Tradicionalna proslava Gospe Peraške, uz čiju pomoć su Peraštani pobijedili Turke 15. maja 1654. godine, čija je silna vojska pokušala osvojiti grad, koja je ušla u istoriju kao jedinstven slučaj u Evropi, gdje je manje od stotinu građana Perasta pobijedilo više od hiljadu turaka, biće proslavljena danas.
U sjećanje na tu pobjedu ostao je običaj „gađanja kokota”, koji simbolizuje neprijatelja. Najbolji strijelac, onaj koji pogodi kokota, dobija šugaman – peškir na kojemu je obilježena godina bitke i datum gađanja. Po starom običaju pobjednik mora da časti građane barilom vina (60 lit).
U programu će učestvovati Bokeška mornarica i kotorska Gradska muzika.
Perast foto M.Marušić
Program proslave počinje defileom Bokeljske mornarice, 16,30 sati, koja će otplesati kolo ispred crkve Svetog Nikole u 17 sati.
Svečana sveta Misa je u 18 sati, i predvodit će je kotorski biskup mons. Ilija Janjić.
Nakon euharistijskog slavlja, slijedi „gađanja kokota”.
Crna Gora morala bi pod hitno da revidira nacionalni “Pravilnik o vrstama zvanja i načinu sticanja ovlašćenja pomoraca” i da ga uskladi sa zahtjevima međunarodne Konvencije o obuci, držanju plovidbene straže i sticanju zvanja pomoraca (STCW) – smatraju u Uniji pomoraca Crne Gore.
Ova NVO koja okuplja pomorce svih profila – od mornara i mazača do zapovjednika broda i upravitelja stroja, napravila je ocjenu stanja pomorstva u Crnoj Gori i predlog za njegovo unapređenje, a sa kojim je nedavno na sastanku u Podgorici, upoznala i čelnike Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP). Prema analizi Unije, stanje u našem pomorstvu nije na zadovoljavajućem nivou, a kao najveći problemi apostrofirani su nedostatak sinergije svih učesnika u sistemu obrazovanja, obuke i sertifikacije pomoraca, loša saradnja između državne administracije i ostalih zainteresovanih aktera u tom procesu – prvenstveno strukovnih udruženja pomoraca, nedostaje kapaciteta državne administracije da bi se kvalitetno ostvarila njena kontrolna i regulatorna uloga, kao i teškoće u zapošljavanju mladih pomoraca koji izlaze iz naših škola i fakulteta.
Crna Gora inače, prema zvanično nepotrvrđenim podacuima ima između 4,5 i 5 hiljada aktivnih pomoraca od kojih samo zanemarljiv broj plovi za domaće brodare, dok svi ostali rade za strane kompanije među kojima su i najveća imena svjetske pomorske industrije poput “Maersk Line”, “Mitsuia”, MSC Shippinga, CMA-CGM i druguih poznatih kompanija. Pojedini naši zapovjednici ili upravitelji, „glavni“ su na brodovima koji zajedno sa teretom koji prevoze, vrijede više od godipnjeg bruto-državnog proizvoda cijele Crne Gore. Prošle sedmice objavljeno je da je Evropska Unija zvanično priznala crnogorski sistem obrazovanja i izdavanja ovlašćenja pomorcima, čime su naši pomorvi nakon šest godina ponovno izašli na tzv. evropsku bijelu listu, pa se ponovno u svojstvu članova posade, mogu ukrcavati na trgovačke brodove koji viju zastavu neke od zemalja EU. Sve to ipak, nije riješilo brojne probleme koji karakterišu naš sistem obrazovanja i sertifikacije pomoraca, o čemu je i Unija pomoraca informisala čelnike resornog ministarstva.
Najjaci brodski dizel motor na svijetu MAN od 103.000 konja sa MSC MIRJAM
“Samo razumijevanje činjenice da je kvalitetan, kontrolisan i zaokružen sistem obrazovanja, obuke i sertifikacije pomoraca jedini garant uspjeha, može crnogorskom pomorstvu izboriti opstanak i prosperitet. Na tržištu pomorske radne snage, mi smo zemlja emiter i to ćemo uvijek biti. Izloženost konkurenciji je velika i ne smijemo je potcijeniti. Kvalitet je imperativ.”- stoji u dokumnetu koji je Unija proslijedila MSP. U tom udruženju smatraju da su partikularni intesi sticanja brze i lake dobiti od pojedinih segmenata toga lanca, učinili da naše pomorske obrazovne institucije i trening centri ne daju adekvatnu obuku i nastavu, a loše ispitne komisije i nemaran rad državne pomorske administracuije, često rezultiraju da pomorvci dobijaju sertifikate čiji kvalitet ne može izdržati eksterne provjere.
“Događaji nas konstantno pretiču, često kasnimo u implementaciji međunarodnih pomorskih pravila koja smo dužni primijeniti, ili ta pravila primjenjujemo na potpuno neadekvatan način. Sa jedne strane improvizujemo i pokušavamo uhvatiti „prečice“ za usvajanje potrebnih standarda (u čemu naravno ne uspijevamo), a sa druge strane ta pravila nerijetko pooštravamo iznad nivoa propisanih konvencijama, na koji smo kao zemlja potpisnica obavezni. Ne vidimo valjan razlog za to. Uobičajeno opravdanje koje nam se nudi je da se time želi očuvati kvalitet obrazovanja, obuke i sertifikacije pomoraca. Odgovorno tvrdimo da ovo ne može biti kredibilan razlog, jer je pad kvaliteta obrazovanja i obuke pomoraca očigledan, i to kroz duži vremenski period.”- napominju u Uniji pomoraca dodajući da su tome i sami svjedoci jer na brodove na kojima članovi te NVO službuju kao oficiri, često dolaze mladi crnogorski pomorci koji u praksi ne uspijevaju da dokažu da su zaista ovladali znanjima i vještinama koje diploma i sertifikati što u ih sa sobom donijeli, pokazuju da navodno ti mladi ljudi posjeduju.
Brod 21.maj
“Ovo je vrlo česta pojava i govori da naš sistem obrazovanja, obuke i sertifikacije pomoraca ne funkcioniše na dobar način. Zadovoljena je forma, ne i suština! Podleglo se lobiranju onih koji u tome vide svoj direktan finansijski interes – da se kvantitet stavi ispred kvaliteta. Računica je prosta i mi je vidimo ovako: više obavezujućih kurseva za pomorce, više novca se naplaćuje!Čemu strožiji kriterijumi, ako ni minimum zahtijevanih ne ispunjavamo kako treba? Kome to koristi? Pomorcima sigurno ne”- upitala je MSP Unija pomoraca. Oni su pozdravili odluku MSP da jedan dio sertifikacije naših pomorskih treniung centara povjeri međunarodno priznatoj klasifikacionoj kući “Burau Veritas”, ali naglašavaju da to nije cjelovito riješenje bez istovremenog podizanja nivoa sposobnosti naše državne administracije u čemu su strukovna udruženja pomoraca Vladi do sada beuspješno nudila svoju besplatnu ekspertsku pomoć i konsultacije.
U Uniji pomorava kao najeklatantnije primjere lošeg rada crnogorske pomorske administracije izdvajaju slučaj oko 500 pomoraca koji nisu završili pomorski fakultet, ali su prošli IMO modele kurseva 7.01 i 7.02 za sticanje ovlašćenja zapovjednika broda i upravitelja stroja, a što im naša dministracija nije godinama željeka priznati,. Na kraju je to ipak morala da uradi, prethodno prinudivši te pomorce da prođu i plate dodatnu obuku u trajanju od 108, odnosno 250 sati. Izdvaja se i slučaj pomoraca koji su položili ispite za sticanje ovlašćenja oficira odgovornog za bezbjednost broda (SSO), ali ih je onda naša administracija primoravala da idu na obuku i polažu ispite za dva ovlašćenja niža u rangu od SSO, protivno STCW konvenciji. Poteškoća je bilo i sa ECDIS kursevima, crnogorska administracija za tzv. integrisanu obnovu zvanja traži da se refresher kursevi rade i iz prve pomoći i vođenja medicinske brige na brodu što STCW ne propisije kao obavezu, dok Ovlašćenje za rad sa visokim naponom po crnogorskom Pravilniku moraju imati svi oficiri stroja, bez obzira na to da li je brod na kome plove zaista i opremljen takvim uređajima ili ne, a što je takođe mimo međunarodnih standarda.
U Uniji smatraju da je većina takvih propusta plod pritisaka “pojedinih obrazovnih institucija i centara za obuku pomoraca, koji su ovakve uslove uspjeli da nametnu”, a posebno kritujuku praksu državne adminiustracije da za razliku od “neopravdanog pooštravanja uslova za sticanje ovlašćenja kad su pomorci u pitanju” , obuku članova sopstvenih ispitnih komisija koje daju ovlašćenja pomorcima, drži “ispod svakog kriterijuma”.
Komandni most MSC MIRJAM
„Njihova obuka traje samo 35 časova, uz paradoksalnu činjenicu da je od toga svim međunarodnim konvencijama koje se tiču pomorstva (a ima ih priličan broj) posvećeno samo 7 časova obuke: 6 časova predavanja i jedan vježbe. Što se tiče instruktora praktične obuke, od predviđenih 60 časova obuke, za sticanje ovog zvanja Pravilnik propisuje samo dvočasovna predavanja vezana za STCW konvenciju, što je apsolutno nedovoljno, a druge konvencije se i ne pominju! Postavlja se pitanje na koji način se verifikuje da su članovi ispitnih komisija potpuno osposobljeni za posao koji obavljaju, ko to radi i na osnovu kojih (pisanih) kriterijuma? Da li su završili za to neophodne kurseve i posjeduju valjana odobrenja za posao koji obavljaju? Mora se uvesti reda i u ovom dijelu, na način da će biti ispoštovan minimum STCW zahtjeva. Članovi ispitnih komisija i predavači moraju to ispuniti i u formalnom smislu, što znači da moraju imati ovlašćenja izdata od za to odgovarajuće institucije.“- stoji u materijalu koji je Unija dostavila MSP-u.
ODMAH PROMJENITI PRAVILNIK
Iz Unije su zatražili da se odmah uđe u proces izmjena i usklađivanja crnogorskog Pravilnika o vrstama zvanja i načinu sticanja ovlašćenja pomorac, sa zahtjevima STCW konvencije „na način da trenutno važeći oštriji uslovi od onih koji STCW konvencija propisuje budu eliminisani.“
„Treba osnovati stalno radno-konsultativno tijelo, sačinjeno od svih učesnika u sistemu obrazovanja, obuke i sertifikacije pomoraca, državne administracije, kao i od predstavnika aktivnih pomorskih udruženja. Zadatak ovog tijela je da kroz međusobnu razmjenu informacija i argumenata postiže što širi konsenzus o daljim pravcima djelovanja po pitanju pomorstva u Crnoj Gori. Predlažemo da sastanci budu održavani u redovnim terminima -recimo jednom mjesečno, a u slučaju potrebe i češće.“- sugerišu u Uniji. Oni traže i uvezivanje informacionog sistema i baza podataka MSP i Lučkih kapetanija u Kotoru i Baru kako bi pomorci na jednom mjestu mogli izvaditi sva potrebna dokumenta i sertifikate, a ne ići od mjesta do mjesta za te papire, zavisno od toga gdje su polagali ispite. Traže i osavremenjavanje nastave u pomorskim školama i uključivanje u tak proces i osnovnih obuka bez kojih se mladi pomorac ne može ukrvati na brod. Koliko je stanje u to oblasti zapušteno, govori i podatak da se na Pomorskom fakultetu i danas izučavaju neki tipovi trgovačkih brodova poput trampera- tvindekera koje su brodovi moderne tehnolofije još prije nekoliko decenija potisnuli sa svjetskih mora, a studenti strojarstva gotovo ništa ne uče o modernim brodskim dizel-električnim ili pogonskim sistemima na tečni naftni gas.
POVLASTICE BRODARIMA KOJI UKRCAVAJU NAŠE MLADE POMORCE
Unija je predložila i da se razmotri mogućnost davanja svojevrsnih povlastica stranim kompanijama koje ukrcavaju naše mlade pomiorce-početnike.
“Tu se u prvom redu misli na MSC putničku flotu, Royal Caribbean, kao i druge kompanije koje redovno dolaze u crnogorske luke. Povlašćeni tretman bi mogao podrazumijevati određeno smanjenje lučkih taksi i drugih dažbina, ili neki drugi vid kompenzacije za kompanije koje bi bile voljne da ostvare ovaj vid saradnje. Smatramo da bi preduzeća koja upravljaju lukama, kroz prihvatanje ovakvog aranžmana pokazala društvenu odgovornost i omogućila da određeni broj početnika dođe u priliku da pokrene svoju karijeru”- stoji u predlogu Unije pomoraca.
U Crnoj Gori će u ponedjeljak biti pretežno sučano i relativno toplo, tokom dana prolazno naoblačenje koje će u kontinentalnim predjelima i na području Boke, ponegdje usloviti kratkotrajnu kišu i grmljavinu.
Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren, tokom noći u pojačanju.
Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 18 do 29 stepeni.
Sa Gata V barske luke, danas u 17 sati, praćen brojnim nautičarima koji su fotoaparatima i kamerama bilježili ovaj trenutak, na svoj posljednji vijađ isplovio je feribot “Sveti Stefan 2” AD Barska plovidba.
Pod zapovjedništvom kapetana Ljuba Pekića, posada od 14 članova, koliki je bezbjednosni minimum, naredna dva i po dana preploviće na feribotu 700 nautičkih milja, sve do Turske.
Tamo će, u Alijagi, “Bijeli Svetac” kako su ga svi u Baru zvali, okončati svoj život u rezalištu kao staro gvožđe. Na istom mjestu skončao je i njegov prethodnik u floti barskog brodara, “Crveni Svetac”.
Zbog nemogućnosti obnavljanja klase od strane klasifikacionog društva Biro Veritas, “Sveti Stefan 2” je početkom decembra prošle godine okončao plovidbu na liniji Bar-Bari koju je držao otkako je kupljen, od 2003. godine, a plovio je i za Ankonu.
Feri linija između Crne Gore i Italije, shodno nedavnom sporazumu menadžmenta Barske plovidbe i hrvatske Jadrolinije, biće obnovljena 18. maja kada iz Barija za Bar isplovljava feribot “Dubrovnik” riječkog brodara.
Fešta “Primavera” koju je danas na terasi hotela “Vojvodina” u Herceg Novom organizovalo nevladino udruženje “Ruke” bio je izuzetan gastronomski, muzički i likovni dogđaj u kome su uživali mještani, ali i turisti iz Rusije, Norveške i Njemačke.
Fešta “Primavera” je, podsjećaju organizatori, zamišljena kao mali proljećni festival koji u gastronomski fokus stavlja samoniklo bilje našeg podneblja, jestivo, začinsko i ljekovito: žućenicu, šparogu, rukolu, mažuranu, ruzmarin, žalfiju, metvicu i druge biljke.
Predstavnici NVO, kuvari profesionalaci i amateri, proizvođači likera i različitih delicija izložili su njihove proizvode na 20-ak trpeza, a 25 stolova su bili donatorski.
Fešta Primavedra HN foto S.Kosić
Dušanka Dević predsjednica udruženja žena “Bonaca” iz Zelenike kaže da uvijek rado učestvuje u programima koje organiuje NVO “Ruke”.
One su za donatorski sto pripremile sok od koprive, kolač sa medom od maslačka, pitu od livadskog zelja, rolat od rukole i žućenice i tradicionalno pripremljenu žućenicu sa jajima i krompirom.
Prvi put na fešti su učestvovali Klub zdravlja “Boka” i učenici kuvarstva Srednje mješovite škole “Ivan Goran Kovačić”.
Fešta Primavedra HN – foto S.Kosić
Novak Čerović učenik četvrtog razreda na smjeru kulinarstvo, zadovoljan je učešćem na “Primaveri” i vjeruje da bi saradnju, na obostranu korist, trebalo nastaviti. Na njihovom stolu bili su uglavnom specijaliteti sa žućenicom, a posebnu pažnju privukle su kruške punjene šparogama.
U programu su učestvovali i mažoret klub “Lili”, likovna maštaonica, fitnes klub “Be fit”, školica sporta “Džamp” i vokalni solisti koji su nastupili na koncertu koji je u subotu održan u Dvorani “Park” povodom 10 godina festivala “Bruna Špiler”. Predavanje o ljekovitosti bilja održao je poznati travar Branislav Popović iz Bijele.
UNESCO prijeti da će skinuti Kotor sa svojeg popisa svjetske kulturne baštine zbog nekontrolisane izgradnje koja ugrožava njegovu staru gradsku jezgru.
Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News
Kotor, srednjovjekovni gradić s venecijanskim i austrougarskim palačama i utvrdama, smješten je u slikovitom jadranskom zalivu Boki Kotorskoj. Na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine nalazi se od 1979. godine.
UNESCO od početka 2000-ih upozorava Kotor da nekontrolisana izgradnja, turizam i pristajanje velikih kruzera ugrožavaju njegov Stari grad.
U julu 2016., UNESCO je pojačao pritisak i dao Crnoj Gori rok do sredine marta ove godine da riješi taj problem ako želi da grad ostane na popisu svjetske kulturne baštine.
Crnogorska vlada naložila je u veljači privremenu zabranu izgradnje u Kotoru koja je trebala stupiti na snagu u aprilu kako bi se to izbjeglo.
No prije nego je zabrana stupila na snagu 5. aprila, dopustila je izgradnju velikih turističkih kompleksa u gradu. Sada se vodi spor između lokalnih vlasti, koje predvodi opozicija, nacionalne vlade i prethodne gradske uprave.
“U potpunosti smo uvjereni da imamo lažan proces (koji provodi nacionalna vlada) kako bi se zaustavio razvoj grada,.. pod izlikom da se nešto radi kako bi se ispravile pogreške prethodnih lokalnih vlasti”, rekao je gradonačelnik Vladan Jokić.
Kotor UNESCO – foto M.M
Od proglašenja neovisnosti 2006., Crna Gora ostvaruje oko četvrtine BDP-a na turizmu i izgradnji na Jadranu. Godine 2016. prihodi od turizma iznosili su 22,1 posto BDP-a.
No nekontrolisana izgradnja često praćena korupcijom i nepotizmom uzela je svoj danak.
Sandra Kapetanović, arhitektica iz lokalnog centra za održivo planiranje, kazala je da taj problem postoji preko deset godina.
“UNESCO-ov odbor za svjetsku kulturnu baštinu upozorava od 2003. na negativne posljedice pretjerane urbanizacije”, kazala je.
Crnogorska obala, koja je duga samo 293 kilometra, prepuna je zgrada, uključujući desetke nedovršenih i napuštenih betonskih konstrukcija. Kotorske palače zasjenjuju moderne betonske zgrade.
Olivera, stanovnica obližnjeg mjesta Dobrote, kazala je da nove zgrade uništavaju to područje.
“Te novosagrađene kuće izgledaju kao neki neboderi s betonskim pločama na vrhu, kao grobnice”, kazala je.
Šahovski klub “Kotor” i kafe bar “Ombra” i priredili su u prelijepom ambijentu Pjace od kina pravi šahovski spektakl. Kotorani I njihovi gosti su imali priliku da prate revijalni meč dvije amaterske ekipe – “Ombre”, sastavljene od gostiju i personala kafea i ekipe mladih šahista Resursnog centra za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.
U prvom dijelu meča, koji se igrao dvokružno po pravilima brzopoteznog šaha, bolje se snašla iskusna domaća ekipa i pobjedila ukupnim rezultatom 6 : 2 (3 : 1, 3 : 1).
Drugi dio meča održao se na velikoj šahovskoj garnituri i privukao je znatno veću pažnju publike i prolaznika. U svakoj ekipi nastupila su po dva igrača koji su imali pravo da se dogovaraju, a nisu izostale ni sugestije prisutnih kibicera. Zanimljiva i neizvjesna borba okončana je ovog puta neriješenim rezultatom 1 : 1.
Kotor – šah
Sudijski posao obavio je Antun Vih bez problema jer su se svi takmičari ponašali korektno.
Na kraju treba istaći da postoji veliko raspoloženje da se organizovanje revijalnih šahovskih takmičenja nastavi i unaprijedi, kako je nagovjestio jedan od takmičara, vlasnik kafea “Ombra” Veljko Uskoković, poznat kao kapiten evropskih vaterpolo šampiona, “ajkula” iz Malage 2008.
Povodom stogodišnjice Otrantskog baraža i Prvog svjetskog rata, Pomorski muzej Crne Gore Kotor i društvo “Jadransko more” iz Budimpešte organizuju izložbu fotografija u utorak 16. maja sa početkom u 20 sati.
“Ovo će biti prilika da se podsjetimo na jedan od najvećih pomorskih okršaja za vrijeme Prvog Svjetskog rata na Jadranu i značaja Boke Kotorske kao vojne baze u tim dešavanjima.
Ono što je zanimljivost je da će istovjetna izložba tog dana biti otvorena i u Budimpešti”, saopštavaju organizatori.
Na izložbi će govoriti Srećko Čulić, član rukovodstva društva “Jadransko more” iz Splita i Ilija Mlinarević, kustos Pomorsko- tehničke zbirke Pomorskog muzeja u Kotoru.
Grupa studenata Fakulteta vizuelnih umjetnosti iz Podgorice učestvuje u radionici u selu Blizikuće, gdje će do kraja vikenda finalizirati vizuelne radove na temu korupcije za projekat Muzej korupcije.
Studenti razvijaju svoja rješenja za vizuelnu prezentaciju recentnih primjera korupcije, kao zloupotrebe javnih ovlašćenja ali i ljudske pokvarenosti.
Završeni radovi ući će u konkurenciju za konačna rješenja za bilborde koje pregledati tročlani žiri umjetnika i kustosa, kako bi na svjetski Dan muzeja, 18. maja, bili postavljeni na deset bilborda na teritoriji Opštine Budva.
MUZEJ KORUPCIJE je regionalni program, započet u Crnoj Gori Mobilnom književnom rezidencijom 2016.godine.
Program koji je u toku realizuju nevladina udruženja ZA DRUGA i AGORA, podržan je kroz program “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija.
Papa Franjo izrazio je ozbiljne sumnje oko svakodnevnih ukazanja Gospe u Međugorju kamo pristiže milioni hodočasnika godišnje, prenosi francuska novinska agencija Afp. U junu 1981. šestero djece i mladih ispričalo je da su svjedočili ukazanju Gospe u Međugorju. Ona se danas pojavljuje svakodnevno nekima od tih svjedoka, sada odraslih.
Žena koja im se ukazuje “nije Isusova majka”, odrješito je kazao Papa u zrakoplovu kojim se jučer vraćao iz Portugala gdje je proglasio svetima dvoje od troje pastira koji su ispričali kako su vidjeli Gospu 1917. u Fatimi.
Papa je spomenuo istragu u tijeku u Crkvi koja je iznijela “sumnje” u navodna sadašnja ukazanja u Međugorju. “Ja sam osobno zločestiji, više volim Madonu majku, našu majku, a ne Madonu voditeljicu odjela koja šalje poruke svakog dana”. “Ta žena nije Isusova majka”, izjavio je on.
“Ta navodna ukazanja nemaju neki značaj, to je moje osobno mišljenje. Jasno je, pa tko misli da bi Gospa rekla: ‘dođite sutra u toliko i toliko sati i ja ću reći poruku tom i tom vidiocu’?”, naglasio je on.
Papa je pokazao više blagosti spram originalnih ukazanja iz 1981. koje zasad ne odbacuje. “O prvim ukazanjima, onima djece, istraga kaže, više manje, da treba nastaviti istraživati oko toga”, rekao je on.
Istaknuo je da se ne može zanijekati “duhovni i pastoralni” fenomen hodočasnika koji pronalaze vjeru na tom mjestu.
