U okviru revije “Opera Gala”, u srijedu, 8. februara sa početkom u 18 sati u kinu Cadmus Cineplex Budva biće prikazana opera “Pepeljuga” – Gioachina Rossinija.
Pepeljuga je proizvedena u Teatro Valle u Rimu, 1817. godine. U operi postoji nekoliko ključnih razlika u odnosu na tradicionalnu, prepoznatljivu verziju bajke “Pepeljuga” koje su zahtijevale i određene promjene na samoj sceni, pa tako umjesto staklene cipelice imamo jednostavnu narukvicu. Uprkos svim promjenama, sa svojom predivnom melodijom i bogatim humorom, Rosinijeva opera zadržava svu magiju originalne priče.
ORIGINALNI NAZIV: La Cenerentola
TRAJANJE: 165 minuta REŽISER: Joan Font
KOMPOZITOR: Gioachino Rossini
UČESTVUJU: Joyce DiDonato, Juan Diego FlórezItxaro Mentxaka, Cristina
Svečano otvaranje Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2017.godine biće u subotu 18. februara u 18 sati defileom mažoterki, kotorske Gradske muzike na čelu sa kapom karnevala ulicama Starog grada. Na glavnom gradskom trgu održaće se Papalada ala maka, uz nastup karnevalskih grupa i muziku benda Lungo Mare.
U saradnji sa Šoping centrom “Kamelija” Dječiji maskenbal biće dan kasnije, u nedelju 19 februara u igraonici ZUM ZUM, od 15 do 17 sati.
Koncert pod maskama održaće učenici muzičke škole „Vida Matjan“ u crkvi Svetog Duha u utorak 21. februara u 19 sati.
Mažoterke Fešta pripremaju novi spektakl u okviru svog jubilarnog XX koncerta, koji će u velikoj sali Kulturnog centra biti u četvrtak 23. februara sa početkom od 18 sati.
Dan kasnije, plesni studio „Alisa“ prirediće Rođendansku žurku, takođe u velikoj sali Kulturnog centra od 18 sati.
Kotorski karneval 2015.
Veliki maskenbal biće u subotu 25.februara od 21 sat u Poslovnom centru „Vukšić“.
Za najbolje maske, pojedinačne i grupne, obezbjeđene su novčane nagrade. u iznosu od 2.700 eura.
KARNEVAL
Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedelju 26.februara velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan koncert TOMISLAVA BRALIĆA IKLAPE „INTRADE“ na glavnom gradskom trgu.
Na dan karnevala iz štampe će izaći humoristično-satirični list “Karampana“. Kutija za tekstove koji čine sadržaj ovog lista nalazi se na Kamenom kiosku.
U sklopu fešti, karneval na Prčanju biće u subotu 18. februara od 15.30 sati, a sat kasnije će se u tamošnjem Domu održati dječiji maskenbal.
Generalni sponzor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2017.godine je Luka Kotor A.D.
Manifestaciju finansijski pomoglo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ , suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
Na jednom od ventilacionih otvora na kovu rezidencijalno-poslovne zgrade „Ozana“ u Porto Montenegru, jutros nešto prije 10 sati izbio je manji požar.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zorana Barbiča, vatra je izbila na ventilacionom kanalu koji je spojen sa kuhinjom jendnog od ugostiteljskih objekata u prizemlju „Ozane“, pa se pretrpostavja da su uzrok požara nakupljene masnoće u odvodnom kanalu.
„Odmah je regovalo obezbjeđenje koje je sa dva protivpožarna aparata praktično ugasilo vatru do dolaska samih vatrogasaca koji su stigli za nepuna dva minuta.“- istakao je Barbić dodajući da su na intervenciju poslata dva protivpožarna vozila i 10 pripadnika SZS. Oni su potom, izvršili odimljavanje hodnika u „Ozani“, a sve se završilo sa minimalnom materijalnom štetom.
Priču o kulturi izloga nastavljamo podatkom da će tematski izlog hercegnovske Knjižare So u narednih 7 dana da bude u znaku Praznika mimoze.
Slijede preporuke za čitanje…
Pećina slavnog Žozea Saramaga priča je o običnim ljudima u eri globalizma, starom seoskom grnčaru, njegovoj ćerci, zetu i njihovom psu. Porodica živi u selu nadomak Centra, velike industrijske i stambene zone čiji su stanovnici uvijek pod budnim okom video-kamera, i u svojim stanovima, kroz prozore koji se ne otvaraju, mogu vidjeti u najboljem slučaju sprat ispod i iznad susjedne stambene kule. Jednog dana zet se zapošljava u Centru kao čuvar i cijela porodica se seli u ovaj gigantski metropolis. Uskoro, međutim, porodica će duboko u temeljima Centra otkriti tajnu koja će potpuno promijeniti njihov život. Izdavač je Laguna.
Ljubav malim slovima Franseska Miraljesa knjiga je koja će nas ohrabriti da se prepustimo sitnim slučajnostima koje vode do ljubavi. Kada se Samuel de Huan, usamljeni profesor germanistike, probudi 1. januara, ubijeđen je da mu predstojeća godina neće donijeti ništa više od novih pasivnih glagola i ustaljenih fraza. Ali onda će se u njegov stan u Barseloni ušunjati neočekivani gost. Mišima, tigrasti mačak, podstaći će Samuela da napusti okrilje svojih omiljenih knjiga, filmova i klasične muzike i zakorači u svijet u kojem nikada prije nije bio. Izdavač je Laguna.
Doseljenik Aleksandra Slavkovića roman je o Đorđu Šagiću prvom srpskom useljniku u Ameriku. Šagić se 1813. priključio Karađorđu u bitkama za odbranu Beograda. Nakon poraza koju su pretrpjeli srpski ustanici pobjegao je u Austriju da bi se 1815. godine u Hamburgu ukrcao na brod za Ameriku. U duši je bio revolucionar i avanturista. Govorio je 12 jezika a u Americi je imao čak 23 zanimanja. Pred kraj života postao je grčki konzul – tu čast mu je dodijelio grčki kralj zbog truda koji je uložio u pomaganje grčkom narodu tokom borbe za oslobođenje od Turaka. Izdavač je Admiral Books.
Djelo Tomasa Bernharda predstavlja najviše literarno dostignuće na njemačkom jeziku u drugoj polovini 20. vijeka, i on se danas smatra jednim od najvećih autora moderne svjetske književnosti. Knjiga Moje nagrade pojavila se 2009. godine. Autor priznaje kako je oduvijek prezirao one koji nagrade dodjeljuju, ali ih nikada nije odbijao. Mrzio je ceremonije, ali je učestvovao u njima. Kad god je trebao da dobije neku nagradu imao je loš osjećaj u stomaku, glava se svaki put opirala, ali je po pravilu bio isuviše slab da kaže: ne. Izdavač je Lom.
Sve o meni – Moja razmišljanja, moj stil, moj život knjiga je koja nam omogućava da sačuvamo važne uspomene iz našeg života, da zabilježimo svoje misli, snove i stavove. Osvrnućemo se, između ostalog, na prve korake, zaviriti u budućnost, istaći koji su nam omiljeni modni trendovi, koje knjige najviše volimo, pa i ono čuveno – šta ćemo biti kad porastemo. Izdavač je Vulkan.
Moj slatki život novi je roman za tinejdžere Marije Žeželj. Za 13-godišnju Nađu škola je poput gladijatorske arene, a na tribinama su popularne djevojčice. Ona bira da se povuče i jedan drugačiji svijet u kome važe posebna pravila. Prvak je države u plivanju, oblači se naupadljivo, u slobodno vrijeme voli da sprema kolače i ne nosi haljine. A onda joj u život ulazi šarmantni Filip, njena prva simpatija. Izdavač je Vulkan.
Zovem se Alisa – Ja sam narkomanka Ivone Bženizove priča je o Alisi, inteligentnoj gimnazijalki, kojoj su roditelji namijenili doktorski poziv. Stres sa kojim se suočava usljed strogog vaspitanja i ličnih, tinejdžerskih problema, pokušava da prevaziđe uz pomoć nedozvoljenih ljekova. Alisa želi da ispuni roditeljska očekivanja, ali istovremeno žudi za samostalnošću. Stvari sve više izmiču kontroli kada se upusti u vezu sa narkomanom iz koga vrtoglavo ulazi u kandže droge. Na kraju završava u sanatorijumu za mlade ljude oboljele od bolesti zavisnosti. Izdavač je Pčelica.
Monsanto protiv sveta autora Džejsona Luva knjiga je koja govori o genetski modifikovanoj hrani kao i o našoj genetski modifikovanoj budućnosti. Monsanto je jedna od najvećih poljoprivrednih i biotehnoloških kompanija u svijetu. Stvara genetski inženjerisano sjeme i hranu. Iz ove knjige ćemo saznati šta Monsanto zaista radi našoj ishrani te zašto mnogi smatraju njihovu poslovnu praksu duboko izopačenom. Zasnovana na pedantnom istraživanju ova knjiga okončava mitove i prikazuje šokantnu stvarnost zadirući i u političke mahinacije Monsanta širom svijeta. Izdavač je SoulFood Publishing.
Okidači Maršala Goldsmita knjiga je koja će nam pomoći da postanemo napokon osoba kakva smo uvijek željeli da budemo. Autor proučava okidače u našem umu koji mogu da nas izbace iz igre. Тo mogu biti situacije koje nas izazivaju da se ponašamo suprotno od onoga što zamišljamo da smo – dobar kolega, partner, roditelj i prijatelj. Ovi okidači su stalni i neumoljivi i svuda prisutni. Goldsmit nas uči kako da ih prevaziđemo. Izdavač je Nova knjiga.
Boka Kotorska - mikophotography montenegro www.djuricic.me
vrmac - tivat
vrmac - tivat
vrmac - tivat
Vrmac foto S.Luković
Brdo Vrmac u srcu Boke Kotorske još nije formalno zaštičeno kao park prirode iako je postignut maltene opšti konsenzus za to sa obje njegove strane – tivatske i kotorske. Tivćani su u tome „ujedinjeniji“ jer ideju da se Vrmac proglasi parkom prirode osim građana, NVO sektora i ekoloških organizacija, podržava i Opština. Sa kotorske strane, stanje je nešto drugačije zato što je lokalna uprava Kotora do sada u najvećoj mjeri, odćutala sve inicijative tamošnjih građana, ekologa i NVO aktivista, kao i komšija iz Tivta, da se Vrmac zaštiti i na njemu spriječi dalja gradnja i drugi vidovi devastacije prirode.
Vrmca je brodo, ali ist/ovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski, dijeli od Tivatskog zaliva. Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno je izletište Bokelja i idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih za zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak predimenzioniraniom gradnjom već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.
„Brdo Vrmac u Prostorno urbanističkom planu Opštine Tivat do 2020. godine se sagledava kao budući Park prirode, a razradjivaće se kroz Lokalnu Studiju lokacije. Za brdo Vrmac potrebno je izraditi Studiju zaštite, donijeti Akt o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra, shodno Zakonu o zaštiti prirode i istim imenovati upravljača, a nakon toga donijeti Plan upravljanja.“- kažu u Zelenom timu Opštine Tivat.
Problem je međutim to, što se ovi planovi ne poklapaju sa onim što je za „svoj dio“ Vrmca planirala Opšptina Kotor. Još 2007. Kotorani su naime, izmijenili svou plansku dokumentaciju i na Vrmcu na zemljištu koje je kupila kompanija KMG CORP, registrovana u Herceg Novom, ucrtali turističko-rezidencijalno naselje sa luksuznim vilama. Ta firma iza koje je navodno stajao švedsko-norveški kapital, 2006. kupila je oko 108.000 kvadrata zemlje bivše pomorske kompanije „Jugooceanija“ na Vrmcu i obećala ulaganja u turistički kompleks od 120 miliona eura. Izgradnja tog objekta u stoljetnoj borovoj šumi u blizni austrougarske tvrđave na Vrmcu (na sreću) nije počela, a KMG CORP je 2011. otišla u stečaj, ali Opština Kotor do danas nije zdušno prihvatila inicijativu susjeda iz Tivta da se Vrmac proglasi parkom prirode i time praktično na njemu zabrani svaka gradnja novih objekata, mimo onih koji su potrebni za funkcionisanje samog parka. Budući da se u Kotoru upravo promijenila vlast i da novi ljudi dolaze na čelne funkcije u lokalnoj upravi, Tivćani se nadaju da će ta Opština sada pokazati više energije i entuzijazma da zaštiti zajednički i još relativno neupropašteni prirodni dragulj kakav je Vrmac.
Inače, tivatska lokalna uprava u saradnji sa NVO sektorom i građanima do sada je napravila maksimum napora da se tivatski dio Vrmca zaštiti i valorizuje na principima održivog razvoja, a što je naišlo i na sjajan odaziv kod stranih partnera i u evropskim fondovima. Tako je krajem 2015. završena implementacija 23-mjesečnog IPA projekta “Baština- pokretač razvoja”, koji se sprovodio u okviru programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Crne Gore. Cilj projekta bio je da doprinese uspostavljanju saradnje između institucija nadležnih za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj i Crnoj Gori kroz implementaciju zajedničkih programa, edukaciju, prenošenje znanja i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti, a pilot područje projekta je bilo brdo Vrmac u Boki i brdo Srđ iznad Dubrovnika. Vodeći partneri na projektu bili su Opština Tivat, Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, a partneri NVO Expeditio – Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva iz Tivta, DUNEA Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije iz Dubrovnika, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije iz Dubrovnika.
„U sklopu ovog projekta završena je izrada studija za Vrmac: Vrmac kako ga vide građani/ke, Prirodne vrijednosti Vrmca, Kulturni pejzaž Vrmca, Kulturna baština Vrmca, Ekonomska valorizacija Vrmca, kao i izrada Priručnika o zaštiti, planiranju i upravljanju baštine – zajednički i edukativno-promotivnog materijala, brošura i mapa “Krajodrazi”.- kažu u Zelenom timu Opšptine Tivat. Taj projekat na kome su osim partnera iz Hrvatske i Crne Gore, sarađivali brojni stručnjaci iz Slovenije,Švedske, Srbije, Španije, Francuske i Italije, kao i crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš, vrijedan je preko 550 hiljada eura i finansiran je iz fondova EU.
Vrmac - foto Državni arhiv Austrije,Beč
1 od 12
Serpentinenschleife am Vermac, im Hintergrund Radostak
Hoher Vermac, Fliegerabwehrkanone
Hoher Vermac, Fliegerabwehrkanone
Hoher Vermac, Infanterie-Stellung
Feldphotographen bei der Arbeit am Hohen Vermac
Stra?ensperre Trinita
Hoher Vermac, Rast
Cattaro, Mannschaft der Finanzbezirksleitung
Blick auf den Sch?tzengraben und das Meer vom Markovdo aus
Detail des St?tzpunktes Naduga (bei Teodo)
Infanterie-Stellungein und Naduga
Detail vom Felskopf Popova Glava
Osim vrijednih naučnih studija, projekat „Baština pokretač razvoja“ rezultirao je i nizom izuzetno zanimljivih i neuobičajenih događaja koji su Vrmac našoj javnosti predstavili u sasvim novom svjetlu – kao fantastičnu pozornicu za koncerte klasične ili džez muzike pod vedrim nebom u suton, svitanje ili čak u ponoć, kako obnoviti tradicionalne kamene suhozide, sačuvati i unaprediti maslinarstvo, pčelarstvo, kako prezentirati vrijednost stoljetnih kestenovih šuma iznad Stoliva, kako ljekovito i jestivo samoniklo bilje sa Vrmca pretvoriti u za turiste izuzetno atraktivnu autentičnu gastronomsku ponudu…. Projekat je dao i odgovoe kao sačuvati bogatu kulturnu baštinu ovog prostora u vidu više starih sela na Vrmcu, danas većinom zaštićenih ambijentalnih cjelina sa tradicionalnim starim kamenim kućama, mlinovima za masline, pojatama, guvnima, počulima.
„Ovaj projekat je uspio da nas vrati u prošlost zarad planiranja bolje budućnosti.”- možda je i na najbolji način sumbimirala suštinu i uspjeh “Baštine –pokretača razvoja” sekretarka za zaštitu životne sredine Oppštine Tivat Tatjana Jelić.
Inače, posebnu prednost i atraktivnost Vrmca za turističku valorizaciju kroz razvoj tzv. turizma posebnih interesa (hajking, vožnja mauntin bajka, fotosafari, izletničke ture za ljubitelje vojno-građevinske baštine) čini i mreža kolskih i pješačkih staza koje povezuju sela i nekadašnje vojne objekte koje je Austro-Ugarska na Vrmcu podigla prije više od vijeka. Ukupno ovdje postoji 26 pješačkih i staza za vožnju mauntin bajka ukupne dužine 26.350 metara. Većina njih prolazi kroz potpuno netaknutu prirodu, ide preko sjajnih vidikovaca i vodi do najvisočije tačke Vrmca – vrha Sveti Ilija na 768 metara nadmorske visine. Austro-Ugari su na Vrmcu, prije više od vijeka, perfektno u skladu sa prirodom, jer su koristili većinom prirodne materijale (drvo i kamen), te koristili svaku prednost prirodne konfuguracije terena, sagradili niz impozantnih vojnih objekata, od kojih je najupečatljivija velika tvrđava Fort Vrmac, jedna od najbitnijih u ukupnom sistemu odbrane austro-ugarske vojnopomorske baze u Boki. Pored ove impozantne dvospratne velike kamene građevine sa osnovom u obliku nepravilnog pentagona, a koja je završena 1894.godine, na Vrmcu je Austro-Ugarska sagradila kilometre kolskih i pješačkih puteva, magazine za smještaj naoružanja i opreme, kaptaže za vodu, nekoliko velikih bistijerni od kojih je najimpresivnija ona na prevoju Grlica, objekte za stanovanje, uređene vatrene položaje za pješadiju, a na samom vrhu Sveti Ilija u kamenu je uređena baterija za PVO topove. Ostaci većine tih objekata vidljivi su i danas i još su jedna od jedinstvenih atrakcija Vrmca.
Plakat pod nazivom Cromarisova Dobro odgojena riba iz najčišćih dijelova Jadranskog mora, svojom kreativnošću ovih je dana oduševio vlasnike novog njujorškog muzeja Poster House, koji plakat s hrvatskim oradama i brancinima odlučio uvrstiti u trajnu muzejsku zbirku.
Naime, nakon što su u najnovijem broju jednog od najistaknutijih svjetskih magazina za kreativnost u tržišnim komunikacijama Lürzer’s Archive objavljeni oglasi najveće hrvatske tvrtke za uzgoj morske ribe Cromaris, pod nazivom Dobro odgojena riba/Well raised fish, stigao je poziv iz njujorškog Poster House-a koji taj inovativni oglas u obliku plakata želi uvrstiti u stalni postav globalnih kreativnih dostignuća, koji će biti dostupan svjetskoj publici do kraja godine. Oglas koji je oduševio kreativnu industriju osmislila je agencija Bruketa&Žinić OM.
Namjera je kupcima svježe ribe iz Jadranskog mora poručiti kako je riba iz Cromarisa, zbog ekološkog uzgoja i posebne pažnje koja se pridaje uzgoju u čistom Jadranskom moru, uistinu “dobro odgojena riba”. Naime, Cromaris u svome vlasništvu ima sedam vrhunskih uzgajališta, smještenih na lokalitetima sjevernog i srednjeg Jadrana, poznatih po tehnološki najmodernijem procesu uzgoja ribe na otvorenom moru i inovativnom konceptu proizvodnje “od mora do stola”, koji jamči da se svježe uzgojena riba u minimalnom vremenskom roku nađe u trgovinama diljem Europe.
Cromaris, koji posluje u sastavu Adris grupe, najveći je hrvatski proizvođač svježe orade, brancina i školjki u Hrvatskoj a trenutno je na osmom mjestu najvećih svjetskih proizvođača orade i brancina. Čak 75 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima. Ovo je još jedno u nizu priznanja nagrađivanim Adrisovim kreativnim komunikacijskim rješenjima koja su osmišljena tijekom dugogodišnje uspješne suradnje s agencijom Bruketa&Žinić OM.
Beštimaduri, barufanti, brontuloni, peškaruše i ostale posuđenice splitskog govora, koje su na cijelom području južnoslavenskih jezika proslavila brojna književna, novinarska i glazbena djela, izvrsno su prilagođeni, ali postupno nestaju u savremenoj upotrebi, kažu rezultati analize objavljeni u novom broju naučnog časopisaFluminensia.
Njihovu glavninu čine talijanizmi, koji su prešli granice splitskog i drugih dalmatinskih govora te postali razumljivi publici u Hrvatskoj i šire, poput muškardina, redikula, mandrila, peškaruše, šporkuje i drugih, zbog čega se u jeziku medija sve češće čuje izraz „splićanistika“.
Talijanizmi su u splitski govor prodrli najviše iz sjevernih talijanskih dijalekta, potvrđuju intenzivne stoljetne veze između dvaju naroda, različitih svjetova i senzibiliteta, te pokazuju visok stupanj prilagodbe u novom jezičnom okruženju, ističe autorica Maja Bezić s Filozofskog fakulteta u Splitu.
Intimna preuzimanja izraza
Nastali su u intimnim, izravnim procesima posuđivanja stranih riječi, koje stručnjaci razlikuju od kulturnih posuđivanja preuzetih u standardni hrvatski jezik. Kulturna posuđivanja talijanizama prisutna su i u ostalim europskim jezicima, u kojima su oni postali posebni strukovni izrazi u umjetnosti, glazbi, književnosti, trgovini, modi, gastronomiji i sličnima.
Međutim, intimne posuđenice označavaju ljudske osobine i značajke, zanimanja i profesija, odjeću, kuće i namještaj, predmete za svakodnevnu upotrebu itd, a nastale su intimnim posuđivanjem, uglavnom usmenim putem, ističe autorica.
Splitska lingvistkinja izdvojila je iz više rječnika splitskog govora 187 talijanizma koji su jedna od važnih i prepoznatljivih značajki lokalnog govora. Ona ističe da ti izrazi zbog odnosa sa susjednim govorima, te nezaustavljivog procesa standardizacije jezika, uvelike postupno nestaju.
U adaptaciji posuđenica stručnjaci očekuju uglavnom suženja njihovih značenja iz jezika preuzimanja, što je Maja Bezić zamijetila u 66 posto slučajeva. Čak 41 posto talijanizama u potpunosti je integrirano u splitski govor te se toliko udaljilo od svojih talijanskih modela da su u svijesti govornika postali poput domaćih riječi, ističe ona i dodaje da je 30 posto talijanizama proširilo broj svojih značenja naknadnom upotrebom, a 11 posto dobilo i jednu ili više izvedenica.
Zadržali i suzili značenja
U tom korpusu 43 posuđenice u potpunosti zadržavaju izvorno značenje, među kojima 32 talijanizma imaju samo jedno značenje. Najveći broj njih ima negativan predznak, a označuju ljudske fizičke ili mentalne nedostatke te nepoželjne osobine, navike ili sklonosti.
Neki od njih su: arlekinavan ‘koji se čudno ponaša i oblači’, beštimadur ‘psovač’, bevadur ‘pijanica’, brontulon ‘gunđalo’, colav/cotav ‘šepav’, ćakulon/a ‘brbljava osoba’, dekantavat ‘hvaliti’ fjakast ‘bez snage i volje’, inbrojona ‘prevarantica’, macaomini ‘surov čovjek’, manjun ‘izjelica, žderonja’, oficjož ‘pretjerano revan’, rebambit/rebanbit ‘podjetinjiti’, ronjat ‘prigovarati, gunđati’, škicinjož ‘zanovijetan’, šotokucin ‘podmukla osoba koja taji svoje poslove’, štraloć ‘razrok’, tenjož ‘škrt’, teštardo ‘tvrdoglav’, itd.
Znatno manji broj zabilježenih posuđenica s jednim značenjem označuju pozitivne i poželjne ljudske osobine, značajke ili stanja ističe Maja Bezić i navodi neke poput: ašut ‘prepreden, lukav’, edukan ‘odgojen’, furba ‘lukava žena’, furbast ‘prepreden, lukav’, inamoran ‘zaljubljen’, pupa ‘ljepuškasta djevojčica ili žena, lutkica’, rico ‘čovjek s kovrčavom kosom’, sparenjožast ‘štedljiv’, žgobavat se ‘naporno raditi’, i slični.
Preostalih 11 posuđenica ima više značenja u jeziku davatelju, a sva njihova značenja prenesena su u splitski govor kao jezik primatelj. Većinom je riječ o posuđenicama s dva ili tri značenja koja se odnose na različite ljudske osobine i značajke: delikan, denjat se, grez, kuntenat, malicjož, mutav, petegulona, i slični.
Najveći pak broj talijanizama, 67 zabilježenih, u splitskom je doživio suženje broja značenja. Zabilježen je jedan slučaj dvostrukog suženja značenja. Riječ je o posuđenom dijalektalizmu infjaman sa značenjima ‘koji je zajapuren u licu; koji je crven po tijelu’, a koji potječe od talijanskog modela infiammato koji ondje ima tri značenja, objašnjava autorica.
Proširenje značenja
Međutim, splitska docentica zabilježila je 57 slučajeva proširenja broja značenje talijanskih posuđenica, čime one dobivaju nova, najčešće figurativna značenja. No, najprije im je značenje suženo, a potom prošireno.
Na takav način svoje su značenje formirali talijanizmi poput anzoleto ‘malen čovjek’, baćir ‘kvrga na čelu’ i ‘neinteligentan čovjek’, bafar ‘osoba s dugim zaliscima’, barba, batikul koja ima sreće’ i ‘sebična osoba’, destež ‘stoički’, ‘usporen’ i ‘pristojan’, dišturban ‘uzrujan’i ‘nervozan’, fažulin ‘onaj koji je tanak, slabunjav kao grah’, impaštat se ‘namjestiti kome neugodnu situaciju’, ‘upasti u neugodnu situaciju’ i ‘zabadati nos u tuđe probleme’, , peverin ‘samovoljan muškarac’, portan ‘zanesen’ i ‘odsutan duhom’ i drugi.
Kod preostalih 40 talijanizama s proširenjem broja značenja zabilježili smo najprije zadržavanje jednog značenja te naknadno prihvaćanje jednog ili dvaju novih značenja, ističe filologinja Maja Bezić.
Najčešće se radi o procesu pejorizacije značenja, koja se odnosi na razvoj prema pogoršanju značenja. Ovakav smo način formiranja značenja zabilježili kod posuđenica ambicjož, baštard, dešperadun, dežgracja, fakin, falšun, kokolo, karampana, mizerija, povero, šinjor, žbižigin i drugi, ističe ona.
Primjerice, dijalektalna replika čuvita potječe od talijanskog modela civetta s osam značenja od kojih se zadržalo samo značenje ‘sova’ da bi potom replika dobila dva nova značenja ‘ružna žena, velikih izbuljenih očiju’ i ‘krabulja’, objašnjava docentica Bezić.
Ta divna “splićanistika”
Zasebnu skupinu čine izvedenice, za koje je autorica zabilježila 20 primjera. Od posuđenica su nastale izvedenice artica ‘lukavica’, aštuta ‘vješta, energična žena’ i ‘žena u dobrim odnosima sa svim članovima obitelji’, barufant ‘svadljiva osoba’ i ‘tučar’, basurak ‘čovjek niskog rasta’, bigulin ‘visok i tanak čovjek’, cekinaruša ‘škrta žena’, dežbjego ‘nakrivo’, ‘izvan kalupa’ i ‘(biti) drukčiji, različit’, goluzača ‘proždrljiva žena’, gradelica ‘roštilj’ i ‘mršav čovjek’, grezun ‘primitivac’, ‘čovjek koji nije precizna u poslu’ i ‘neodgojen čovjek’, impegulan ‘nespretna osoba kojoj ništa ne uspijeva’ i ‘nesretan’, kagalo ‘čovjek koji se vulgarno izražava’, mandrilo ‘neodgojena, neotesana osoba’, njokar ‘ljubitelj valjušaka’, pegulan ‘nesretan’ i ‘sklon neprilikama’, peškaruša ‘(pre)prodavačica ribe’, ‘brbljava i svadljiva žena’ i ‘prostakuša’, pošempjat ‘poludjeti’, šporkačun ‘neuredan, često i prost čovjek’, šporkuja ‘neuredna, prljava žena’ i ‘prostitutka’, tenjož ‘koji ima malo kose’. Primjerice, dijalektalizam grezun s tri značenja ‘primitivac’, ‘koji nije precizan u poslu’ i ‘koji nije uglađenih manira’ izveden je od posuđenice grez sa značenjima ‘primitivan, priprost, neodgojen’, ‘grub, neuglađen, prost’ i ‘opor, krut’.
Izvedenica pošempjat sa značenjem ‘poludjeti’ potječe od posuđenice šempjo sa značenjem ‘budalan, glupan, onaj koji je sklon budalastim postupcima’. Izraz šporkuja s dva značenja ‘nečista, prljava, neuredna žena’ i ‘prostitutka’ izvedenica je od posuđenice šporak ‘prljav’.
Hrvatsko-talijanska jezična prožimanja proučavali su brojni hrvatski znanstvenici i obradili razne aspekte stoljetne hrvatsko-talijanske kulturne i jezične simbioze na istočnoj jadranskoj obali, napominje Maja Bezić i upućuje na izraz „splićanistika“, koji se sve češće upotrebljava u jeziku medija vezano za kulturno, povijesno, književno, kao i jezično naslijeđe grada Splita.
,,Svjedočenja prošlosti Perasta, porodica Širović, pomorci, trgovci, pisci i diplomati“ naziv je izložbe koja će biti otvorena u utorak 7. februara u 20 sati u Tivtu, Galeriji ljetnikovca Buća. Autor izložbe je Danijela Đukić, etnolog i antropolog, kustos u Muzeju grada Perasta.
Izložbu će otvoriti dipl. etnolog i antropolog Dragana Lalošević.
,,Početak rodoslova vezujemo za Boža Širovića, koji se rodio u Perastu oko 1610. godine i od koga možemo pratiti deset generacija. Među njima su brojni pomorski kapetani i pomorski trgovci, kapetani austrijskog „Lojda“, pisci i diplomate. Božo, Vicko, Andrija, Martin i Josip su samo neki od pripadnika porodice Širović kroz koje sagledavamo prošlost i uspon ove peraške porodice kako u Perastu tako i u inostranstvu kroz duži niz vjekova.
Kroz 8 panoa pratimo porijeklo porodice Širović, popis imena i jedrenjaka kojim su plovili kao i zdravstvene dozvole (uvjerenja) za plovidbu. Muzej grada Perasta posjeduje i značajnu zbirku zdravstvenih dozvola izdatih za vrijeme Mletačke republike, prve austrougarske, francuske i druge austrougarske vlade. U muzejskoj zbirci zdravstvenih dozvola nalaze se i one izdate članovima porodice Širović. U njima su, uglavnom, sa uvjerenjem za slobodnu plovidbu, dati i lični podaci o članovima posade broda: godine, rast i boja kose.
Pomorci su kao znak zahvalnosti za zaštitu poklanjali Presvetoj Bogorodici zavjetne darove, o čemu svjedoče brojne zavjetne pločice i drugi zlatni i srebrni darovi na ostrvu Gospa od Škrpjela. Prsten kao zavjetni dar poklonili su: Vicko Širović i Ivan Kršanac 29. 10. 1721; Vicko Širović i Jovan Kršanac 1. 11. 1721; Agneza Nikole Širovića ogrlicu i prsten na kojem je simbol kazade Stojšić 1737; Martin Širović 10. 9. 1750. godine. Među darovima nalazi se I zlatna ogrlica koju su peraštani poklonili kao zavjetni dar povodom 200 godina pobjede nad Turcima u Peraškom boju 15.05.1654. godine. Među 58 imena, od članova porodice Širović pominju se Vicko, Marko, Martin i Antonio.
Za vrijeme Mletačke republike, na početku XVI vijeka, postojala je privatna Pomorska škola u Perastu. Krajem XVII vijeka mletačka vlada povjerila je zapovjedništvo velikih ratnih brodova Peraštanima, nakon čega slijedi niz peraških imena na ovoj funkciji, među kojima se pominje i Božo Širović. On je zapovijedao jedrenjakom „Fede Guerriera“. (Milošević 1953). U XIX i XX vijeku plovili i radili za austrijski „Lojd“ u Trstu.
Kroz arhivsku građu Opštine Perast pominju se Vicko i Božo, u kojima su im dodjeljivane povlastice za zasluge u ratu i drugim prilikama, a dio njih su prikazane na izložbi.
Andrija Širović (1836-1903) napisao je dvije knjige na italijanskom jeziku: „I martiri della Serbia“, Trst, 1876. i „Cristianesimo e la scienza“ (Hrišćanstvo i nauka). U Muzeju grada Perasta, u porodičnoj biblioteci Visković, nalazi se prva knjiga. “
Za Andriju Širovića može se reći da je bio svestrana ličnost, a koliko je volio Perast i Peraštane govori i pjesma objavljena u knjizi Frana Viskovića „Storia di Perasto“ Trst, 1898. godine.
Pisma koja je pisao Andrija Širović iz Trsta gospodinu Nikoli Tomazeu, čuvenom lingvisti, dobili smo iz Nacionalne biblioteke u Firenci, dok pismo don Gracije Brajkovića, upućeno Egiciju i Feodori u Kairu, je iz private zbirke. U pismu ih podsjeća na stara vremena i vrijeme kada su bili čuveni pomorci i učili pomorske nauke u Boki.
Martin Širović (1856-1905) od oca Marka (kapetan duge plovidbe) i majke Katarine. Bio je rukovodilac Carskog i kraljevskog vicekonzulata Austrougraske i rukovodilac austrijskog „Lojda“ u Prevezi; predstavnik „Lojda“ u Valoni; konzul u Baru za vrijeme Knjaževine Crne Gore. Odlikovan je Zlatnim krstom za zasluge sa krunom i jubilarnom medaljom; turskim ordenom Osmanlije IV stepena, crnogorskim Ordenom Danila I i IV stepena.Bio je vitez Reda Svetog Grgura Velikog. Pisao je knjige za pomorske škole. Umro je u Prevezi, gradu u Grčkoj, 28. maja 1905. godine.
Širovići su pripadali bratstvu Stojšić , iz kojeg su prešli u bratstvo Perojević (Butorac 1999).
U izabranim opštinskim spisima pominju se Širovići kao porodica koja je vodila računa o crkvi Svete Karmen u Perastu. Pored nje se nalazi palata porodice Širović koja je najvjerovatnije sagrađena u periodu ekonomskog, pomorskog i kulturnog uspona grada Perasta za vrijeme Mletačke vladavine.
Kuća Đura Širovića nalazila se pored palate Zmajević, i o njoj nemamo podataka, ali je pominje Pavao Butorac u svojoj knjizi, kada opisuje procesiju koja je išla do ispred kuće Širovića na dan „Kristova uzlaza na Kalvariju“.
Deveto međunarodno gradsko snowboard takmičenje Carnival Snowboard Session, na kojemu će na snježnoj stazi uz more u sudjelovati 20-ak natjecatelja, otvoreno je u subotu u riječkoj luci.
Carnival Snowboard Session održava se od 2008. u središtu Rijeke, na Gatu Karoline Riječke, u sklopu Riječkog karnevala. Jedinstveno je po tome što je snježna staza postavljena na rivi, uz more. Da bi se natjecanje moglo održati, šleperima je dopremljeno oko 200 kubika snijega.
Najbolji sudionici osvojit će novčane nagrade, a natjecanje u „slopestyle“ disciplini bodovat će se za završni poredak vozača u World Snowboard Touru.
Uz natjecanje, danas će biti održan i Carnival Snowboard Film Festival na kojemu će biti prikazani amaterski i profesionalni snowboard clipovi. Najavljen je i Carnival Snowboard Session Kids – otvoreni kup Hrvatske za djevojčice i dječake.
Organizatori događaja su Snowboard klub Nine i Turistička zajednica grada Rijeke, pod pokroviteljstvom Grada Rijeke.
U Institutu Igalo sinoć je održan maskenbal u sklopu 48. Praznika mimoze. Za dobro zabavu pobrinuli su se Jelena Rozga i klapa Stari kapetan.
U finišu divne maskenbalske noći izabrane su i najbolje maske. Prema glasovima publike najuspješniji su bili autori maske Upravo vjenčani, zatim maska U pamet se braćo Crnogorci, dok je treće mjesto voljom publike pripalo autorima maske Šedi đe si ni za đe si nisi – Od izbora dva putića…
Direkcija Praznika mimoze za autore je obezbjedila novčane nagrade u iznosu od hiljadu, 700 odnosno 500 eura za treće nagrađenu masku.
Jednu od nagrada sasvim opravdano zaslužio je i raspoloženi ambasador Njemačke Hans Günther Mattern koji je rekao kako se divno osjeća u Novom, srećno na maskenbalu a za nagradu je od srca zahvalio. Zanimljiva je i bila i njegova priča da su u Njemačkoj karnevali važnije svetkovine od dočeka Nove godine ili rođendana…
Zapažene su i nagrađene zahvaljujući brojnim donatorima i maske NATO paketići, Gospodari pršljenova, Divlji zapad, Zagini ludaci i Snježna kraljice Boke…
U sklopu Prazniku mimoze očekuje nas još dva maskenbala…
