Danijel Frka izvijestio je Županijski operativni centar za provedbu plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora da su u okviru redovite kontrole opasnih podvodnih olupina u županiji pronađene dvije nove olupine u Podvelebitskom kanalu.Riječ je o olupinama teretnih brodova Regolo i Adria (ex Jakljan), koji su potonuli zbog velikih vremenskih neprilika, točnije orkanske bure, zbog koje su u Podvelebitskom kanalu stradavali brodovi, još od antičkih vremena, piše Novi list.
Nalazom Frke i njegovih ronilačkih kolega riješen je misterij nestanka ovih dvaju brodova. Brod Regolo potonuo je 1956. godine, u blizini Senja.- Tog dana puhala je orkanska bura s udarima od 200 kilometara na sat, a zbog snježne vijavice temperatura se spuštala na minus 17 stupnjeva ispod nule. Brod Regolo bio je vezan u Senju, ali jak vjetar pokidao je sve konope i odvukao brod koji je stradao pod velikim valovima. Regolo je potonuo u blizini otočića Zec, a tom prilikom stradalo je svih 13 članova posade, ispričao je Danijel Frka.
Objasnio je kako je s kolegama roniocima spomenuti brod neuspješno tražio u nekoliko navrata. Nakon što su bezuspješno pretraživali određeno područje sonarom, prije dvije godine od jednog ribara dobili su približnu poziciju, na kojoj se pretpostavljalo da bi se mogao nalaziti Regolo.- Ove godine nabavili smo odličan sonar, koji je pokazao da se na toj poziciji doista radi o brodu. Dana 15. kolovoza zaronili smo na 66 metara dubine i pronašli Regolo, koji je prednjim pravcem zarinut u mulj, rekao je Frka. Na povratku iz te ekspedicije u Punat, Frka i kolege od jednog slovenskog kolege ronioca dobili su prvu dojavu da bi se, prema onome što pokazuje njegov sonar, nedaleko Male luke, na 39 metara dubine, mogla nalaziti olupina broda.
– Pri zaronu pronašli smo krmu broda, više njemačkih kaciga i protuavionski top Breda od 20 milimetara. Brod se nalazi na možda 200 metara od obale Krka, krmom je okrenut prema Krku, a pramcem prema Senju. U početku nismo imali pojma o kojem se brodu radi, nisam ga uspio pronaći ni u talijanskim ni njemačkim registrima gubitaka tijekom Drugog svjetskog rata. Sreća mi se osmjehnula kad sam na internetu naletio na pisanje jednog mladog gospodina da mu je nono iz Kostrene potonuo 1944. godine na jednom brodu. Ispalo je da je riječ o parobrodu Jakljan, objasnio je Danijel Frka.
Preko Vlade Ahela, Frka je saznao da je i njegov nono, Giuseppe Ahel nastradao na istom brodu, i to kao zapovjednik.
Parobrod Jakljan 1941. godine Talijani su stavili u svoju službu, a od 1943. godine plovi kao teretni brod u njemačkoj službi na Jadranu.Adria (ex Jakjan) imala je pet hrvatskih članova posade, kao i njemačku posadu koja je opsluživala dva protuavionska topa, jedan smješten na pramcu, a drugi na krmi. Brod je potonuo 1944. godine, u plovidbi od Senja prema Rijeci.
– Zapovjedniku je naređeno da jednu četu njemačkih vojnika prebaci iz Senja do Rijeke. Giuseppe Ahel tome se protivio, zbog jake bure, ali Nijemci mu nisu ostavili izbor. Bilo je: isplovi, ili ideš pred streljački vod. Brod je u plovidbi potonuo sa svim ljudima na njemu. Nikad nisu nađeni ni sahranjeni, ispričao je Danijel Frka. O pronalasku broda Adria (ex Jakljan) izvijestio je Hrvatski restauratorski zavod, čiji će stručnjaci obaviti izvide na terenu, a Frkin je prijedlog da se i Županijski operativni centar PGŽ uključi sa svoje strane, kako bi se olupini broda odredio status kao pomorskog spomenika.
Ovogodišnji pregled opasnih olupina izvršen je tijekom srpnja i kolovoza 2017. godine, a uz dvije novopronađene olupine, uključio je 11 dosad poznatih olupina, zbog čijeg propadanja prijeti potencijalna opasnost.
Ekipa od pet ronilaca izvršila je 52 ronjenja sa 102 ronilačka sata, što uključuje 48 ronjenja dubljih od 50 metara. Ove godine po prvi put koristila se mala robot ronilica, koja može doseći dubinu od 120 metara.
Pregledi olupina pokazali su da se stanje i dalje pogoršava, što se, napominje Frka, i očekivalo, budući da se uglavnom radi o olupinama starim 40 i više godina, sa uznapredovalim stupnjem korozija. Mala, ali stalna propuštanja goriva dokazana su na gotovo svim olupinama, čak i onima na kojima ranje nije bilo uočenih propuštanja. Kao i ranijih godina, prednjače olupine TA 36 Stella Polare, TA 45 Spica i teretni brodovi Kalliopi i Elhawi star.
– Opasnost da bi moglo doći do ekološkog incidenta na ovim olupinama je realna činjenica, s kojom treba računati kod određivanja daljnjih mjera zaštite, odnosno kontrole. Preventivni stručni obilasci ovih olupina mogu na vrijeme upozoriti na kritično stanje neke od olupina označenih kao vrlo opasne, izvijestio je Frka. Zaključak je ŽOC-a da se zahtjev za sanaciju potonule torpiljarke TA 45 Spica i broda Elhawi Star ponovo dostavi u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
