Zaposleni u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore tokom redovnog monitoringa na Solani utvrdili su prethodnih dana da na tom području boravi preko 350 flamingosa, saopšteno je iz te institucije.
Kako se navodi, ta brojka znatno je veća od one koja je registrovana početkom marta, kada ih je na Solani bilo oko 80.
Proljećnja migracija jedinstvena je prirodna pojava, a tokom ovih dana ljubitelji ptica na Solani mogu vidjeti jata koja broje po nekoliko hiljada jedinki – pataka, šljukarica, lasta, itd.
Da bi omogućili pticama pogodnije uslove, kada je ishrana i eventualno gniježđenje na Solani u pitanju, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore vodi računa o tome da se režim vode na lokaciji jezero 2 i bazenima 18 i 19 održava na nivou koji je potreban, imajući u vidu da su na ovim mjestima prošle godine flamingosi počeli gnijeđenje.
Upravo je iz tog razloga 20. marta 2017. urađeno i probno uključivanje postrojenja Đerane, te je konstatovano da je isto ispravno i spremno za upumpavanje slane vode na prostor Solane.
Završeno je i čišćenje solanskog kanala od različitih vrsta otpada kako bi voda mogla nesmetano da protiče od Đerana do Solane. Zato ovom prilikom apelujemo na građane da ne bacaju otpad u ovaj kanal i ne ispuštaju otpadne vode kako bi Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore moglo kvalitetno da upravlja vodama ovog područja.
Pumpa Đerane uključena je u srijedu 22. marta i do danas je radila 144 časa, a naše ekipe prate situaciju na terenu, salinitet i u skladu sa tim organizuju rad pumpnih postrojenja.
Nacionalni parkovi Crne Gore upravljaju ulcinjskom Solanom već drugu godinu zaredom, nakon što je u avgustu 2016. produžen Ugovor o jednogodišnjem zakupu cjelokupne imovine privrednog društva AD Solana „Bajo Sekulić“.
Potpuno novi kruzer „Viking Sky“ od 47.800 tona, uploviće u četvrtak 30.marta u Kotor na svom prvom komercijalnom putovanju – krstarenju vodama Mediterana i Jadrana.
Time njegov vlasnik – norveško-amerilka kompanija Viking Ocean Cruises nastavlja tradiciju dovođenja svojih novosagrađenih brodova na njihovim prvim putivanjima u Boku Kotorsku. To su naime, prije „Viking Sky-a“, prošle i pretprošle godine već učinili njegova starija dva brata-blizanca, kruzeri „Viking Sea“ (2016) i „Viking Star“ (2015).
„Wiking Sky“ koji vije norvešku zastavu dug je 228 i širok 29 metra, a u Boku će uploviti u rano jutro, nakon što je juče boravio na grčkom ostrvu Krf. Kotor je jedna od destinacija koju će ovaj lukuszni kruzer posjetiti tokom svog prvog komercijalnog putovanja u trajanju od 21 dan, na koje se „Viking Sky“ otisnuo 25.marta u Pireju, a završiće ga 14.aprila u Barseloni.
Inače, „Viking Sky“ izgrađen je brodogradilištu kompanije Fincantieri u Ankonio u Italiji gdje ga je njegov vlasnik, kompanija Viking Ocean Cruises, preuzela krajem januara. Od ukupno 14 paluba na kruzeru, njih devet je dostupno putnicima kojih ovaj brod moće ukrcati maksimalno ukrcati 928. O njihovoj sigurnosti i komforu brine 465 članova posade.
Oko 400 miliona dolara vrijedan brod ima dva bazena, pozorište, biblioteku, spa i sposrtki centar, te više luksuznih barova i kafea, kao i šoping centar. „Viking Sky“ razvija maksimalnu brzinu od 20 čvorova.
VIKING SKY – foto www.shipspotting.com
Novi kruzer danas će na vezu u luci Kotor posjetiti predstavnici tog grada i crnogorskih pomorskih vlasti zajedno sa lokalnim agentom kompanije Viking Ocean Cruises, pomorskom agencijom BCM, a za njih će na brodu biti upriličen i prigodan koktel.
Akcioni plan za ispunjavanje zahtjeva UNESCO kojim bi se Kotor zadržao na listi svjetske prirodne i kulturne baštine je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost ovog područja – ocijenilo je Društvo prijatelja bokeške baštine.
Vlada je 2. februara usvojila “Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. godine od strane Komiteta UNESCO” kako bi se hitno zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da Kotor i njegova okolina izgube status svjetske baštine. Taj status ugrožava prvenstveno prekomjerna i ambijentu sasvim neprimjerena gradnja novih objekata koja je eskalirala u protelih desetak godina.
U otvorenom pismu kojim se danas obratilo nadležnima u državi i javnosti uopšte, Društvo prijatelja bokeške baštine naglašava da UNESCO-v Komitet za svjetsku baštinu u nizu dokumenata od 2003. godine do danas, „a što je intenzivirano nakon 2013. godine, upozorava na negativne posljedice prekomjerne urbanizacije i traži njihovo zaustavljanje i donošenje adekvatnih mehanizama zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora“.
„Vođeni pojedinačnim interesima naspram javnih, više godina ignorišući preporuke iz UNESCO-ovih dokumenata, Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) i Opština Kotor uz podršku Ministarstva kulture usvajali su planove koji omogućavaju prekomjernu gradnju. Sada je usvojen Akcuioni plan kako bi se huitno zaustavili procesi zbog kojih su sva upozorenja upućivana i koji prijete da područje izgubi status svjetske baštine. Akcioni plan je došao u momentu kada su već izgrađene brojne lokacije koje su morale biti očuvane jer su kao takve bitne za izuzetnu univerzalnu vrijednost područija“ – navodi se u otvorenom pismu koja u ime Društva prijatelja bokeške baštine potpisuju diplomirani inježeri arhitekture Slobodan – Bobo Mitrović, Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović i Katarina Nikolić, diplomirani konzervator-restaurator Jaminka Grgurević i matematičar i umjetniki fotograf dr Stevan Kordić.
Kotor – foto Boka News
Oni podjećaju da je prva aktivnost predviđena Akcionim planom u prvom kvartalu ove godine, bila je stavljanje moratorijuma na planska dokumenta za područje Kotora, dok je donošenje Studija zaštite kulturnih dobara planirano za treći kvartal.
„Već ovakav redoslijed planiranih poteza ukazuje na neznanje ili neiskrenost proklamovane namjere da se zaustave negativni trendovi, jer je Studija zaštite kulturnih dobara za područje Opštine Kotor osnov za sve druge aktivnosti i pri tome je izrađena i završena prije dvije godine (2015). Ova Studija je ključni dokument koji sagledava ukupni prostor, njegove vrijednosti i prijetnje koje ih ugrožavaju i daje preporuke za njihovo prevazilaženje. Iako je u Studiji, kao jedna od mjera zaštite bio i predlog donošenja odluke o zabrani gradnje za najproblematičnija planska dokumenta, upravo isto to što je Akcioni plan predvidio, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZK) je “po službenoj dužnosti, izvršila korekcije” Studije, ublažavanjem mjera i brisanjem te o predlogu zabrane gradnje. Pitanje je kako sada ista ta Uprava, na čelu sa istom osobom, može da sprovodi Akcioni plan“- pitaju se ugledne arhitekte i stručnjaci iz Društva prijatelja bokeške baštine, uz napomenu da se i ovakav Akcioni plan ne realizuje.
„Prvi kvartal 2017. ističe za koji dan, moratorijum na postojeće planove nije stavljen ali se zato pokreću aktivnosti na realizaciji LSL Glavati. LSL Glavati planira gradnju na do danas sasvim neizgrađenom prostoru, prostoru koji se u svim UNESCO-ovim dokumentima pominje imenom kao jedan od lokaliteta važnih za očuvanje atributa koji su područje Kotora doveli na sistu svjetske baštine.“- stoju u pismu uz napomenu da je LSL Glavati zadnji planski dokument koji je Opština Kotor donijela nakon završetka Studije zaštite kulturnih dobara. Studija je inače, ovaj lokalitet takođe prepoznala kao jedan od ključnih za očuvanje izuzetne univerzalne vrijednosti.
I Pored svega toga, i činjenice da je Vlada 2.februara usvojila Akcioni plan, UZK načijem je čelu Anasatazija Miranović (DPS) na zahtjev MORT, 21.februara izdaje „Smjernice za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja turističkog kompleksa u zahvatu LSL Glavati“.
„UZK je godinama odbijala dati saglasnost na ovaj planski dokument, a onda je suprotno svim tim stavovima direktorka Uprave potpisala saglasnost na isto plansko rješenje koje se ranije odbijalo! UZK je dala saglasnost i za gradnju na Turskom rtu kao i na druge ‘’razvojne” projekte i planove. Svi planovi zbog kojih se dovodi u pitanje status područja Kotora na listi svjetske baštine usvojeni su od strane Opštine Kotor i MORT, a uz saglasnost UZK, a sada ti isti akteri treba da realizuju Akcioni plan. Pod parolom stavljanja baštine u „razvojne svrhe“ omogućena je i dalje se omogućava ubrzana devastacija baštine koju smo naslijedili i koja je trebala biti osnov razvoja ne samo Kotora i Boke nego i Crne Gore. Prekomjerna gradnja koja se na području Kotora događa je sve samo ne razvoj, ako se ona ne zaustavi prijeti ne samo brisanje područja sa liste svjetske baštine, nego ćemo zasigurno uništiti potencijale dugoročnog razvoja ovog prostora i kvalitetnog života njegovih stanovnika.“- stoji u otvirenom pismu Društva prijatelja bokeške baštine. Njegovi članovi pozvali su Ministarstvo kulture da „konačno uzme aktivno i stručno učešće u zaštiti kulturne baštine, u ovom slučaju svjetske“.
Oni su zatražili da se povuku „smjernice“ izdate za LSL Glavati; odmah donese Studija zaštite kulturnih dobara na području opštine Kotor koja je usaglašena od strane članova radne grupe u novembru 2015. kako bi se moglo pristupiti izradi PUP-a Kotora kao krovnog planskog dokumenta koji će dati smjernice za sve druge planove nižega reda i koja će služiti za izradu sveobuhvatne HIA – Procjene uticaja na baštinu koja se zahtijeva od strane Komiteta za Svjetsku baštinu; da se izrada HIA povjeri stručnom ekspertu iz oblasti zaštite kulturne baštine, sa iskustvom u radu na područjima Svjetske baštine, i iskustvom u izradi HIA za područja Svjetske baštine; te da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti nadležnih lica koja su dovela do ovakvog stanja i preduzmu neophodne mjere kako bi se zaustavilo nestručno i veoma štetno djelovanje onih koje svi građani i građanke Crne Gore plaćaju da bi štitili našu kulturnu baštinu.
„Vjerujemo da jedino na ovaj način možemo krenuti sa implementacijom mjera koje su neophodne kako bi prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora ostalo na listi svjetske baštine“- zaključuje se u otviorneom pismu Društva prijatelja bokeške baštine.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković danas je preuzeo ključeve specijalnog vozila za prikupljanje i odvoz otpada i unforme koji su donacija norveškog komunalnog preduzeća „Isak D. Westgaard AS“ Herceg Novom. Ključeve vozila Jankoviću je uručio direktor ove kompanije Øystein Lie.
Vozilo i radne uniforme, koji su osma donacija prijatelja iz Norveške našem gradu, koristiće preduzeće Čistoća.
Ovim povodom u našem gradu tokom cijele nedelje boravi delegacija 18 predstavnika iz sedam norveških preduzeća, koju predvodi počasni građanin Herceg Novog Per Jarle Eriksen.
Norveška donacija
Potpredsjednik Janković zahvalio se norveškom narodu na dugogodišnjoj i izuzetno vrijednoj pomoći u tehničkom opremanju i stalnom unapređenju rada hercegnovske „Čistoće“. Kako je kazao, doživljava posjetu norveške delegacije i ovu donaciju kao još jedan dokaz velikog prijateljstva norveškog i crnogorskog naroda.
Predstavnik norveške delegacije Per Jarle Eriksen istakao je da za njih velika radost što su u Herceg Novom, kao i to da vide napredak koji je postignut u radu preduzeća „Čistoća“ i da se sva oprema koju su donirali koristi na najbolji mogući način. Objasnio je da se ovog puta radi o specijalnom polovnom vozilu, koje je odlično očuvano. On se zahvalio se preduzeću „Čistoća“ i Opštini Herceg Novi na gostoprimstvu i prijateljstvu i istakao da će se dobra saradnja nastaviti.
Najuspješnijim učesnicima likovnog i književnog konkursa “Naša mila Boko” na temu “Priče kapetana” sinoć su u dvorani Park – Herceg Novi dodijeljene nagrade.
Na književnom konkursu koji je bio namjenjen učenicima viših razreda osnovnih škola u Hereg Novom, pristigla su 38 rada.
Tročlani žiri u sastavu Dejan Đonović, glumac i dječiji pisac, Stevan Koprivica , dramaturg i direktor JUK Herceg fest i profesor književnosti Ana Zambelić Pištalo su odlučili da je Maša Niković iz OŠ” Ilija Kišić” iz Zelenike najuspješnije dočarala priče kapetana.
JUK Herceg fest Mašu nagrađuje tebletom Lenovo 3, a njenu mentorku. Profesoricu Tamaru Komar daruje vrijednom nagradom.
Prisutnima se obratio direktor JUK Herceg fest, g. Stevan Koprivica.
Na likovni konkurs, koji je bio namjenjen učenicima svih osnovnih škola u Boki Kotorskoj, pristiglo je 275 radova. Žiri u sastavu: galerista Ljiljana Marinović, profesorica likovne umjetnosti Ksandra Popović i konzervator i restaurator Goran Skrobanović su donijeli odluku da je prvu nagradu osvojio Savo Popović, učenik OŠ” Orjenski bataljon “ iz Bijele. Drugu nagradu Nikoleta Ćorović,a treću Zorana Dimitrijevski, obe iz OŠ” Veljko Drobnjaković” iz Risna.
Kapetan Tomo Katurić je tradicionalno darivao po 100 $ i slikarski pribor za autorima najuspješnijih radova, dok je JUK Herceg fest mentoru prvonagrađenog učenika, profesorici Aleksandri Ćorović obezbijedio vrijednu nagradu.
Posebni izaslanik pape Franje, poljski nadbiskup Henrik Hoser, stigao je u Sarajevo kako bi stekao što bolji uvid u pastoralni rad u Međugorju, osobito o potrebama hodočasnika.
Razgovarao je s brojnim crkvenim uglednicima u Sarajevu, a očekuju ga i u Međugorju gdje bi se trebao susresti s franjevcima. Pred sadašnjim je Papom odluka o rješavanju statusa Međugorja. Nakon što je proučio rad Povjerenstva koje je osnovao papa Bendikt XVI. – Vatikan, čini se, ne može ignorirati ono što se u Međugorju događa.
Pred Papinim izaslanikom, poljskim nadbiskupom, opsežan je posao. Zasad ne komunicira s medijima. Naime, iz Apostolske nuncijature poručili su da će se novinarima obratiti kada završi svoju misiju, a to bi moglo trajati mjesecima.
U nedavnom intervjuu za portal Aleteia poljski je nadbiskup, uz ostalo, istaknuo: Nije prvi put da Crkvi treba vremena za donošenje odluke, pogotovo što su ova Marijina ukazanja znatno drukčija od prijašnjih. Osim toga, to pitanje neće ništa promijeniti u crkvenom nauku o marijanskom štovanju.
Papinu izaslaniku primarna je zadaća provjeriti jesu li hodočasnici dobro pastoralno praćeni. Tek će se poslije rješavati status Međugorja kao svetišta, a zatim bi na red trebala doći i ukazanja. Prema mišljenju umirovljenog svećenika, člana prvog Povjerenstva za Međugorje, to se neće dogoditi za života vidjelaca, a vjerojatno ni za života ovoga Pape.
Međugorje godišnje posjeti između dva i dva i pol miliona hodočasnika iz cijeloga svijeta te se ubraja među najveća katolička hodočasnička mjesta. Upravo iz tog razloga Crkva želi hodočasnicima omogućiti dobru pastoralnu skrb neovisno o vjerodostojnosti ukazanja.
Predstavnici hrvatskih otoka zajedno s predstavnicima ostalih europskih država u utorak su u Briselu potpisali Deklaraciju o pametnim otocima kojoj je do sada pristupilo više od 200 europskih otoka od Baltika i Sjevernog mora do Sredozemlja.
Inicijativa “Pametni otoci”, pokrenuta po uzoru na inicijativu Evropske komisije “Pametni gradovi i zajednice”, za cilj ima učiniti otoke uključivim i uspješnim zajednicama te u tom smislu potiče na poduzimanje konkretnih koraka u smjeru osvještavanja o klimatskim promjenama i izgradnje primjerenih rješenja na lokalnim razinama, korištenje pametnih tehnologija koje će osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima i infrastrukturom, uvođenje održivog transporta, smanjenje i ponovnu upotrebu otpada, jačanje socijalne inkluzije i edukacija lokalnog stanovništa te sveukupnu promjenu prema održivom i odgovornom turizmu svih oblika, priopćili su ured Davora Škrleca i mreža”Pokret otoka”.
Događanje i svečano potpisivanje deklaracije organizirala je skupina europarlamentaraca, među kojima i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec (Zeleni). Škrlec je bio jedan od domaćina konferencije pod nazivom “New pathways for European islands” (Novi putevi za europske otoke) i organizator sudjelovanja hrvatskih predstavnika.
Strategija Europske unije se jasno zalaže za energetsku tranziciju i pametno korištenje resursa, razvoj cirkuralne ekonomije te održivi razvoj ruralnih i manje razvijenih područja, ističe se u priopćenju ureda zastupnika.
“Pristupanje Deklaraciji veliki je korak za hrvatske otoke na putu prema energetskoj tranziciji, korištenju pametnih tehnologija i obnovljivih izvora energije te borbi protiv iseljavanja. Deklaracija je ključan doprinos politikama Europske unije koja u sklopu zakonodavnog paketa Čista energija za sve građane priprema i posebnu inicijativu vezanu za energetsku tranziciju i održivi razvoj europskih otoka. S obzirom na malteško predsjedanje Europskom unijom, otocima se želi dati posebno mjesto kada je riječ i o borbi protiv klimatskih promjena. Otoci su bogatstvo svake države, a Hrvatska u tom smislu ima veliki potencijal. Važno je stoga da naše otoke učinimo primjerima dobrog upravljanja koje uključuje pametno gospodarenje otpadom, ekološku poljoprivredu i proizvodnju, razvoj održivog turizma i dobru povezanost tijekom cijele godine. Jedino tako možemo stvoriti nova radna mjesta i zaustaviti negativan trend iseljavanja. Izuzetno mi je drago što su to prepoznali mnogi gradovi i općine na našim otocima stavljajući danas svoj potpis na Deklaraciju”, izjavio je zastupnik Škrlec te pozvao i ostale da se priključe inicijativi.
Narednih dana biće će sunčano i natprosječno toplo. Ipak, prve dane aprila, po svemu sudeći, obilježit će južina, a u nedjelju ili ponedjeljak je moguća i kiša.
Danas nas očekuje sunčano i još toplije vrijeme. Na sjeveru, tokom jutra, po kotlinama kratkotrajno moguća magla ili sumaglica.
Vjetar povremeno umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 11, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.
Četvrtak:
U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 13, najviša dnevna od 9 do 25 stepeni.
Fregata Kraljevske ratne mornarice HMS ,,Monmouth“ (F-235), koja je juče uplovila u Luku Bar, gdje će se zadržati do 31. marta, sinoć je ugostila Bokeljsku mornaricu.
Bokeljska mornarica
Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, Ian Viting (Ian Whitting) i komandant HMS ,,Monmouth“, kapetan fregate Ian Fizi (Ian Feasey) priredili su prijem na kojem su prisustvovali i predstavnici Bokeljske mornarice Kotor kao počasni gosti.
Prijem za Bokeljsku mornaricu
Naime, ambasador Viting je, oduševljen nastupom Bokeljske mornarice Kotor prilikom proslave 850. godina posvećenja katedrale Svetog Tripuna i kao poštivalac tradicije duboko ukorijenjene u engleskom mentalitetu, preporučio kapetanu Fiziju da pozove Mornaricu na prijem kao počasne goste.
Prijem za Bokeljsku mornaricu
Predstavnicima mornarice je ukazana čast da, postrojeni zajedno sa odredom kraljevske mornarice, učestvuju u ceremoniji spuštanja zastave.
Izlov ribe na moru jedno je od najstarijih zanimanja lokalnog stanovništva u Bokokotorskomzalivu, ali i pored višjevekovne tradicije malo je pisanih tragova o istorijatu i tradiciji ribarstva u Boki. Upravo to je bio povod da se ovom tematikom bavi tim naučnika sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore,Ana Pešić, Mirko Đurović i Aleksandar Joksimović, kao i Slobodan Regner iz Centra za multidisciplinarne studije u Srbiji.
U nastavku prikazujemo, slikom i riječju, „razglednicu prošlosti“, odnosno neke od najzanimljivijih prepričanih djelova naučnog rada „Istorija ribarstva u Bokokotorskom zalivu i tradicionalni tipovi ribarstva“. Rad daje pregled istorijskog razvoja osnovnih tipova ribolova u proteklim vjekovima, opis barki i ribolovnih alata, kao i promjene socio-ekonomskih i društvenih odnosa u ribarstvu.
Osnovna poruka rada je da tradicionalni vidovi ribarstva, uz očuvanje ribljeg fonda, mogu biti ne samo izvor zdravog ulova iz mora već i atrakcija za turiste i upotpunjavanje turističke ponude Crne Gore.
Tipovi barki
U Boki su se upotrebljavale iste barke kao i u Dalmaciji: leut, gaeta, guc i svjećarica, koje naučnici detaljno opisuju. Sve su međusobno slične samo se razlikuju po veličini. I danas se u mandraćima Boke mogu naći drvene barke stare blizu ili preko 100 godina. Pri gradnji barki upotrebljavala se najviše hrastovina, zatim borovina, drvo murve, bukovina i jelovina. Pokretale su se pomoću vesala, a na svako veslo dolazio je po jedan veslač.
Tipovi barki
Zbog dužeg trajanja ribari su, između ostalog, barke “katramavali” – „sve unutrašnje strane barke mažu se vrelim katranom, što češće to bolje, samo se gornji deo palube nije premazivao ni sa čim“.
Ribolovni alati
Od ribolovnih alata u Boki su se koristile mreže, parangali, osti i vrše. Neki od ovih alata su i danas u upotrebi. Naučnici su detaljno opisali sve alate, njihovu upotrebu i razvoj kroz vrijeme, kao što je lov mrežom potegačom, čije izvlačenje na “ribarskoj posti”, dio mora i obale gdje ribari, spuštaju i izvlače mreže, je i danas atrakcija za turiste.
„Značaj ribolova mrežama potegačama prepoznat je u Strategiji razvoja ribarstva Crne Gore gdje je navedeno da će se raditi na očuvanju ovog tipa tradicionalnog ribolova na principima održivog razvoja tako što će se izraditi plan upravljanja za upotrebu mreža potegača“, navodi se u naučnom radu.
Ribolovni alati
Odnosi u ribarstvu
Ribari su obavljali ribolov pojedinačno ili su se udruživali u družine. Ribarsku družinu činili su “patrun”- imućniji ribar, vlasnik barke i ostali ribari, njih od šest do dvadeset, uglavnom članovi šire “patrunove” familije” i ribari iz mjesta. Sa ribarima su išli u lov i njihovi sinovi, jer se ova profesija prenosila sa generacije na generaciju. Svaki ribar u družini imao je svoje zaduženje, a na osnovu zaduženja se dijelila i zarada.
Riba se prodavala direktno iz barke koja je plovila lagano uz obalu a ribari su dozivali kupce sa uzvicima “ribe, ribe”. Drugi način prodaje bio je na “peškariji” (pijaci) koje su postojale u Kotoru, Risnu i Herceg Novom, gdje je svaki ribar imao svoje određeno mesto za prodaju. Riba je na “peškariji” morala biti sortirana po vrstama i spakovana u kašete, a kontrolisana od strane opštinskog ljekara.
Ribari u Boki Kotorskoj – foto IBM
Nekada je svako mjesto u Boki imalo “patrune”. Interesantna je bila družina Boža Jančića sa Njivica u čijoj družini su lovili i ženski članovi porodice.
Ovo je rijedak slučaj da su žene učestvovale u ribolovu, njihov posao je uglavnom bio soljenje ribe, krpljenje i pletenje mreža. Žene iz Bigove su bile zadužene za prodaju ribe koju su nosile na “peškariju” u Kotoru na leđima ili na magarcima.
Početkom XX vijeka ribari počinju da se udružuju u zadruge, ali usljed naglog razvoja pomorstva, turizma i industrije, gase se zadruge i ljudi okreću zanimanjima koja donose sigurnu novčanu zaradu.
Danas u Bokokotorskom zalivu postoji samo zadruga u Baošićima pod nazivom Kiril Cvjetković. Profesionalnim ribarstvom bavi se daleko manji broj porodica. Sve je manji broj ribara koji danas upotrebljavaju tradicionalne ribarske alate.
Ribari u Boki
Svega dvadesetak ribara na području čitavog zaliva upotrebljava mrežu potegaču, nekolicina njih mrežu ričak. Kako bi se upotreba ovih tradicionalnih alata omogućila i u budućnosti neophodno je obezbijediti zaštitu ribljeg fonda. Zaliv je u određenoj mjeri danas zaštićeno ribolovno područje, uz prateće zakone i pravilnike, koji moraju biti usklađeni sa Evropskom zajedničkom politikom ribarstva
Upravljanje resursima ribarstva u Crnoj Gori zasniva se na principima održivog ribarstva kako bi se spriječio prelov određenih vrsta i poremećaj cjelokupne ekosistemske zajednica.
„Tradicionalno ribarstvo, kao stil života u Boki, nas obavezuje da upravo ova aktivnost bude razglednica prošlosti sačuvana za nove generacije“, zaključuju potpisnici ovog naučnog rada.
Autori se zahvaljuju tradicionalnim ribarima Boke, od kojih su putem intervjua, ali i putem starih fotografija, došli do dragocjenih podataka o ovom kulturološko-istorijskom načinu života, u želji da ih otrgnu od zaborava.
