Opštinski odbor Organizacije boraca NOR-a – jugoslovenska opcija iz Tivta, zvanično je danas otvorio svoju kancelariju koju mu je dodijelila lokalna uprava najmanjeg bokeljskog grada. Kancelarija površine 12 kvadrata nalazi se na Trgu Dara Petkovića, odmah pored kancelarija tivatske organizacije Udruženja boraca NOR-a i antifaštista, koja važi za DPS-u blisku NVO.
UBNOR-u Opština Tivat godišnje daje redovnu dotaciju od devet hiljada eura, ali će ove godine i OBNOR dobiti novac uz gradske kase u iznosu od pet hiljada eura.
„Zahvaljujem gradonačelnici dr Snežani Matijević (DPS) koja je još na početku svog mandata, našla vremena da nas primi na sastanak i obeća nam riješavanje nekih od naših problema, a evo vidimo da je obećanje i ispunila. Hvala joj što je i ovim potezom pokazala da je gradonačelnica svih građana.“- kazao je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan, pozdravljajući goste okupljene oko stare jugoslovenske trobojske sa petokrakom. Među njima su bili predstavnici OBNOR-a Herceg Novog, Kotora i Budve, predsjednik UO Matice Boke
Željko Komnenović, sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske jerej Mijajlo Backović, čelnici Demokrata Tivta Vladimir Arsić i Tivatske akcije Mirko Kovačević, te predstabnici lokalne uprave – potprednik Opštine Ilija Janović (HGI) i sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti mr Dubravka Nikčević (DPS).
Brguljan je kazao da OBNOR njeguje tekovine opštejugoslovenske borbe za slobodu u Drugom svjetskom ratu 1941-45 i socijalistilke revolucije, te da ta NVO tokom godine redovno obilazi 12 spomen obilježja i grobova palih borava na području Boke Kotorske i dva na području BiH. Tivatski OBNOR do sada je izdao i tri knjige o događajima na ovom podrulju tokom Drugog svjetskog rata, odnosno o palim tivatskim rodoljubima po kojima nosi imena pet domova kulture na području te Opštine.
U okviru projekta „Tina Modoti – između umjetnosti i politike“, crnogorskoj publici premijerno će biti predstavljeni radovi jedne od najistaknutijih fotografkinja 20. vijeka, Tine Modoti.
Svečano otvaranje izložbe zakazano je za četvrtak 18. maj, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu sa početkom u 20 sati. Izložbu organizuje NVO Kulturni most iz Podgorice a na otvaranju će govoriti Luiđino Smiroldo, potpredsjednik te NVO.
Postavka u najvećoj mjeri obuhvata radove koji su nastajali u Meksiku, zatim nekoliko ostvarenja iz Berlina, kao i aktove i portrete Tine Modoti, a koje su radili čuveni Edvard Veston i anonimni fotografi.
Crno-bijeli opus fotografija sadrži prikaze arhitekture, predmeta, meksičkog stanovništva i svakidašnjice, radničkih protesta i parada, kao i istaknutnih umjetnika, intelektualaca i političara vremena u kojem je živjela. Veliki broj radova ove umjetnice i političke aktivistkinje spada u ikone svjetske fotografije – njena ostvarenja objavljena su i razmatrana u gotovo svim stručnim publikacijama i dio su kolekcija najprestižnijih svjetskih muzeja i umjetničkih institucija.
Članovima Maslinarskog društva Boka (najmanje 5 godina) omogućeno je da dođu do prvoklasnih sadnica masline po cijeni od 2€/kom koje su nabavljene iz rasadnika u Metkoviću, a doniralo je MPRR, a prednost su imali oni koji su sadili više od 100 kom.
Porodice Jovetić iz Radanovića i Vujović iz Pelinova, prošle jeseni i ovog projeća zasadile su preko 400 maslina i planiraju sadnju još 200 komada.
Jovetići, Miro i Sonja zasadili su na dvije parcele oko 200 sadnica i vratili u život dvadesetak starih maslina. Vujovići, među najjačim poljoprivrednim proizvođačima iz Pelinova, dodali su na svojih 200 starih maslina i novih 200. I jedni i drugi planiraju zasaditi još po 200 sadnica, za što se Društvo obavezalo da im obezbijedi sadnice za jesenju sadnju.
Pomislićete da to nije neka cifra, naročito ne u poređenju sa pojedinim maslinarima u Ulcinju i Baru a već o onima u Hrvatskoj da ne govorimo. Da, složićemo se sa vama ali samo djelimično
Maslina
U našem slučaju, treba ipak, sagledati i nekoliko važnih činjenica koje su uslovile slabljenje razvoja maslinarstva i poljoprivrede, na ovom prostoru:
1. Površina obradivog zemljišta, u sukom pojasu između mora i planina u priobalju Boke Kotorske su ograničene.
2. Zemljišni posjedi, baš kao i prije deset i dvadeset godina usitnjeni su, rasuti i nepovezani, djelom zahvaljujući i kontinentalnom pravu po kome se nasljeđuje zemlja. Malobrojna seoska domaćinstva većinom su staračka, ekonomski i radno istrošena.
3. Neriješeni imovinsko pravni odnosi između vlasnika a još više nedopustive, katastrofalne greške Uprave za nekretnine prilikom premjera i katastarske uknjižbe (što je danas preskupo i gotovo neizvodljivo pojedinom vlasniku da ispravi) a svakako bi morala biti obaveza ove službe.
O nepokretnoj imovini onih vlasnika koji iz bilo kog razloga (život u inostranstvu, staračka domaćinstva, nn vlasnici…) nisu pravovremeno reagovali i da ne govorimo.
A ko je mogao reagovati u periodu od godinu dana po usvajanju ovakvog, iskrivljenog, netačnog premjera iz 1997godine u vrijeme kada se još osjećao rat na ovim prostorima, kada se ni posljedice najveće greške ikada, nisu još mogle sagledati, kada su ljudi bili na ivici siromaštva, a mnogi nisu ni bili u zemlji ili nisu znali za svoje posjede (mnogi ni sada ne znaju što je njihovo a što je to njihovo a nije njihovo).
Naravno, sada bi za pokušaj ispravke nepravde, pojedinac morao pokrenuti sudski postupak, platiti preskupe takse za zahtjeve toj istoj službi koja ga je obespravila, platiti sve sudske troškove i enormne troškove za nova mjerenja (koja su prema mom saznanju danas, gotovo pedeset puta preciznija nego onda kada se radilo na brzinu).
Pitanje je bi li Država, kako stoji na svakom listu nepokretnosti, zaista stala iza njega. A i kako bi, kada sama stoji iza netačnog premjera.
4. Maslinjaci u Boki su se nalazili na najljepšim pozicijama, što je rezultiralo ekspanzijom izgradnje ovog područja u cilju razvoja projekata od opšteg? interesa.
Mnogo je manje interesovanje, naročito zapadnog svijeta, bilo za područje Bara i Ulcinja, zbog čega je procenat devastacije maslinjaka i poljoprivrednog zemljišta u tom području bio značajno niži nego u Boki, gdje je ”građevinski” turizam cvjetao.
U posleratnom periodu od dvadesetak godina unazad, ”vještim ekonomsko-političkim potezima”, stanovništvo je dovedeno do ivice siromaštva, kada su se, “neočekivano” otvorila rajska vrata prodaje imovine, sa razvojem industrije u perspektivi, a onda ipak, samo privrede i to u zonama gdje je ranije bila razvijena poljoprivreda.
Tako je neslavno završila i poljoprivreda Grblja.
Maslina
Na javnoj raspravi u Kotoru ( 2012.godine), u jednom od dokumenata DUP, PUP ili ko više zna koji UP, na strani koja se dotiče poljoprivrede, navedeno je u kratkoj rečeničkoj konstrukciji, da je prostor od Jugodrva (mještani su ga nazvali po prvom salonu namještaja Jugodrvo) do plaže Jaz, proglašen za privrednu zonu jer je ,,procijenjeno da Grbalj (nekada žitnica Boke) nema kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju.” Samo toliko. To je valjda trebalo da opravda već izgrađen veliki broj privrednih objekata u Grbaljskom polju niču.
Autor teksta je na istoj Javnoj raspravi tražila (bez uspjeha) riječ, kako bi izrazila neslaganje sa ovom konstatacijom i sugerisala predlagaču da makar izmijeni ovu svoju ”procjenu” u ,, nema interesovanja za poljoprivrednu proizvodnju.
Ipak obrađivač iz Podgorice bolje zna od nas mještana što nama terba. Ne kažem da ni mi sami nismo doprinijeli ovakvoj situaciji, jer niko nije upisivao masline ili poljoprivredne površine, već je svako nastojao da ucrta neki objekat. Ali i ovo zašto, ima svoje zato.
Što zbog čistog preživljavanja, što zbog nemogućnosti plaćanja silnih poreza na imovinu, neki i zbog želje da egzistenciju za sebe i svoju porodicu obezbijede na lakši način, u nedovoljno iskorištenoj turističkoj djelatnosti, dosta se toga prodalo. Napustitli smo, ne samo poljoprivredu kao djelatnost, već i ognjišta svojih predaka. Obezvrijeđena i omalovažavana poljoprivreda, brzo je izgubila bitku sa modernim trendovima u biznisu, koji ne trpe blato, balegu, znoj…Tako su Rusi, Irci, Englezi i drugi (možda ćemo tek za dvadeset ili više godina saznati ko su stvarni vlasnici ove imovine), kojima nekretnine u Baru i Ulcinju nisu bile atratktivne, došli do najljepših nekretnina u priobalnoj zoni, često i uz samu vodu i odmah ozidali svoje posjede.
Maslina – sunsetAli, to je, iako ne zauvijek, vratilo narod Boke u život. Najpametniji su uložili u neku djelatnost, rijetko proizvodnu najčešće turističku, mnogi su najzad malo proživjeli a neki, ne znamo. Rijetki su uložili u poljoprivredu. Za pohvau su brojni pomorci, oni koji su teško stekli svoje penzije po dalekim morima ali i oni, na našu radost, mladi koji svoju zaradu žele uložiti u svoje selo, obnoviti ognjišta i stare maslinjake pa, što da ne, iskoristiti ove resurse i za razvoj porodičnog biznisa u turistizmu.Ipak, sve je više ljudi, penzionera ali i mladih koji se žele vratitit na selo, obnoviti domaćinstva, modernizovati proizvodnju i nastaviti tamo gdje su započeli njihovi preci. To je međutim, zahtjevno i prije svega preskupo. Opterećeni svim ovim poteškoćama, mladi shvataju da do sopstvenog hleba na ovaj način, neće doći ni brzo ni lako, naročito ako se uzme u obzir i nekonkurentnost domaćeg proizvoda što baš ide na ruku uvoznicima hrane.Zato, svakog ko se želi ozbiljno baviti proizvodnjom zdrave hrane, trebalo bi oberučke dočekati i podržati u tome najviše što se može, na svim nivoima odlučivanja, bez razlike.
Umjesto toga, silne inspekcije (kaznene ekspedicije) neprestano nadiru sa svih strana u Kotor, naročito u ljetnjim mjesecima. Blago preprodavcima, njima ne mogu ništa, oni imaju sve crno na bijelo, da su kupili proizvod na terminalu.Mlin za masline
Zbog svega ovoga, proizvodnja je nestabilna, pada sve niže, mnogi odustaju i svoje snage, ako ih još imaju, preusmjeravaju na izgradnju objekata za izdavanje, malo ih je koji su uspjeli svoj proizvod vezati za turističku ponudu, a kvalitet proizvoda je mnogo bolji nego prije nekoliko godina.
Procedure za registraciju, dobijanje svih potvrda i dozvola za iznošenje proizvoda na pjacu, traju. Govorimo o strogoj kontroli proizvoda, u tome slijedimo evropske propise. Da, obavezno. U pitanju je hrana i zdravlje potrošača.
Ali pitam se, da li svi oni Italijani, Francuzi i ostali, koji svakog dana u drugom selu ili trgu prodaju svoje proizvode na improvizovanim pijacama imaju sve potvrde i dozvole? A tek na lokalnim manifestacijama gdje se jede, pije i proba sve što je iznijeto na štandove?
Ooo, pa to je ipak, samo stara Evropa koja, kao i uvijek, trenira strogoću na prostoru Balkana.
Ako se nekome učini da tekst ne prati naslov, neka mi oprosti, ipak je ovo stanje koje nas stalno prati, zagorčava život nama seljacima, ne dopuštajući nam da zadržimo ni onaj nivo proizvodnje od prije dvadesetak godina već, polako ali sigurno, eliminiše jednog po jednog lokalnog proizvođača, u korist nakupaca i uvoznika hrane.Da govorim istinu, utvrdićete i sami, odlaskom u subotu na čuvenu Kotorsku pjacu, na kojoj je sve manje prepoznatljivog domaćeg proizvoda i prodavačica iz Grblja koje su strani turisti posebno pamtili po njihovim pletnicama oko glave, nabranim crnim kotulama i travesama, crnim crevljama (gomačama) i bijelim košuljama sa zlatnim pucima, zbog čega one čine i posebno kulturno nasljeđe Boke (o tome treba da razmisli i TO).O tome, kako je ova pjaca izgledala prije trideset godina kada su na nju, svoje proizvode zajedno iznosile Konavljanke i Grbaljke, ne treba ni govoriti.
Teško je to i zamisliti ovim, ”sada i odmah” biznisnismenima.
Maslina
Ili su možda,vlastodršci, uz stručnu podršku izrađivača raznih …UP-ova iz Podgorice, smatrali da je za ”napredak” Kotora, ekspanzivni caffe-souvenir turizam, projekat od opšteg značaja zbog koga vrijedi probiti i stare gradske zidine te nas stoga, sve moraju prosvijetliti, pokazati nam da život teče i bez naše saglasnosti što će se, sigurno i potvrditi kada nam oduzmu pravo na život kakav je bio prije njihovog uzdizanja na nivo kadija.
E, upravo zbog svega toga, treba snažno, svim raspoloživim sredstvima, podržati povratak poljoprivredi i selu, motivisati mlade da razvijaju mala porodična preduzeća, da obnavljaju maslinjake i proizvode zdravu hranu i da pri tome, od toga mogu izdržavati sebe i svoju porodicu afirmišući i selo i poljoprivredu i opštinu u kojoj žive.
Da vrate izgled i funkciju selu i zdrav život u porodicu. Treba pohvaliti sve, koji ulažu veliki trud i sredstva a samo oni, koji iz divlje šume oslobađaju stara stoljetna stabla masline i oni koji od zapuštenog zemljišta čine prelijepe maslinjake, znaju kolika je cijena tog poduhvata ali i koliko je veliko zadovoljstvo pri pomisli: kako bi ponosan bio moj djed, da može vidjeti sve ovo./Vesna Đukić – MD Boka/
Dobra hrana, dobro vino, dobra zabava. Sve to čeka vas na Festivalu Taste the Mediterranean/Okusi Mediterana!, u Šibeniku i okolici, od 1. do 4. juna. Četvrto izdanje gastronomske manifestacije, koja je postala nezaobilazni sastanak svih ljubitelja mediteranske hrane, i ove će godine okupiti vrhunske strane i domaće chefove, sommeliere, stručnjake, novinare…
Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran! predstavlja mediteransku kulturu življenja, a posebno gastronomiju i autohtone proizvode, te promovira Šibenik i okolicu kao poželjnu gourmet destinaciju. To je jedini festival u Hrvatskoj koji okuplja toliki broj vrhunskih stranih i domaćih kuhara, sommeliera, umjetnika, novinara, te zaljubljenika u dobru hranu. A svi zajedno uživaju u dijeljenju iskustava i slasnih trenutaka.
U četiri festivalska dana održat će se mnoštvo zanimljivih radionica, kulinarskih i slastičarskih prezentacija otvorenih široj publici, ali i profesionalnim kuharima, ugostiteljima i učenicima TUŠ-a.
Gasto – Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran
Deset najboljih šibenskih restorana i konoba uključilo se u ovogodišnji program, te će za vrijeme Festivala posluživati lokalna mediteranska jela i vina po prigodnim cijenama. Prepoznat ćete ih po plavo-bijelim balonima s oznakama Taste the Mediterranean.
Na jedinstvenoj lokaciji Manastira Krka, u NP Krka, prvog dana Festivala, WSET sommelier Mira Šemić vodit će vas kroz degustaciju vrhunskih vina, a u petak će se na Roškom slapu održati cooking show majstora japanske kuhinje s mediteranskim štihom, chefa Ippeia Uemure.
Gasto – Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran
Na ekskluzivnoj večeri, u petak navečer, u marini Betina, na Murteru, imat ćete priliku kušati spoj francuske i istarske kuhinje, u izvedbi dvije velike dame gastronomije: parižanke Flore Mikula i zagrebčanke Vesne Miletić.
Dok će u nedjelju, u čuvenoj konobi Opat, u NP Kornati, mladi chef Ante Božikov ponuditi bogatstvo okusa i mirisa svojih jela. Mjesta su ograničena pa je večere i ručkove potrebno rezervirati putem web stranice www.tastethemediterranean.eu
U organizaciji NIP Art Press iz Budve, u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, otvorena je samostalna izložba slika, akademske slikarke Dijane Lazović iz Budve.
Umjetnica se predstavila sa 15 radova većeg fornata iz ciklusa Zagrljaji II, radjenih u kombinovanoj tehnici.
Dijana Lazović, umjetnica već po samom ini ono što je najprirodnije, nastavlja da pliće predju it ka priču o ljubavi, slikajući, upravo onako, kako je i načinjena, snažno, duboko i ukupno, kazala je pored ostalog, otvarajući izložbu Lazovićeve, diplomirana grafička dizajnerka SANDRA DJURBUZOVIĆ iz Budve. Okuplja na svojim platnima ljubav. Najčešće čvrstim zagrljajem, koji onda dvije duše pretače u jednu, a potom, tako slivene, one radjaju nastavak, svoje dijete, kazala je Djurbuzović. Ona je istakla, da kompaktno formirana kompozicija, sačinjena od spleta, strašnih, odlučnih i bezbroj malih, delikatnih linija, te slojevito i znalački rasprostranjenih nanoos boja, načas, nepropusno zgusnutih, a onda sjajno lavirano, lako pretočenih bjelini podloge, otkriva nam raskoš svoje slikarske i cratačke vještine, al ii nameće misao da stojimo ispred djela jednog grafičara i vajara…..
Sa Izložbe
Dijana Lazović je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu (Italija), u klasi profesora Italo Bressan, a član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), od 2013. godine.
Do sada je imala 10 samostalnih i više zajedničkih izložbi u zemlji i regionu.
Samostalna izložbu DIJANE LAZOVIĆ, u galeriji QUEEN u Bečićima, biće otvorvoreana, do 1. juna, saopšteno je od starane organizatora, budvanskog ART-PRESS-a.
U nastavku aktivnosti na podršci obrazovnim institucijama, a u cilju unapređivanja informatičke pismenosti mladih, kompanija Adriatic Marinas d.o.o. donirala je računarsku opremu u vrijednosti od 7.600 eura OŠ Drago Milović iz Tivta.
Nova IT oprema u računarskoj učionici pružiće veću dostupnost informacijama, mogućnost istraživanja na njihovim domaćim zadacima i projektima, i omogućiti primjenu novih znanja iz informatike koja je dominantna u njihovoj svakodnevici, od informisanja do zabave. Informatička pismenost jedna je od osnovnih pismenosti savremenog društva. Neophodno je uvesti digitalne tehnologije u zivote malisana sto ranije i ustoliciti kompjutere kao dio njihove osnovne edukacije – kazao je senior IT menadžer u Porto Montenegru Predrag Milutinović.
Vrijednom donacijom IT opreme, opremljena je još jedna računarska učionicu, a u zbornici će biti zamijenjeni stari monitori.
Koristim priliku da istaknem da je Adriatic Marinas dugogodišnji prijatelj škole, koji pomaže unapređenju kvaliteta obrazovanja od najranijih školskih dana. Tako je u prethodnom periodu renovirana školska biblioteka u multimedijalni, savremeni prostor sa televizorom,
opremljen kabinet muzičkog, a kompjuter i štampač/skener/kopir donirani su za područnu jedinicu OŠ “Drago Milović” u Donjoj Lastvi. U ime svih kolega i učenika, iskreno se zahvaljujem timu AM-a koji je cijeneći značaj uvođenja savremene tehnologije u nastavu donirao 11 računarskih konfiguracija, istakla je direktorica OŠ Drago Milović, Ružica Lazarević.
Tridesetak izviđača Izviđačkog odreda „Nikola Đurković“ iz Tivta u nedjelju je prošlo jednu od ukupno šest dužih pješačkih staza na brdu Vrmac. Tokom sedmočasovne ekspedicije, oni su tom prilikom obišli više arheoloških i kulturno-istorijskih lokaliteta na Vrmcu, a koji su sadržani u nedavno prezentiranom Elaboratu o zaštiti i valorizaciji tivatskih arheoloških lokaliteta, koga je izradila Opština.
Vodič mladim izviđačima bio je Dragan Rajčević, jedan od najboljih poznavalaca Vrmca i pasionirani istraživač tivatske prošlosti, a koji je bio i član Radne grupe za izradu Elaborata. On je tom prilikom članovima IO „Nikola Đurković“ govorio o istorijatu Tivta i detaljima u vezi obiđenih kulturno-istorijskih lokaliteta.
Vrmac – foto Z.N
Cilj ove aktivnosti je popularizacija, kako samih pješačkih staza, tako i vrijedne kulturne baštine na prostoru brda Vrmac, a koje bi uskoro trabalo da i formalno bude zaštićeno kao Park prirode.
Povodom „Noći muzeja”, u Zavičajnom muzeju u Baru – Dvorac kralja Nikole, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, u saradnji sa JP Kulturni centar Bar, organizuju izložbu „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“, autorke Radmile Adžić, stručne saradnice za kulturno-istorijsko nasljeđe u JPNPCG.
U četvrtak, 18. maja, sa početkom u 20 sati, izložbu će otvoriti Draginja Radonjić kustos-istoričar Zavičajnog muzeja, dok će se ispred Nacionalnih parkova Crne Gore obratiti direktorica Azra Vuković, kao i autorka izložbe.
JPNPCG je na konkursu Ministarstva održivog razvoja i turizma Sva čuda Crne Gore dobilo prvu nagradu u „B“ kategoriji za projekat Valorizacije potopljenog parobroda Skenderbeg. S tim u vezi, Nacionalni parkovi Crne Gore su u cilju prezentovanja istorijata i razvoja plovidbe i tradicionalnog ribolova na Skadarskom jezeru, štampali prigodan katalog i organizovali izložbu.
Na izložbi će biti prezentovani brojni predmeti iz zbirke JPNPCG koji simbolišu plovidbu i tradicionalni ribolov na Skadarskom jezeru. Uz prateće tekstove, posjetioci će imati priliku da pogledaju vrijedne fotografije raznih plovila koji su saobraćali po Jezeru od kraja XIX do osamdesetih godina XX vijeka, kao i stare fotografije o nekadašnjem načinu ribarenja na ovim prostorima.
Skadarsko jezero
Povodom svečanog otvaranja izložbe biće upriličen prigodan program uz kamernu muziku duo violina i harmonika i duo gitara, te performans vještine pletenja ribarske mreže.
Izložba Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru biće otvorena do 28. maja.
Dokumentarna izložba “Svadbeni spomenar Paštrovića” autorke dr Mile Medigović Stefanović biće otvorena u srijedu 17. maja s početkom u 20 sati u Kotor, Galeriji solidarnosti (Palata Pima).
Tom prilikom biće predstavljena i autorkina knjiga “Nevjesta u svadbenom krugu” (Beograd-Petrovac na Moru, 2016), o ženskom pismu i ulozi žene u tradicionalnoj paštrovskoj svadbi.
Izložbu će otvoriti i o knjzi govoriti Jelena Đurović, donedavna direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore, kao i Dušan Medin iz JU Muzeji i galerije Budve.
U muzičkom dijelu programa nastupiće profesori i učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz Budve, članovi hora ove škole, a uz klavirsku pratnju prof. Ninoslave Zlatković, te pod dirigentskom palicom prof. Katarine Popović. Biće izvedene dvije paštrovske svadbene pjesme: “Fatajte se bijele ruke” i “Kada putuju s djevojkom”. Publici će se predstaviti i solistkinja Isidora Novović (iz iste škole), koja će uz klavirsku pratnju prof. Zlatković izvesti tradicionalnu pjesmu iz Budve i Pastrovica “Koja je ono djevojka”.
Organizatori izložbe su OJU Muzeji Galerija solidarnosti i Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića “Drobni pijesak” iz Beograda.
Ovo je prvo predstavljenje izložbe i monografije u Crnoj Gori, poslije premijernog predstavljenja u Etnografskom muzeju u Beogradu.
Izložba se može pogledati do kraja maja.
Promocija knjige
Izložbom “Svadbeni spomenar Paštrovića” otvara se jednu od mnoštva “škatulica” u bogatoj “škrinji” paštrovske kulturne baštine. Reprezentativnost kulturnog ambijenta čuva se u bogatim privatnim arhivama zavičajaca, pa je za ovu prigodu otkriven samo manji dio fotografija koje dokumentuju svadbene motive i mnoštvo pratećih detalja oko najznačajnijeg rituala u porodičnom životu Paštrovića. Na dvadeset panoa sa fotografijama, naslovljenih stihovima iz paštrovske svadbene lirike, kao i na zasebno uveličanim fotografijama, izožen je dio paštrovskog “spomenara” višestruko značajnog s aspekta etnografskog, antropološkog, umjetničkog, kulturnog i istorijskog. Zanimljivo je da će izloža prikazati vjenčanja Paštrovića tokom prve polovine XX vijeka, kako u rodnom kraju, tako i u Srbiji, Makedoniji i Sjedinjenim Američkim Državama Knjiga predstavlja drugo izdanje “Neveste u svadbenom krugu”, prerađene magistarske teze „Žensko pismo u svatovskim pesmama Paštrovskog primorja”, odbranjene na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1993. godine. Prvo izdanje objavio je Oktoih iz Podgorice i predstavio u Spomen domu „Crvena komuna” u Petrovcu na Moru povodom Dana opštine Budva 1995. godine. Ideju da se štampa novo izdanje potekla je od Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak”. Prerade i dopune u novom izdanju odnose se prevashodno na ijekaviziranje cijelog teksta, što je bila autorkina želja. Mila Medigović Stefanović (1948), je diplomirala na Grupi za južnoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na temu Žensko pismo u svatovskim pesmama Paštrovskog primorja , a doktorirala na Katedri za bibliotekarstvo. i informatiku u Beogradu. Radila je kao novinar, profesor , bibliotekar i direktor Narodne biblioteke u Kragujevcu. Bavi se književnom kritikom, eseistikom i kulturnom istorijografijom. Autor je nekoliko monografija i velikog broja naučnih i stručnih tekstova iz književnosti, bibliotekarstva i kulturne istorije i knjiga “Nevesta u svadbenom krugu” (1995), “Narodna biblioteka u Kragujevcu: 1866–2004.” (2005), “Jagodinsko bibliotekarstvo: 1851–2011.” (2011), “Uramljena ljetovanja: prilog turističkoj istoriji Paštrovića” (2013), “Bršljan uz kuću” (zbirka paštrovskih eseja i poezije, 2014), “Nevjesta u svadbenom krugu” (drugo izdanje, 2016), “Sanjivi svet od mesečine” (zbirka ženskih eseja, 2016) i “Muzički život Kragujevca 1835–1950.” (u pripremi, 2017). Sa Radomirom V. Ivanovićem priredila je knjigu Mihaila Lalića Međuratno književno stvaralaštvo: proza, poezija i kritika: 1935–1941. (2014). Autorka je dokumentarnih izložbi: “Biblioteka kuća vekova”, “Koncertni kodovi Kragujevca”, “Tragom ‘Koraka'”, “Liceum Knjažestva Srbskog (1838–1841)”, “Ljubišina pisma”, “Uramljena ljetovanja” i “Svadbeni spomenar Paštrovića”.
Redovna godišnja Skupština Evropske Konfederacije Udruženja kapetana (CESMA) održana je minulog vikenda u Rigi, glavnom gradu Letonije, a prisustvovao joj je i predstavnik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora, kapetan Vjeko Radimir.
Sa tog skupa upućen je poziv našoj državi da ako može, u maju naredne Crna Gora bude domaćin ovog značajnog međunarodnog stručnog pomorskog skupa.
Skupština u Rigi je okupila članovce CESMA iz 17 država, kao i predstavnike srodnih udruženja i predavače sa pomorskih fakulteta iz Švedske i Letonije, te predstavnike letonskih pomorskih vlasti.
“Razmatrana su mnoga pitanja iz oblasti pomorstva, bezbjednosti, kadrova u pomorstvu, implementacije savremenih uređaja sledeće generacije, te zaštite i kriminalizacije kapetana. Vođeno je više bilateralnih razgovora o iskustvima drugih država, kao i o koordinaciji sa pomorkim institucijama – od Međunarodne pomorske organizacije IMO, do lokalnih vlasti. Podržan je put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj Uniji i pozitivno ocijenjeno značajno prisustvo naših kapetana na najpoznatim svjetskim firmama. Primjećen je povratak Crne Gore na Bijelu listu EU vezno za certifikate u obrazovanju i pomorstvu”- kazao je kapetan Radimir, dodajući da je usvojena agenda nastupa predstavnika CESMA na međunarodnim konferencijama za ovu godinu i usvojen je budžet te organizacije.
Radimir je dodao da bi domaćinstvo godišnje Skupštine CESMA 2018, bilo veoma značajno za našu državu i pomorstvo i naglasio da su sussjedne države – Hrvatska , Slovenija, Italija i Bugararska, već bile organizatori po jednog takvog skupa. Dodao je da su na dvodnevnoj Skuoštini CESMA u Rigi pored ostaloga, vođene i stručne diskusije iz oblasti pravne zaštite kapetana u slučajevima nezgoda ili zagađenja mora, a detaljno je raspravljano o implementaciji projekata o smanjenju pisanih dokumenata na brodu, nesrećama tokom vježbi na brodovima, ISPS propisima i njihovom pojednostavljivanju, te drugim stručnim temama koje se tiču uloge zapovjednika broda u modernoj svjetskoj pomorskoj industriji.
