Koncert Ansambla violončela Balkan 8 održaće se u Kotoru, u Kulturnom centru “Nikola Ðurković” u ponedjeljak 28. aprila od 20 sati. Ulaz je slobodan.
Kotorska publika imaće priliku da se prepusti zvucima osam violončela koje ovaj ansambl spaja u snažan i emotivan muzički izraz, u jedinstvenom ambijentu koji savršeno pristaje toplini i duhu njihove muzike. Na programu je muzičko putovanje kroz bogatstvo balkanskih melodija, obogaćeno tradicijama iz različitih krajeva svijeta – od istočnjačkih motiva do mediteranskih, orijentalnih i slavenskih tonova.
Ovaj koncert biće više od muzičkog događaja – to je poziv na dijalog kultura, na emociju koja ne poznaje granice i na susret sa tradicijom iz nove, savremene perspektive.
Umjetnički rukovodilac ansambla je Dmitrij Prokofjev, laureat Međunarodnog takmičenja Čajkovski, nekadašnji vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra, i umjetnik prepoznat i cijenjen kako u Crnoj Gori, tako i na svjetskoj sceni.
Ostali članovi ansambla Balkan 8 su: Olesja Anakovskaja, Lazar Bubanja, Aleksandar Latković, Milan Ninković, Vladimir Drobnjak, Sergej Suvorov, Vladimir Virok Stoletov i perkusionista Nikola Ševaljević.
Ansambl Balkan 8 čini osam izuzetnih violončelista i jedan perkusionista, okupljenih oko ideje da kroz originalne aranžmane i savremen pristup interpretaciji, predstave muziku sa Balkana u novom, inovativnom obliku.
Projekat je nastao u okviru IMSA – Internacionalne muzičko-scenske asocijacije, nevladinog udruženja koje se bavi međunarodnom kulturnom saradnjom i podrškom umjetničkim inicijativama. Inicijalno je započet u Gruziji, u Tbilisiju, pod nazivom Amplitudes, da bi se kasnije preselio u Crnu Goru i razvio pod novim imenom – Balkan 8.
Nevladino udruženje IMSA spaja umjetnike i zanimljive ideje širom svijeta, a ovaj projekat je pravo osvježenje na muzičkoj sceni.
Naziv Balkan 8 nosi dvostruko značenje – s jedne strane, ‘’Balkan” simbolizuje muzičku inspiraciju koja dolazi iz različitih kultura i tradicija ovog prostora, dok broj 8 upućuje na broj članova violončelista ovog ansambla, ali i ima takođe i dodatno simboličko značenje. U mnogim kulturama broj osam označava harmoniju, vječnost i beskonačnost, što odražava i umjetničku filozofiju ovog sastava – stalnu težnju ka novim izražajnim oblicima i muzičkom jedinstvu.
Crnogorska publika je imala priliku da se upozna sa ansamblom Balkan 8 tokom avgusta prošle godine, kada su održani koncerti na tri lokacije – u Luštici, na Cetinju i u Podgorici. Tada je projekat realizovan u saradnji sa violončelistima iz Gruzije koji su gostovali kao dio međunarodne razmjene.
Ansambl nastavlja svoje djelovanje kroz koncerte, radionice i saradnje sa umjetnicima iz regiona i svijeta, sa misijom da balkanska muzička baština dobije savremeni izraz i univerzalni umjetnički glas.
Doživite snagu violončela i magiju Balkana, poručuju organiozatori koncerta.
Svetim misama u nedjelju 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke obilježen je blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (poznate i kao bl. Ozane) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.
Jutarnju misu služio je kotorski biskup mons. Mladen Vukšić dok je centralnu, popodnevnu misu predvodio don Dražen Kraljić, koji je u svojoj propovjedi podsjetio na život bl. Ozane.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Plemenitosti i posvećenostiBlažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
Blažena Ozana 2025. foto Boka News
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Kotor Ozana 1930. – foto Boka News
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Zajednička fotografija na stazi ka Vršanju, foto S. Kapetanović
Katun sa ostacima pojate, foto M.D.P.
Austrougarskom stazom kroz Vršanj, foto S. Kapetanović
Ostaci pojate, foto M.D.P.
Vrtača uređena suhozidom, foto M.D.P.
Sunčani sat Sava Popovića iz 1936. godine, foto M.D.P.
Rastrčane vjeverice u Međed dolu, foto M.D.P.
Pogled ka Lovćenu, foto M.D.P.
Pogled na katun, foto S.Kapetanović
Očuvani katun u Međed dolu, foto M.D.P.
Krševiti putevi Katunske nahije, foto S. Kapetanović
Uskršnja trpeza ispred katuna
Seoski ambijent u Međed dolu sa očuvanim katunom, pojatom, vrtačama ograđenim suvomeđom (suhozidom), bunarom i sunčanim satom, dar je istorije, ljudskog pregalaštva i prirode, koje treba sačuvati
Katunska naselja Gornji i Donji Vršanj u podnožju Lovćena bili su istinsko otkriće za mnoge učesnike ture koja je održana uoči Uskrsa, 19. aprila u organizaciji PK “Vjeverica” Kotor.
Opuštena atmosfera, lagani hod starim austrougarskim putem čvrste kamene građe i seoskim putevima Katunske nahije u raskošnom prepletu krša, oskudnog rastinja i vrtača, prelijepi pogledi na Njeguško polje i masiv Lovćena, ali vidici ka Prokletijama i Moračkim planinama, a najdragocjenije od svega- stari ruralni ambijenti sa napuštenim katunima i kaskadnim docima ozidanim suhomeđama – ljepota je u kojoj su uživali 18 učesnika/ca, većinom članova/ca PK “Vjeverica”. Njima su se na Trojici pridružile planinarke iz PD “Subra”, iz Tuzle, iz Amerike, ljubitelj prirode iz Tivta. I sama vožnja serpentinama bila je doživljaj za učesnike, posebno za “novajlije”. Naročito je sve njih oduševio kompleks starogradnje u Međed dolu, gdje su odmorili, te podijelili “uskršnji objed”.
Austrougarskom stazom kroz Vršanj, foto S. Kapetanović
– Jako nam se sviđa krajolik, ambijent, a posebno izražena ljubaznost, predusretljivost svih ljudi u grupi. Planinarimo redovno i cijeli odmor smo osmislile kako bismo što više staza prošle. Miki Lazarević iz Herceg Novog nas je povezao sa PK “Vjeverica“, te smo tako prethodnog vikenda bile na turi od Orahovca do Vranovog brda i Perasta, kažu gošće iz Vašingtona Brenda i Kejti, koje su smještene u Kotoru.
Cijeli kompleks u Međed dolu je jako zanimljiv jer je organizovan oko tog okruglog dola (vrtača), gdje se nalazi obradivo zemljište, koje je ozidano međom od suvozida na više nivoa, terasasto,. Na obodu dola nalazi se kuća, ispod je pojata, a ispod nje skalini u suhomeđi koji vode do vrtače, a sa suprotne strane je bunar (počuo) ozidan u kamenu sa natpisom na kamenoj ploči na kojoj piše da ga je 1926. godine ozidao Savo Popović. Izgleda da je taj Savo bio majstor od zanata, jer se na proplanku iznad kuće nalazi sunčani sat, gdje se isto potpisao 1936. godine.
Ostaci pojate, foto M.D.P.
-Sretna sam jer smo danas obišli katune u zaleđu Boke. Stvarnio je bilo jako dragocjeno, s obzirom da smo išli stazama kojima se ne ide tako često. Imali smo priliku da vidimo predivne ambijentalne cjeline, kaže Sandra Kapetanović, arhitekta, jedna od osnivačica PK “Vjeverica”. Ona radi istraživanja na temu kulturnog pejzaža katuna u Crnoj Gori za doktorat na odsjeku Geografija Prirodno- matematičkog fakulteta u Zagrebu, te je za nju ova šetnja bila posebno inspirativna.
-Gornji i Donji Vršanj su naselja koja su od proljeća do jeseni koristili za stanovanje ljudi sa Njeguša i Zalaza. Za razliku od katuna na Sjeveru Crne Gore, gdje su kolibe svedenije, manje, jednostavnije, nižih zidova, bez prozora-samo vrata, karakteristično za cijelu Katunsku nahiju, katuni u ovom reonu su specifični, građeni su kao kuće u selima, što su uočili i geografi koji su se bavili istraživanjem ovog područja još početkom XX vijeka. One su od suvozida, ali je visina zidova ista kao u kućama, često imaju prozore, što nije slučaj na Sjeveru, primjećuje Kapetanović i dodaje da je ova nahija dobila naziv zato što su u ovoj zoni bili rasprostranjeni katuni, pretpostavlja se još iz vremena Crnojevića, ali i ranije.
– Ovi ambijentalni ruralni kompleksi zavređuju da se zaštite – ostaci arhitekture, putevi, staze, kako austrougarske, tako i seoske, treba mapirati i zaštititi, ne bi bilo loše kad bi se markirale, kaže Kapetanović.
Sunčani sat Sava Popovića iz 1936. godine, foto M.D.P.
Ova tura je za neobično lijepa za Nadiru Jusufović iz Tuzle, članicu PD “Konjuh” (Bosna i Hercegovina) i PD “Bršljan” Jankovac (Hrvatska). Prvi put pješači sa Vjevericom, ali sa prijateljem Jankom iz Tivta tokom prošle i početkom ove godine obišla je staze Gornjeg Stoliva, Vrmca, Žlijeba, izašla je na tvrđavu Goražde…Dan prije su izašli na Orjen-Sedlo.
-Oko sela Vršanja prvi put sam doživjela atmosferu starih katuna, mada sam imala priliku da doživim i ruralni ambijent “Putem starih teća” u Gornjoj Lastvi. Privlače me visoke planine u Crnoj Gori- bila sam sa PD “Konjuh” na Durmitoru, na Bobotovom kuku, Savinom kuku, Prutaš. Redovno dolazim na Feštu mimoza, u Baošićima odsijedam, kaže nasmijana Nadira, koja je za degustaciju tokom okrepe poslužila bosanski lokuma.
Đir podgorinom Lovćena uz uskršnju trpezu oko katuna Donjeg i Gornjeg Vršanja osmislila je i vodila Silvija Vrhovac iz Tivta. Ona je ovom stazom prošla nekoliko puta, a otkrila ju je zahvaljujući Dragu Dančuloviću iz Kotora, vrsnom planinaru, izuzetnom poznavaocu istorije i običaja ovoga kraja, lokalnih staza, mjesta, starih toponima, čije nazive malo ko zna.
Trebalo je da ova tura bude organizovana na Lovćensko jezero, ali pošto su saznali da vode nema u jezeru, pješačka tura je preusmjerena ka katunskim stazama.
Očuvani katun u Međed dolu, foto M.D.P.
-Ovo je manje poznati dio Lovćena. Katuni sada pripadaju Njegušima, a nekada su bili u okviru sela Zalazi. Prešli smo skoro 20 kilometara u opuštenoj atmosferi, za mnoge je ovo bilo jedno lijepo otkriće. Markacije nema, hodali smo starim crnogorskim putem, a negdje smo morali da se probijamo kroz šipražje, jer su neki dijelovi ograđeni, zarasli u travu ili ih je voda ponijela, objašnjava Silvija. Smatra da je dobro da što manje ljudi zna za ove staze.
-Da bi se očuvao autentični izgled katuna, najbojle bi bilo da što manje ljudi zna za ove lokalitete. Bolje je da se ne probija put, jer mnogi ljudi ne znaju da cijene ljepotu prirode, ne umiju da je čuvaju, već gledaju da se to “komercijalizuje”, da se napravi udobnije za čovjeka, a onda se gubi sva ova čarolija. Problem je što kuće propadaju, zub vremena ih nagriza…zaključuje vodičkinja Vrhovac.
Akcija čišćenja obale i podmorja - NVO Naša akcija
1 od 4
Akcija čišćenja obale i podmorja
Akcija čišćenja obale i podmorja
Akcija čišćenja obale i podmorja
Akcija čišćenja obale i podmorja
Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, u subotu, 26. aprila 2025. godine, uspešno je realizovana akcija čišćenja obale i podmorja na lokaciji Sveti Matija, Dobrota. Ova inicijativa, koja se organizuje svake godine u okviru globalnog obilježavanja Dana planete Zemlje, bila je u organizaciji NVO Naša Akcija i okupila je veliki broj volontera i partnera.
Glavni cilj akcije bio je čišćenje obale u potezu od Instituta za biologiju mora do ponte ispred hotela Huma, kao i čišćenje podmorja kod crkve Svetog Matije. Uprkos kiši koja je padala tokom dana, volonteri su postigli izuzetno uspešan rezultat, sakupljajući velike količine otpada, uključujući brojne gume, plastiku, staklene flaše i druge vrste otpada koji ugrožavaju ekosistem.
Akciju su podržale brojni partneri, među kojima su Omladinski tim Tivat, Centar za zaštitu ptica, Kompanija Boundless Life, Caritas kotorske biskupije, Jedriličarski klub Lahor, Ronioci Službe zaštite i spašavanja Kotor, Tide & Wave kompanija, Istraživači delfina Crne Gore, Kompanija Pescatore (uzgajivač mušulja), Kotor Bay Sea Scouts, Kompanija Captain Ivan Boat Tour. Zajedničkim naporima, ova akcija je dala značajan doprinos očuvanju životne sredine i podizanju svesti o važnosti zaštite prirodnih resursa.
Akcija čišćenja obale i podmorja
Zahvaljujemo se svim učesnicima na njihovoj posvećenosti, trudu i volji da uprkos lošim vremenskim uslovima doprinesu očuvanju naše okoline. Njihova angažovanost predstavlja ključni faktor u postizanju ciljeva ove akcije.
Akcija je realizovana uz podršku Turističke organizacije Kotor, NVO CZIP, Komunalnog Kotor i drugih partnera. Očekujemo da će rezultati ove inicijative značajno doprineti očuvanju prirodnog bogatstva naše obale i podmorja, te nastavku napora za očuvanje životne sredine u budućnosti.
Iako ljetnja sezona zvanično počinje 1. maja, još nije poznato za koliko tačno plaža su zaključeni ugovori o zakupu.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom za “Vijesti” je juče saopštilo da očekuje da će više od 90 odsto plaža imati potpisane ugovore do početka sezone, ali nije preciziralo za koliko kupališta ukupno, niti posebno po primorskim opštinama.
Pravilnikom državnog preduzeća o ustupanju djelova morskog dobra je predviđeno da plaže budu otvorene 1. maja, ali se nikada do sada nije desilo da one budu u potpunosti otvorene, već su tenderi raspisivani i nakon tog datuma, čak i u špicu ljetnje sezone.
Javno preduzeće tvrdi da je suočeno sa situacijom da, uprkos na vrijeme raspisanim tenderu, nije bilo ponuda za zakup pa su morali ponovo da ponove proceduru.
– U skladu sa izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine, Javno preduzeće je raspisalo javne pozive za sva planirana kupališta, kako je i predviđeno programom. Broj kupališta po opštinama za koja su objavljeni pozivi je sljedeći: Ulcinj 70, Bar 75, Budva 122, Kotor 35, Tivat 28, Herceg Novi 91. Prema trenutnim podacima, očekujemo da će najveći dio ugovora o korišćenju morskog dobra biti zaključen do 1. maja. Na osnovu dinamike procesa i realizacije procedura, procjena je da će do tog datuma više od 90% zakupaca imati potpisane ugovore, čime će biti ispunjeni uslovi za otvaranje i početak pripreme većine kupališta za predstojeću turističku sezonu – kazali su u ovom državnom preduzeću.
Na pitanje šta će biti sa ostalim plažama za koje nije sklopljen ugovor, te da li će biti raspisan javni poziv i kada se realno očekuje da te plaže bude otvorene, iz Morskog dobra su kazali da “kupališta za koja do sada nije zaključen ugovor uglavnom se nalaze na lokacijama za koje nije bilo zainteresovanih ponuđača ili su pristigle ponude bile neispravne”.
– Za takve slučajeve, u skladu sa procedurom, Javno preduzeće već je pokrenulo postupke ponovnog oglašavanja. U ovom trenutku u toku je nekoliko ponovljenih javnih poziva, koji se odnose na većinu ovih lokacija, i očekujemo da će i za njih uskoro biti izabrani korisnici – odgovorili su iz Morskog dobra.
Ne znaju da li će Alabar odustati od plaža
Zamoljeni da odgovore kakav je status kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju za koje je aplicirala kompanija Eagle Hills milijardera Mohameda Alabara, iz javnog preduzeća su kazali da ponude koje je dostavila ta kompanija su razmatrane ravnopravno i u skladu sa procedurama, kao i sve ostale pristigle prijave.
– Dokumentacija je bila potpuna i blagovremeno dostavljena, te su ponude bile validne za vrednovanje. Nakon sprovedenog postupka ocjenjivanja i rangiranja, komisije Javnog preduzeća donijele su odgovarajuće odluke, prema kojima je kompanija Eagle Hills rangirana kao prvorangirani ponuđač za 9 od ukupno 19 lokacija na koje je aplicirala. Odluke su dostavljene kompaniji, a trenutno nemamo informaciju da li će biti eventualnog odustajanja sa njihove strane za neku od predmetnih lokacija – naveli su u ovoj državnoj kompaniji.
Prema Programom privremenih objekata i Atlasu crnogorskih plaža i kupališta za period od 2024-2028. ovoga ljeta crnogorska obala ima 563 plaže.
– U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju. Ovim izmjenama i dopunama programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12. Uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6). Izmjenama je izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70 – navodi se u tom dokumentu.
Morsko dobro je ostalo “pri čvrstom stavu” da neće dozvoliti da milionske ponude koje su pristigle za zakup pojedinih kupališta na crnogorskoj obali obesmisle tenderski postupak.
– Kada je riječ o tzv. ‘milionskim ponudama’, stav Javnog preduzeća, usklađen sa resornim ministarstvom i Vladom Crne Gore, je jasan – nećemo dozvoliti da na bilo koji način dođe do obesmišljavanja postupka i štete po državni interes. U pojedinim slučajevima zabilježeno je dostavljanje ponuda sa izuzetno visokim novčanim iznosima – u rasponu od nekoliko stotina hiljada pa do čak šest miliona eura – što višestruko premašuje početne cijene zakupa i značajno odstupa od realnih tržišnih vrijednosti. Takve ponude su direktno dovele do narušavanja integriteta i balansa tenderske procedure, jer su uticale na sistem bodovanja koji, pored ponuđenog iznosa, vrednuje i druge kriterijume – poput referenci prethodnih zakupaca. U praksi to znači da ponuđač, dosadašnji zakupac, minimalnom ponudom može biti rangiran odmah iza ponuđača koji je dostavio milionsku ponudu, dok su svi ostali učesnici sa realnim i višim iznosima rangirani niže. Ako se ponuđač “milionskog iznosa” naknadno povuče, u prvi plan dolazi prethodni zakupac sa početnom cijenom, što ukazuje na moguću taktičku manipulaciju u cilju povoljnog plasmana unaprijed određenih učesnika – odgovorili su “Vijestima” ne precizirajući koliko je bilo takvih ponuda i za koje plaže.
Jovanović tvrdi da se kasni sa tenderima pa će biti problema
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da pripreme za sezonu kasne, posebno u dijelu tendera za zakup morskog dobra i infrastrukturnih radova.
– Nećemo dozvoliti da se odgovornost za kašnjenje prenosi na nas. Zakonske procedure će se striktno poštovati i niko neće tražiti da ih ubrzavamo mimo zakona – rekao je Jovanović.
On je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore koja je juče održana u Budvi, ustvrdio da do danas nije stigao nijedan zahtjev za saglasnosti za rad na plažama.
– Na osnovu dinamike procesa i realizacije procedura, procjena je da će do tog datuma više od 90% zakupaca imati potpisane ugovore, čime će biti ispunjeni uslovi za otvaranje i početak pripreme većine kupališta za predstojeću turističku sezonu – kazali su u Morskom dobru.
Drugo izdanje internacionalnog festivala vina, destilata i hrane “Wine Fine Trebinje 2025” biće održano u subotu, 3. maja na gradskom Trgu slobode, rečeno je u petak na konferenciji za novinare.
Bojan Vučurević, šef Odsjeka za turizam je istakao da će ova jedinstvena smotra vina, rakija i hrane okupiti oko 50 izlagača iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
– Naši sugrađani i veliki broj turista, koje očekujemo tokom prvomajskih praznika će sigurno popuniti gradski Trg slobode i uživati sa svima nama, kako u proizvodima izlagača, tako i u dobroj muzici i zabavi. ‘Wine Fine’ je dio projekta koji Grad Trebinje i Razvojna agencija provode sa Karitasom iz Švajcarske i koji ima za cilj povezivanje poljoprivrednih proizvođača i ponuđača iz oblasti turizma i ovo je dobra zamisao da ih okupimo na ovom festivalu. Prošla godina se pokazala kao uspješna i ove godine nastavljamo. ‘Wine Fine’ ostaje kao zaostavština ovog projekta, koji ćemo unapređivati, kako bi imali što više izlagača i posjetilaca – naveo je Vučurević.
Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja kaže da je veliki značaj ove manifestacije jer se u Trebinju nalazi 27 vinarija.
Trebinje – Hercegovačka kuća – foto Boka News
– Odlična promocija naših vinarija i iz cijelog regiona. U odnosu na prošlu godinu, sklopili smo sporazum o saradnji sa vinarima iz Vojvodine i veliko im hvala na podršci. Za one koji razmišljaju gdje će za prvomajske praznike, pozivam ih 3. maja u Trebinje, pijaca prepoznatljiva širom regiona, biće i hrane i vina – rekao je Ćurić.
Isidora Dostić, direktor Razvojne agencije TREDEA je istakla da se nada da će ovaj festival prerasti u jednu tradicionalnu priču i da će Trebinje postati prepoznatljivo i po ovom festivalu.
– Program u subotu, 3. maja počinje u 10 časova prijemom kod gradonačelnika za učesnike i goste festivala. Od 11 časova u Vukoje vinogradima – Zasad polje, u prostoru destilerije biće predstavljena knjiga Željka Garmaza ‘Zbogom brljama’, vodič kroz svijet domaćih rakija, a zatim stručna radionica ‘Proizvodnja monosortnih rakija od grožđa’. Festivalski program počinje od 16 do 21 čas na Trgu slobode, gdje će izlagači pokazati svoju ponudu, a posjetioci će moći da degustiraju najbolja vina, rakije i hranu uz muzički program, na kojem će nastupiti Adi Šarenac sa gitarom i klapa ‘Castel Nuovo’ iz Herceg Novog – navela je Dostić.
Ulaznice u formi degustacione čaše će se moći kupiti na ulazu u festivalski prostor po cijeni od 25 KM i omogućavaće posjetiocima degustaciju svih proizvoda izlagača.
Nekoliko poginulih nakon što se s vozilom zaletio u ljude na festivalu u Vancouveru, Foto: Chris Helgren/ Reuters
Više je ljudi poginulo, a više je i ozlijeđenih u Vancouveru nakon što je vozač automobilom uletio u gomilu na filipinskom uličnom festivalu u zapadnom kanadskom gradu, priopćila je policija u subotu.
Incident se dogodio dok su se članovi filipinske zajednice okupljali kako bi proslavili Dan Lapu-Lapua, napisao je gradonačelnik Vancouvera Ken Sim na društvenoj mreži X.
– Šokiran sam i duboko ožalošćen užasnim incidentom na današnjem Danu Lapu-Lapua, poručio je.
Vozač uhapšen
Festival odaje počast vođi antikolonijalne borbe na Filipinima u 16. stoljeću. Naše misli su sa svima pogođenima i filipinskom zajednicom Vancouvera u ovom nevjerojatno teškom vremenu, napisao je gradonačelnik.
Policija je izjavila da se incident dogodio nedugo nakon 20 sati u subotu. Policija je potvrdila da je je vozač uhapšen i nalazi se u pritvoru.
U Kući nobelovca Iva Andrića, u subotu su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović priredili prijem za ambasadora Republike Austrije u Crnoj Gori, Kristijana Štajnera. Povod za prvu zvaničnu posjetu Herceg Novom je naučna konferencija o pravnoj istoriji Boke, zemalja u okruženju i uticaju Austro-Ugarskog naslijeđa kao i obilježavanje 150 godina od posjete cara Franca Josifa.
Herceg Novi je veoma aktivan po pitanju uspostavljanja saradnje sa sličnim gradovima u Evropi i svijetu, a dva glavna segmenta u kojima vidi mogućnost povezivanja su kultura i turizam, istakao je predsjednik Katić.
Foto Opština Herceg Novi
„Raduje me što u poslednjih par godina u kontinuitetu imamo značajan broj austrijskih turista u Herceg Novom koji ostvaruju od 15 do 20 000 noćenja sa tendencijom rasta. Razgovarali smo i o mogućnostima kulturne saradnje, nastupima austrijskih umjetnika na nekom od brojnih festivala u Herceg Novom. Otvorili smo mogućnost uspostavljanja veza sa austrijskim gradovima koji su slični nama. Nezaobilazan je bio i razgovor o evropskim integracijama gdje austrijski ambasador snažno podržava naš put. Pristupanje EU i Šengen zoni donijeće smanjenje gužve na graničnim prelazima. Bio je to srdačan razgovor sa brojnim temama, osvrtom na kulturno naslijeđe iz doba Austro-ugarske do današnjeg vremena, ali i svim onim što će doprinijeti jačanju veza Crne Gore i Austrije gdje mi kao gradovi dajemo značajan doprinos“, istakao je predsjednik Katić.
Ambasador Štajner je istakao da ga raduje što je u gradu sa kojim Austrija ima dugu istoriju.
„Drago mi je da ćemo imati konferenciju o istoriji prava i uticaju Austro-ugarske na Crnu Goru i druge zemlje u okreženju, a povod je izuzetan – 150 godina od posjete cara Franca Josefa Boki. Nakon godinu na poziciji ambasadora mogu istaći da vidim kako naslijeđe iz tog perioda i dalje ima svoju ulogu, na primjer lokalni katastar je nešto što potiče iz vremena austro-ugarskog perioda. Srećan sam što mogu nastaviti i slijediti put takvog naslijeđa. Želim da zahvalim predsjednicima Opštine i Skupštine, kao i predstavnicima kulturnog sektora koji su doprinijeli da se ovaj događaj održi, ali i Kući nobelovca Iva Andrića i Milice na prijemu. Ljubitelj sam Andrićevog djela, mnogo toga sam pročitao, posjetio mjesta koja su njemu bila važna kao što su Travnik, Višegrad. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam u Herceg Novom i što smo okupljeni ovako posebnim povodom“, kazao je ambasador Štajner.
Foto Opština Herceg Novi
Prijemu je prisustvovala i direktorica JUK Herceg fest, Tatjana Ateljević.
Naučna konferencija koja će okupiti istoričare i pravnike iz Austrije, Norveške, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, biće održana danas u hotelu Park u Bijeloj. Oni će razgovarati o prenosima i recepciji pravnih sistema kroz istoriju, interakciji pravnih tradicija u raznim istorijskim kontekstima, značaju i očuvanju materijalne i kulturne baštine austrougarskog perioda u Boki kotorskoj.
Inicijator je Novljanin Janko Paunović, doktorand i saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču, koji realizuje ovu inicijativu uz tehničku i organizacionu podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi.
Blažena Ozana – Kotor 27. april foto arhiv Boka News
Blagdan bl. Ozane Kotorke zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora obilježava se 27. aprila.
Na blagdan bl. Ozane Kotorke svete mise u crkvi Sv. Marije od Rijeke (Koleđati) – bl. Ozane, bit će u 8, 10 i 18 h. Misu u 10 sati predvodi kotorski biskup mons. Mladen Vukšić.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.
Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Plemenitosti i posvećenostiBlažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563.) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.
Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.
U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.
Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“
U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.
Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.
Rada Krivokapic Radonjic april 2025 Foto Jovana Dojkic
Crnogorska dizajnerka i stilistkinja Rada Krivokapić Radonjić iz Kotora proglašena je od strane Corporate LiveWire sa sjedištem u Londonu, za najboljeg modnog dizajnera u kategoriji za Južnu Evropu 2024/25.
Fondacija LiveWire ovu nagradu dodjeljuje godinama unazad u Velikoj Britaniji, Škotskoj, Velsu u drugim evropskim zemljama, Istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, Tajlandu i u Aziji.
U toku je registracija novog brenda G&M Rada Krivokapić Radonjić
Kako nam je kazala dizajnerica u toku je i registracija novog brenda G&M Rada Krivokapić Radonjić.
Naziv G&M osmišljen je sredinom januara ove godine.
Kovilm za žene foto Jovana Dojkić
U sastavu novog brenda će biti parfem za muškarce na čijem se odabiru sastojaka trenutno radi u saradnji sa saradnicima.
Zeleni projekat Radinog novog brenda ima za cilj povećanje upotrebe regenerisanog pamuka u održive praksi, proširenje zelenih površina na različitim teritorijama širom svijeta gdje brend posluje.
Rada Krivokapic Radonjic april 2025 Foto Jovana Dojkic
Još jedna lokacija za klijente nalazi se u Prvomajskoj ulici u Budvi.
Izradu haljina brenda Rada Krivokapić Radonjić za film radi saradnica u izradi kostima Dragana Šoć.
