Opština Tivat u saradnji sa preduzećem „Komunalno“ , organizovala je juče akciju čišćenja morskog dna i obale na više lokacija u tom gradu.
Akcija se održava u sklopu obilježavanja “Mjeseca aprila – Mjeseca Planete”, pa su građani , ekolozi i NVO aktivisti juče prijepodne čistili obalu i akvatorijum na Župi, lučicu Kalimanj, na Seljanovu kod Jedriličarskog kluba „Delfin“ i u Donjoj Lastvi kod hotela “Kamelija”.
Akciji su se odazvali građani, učenici OŠ”Drago Milović”, Srednje škole “Mladost”, članovi JK”Delfin”, Spportskog ribolovnog društva ”Pagar”, članovi Izviđačkog odreda “Njegoš” iz Podgorice, aktivuisti NVO ”Naša akcija” Podgorica, te članovi ronilačkih klubova “Arsenal” i “Neptun” iz Tivta.
U saradnji sa JP “Morsko dobro” juče je i tivatska NVO “Škart” priredila akciju čišćenja plaže i parka na izletištu Župa. Aktivisti ove NVO su tom prilikom promovisali i eko vrećicu za otpad kao pandan najlonskim i plastičnim kesama.
Nakon preuranjene topline sa kraja marta i u prvoj polovini aprila, treća je aprilska sedmica donjela povratak zime. Sve je počelo za uskršnji vikend kada je ciklona donijela mjestimične obilne padavine.
Nakon što je ciklona odmaknula na jugoistok, a sjeverni vjetar i bura oslabili u petak 21. i subotu 22. aprila su se u većini krajeva unutrašnjosti, minimalne temperature spustile ispod 0°C.
Mraz je počinio dosta štete u voćnjacima u vinogradima. Sličan scenarij se dogodio i 2016. godine sredinom zadnje dekade aprila.
Ponedjeljak:
Pretežno sunčano i toplije. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, a tokom dana povremeno umjerena oblačnost.
Vjetar slab do umjeren, ujutru na primorju pojačan, sjeveroistočni, a tokom dana uglavnom južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 10, najviša dnevna od 9 do 20 stepeni.
Utorak:
Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća magla.
Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju na udare jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 11, najviša dnevna od 10 do 21 stepen.
Donosimo kratkometražni film u režiji Dušana Vulekovića, rađen povodom proslave sedam decenija Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” iz Kotora.
Film je urađen i sa engleskim prevedom.
Dovoljno je kliknuti na cc u desnom donjem uglu ekrana i izabrati engleski prevod.
Producent filma je bila Muzićka škola “Vida Matjan” i ovo je veoma značajan projekat za školu.
Dvanaest metara duga britanska jahta “Yulia” koja je uništena je u požaru koji je sinoć nešto prije 22 sata iz za sada neutvrđenih razloga izbio na tom brodu, jutros je potonula uz obalu marine Movida u Krtolima kod Tivta.
Požar na britanskom katamaranu izbio je iz za sada neutvrđenih razloga, a čuvarska služba marine u Krtolima nije ispoštovala preporuke koje su joj dali Lučka kapetanija Kotor i Uprava pomorske sigurnosti, pa je izgorjela jahta koja je očito imala i oštećenja u podvodnom dijelu trupa kroz koje je primala vodu, potonula jutros nešto poslije osam sati. To će u značajnoj mjeri iskomplikovati operaciju uklanjanja ostataka “Yulie” tim prije što u međuvremenu obezbjeđenje marine Movida nije obezbjedilo tehnička sredstva da se ispumpa oko 1.000 litara nafte koja se nalazi u rezervoarima uništene jahte.
Tankovi tokom požara na sreću, nisu eksplodirali, ali postoji mogućnost da su oštećeni i da nafta uskoro iz njih počne isticati u more.
Naš sagovornik koji je učestvovao u sinoćnjoj akciji gašenja “Yulie” i spašavanja ostalih jahti na vezu u marini na Obali Đuraševića, kazao je da je izostala adekvatna i pravovremena intervencija čuvatrske službe u toj marini. Požar na jahti tivatskoj Službi zaštite i spašavanja nisu prijavili čuvari, već mještani obližnjih kuća i vatrogasci su na lice mjesta stigli u momentu kada je vatra bila u već jako razbuktaloj fazi.
Izgorela jahta potonula
Ipak, zbog brze i požrtvovane intervencije vatrogasaca, požar se nije prenio na ostale brodove vezane u marini.
U akciji gašenja koja je potrajala skoro do tri sata ujutru učestvovalo je 35 pripadnika Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat i Dobrovoljno vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića sa sedam protiv požarnih vozila. Njima je pomoć pružila i ekipa Porto Montenegra sa gumenjakom sa koga je vatra na “Yuliji” gašena i sa mora. Zapaljeni broj plutajućom branom koja ne dozvoljava širenje nafte i ulja, okružila je ekipe Odreda pomočnih brodva Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore koji su na lice mjesta izašli sa vozilima kao i specijalnim ekološkim brodom “EKO- 1” i baržom. Gorivo se srećom, tokom intervencije sinoć nije razlilo, ali jeste dio pjenila koje je korišteno u gašenju, pa se ono danas uklanja sa površine mora u ovom dijelu Tivatskog zaliva.
Prema riječima komandira Slušbe zaštite i spašavanja Zorana Barbića, u izuzetno zahtjevnoj i rizičnoj intervenciji, na sreću, niko nije povrijeđen.
“Primjenjene su sve standardne operazivne procedure predviđene za ovakve slučajeve pa smo uspjei spasiti sve okolne brodove i štetu koja jeste velika, svesti na minimum. Na sreću nije došlo do eksplozije tankova sa gorivom”- kazao je Barbić dodajući da je i ovaj slučaj dokaz opravdanosti izgradnje posebnog vatrogasnog broda koji je Porto Montenegro naručio u tivatskom brodograduliptu “Navar” i koji će biti spreman za upotrebu u drugoj polovini ove godine.
Inače, na licu mjesta tokom trajanja intervencije bila je i ekipa Lučke kapetanije Kotor, a državi organi kontaktirali su vlasika uništene jahte i naložili mu da o svom trošku i uz adekvatne ekološke mjere ukloni ostatke broda. Uzroke požara koji je uništio britanski katamaran, utvrdiće istraga.
Izgorela jahta
Ovo nije prvi put da se u marini na Obali Đuraševiča dešavaju ovakve incidente situacije u kojima obezjeđenje i službenici tog nautičkog centra diskutabilno reaguju, pa će marina po svemu suzdeći, sada biti predmet pojačane pažnje Inspekcije sigurnosti plovidbe i Inspektorata za zaštitu od požara i eksplozija.
U toj marini je prilikom nevremena 29.decembra prošle godine mega jahta „Mona Liza“ duga 40 metara i teška preko 400 tona, pod naletima bure, pokidala vezove i počela udarati u obalu i okolne brodove. I tada je morala intervenisati SZS Tivta da spasi taj brod i okolna plovila.
Spaljena zemlja! S te dvije riječi Petar iz Karakašice kod Sinja nam je opisao štetu koju je učinio led u Dalmatinskoj zagori. Temperatura se spustila na minus 3 stepena u Cetinskoj krajini, što je ipak bilo previše za osjetljivu vegetaciju koja je tek krenula s razvojem. Ništa nije pomoglo, ni paljenje, ni dimljenje…
– Imam dva nasada vinograda,veliki voćnjak trešanja, višanja i jabuka, većina je za moje potrebe i jedan dio za prodaju. Susjed ima sve isto kao i ja, te dosta ljudi u selu imaju manje nasade vinograda i raznoraznih voćaka. Uništeno mi je 90 posto vinograda, trešnja i višnja od 80 do 85 posto, jabuku još ne znam razmjere štete – ispričao nam je Petar.
– Nekoliko dana prije najave leda i minusa sam obavio po uputama agronoma sve potrebne mjere zaštite protiv mraza. Mehanizaciju posebnu za ovu vrstu nepogode nemam, te san kao i većina ljudi pokušao paliti vatru cijelu noć. Tako pokušali u atmosferi na određenoj visini iznad voćnjaka i vinograda stvoriti toplinu koja će razbiti slanu. Nažalost, slana nije bila problem nego dugotrajni minus i led, koji je trajao od ponoć i po do 8.30 ujutro. Temperatura se kretala od -1 do -3 te je to bilo ipak previše za osjetljive biljke. Očekivali smo mraz i slanu, poduzeo sve što sam mogao, ali protiv ovog se ipak nije moglo – dodao je.
Sada mještani ovoga kraja kojima je ovogodišnji trud u jednom danu smrznut, ovise o državi, odnosno Ministarstvu poljoprivrede.
– Žao mi je, uništen je sad ovogodišnji urod, slijedi primjena svih agro mjera da se pokuša biljka oporaviti i pripremiti za dogodine. Što se odšteta tiče, ako se proglasi elementarna nepogoda, onda svatko dobije onoliko koliko ima u knjigama prijavljenih sadnica, a cijena ovisi o izračunu Ministarstva poljoprivrede.
Knjige „Ratna mornarica Austrije i Austrougarske”, autora Milana Đurana promovisana je u subotu u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat.
U ime izdavača knjige Opštine Tivat posjetioce je pozdravila Dubravka Nikčević, Sekretarka sekretarijata za kulturu koja je kazala da je Tivat oduvjek znao baštiniti svoju istoriju, tradiciju, kulturu. Ovo je knjiga koja obiluje podacima prošlosti iz perioda kada je Ratna mornarica Austrije i Austrougarske gospodarila istočnom obalom Jadrana, kazala je ona.
Promocija knjige Milana Đurana
Autor je u knjizi na jedan savremni način opisao preko dva stoljeća trajanja i razvoja Austrougarske ratne mornarice, njene raznovrsne infrastrukture potrebne za funkcioniranje na Mediteranu, kao i uticaja na razvoj znanosti, školstva, brodogradnje, uređenje plovnih puteva, fortifikacija…Jasnim jezikom dočarava i korektno opisuje kako u određenom vremenu jedna kontinetalna Carevina može od 1786. godine do 1918. godine prihvatiti i stvoriti jasnu pomorsku strategiju te postati jedna od deset najvećih pomorskih sila na svijetu, kazao je predstavljajući knjigu nekadašnji načelnik štaba JRM kontraadmiral Fridrih Moretti, kapetan fregate u penziji.
On je predstavljajući pojedine djelove knjige istakao da autor naglašava da je Austrougarska multinacionalna i multikonfesionalna država, vrlo složena sa puno suprotnosti i funkcionalno veoma slična današnjoj EU.
„Sa puno povjesnih činjenica autor prikazuje stvaranje Austrijske ratne mornarice, njen uspon razvoj modernizaciju kao i važne događaje u tom vremenskom razdoblju, od Viške bitke, preko izgradnje fortifikacija, formiranje hidrogafskih ustanova, ostvaruju se znastvena istraživačka putovanja… Knjiga je zanimljiva zbog izloženih dokumenata, povjesnih činjenica, objektivnosti autora da nebude nostalgičan već da nas uvede, upozna i iskaže potrebu za kulturom sjećanja“ – zaključio je Moretti.
Promocija knjige Milana Đurana
Kapetan fregate u penziji, bivši komandat podmornice “Heroj” Tomislav Drašković kazao je da knjiga obiluje mnoštvom raznovrsnih fotografija koje se rijetko pojavljuju u literaturi, da može poslužiti i kao udžbenik jedne nestale Carevine koja je iza sebe ostavila niz pozitivnih i neizbrisivih tragova.
Predstavljajući knjigu kulturni djelatnik Pjero Baranović iz Splita posebno se osvrnuo na dio koji obrađuje austrijsku fregatu „Novara“ koja je oplovila svijet i nakon 551 dana provedenog na moru i 298 dana provedenih na sidrištima i lukama, vratila se sa 3700 različitih artefakata koji su doneseni na dalju obradu u austrijske muzeje i laboratorije.
Promocija knjige Milana Đurana
„U osamdeset godina, od 1818. do 1899. na Jadranu je sagrađeno 67 svjetionika, koji su tako dobro urađeni da do današnjih dana funkcioniraju. Carevina je gradila kao da će tu ostati hiljadu godina, planski savjesno, namjenski kvalitetno, opisuje u svojoj knjizi autor. Ova knjiga nije samo djelo iz domene vojno pomorske povjesti koja vjerno i detaljno odslikava 200 godina razvoja povjesti te ratne mornarice, kako u recenziji kaže Siniša Luković, ona je i kultura sjećanja kako je kazao admiral Moretti, ona je kultura sjećanja koja nas sve obavezuje“- zaključio je Baranović.
Recezent knjige novinar i publicista Siniša Luković izrazio je zadovoljstvo što je Opština Tivat kao izdavač prepoznala ovo vrijedno dijelo, koje je dobrim dijelom posvećeno Tivtu i Boki.
„Period Austrougarske monarhije u našoj nekadašnjoj istorijografiji ostao je nekako u negativnom tonu, sa čime se ne slažem. Argumente ćete naći baš u ovoj knjizi. Preko 60 procenata niše posade na austrougarskim brodovima su bili naši ljudi, sa prostora od Slovenije do Boke Kotorske. Jedan od admirala je bio naš Prčanjanin Marko Florio, heroja Viške bitke, do čina admirala u Austrougarskoj monarici došao je i Peraštanin Hanibal Visković…
Boka Kotorska je zahvaljujući činjenici da je Austrougarska sticajem istorijskih okolnosti krajem 19.vijeka odlučila graditi i razvijati kao drugu vojno pomorsku bazu nakon Pule dobila je nekoliko benefita, a to su tehničko tehnološki razvoj i ekonomski progres jer je država ulagala u infrastruktru, u sistem obrazovanja, u ljude, a drugi benefit je taj što je Boka postala još više kosmopolitska nego što je mi poznajemo danas. Tada su došli ljudi iz drugih djelova austrougarsog carstva i prenjeli dio svoje kulture koju baštinimo i danas, jedan multinacionalni sklad koji je za Boku Kotorsku posebno karakterističan, što nas uz Istru danas čini najevropskijim dijelom bivše Jugoslavije“- kazao je Luković.
On je podsjetio da je u tom periodu razvijena ogromna infrastruktura koju mi koristimo i danas, hiljade kilometara automobilskih i pješačkih puteva, osmatračnica, cisterne, katastar, željeznica koja je došla u Boku, aerodrom u Sutorinskom polju, hidroplanska baza u Kumboru, radio stanica u Klincima, pomorski Arsenal, koji je oblikovao Tivat, koji je stvorio temelje današnjem aktuelnom razvoju grada na bazi nautičkog turizma. U tom periodu u Tivtu se igrao tenis, postojala su igrališta, pozorišna dvorana, posebne crkve, park…
„Činjenica je da mi baštinimo izuzetno visoku tehnološku kulturnu graditeljsku i svaku drugu baštinu koju možemo povezati sa Austrougraskom mornaricom, koja je ovom Gradu i Boki donio veliki prosperitet. Ti ljudi nisu bili strogi ratnici, bili su veliki kreativci, pa je tako Maximilian Daublebsky von Sterneck u Tivtu podigao park, a u Krašićima crkvu Bokeljskih mučenika stradalim u Viškoj bitki“- kazao je između ostalog Luković.
Promocija knjige Milana Đurana
Autor knjige penzionisani potpukovnik Milan Đuran, čija je ovo petak knjiga, istakao je da je u knjizi posebno istaknuta uloga tivatskog akvatorija, kao i Boke u cjelini. On je posebno izrazio zahvalnost Opštini Tivat kao izdavaču.
Moderator je bio je kapetan fregate u penziji Milodrag Jelisavac, a u muzičkom dijelu programa nastupio je Daniel Rovčanin učenik Srednje muzičke škole iz Tivta.
U Gradskoj loži u Zadru krajem sedmice održana je promocija knjige “Legende svjetla” autora Jurice Gašpara.
Ovo je prvo predstavljanje knjige “Legende svjetla”, autora prof. Jurice Gašpara. Knjiga je rezultat entuzijazma članova Udruge Lux Mediterraneum koji je uključivao planski i iscrpan obilazak 48 svjetionika istočne obale Jadranskog mora, razgovore s nekadašnjim i današnjim svjetioničarima, njihovim obiteljima, stručnjacima na području svjetioničarstva, pomorstva i pomorske povijesti, te istraživanja dostupnih arhivskih materijela.
Knjiga prikazuje: – Organizacijski i graditeljski doprinos Austro-Ugarske koja je tijekom 19. stoljeća projektirala i izgradila impresivnu pomorsku infrastrukturu od 48 svjetionika. – Doživljaje, priče i iskustva današnjih i nekadašnjih svjetioničara te njihovih obitelji o životu na svjetioniku – Predodžbe funkcioniranja svjetionika u opisima stručnjaka – Veliku foto dokumentaciju svjetionika za svih vremenskih (ne)prilika – Sažetu povijesnu i dokumentarističku građu od 19. stoljeća na ovamo o potrebi za svjetionicima i životu na tim specifičnim lokacijama.
Knjigom, a kasnije i dokumentarnim filmom, Udruge Lux Mediterraneum želi dati osobni doprinos novoj domeni hrvatske kulturne, povijesne, geografske i pomorske baštine kroz prizmu dosad neotkrivenih i dragocjenih podataka i nedostupnih komadića hrvatskog kopna.
Idealno vreme za jedrenje, velika borba, sjajno druženje i odlična organizacija obeležili su 11-tu Tivatsku regatu za krstaše i mikrotonere koja je održana u akvatorijumu Tivatskog i Kotoroskog zaliva.
Organizator je bio Jedriličarski klub Delfin iz Tivta. Slavila je posada jedrilice „Sinji galeb“ sa skiperom Ilijom Belanom, a treba naglasiti da je ostvaren najbolji rezultat u istoriji Tivatske regate. Regatno polje odjedrili su za 1sat 58minuta 30 sekundi. Rekordom je obeležen Svetski dan borbe za očuvanje planete, uz slogan regate „Čuvajmo more“
Vrijeme je poslužilo jedriličare i organizatore takmičenja. Sunčan dan, udari vjetra su se u pojedinim djelovima regatnog polja kretali i do 20 čvorova. Poslije velike borbe sa valovima, suncem i vjetrom, prva je do cilja u konkurenciji 20 posada, stigla jedrilica „Sinji galeb“ sa skiperom Ilijom Belanom.
Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je skiper Rian Pilepič i njegova posada na jedrilici BLU26. Treće mjesto i bronzana medalja pripala je organizatoru Tivatske regate, posadi Jedriličarskog kluba Delfin, sa skiperom Roberom Farkašem. Posada Delfina je i najmlađa posada čiji članovi su državni prvak uklasi laser 4.7 Ilija Marković, državni prvak u klasi Optimist Nikola Golubović i Tatjana Kusovac, koja započela sezonu u klasi laser 4.7.
U klasi 1. trofeje su osvojili skiperi na jedrilicima tipa BLU26. Prvi je skiper Rian Pilepič i posada Porto Montenegra, drugi je skiper Robert Farkaš i treći skiper Filip Petričević i posada JK Lahor iz Kotora.
Regata
U klasi 2. najbrži je bio skiper Jovica Rašović, jedrilica „Medusina“, srebro je pripalo skiperu Miodragu Miliću, jedrilica „Vega“ a bronza skiperu Goranu Nikoliću, jedrilica „Tromb“. „Sinji galeb“ pod vještom rukom skipera Ilije Belana pobjednik je u klasi 3. Srebro je pripalo skiperu Goranu Nikoliću, jedrilica „Vesna“, a bronzu je osvojio Nikša Truš, jedrilica „Čita“. Ruski skiper Oleg Smirnov pobjednik je u klasi 4, drugi je Kotoranin Miro Milovanović, jedrilica „10 Years After“ i treći takođe skiper iz Kotora Branimir Stjepčević sa posadom iz Podgorice koju je predvodio taktičar Predrag Lešić. U klasi 5 snage su odmijerili najduži brodovi, a pehar je odnio skiper Krsto Todorović, jedrilica „Jelena“ iz Bara i srebro skiper Oleg Smirnov.
Start je dat u 11.13. Regata je navigacijska, i već poznato regatno polje je unutar Tivatskog i Kotorskog zaliva: start ispred Ponte Seljanovo, obilazak oko svetionika Tunja i ostrva Gospa od Milosti i ostrva Sveti Marko kroz prolaz Ralo, kroz tijesnac Verige, obilazak Peraških ostrva i povratak do cilja, Ponte Seljanovo.
Regata
Na kraju zaista divnog dana predsjednik Jedriličarskog kluba Delfin Robert Farkaš, ujedno i predsednik Organizacionog odbora regate, zahvalio se na učešću i sjajnom i fer nadmetanju. Farkaš je još jednom podsetio prisutne da se pridržavaju kodeksa zaštite životne sredine koju propisuje Svjetska jedriličarska organizacija, Wolrd Sailing i osnovna jedriličarska etika.
Nagrade je najboljim jedriličarima dodijelio predsjednik Regatnog odbora Aleksandar Filipović, sudija. Posebnu nagradu, sistem za obavještavanje u slučaju nezgode na moru „RescuMe“, kompanija Boatservice dodijelila je jedrilici „Sinji galeb“.
Regata se jedrila pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i kompanija Brend New Tivat, Lovćen Osiguranje i Porto Montenegro.
Vlasti Barcelone izglasale su zakon koji je ograničio nove turističke smještajne kapacitete, stanovnici Venecije optužuju turiste za uništavanje njihovog grada, na Galapagosu se događa masovni turizam koji prijeti uništenjem životinjskog svijeta, a i na Antarktiku su turisti navalili kao na posljednje mjesto netaknute prirode, piše Mashable povodom UN-ove Međunarodne godine održivog turizma za razvoj.
Smatraju da trenutno održivi turizam ne funkcionira u praksi i nude savjete kako da proradi.
Balkan Insight donosi srodan članak – o UNESCO-ovim znamenitostima u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji kojima prijeti oduzimanje ovog statuta zbog masovnog turizma koji uništava i ta mjesta i njihov okoliš.
