini na Jadranu. Preko dana sam bio na timunu s velikim spinakerom, a preko noći stavljao manji spinaker i puštao pilota da malo radi – prisjeća se Kabalin.
A onda, 1.400 milja pred ciljem 12. studenog, puknuo mu je jarbol, priča je poprimila sasvim drugačije, dramatičnije obrise. Havarija, otvoreno more, loša komunikacija… praktički trenutak kad čovjek ne zna što više učiniti. A mora sačuvati prisebnost i hladnu glavu.
– Prvo sam muški opsovao. Bilo je to pri brzini od 8, 9 čvorova. Sve je stalo, ostao sam sam… A kad padne jarbol, nema niti VHF antene koja je na njemu pa je i komunikacija ograničenija s rezervnom antenom. Pomislio sam, gdje sam ja sada. Usred ničega, usred Atlatnika. Bilo je i suza i tuge, shvatio sam ozbiljnost situacije. Kontakt sam uspostavio idući dan nakon 15 sati, dobio sam informaciju da se prateći brod približava, da je udaljen 250 milja i ide prema meni. Bilo je malo lakše, ujutro sam otpilio ostatak jarbola i bacio ga u more. Nije bilo smisla krenuti dalje…
Obitelj
Dolazak pratećeg broda bio je spas za mene, ali je ujedno značio i rastanak s Eloom.
– To je bio najteži trenutak cijele regate, kada sam odlučio da brod ostaje, a ja odlazim na prateći koji je za mene bio spas. Bio je to šok praćen tugom, jer živio sam s tim brodićem svaki slobodan trenutak u posljednje tri godine. Raspoloženje i moral bili su na nuli. Barka se prilično valjala, nije bilo stabiliteta, a prateći brod je došao nakon 70 sati. Napuhao sam svoj splav jer preopasno je prebacivati se s broda na brod i sa suzama prerezao tu »pupčanu vrpcu«, primio njihov konop spasa. Napisao sam i ostavio na jedrilici i par stihova ako je itko jednom nađe te je ostavio da pluta.
U Martiniqueu ga je dočekala obitelj koja je strepila. Njoj sada želi posvetiti najveći dio vremena.
– »Ušaltao« sam se u život i shvatio jedinstvenost iskustva koje sam doživio. Da li bih ponovio regatu? U ovom trenutku ne, jer znam koliko vremena i novca uzima cijeli projekt. No, neću zatvoriti ta vrata, jer prolazak kroz cilj mora biti fantastičan osjećaj. Zadovoljan sam ipak jer me ovo iskustvo promijenilo – na bolje. Čovjek promijeni neke stavove i poglede na život. Pored ostalog i jer sam imao puno vremena. Sad je na prvom mjestu obitelj, ali i ono »obično« jedrenje. Želim djecu naučiti životu na moru i u prirodi. Rano je govoriti hoće li se ova priča ponoviti. Barkica je bila »tip-top« sređena, pravo malo biće i moram zahvaliti svim sponzorima na vrhu sa specijalnom bolnicom Medico kao i svim prijateljima ovog projekta. Sigurno ću nastaviti jedriti. I više nego prije – zaključuje Kabalin.
Avenue ulaganja, tvrtka-investitor u Kupare kod Dubrovnika planira ulaganje oko milijardu kuna kako bi taj turistički kompleks postao ultra luksuzni resort, a zbog kompleksnosti projekta i puno uključenih dionika, po riječima direktora te tvrtke Ivana Paladina, ne žele ‘licitirati’ datumima otvaranja hotela.
Paladina je ovih dana dao ostavku na mjesto predsjednika Uprave IGH, a kao razlog naveo je želju da se kao suvlasnik i direktor Avenue ulaganja više posveti projektu Kupari, koji, kako su kazali, ulazi u intenzivniju fazu.
Tvrtka Avenue ulaganja ugovor za realizaciju projekta Kupari potpisala je krajem ožujka 2016, pri čemu je planirala partnerstvo s prestižnim međunarodnim hotelskim lancem Marriott s brendom Ritz-Carlton, a u Kupare u četiri godine uložiti nešto ispod 100 milijuna eura, izgraditi dva hotela s pet zvjezdica s oko 400 smještajnih jedinica i jednu vilu, sve vrlo luksuzne razine.
Odluka vlade kojim je prihvaćena ponuda Avenue ulaganja odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to na osnivanje prava građenja, na zakup hotela Grand i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina. Investitor je ponudio 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58,5 tisuća eura za godišnji zakup hotela Grand te naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.
Direktor Međunarodne asocijacije za vazdzušni transport IATA Aleksandar de Žunijak, izrazio je rezervu prema namjerama vlasti u neki državama da privatizuju svoje vazdušne luke. De Žunijak je na nedavnom Media danu IATA u Ženevi kazao da nijedna država za koju oni znaju, a koja je privatizovala svoj aerodrom, sa tim nije u potpunosti zadovoljna.
“Da budem iskren, nismo vidjeli privatizaciju aerodroma koja je u potpunosti ispunila očekivanja. Naši članovi, avio-kompanije, su zbog toga prilično frustirane. Privatizacija aerodroma je tema kojoj je potrebna dodatna pažnja i hitno promišljanje. Ovo će biti fokus IATA-e u godinama koje su pred nama. – rekao je De Žunijak, a prenosi portal “Tangosix”.
Vlada Crne Gore namjerava da “valorizuje” aerdrome u Tivtu i Podgorici ćemu se protivi najveći dio ovdašnje javnosti. Vlada tvrdi da neće prodati aerodrome, već će ih ustupiti u koncesiju (dugoroni zakup) što se u praksi, poklapa sa privatizacijom tih ključnih državnih resursa “na mala vrata”. Iz kabineta premijera Duška Markovića (DPS) crnogorskoj javnosti nisu do sada objasnili kako to smatraju da vazdušne luke u Tivtu i Podgorici koje ove godine bilježe rekordne reziltate, navodno nisu “valorizovane”, odnosno zašto misle da državno preduzeće “Aerodromi Crne Gore” koje pored brojnih izazova stalno posluje sa milionskim profitima, nije dobar “valorizator” tih resursa. ACG na računima trenutno ima oko 25 miliona eura sopstvenog svježeg novca koji bi moglo uložiti u prijeko potrebnu i već sa EBRD isplaniranu rekonsgtrukciju i modernizaciju Aerodroma Tivat. Za to bi trebalo uzeti i kredit od još oko 20 miliona eura koji je EBRD spremna dati pod izuzetno povoljnim uslovima ne tražeći državne garancije za njegovo vraćanje, ali je Vlada “povukla ručnu” i taj aranžman stavila na čekanje dok se ne završi analiza Svjetske banke o tome kao treba “valorizovati” crnogorske vazdušne.
Aleksandar de Žunijak na čelu je IATA-e, najvećeg globalnog udruženja vazduhoplovno.ttransortne industrije u svijetu, a koje okuplja skoro 300 aviokompanija iz 117 zemalja.IATA pored ostaloga, iuntenzivno radi na prikupljanju i analizi velikog broja podataka o globalnim i nacionalnim performansama civilnog vazdušnog saobraćaja, te je stoga to udruženje možda i najbolji poznavalac svega što se u svijetu dešava sa svim segmentuma lanca vazduhoplovno-transportne industrije. Tendencija država da privatizuju aerodrome, takođe je u fokssu njihovih analiza.
“Jedan od najvećih izazova kada pričamo o vazduhoplovnoj infrastrukturi su aerodromi. Aviokompanije traže kapacitet da bi odgovorile na potražnju. Aerodromi moraju biti u saglasju sa potrebama korisnika za kvalitetom i tehničkim specifikacijama. Finansijska pristupačnost je takođe ključna za avio-kompanije. Ako države razmišljaju o privatizaciji aerodroma da ne bi finansirale njihov rast, budite oprezni. Učite od grešaka drugih u prošlosti i zaštitite nacionalnu imovinu sa čvrstom regulacijom čiji je prioritet nacionalni interes.”- kazao je novinarima prvi čovjej IATA-e. De Žunijak je istakao da je teško postići sve parametre koji se traže od efikasnog i za aviokompanije privlačnog aerodrome, ali da zbog toga ne gtreba naprečac donositi odluke o privatizaciji vazdušnih luka po svaku cijenu.
“Postići sve ove parametre je teško. Da budem iskren, nismo vidjeli privatizaciju aerodroma koja je u potpunosti ispunila očekivanja” – zaključio je De Žunijak.
Namjerama Vlade da “valorizuje” aerodrome u Crnoj Gori protivi se kompletna opozicija, ali i Socijaldemokrate koji su članovi vladajuće koalicije. Iz partije Ivana Brajovića su najavili da će, zukoliko DPS ne odustane od tog nauma, napustiti Vladu. Bez glasova dva poslanika SD u parlamentu Crne Gore Vlada nema većinu da “progura” odluku o oprivatizaciji- valorizaciji aerodroma.
Legalizacija bepsravno podignutih objekata koju omogućava nedavno usvojeni kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, u Tivtu će divlje graditelje koštati od tek neznatno više nego što je to bio slučaj sa građanima koji su poštovali zakon i sve obaveze na vrijeme izmirili.
Proizilazi to iz nacrta Odluke o naknadi za komunalnio opremanje građevinskog zemljišta koju je pripremila administracija gradonačelnice dr Snežane Matijević. Nacrt tog dokumenta stavljen je na javnu raspravu koja traje do 9.januara.
Odlukom je propisano da vlasnik nelegalnog objekta plaća naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta –popularne komunalije, koje su prije izdavanja građevinskih dozvola inače, morali da plate svi oni što su u prethodnom period legalno gradili.
“Naknada se obračunava na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane katastra”- piše u nacrtu koji utvrđuje i ukupno šest geografskih zona na području Tivta saglasno čijoj atraktivnosti i stepenu komunalne opremljenosti, varira i cijena naknade.
Komunalije za bespravne objekta obračunavaće se po cijeni od 60 eura po kvadratu za najjeftiniju – V zonu, dok će cijena za divlje objekte u najekskluzivnijoj zoni IA koja obuhvata mahom samu obalu mora, iznositi 210 eura po kvadratu. Ova naknada se se za bespravno podignute objekte za ossnovno stanovanje uvećati 2,5 odsto, za sve druge objekte za koje se naknada plaća jednokratno ona se uvećava 5 posto, dok se u slučaju plaćanja u ratama, naknada uvećava za čitavih 20 odsto. Budući da i vlasnici legalnih objekata komunalije u Tivtu plaćaju po istoj osnovnoj cijeni, proizilazi da lokalna vlast izlazi u susret divljim graditeljima kojima je jedina sankcija što su gradili bez dozvole i kršili zakon, biti to što će naknadno platiti od 2,5 do maksimalno 20 odsto veće komunalije.
Pri tome im se nacrtom nove odluke, ostavlja mogućnost da tu obavezu prema gradskoj kasi, ukoliko se opredijele za plaćanje na rate, izmiruju u periodu do čak 20 godina. Takvo nešto do sada nije mogao dobiti niko ko je poštovao propise, legalno gradio i izmirivao sve obaveze prema državi.
Bokeški Forum prerasta u ozbiljnu društveno političku snagu koja će da zaštiti materijalne i kulturne vrijednosti Boke i spriječi asimilaciju Boke. Ovih dana otvorili smo i novu podružnicu u Risnu, na adresi Carine bb, koju vodi Veljko Ćatović, upravitelj stroja i menadžer u turizmu, kaže se u saopštenju BF.
Risanska podružnica do daljnjega pokriva teren od oravačkog mosta do Veriga. Svi zainteresovani za članstvo mogu se javiti na broj 067 19 94 91.
Očekujemo podršku svih slobodnomislećih ljudi koji su svoju sudbinu vezali za Boku i prema Boki imaju patriotska osjećanja.Ako spadate u takve, slobodno nam se pridružite. Nama nije bitno koje ste vjeroispovijesti kao ni vaša ostala privatna osjećanja. Među nama imate ljude i proistočne i prozapadne orijentacije.Nas zanimaju ekonomija, kultura i opstanak Boke, a ne privatna ubijeđenja naših članova i sljedbenika.Svi dobronamjerni su dobrodošli, bez obzira da li su Bokelji postali 1515. g. ili 2015.
Boka je svakako starija od svih nas, poručuju iz Bokeški Forum
Manifestacija DECEMBER ROCKS završava u petak, 15. decembra kada će u 21 sat na glavnom gradskom trgu nastupiti kotorski ANSAMBL TOĆ.
U slučaju lošeg vremena koncert će biti u foajeu Kulturnog centra.
Ansambl Toć vas vodi kroz sve moguće kvalitetne pravce muzikeod funka,reggaea,bluesa,rocka i domaćih hitova.
Manifestaciju DECEMBER ROCKS organizuje JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u cilju afirmirmacije mladih crnogorskih muzičara kao i upoznavanje šireg crnogorskog slušalačkog auditorijuma sa domaćom rock scenom.
