Gudački kvartet beogradske filharmonije oduševio koncertom u katedrali Svetog Tripuna

0

Gudački kvartet beogradske filharmonije održao je koncert u ponedjeljak u prepunoj katedrali Svetog Tripuna.

Putovanje po Italiji kompozitora Đovanija Solimevodili izveli su  Jelena Dragnić, Vladan Lončar, Boris Brezovac i Aleksandar Latković, a kao gosti nastupili su Maja Bogdanović na violončelu i Vladimir Aleksić, glumac.

Glumac Vladimir Aleksić nas je numerama vratio u vrijeme renesanse, tumaceci likove Đordana Bruna, čuvenog Mikelanđela i jednog od glavnih predstavnika baroka, arhitekte Đovanija Borominija.

Maja Bogdanović, solistica na violončelu je dah Italije dočarala svirajući stavove iz Soliminog djela, uz pratnju kvarteta

Putovanje po Italiji sicilijanca Đovanija Solime je svojevrsni kolaž za njega značajnih ličnosti, pejzaža, folklora i umjetnickih pravaca u Italiji kroz vjekove.

 

Kuća Iva Andrića kao memorijsko-produkcijski kompleks i mjesto harmonije

0
Kuća-Iva Andrića

Članovi ekspertskog tima koji radi na projektu revitalizacije Kuće Iva Andrića u Herceg Novom sastali su se proteklog vikenda sa rukovodstvom Opštine i predstavili Predlog prostornog rješenja koji, kao intergralni dio Studije izvodljivosti, Kuću predviđa kao memorijsko-produkcijski kompleks sa parkom harmonije, dostojan života i djela jedinog Nobelovog laureata među Južnim Slovenima.

Rezultate detaljnog istraživanja života Andrića u Novom i analizu stanja, kao i na njima zasnovana projektna rješenja i SWOT analizu, predsjedniku Opštine Stevanu Katiću i saradnicima predstavili su članovi projektnog tima: književni istoričar, kulturolog i leksikograf dr Vladimir Roganović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i upravnik Centra za muzeologiju i heritologiju pri istom fakultetu prof. dr Dragan Bulatović i kulturolog Dimitrije Vujadinović.

Članovi projektnog tima istakli su važnost zajedničkog djelovanja lokalne uprave i tima koji su udružili kreativne i produkcijske snage u zajedničkoj želji da Herceg Novi revitalizacijom Andrićevog doma dobije mjesto kulture koje će biti na ponos i Novljanima i svim gostima našega grada. Konstatovali su da međupartnerska saradnja teče izuzetno dobro u svim aspektima: u pogledu rokova, dogovora i izuzetno konstruktivne komunikacije.

Sa sastanka – kuća Iva Andrića

U sprovođenju projektnih aktivnosti kao vodilja je uzeto Andrićevo uvjerenje – „živjeti što dostojnije, u skladu svog vremena“. Tako je konačan cilj da dom Iva Andrića bude memorijsko produkcijski kompleks – mjesto sjećanja, ali i održavanja kulturnih programa, povezivanja obrazovnih i kulturnih ustanova, organizacija i pojedinaca u zemlji i šire.

Važan dio kompleksa je vrt, kojem je Andrić posvećivao posabnu pažnju. Prema svjedočenjima njegovih savremenika i piščevim zapisima, ovo je mjesto na kojem je sa suprugom Milicom Babić doživio ličnu harmoniju, što ga čini jedinstvenim u svijetu. Ideja je da vrt bude obnovljen prema spisku biljaka koji je sačinio pisac, što će biti posao pejzažnih arhitekata i stručnjaka za hortikulturu. U narednom periodu, u skladu sa projektnom dinamikom, slijedi finalizacija arhitektonskog projekta uređenja terena, kako bi radovi u vrtu i u kući mogli da počnu što ranije.

„Kuća Iva Andrića treba da bude multikulturalni centar koji će dodatno baciti još jedan snop svjetla na Herceg Novi kao grad umjetnika, umjetnosti i bogate kulturne baštine“, istakao je dr Roganović. Kako je zaključio prof. dr Bulatović, upravo će „kreativno-produkcijski dio, odnosno oni sadržaji koji će su u kući dešavati, predstavljati istinski zalog da će Kuća živjeti u punom kapacitetu“.

Sa sastanka – kuća Iva Andrića

Uviđajući izuzetnu važnost promišljanja predstavnika lokalne zajednice, Opština je dan ranije organizovala i otvoreni sastanak ekspertskog tima sa predstavnicima nevladinog sektora i kulturnim i turističkim poslenicima grada, kako bi čula njihova zapažanja i sugestije. U konstruktivnom duhu, više od tri sata razgovarano je o idejama koje bi mogle doprinijeti boljoj valorizaciji Andrićeve kuće.

Veoma je važno da Novljani Kuću Iva Andrića dožive kao mjesto gdje će rado da odlaze, jer bez toga ni najgenijaliniji projekat u kulturi nije moguće realizovati na pravi način, poručeno je na sastanku.

Šumadinci zainteresovani za novogodišnji program u Tivtu

0
Kragujevac

Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu grada Tivta na IX Međunarodnom sajmu turizma u Kragujevcu zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama Bara, Budve i Herceg Novog. Sajam je inače, održan je od 24. do 26. novembra.

Pored bogatog izbora brošura za ljeto 2018.godine, posjetioci su se imali priliku upoznati se sa novogodišnjim programom u Tivtu na kome je zapravo i stavljen najveći akcenat kroz sajamski nastup u Kragujevcu – saopšteno je juče iz TO Tivat.

Turističkoj organizaciji opštine Tivat uručena je plaketa za drugo mjesto za najbolju promociju tokom sajma u Kragujevcu. Nagradu i priznanje za kreativno i kvalitetno predstavljanje uručili su im predstavnici “Šumadija sajma”, kao i Gradska Turistička organizacija Kragujevac. Domaćini su dodjelili i nagradu zajedničkom štandu lokalnih turističkih organizacija Tivat, Budva, Herceg Novi i Bar čije je predstavljanje osvojilo plaketu kao drugoplasirani najbolje uređeni izložbeni prostorna na kragujevačkom sajmu. Nakon svečanog uručenja tih priznanja na crnogorskom štandu, ekipa TV Kragujevac napravila je posebnu reportažu o Tivtu i predstojećim novogodišnjim dešavanjima u tom gradu.

Sajam turizma u Kragujevcu ove je godine okupio je preko 80 izlagača iz regiona, što je privuklo i veliku medijsku pažnju za sva dešavanja na ovoj turističkoj manifestaciji. Mediji su imali priliku da se upoznaju sa petnaestodnevnim programom raznovrsnih dešavanja u Tivtu i da čuju o nastupima velikih muzičkih zvijezda koje će T9ivćane i goste uvesti u 2018.godinu – Gibonnija, Željka Joksimovića i Nede Ukraden.

Koncert Slobodana Trkulje u Kotoru – sviraće na 15 instrumenata

0
Trkulja

Poznati muzičar Slobodan Trkulja koji je 25. novembra u Beogradu obilježio 20 godina svog orkestra „Balkanopolis” u četvrtak 30. novembra održaće koncert u Kotoru.

Izuzetan umjetnik koji je stekao slavu po svjetskim centrima, predstaviće se svirajući na 15 instrumenata.

Specijalni gost na koncertu Slobodana Trkulje biće hor SPD Jedinstvo/1839/ Kotor.

Koncert Slobodana Trkulje održaće se u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Kotoru u četvrtak 30. novembra sa početkom u 19 sati.

Ulaz je slobodan.

Ribe-roboti provjeravaju kvalitet mora u Veneciji

0
Venecija

Međunarodni tim naučnika pre četiri godine pokrenuo je istraživački projekat praćenja kvaliteta mora koje okružuje Veneciju, a prije nekoliko mjeseci su u pogon po kanalima i oko njih pušteni posebno osmišljeni roboti: A-ribe, A-dagnje i A-lokvanji, objavio je portal Euronews.

Vrednost projekta za koji su sredstva povučena iz EU fondova iznosi gotovo pet miliona dolara.

A-lokvanj pluta na površini, A-riba ‘pliva’ u plitkim vodama kanala, a A-dagnja prikuplja podatke s morskog dna, objasnili su naučnici.

“Uloga robota je da analizira i pomogne u zaštiti krhkog ekosistema venecijanske lagune: A-dagnja prikuplja i pohranjuje podatke, A-riba ih prenosi, a A-lokvanj donosi ih naučnicima na površinu.

“Subcultron je zajednički projekat vještačke inteligencije čiji je cilj da stvori najveće jato ribljih robota na svetu. Svrha mu je unaprediti znanja o morskom dnu, a s tehnološkog stajališta omogućiti da se ljudske aktivnosti prebace na visokotehnološke uređaje”, rekao je Frančesko Barbariol iz venecijanskog Instituta za proučavanje mora.

Svrha projekta je omogućiti da roboti na daljinu obavljaju ono što naučnici rade ručno.

“Zdravstveno stanje lagune prilično je dobro. Nema industrijskog otpada, a grad ima moderan kanalizacijski sistem. Situacija je puno bolja nego ranije kada se sadržaj svih cijevi izlivao direktno u more”, rekao je Fabricio Bernardi iz Instituta za proučavanje mora, dodavši da se posao robota neće ograničiti isključivo na praćenje kvaliteta mora.

Veštačka inteligencija će s vremenom postati pametnija pa će roboti poslužiti i kao odbrana od štetočina, ali i evidentirati sve promene u moru, poput novih ili neobičnih izvora zagađenja.

Roboti će venecijanskim kanalima plivati i plutati do 2019. godine, a slične bi se sprave jednog dana mogle koristiti i u okeanima u cijelom svijetu.

Književno veče Todora Živaljevića u Budvi

0
tre canne

U organizaciji NIP Art Press iz Budve, u srijedu, 29. novembra u 19 sati, u press centru hotela TRE CANNE u Budvi, biće održano književno veče, poznatg crnogorskog pisca TODORA ŽIVALJEVIĆA – VELIČKOG.

O njegovom književnom djelu, govoriće prof. dr SINIŠA JELUŠIĆ novinar i publicista RANKO PAVIĆEVIĆ, dok će izvode iz knjiga kazivati, glumica i književnica RADMILA KNEŽEVIĆ.

Todor Živaljević Velički, rodjen je 1950. godine u Peći, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na grupi za jugoslovensku i opštu  svjetsku književnost, na Filološkom fakultetu u Beogradu, a čitav radni vijek, proveo je u prosveti.

Do sada je objavio 16 zapaženih knjiga, koje su nagradjene, brojnim književnim nagradama, kao što su: nagrada “Risto Ratković”, “Marko Miljanov”, “Mihailo Lalić”, “Ćamil Sijarić”, “Radovan Zogović”, “Pečat”, “Vidovdanska povelja”, i mnoge druge.

Zastupljen je u antologijama za poeziju i kratku priču, kao I u Antologiji dobitnika nagrade Marko Miljanov.

Poezija i pripovjedaštvo Todora Živaljevića Veličkog, prevodjeni su na ruski, engleski, njemački, bugarski, makedonski I italijanski jezik.

Pored pisanja, bavi se i slikarstvom, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.

The New York Times o riječkoj kulturi i brodu Galeb

0
Brod Galeb

The New York Times, jedan od najutjecajnijih dnevnih listova u svijetu, objavio je opširan članak o Rijeci, riječkoj kulturi, brodu Galeb i Titu, u kojem piše o “velikim ambicijama” Grada na Rječini da se u narednih nekoliko godina preobrazi u centar kulture, ne samo hrvatski, nego i evropski. Ko centralno simboličko mjesto ovog preobražaja NYT navodi restauraciju Titovog broda Galeb, piše Novi list.

– Gotovo osamdesetogodišnji Galeb, koji je pripadao jugoslavenskom lideru Josipu Brozu Titu, prepušten je hrđi u riječkoj luci. Taj brod sad nosi nadu da će Rijeka, čija je industrija gotovo u potpunosti propala krajem osamdesetih. Titov brod postat će muzej u kojem će biti prezentirana kompleksna povijest Rijeke, a u isto vrijeme služit će kao nacionalni ponos.

– Ali, Titova kontroverzna ostavština prijeti ovom planu. Ekstremni nacionalisti, koju su proteklih godina uspjeli penetrirati u hrvatsku mainstream politiku, opiru se planu. Oni su odlučni pokopati “Titovu povijest” i oživjeti narativ one Hrvatske koja je surađivala s nacističkim režimom. Tito je, tako, s jedne strane doživljavan kao antifašistički borac, koje je šest jugoslavenskih republika držao skupa više od 35 godina, dok ga druga strana smatra diktatorom koji je ubijao svoje neprijatelje, navodi The New York Times.

The New York Times zatim piše o povijesti Galeba, kao i o namjerama nacionalista da izbrišu Titovo ime iz hrvatske povijesti. U tom kontekstu navodi se i inicijativa nacionalista, realizirana pod patronatom Zlatka Hasanbegovića, za promjenom imena Trga maršala Tita.

– Sve je bilo bolje u Jugoslaviji, dok je Stari vodio državu, komentira za The New York Times Zlatko Marenčić, šezdesetogodišnjak koji radi u brodogradnji. Neki kažu da je Tito bio diktator i da je njegovo vrijeme bilo vrijeme mraka, a ja kažem da je to bilo vrijeme mira, zaključuje ovaj sugovornik.

Kolege iz The New York Timesa za mišljenje su pitali i novinara našeg lista Denisa Romca.

– U 25 godina demokracije u nacionalnim državama, koje su se digle iz pepela Jugoslavije, niti jedan ovdašnji lider nije došao niti blizu Titovim dostignućima, komentirao je naš novinar.

Pišući o Rijeci, The New York Times navodi kako je riječ o multietničkom gradu od 168 tisuća stanovnika, čija umjetnička scena raste, uz nadu da će procvjetati uz novac iz Europskih fondova.

– Dok arhitekti i dizajneri izrađuju planove za muzeje, umjetničke galerije, glazbene dvorane i kazališta u krugu starih riječkih tvornica, uspon ekstremnih nacionalista daje razlog strahu da će Hrvatska dobiti autokratske režime poput onih u Mađarskoj ili Poljskoj, navodi NYT.

Novinarka ovog lista na koncu zaključuje da će nacionalisti teško spriječiti obnovu Galeba, budući da radovi započinju već koncem ove godine, zbog čega je prilično izvjesno da će ideja muzeja biti realizirana.

Utrka kućnih ljubimaca – Utrka šapa

0
Utrka Šapa

Prve nedjelje u decembru, ujedno i prve adventske nedjelje, u Crikvenici se održava jedini trkački polumaraton i maraton u Europi koji se trči uz morsku obalu. No, u sklopu 7. Adria Advent Maratona, osim maratona i polumaratona održat će se utrka građana ali i utrka kućnih ljubimaca – Utrka šapa. Naime, od prošle godine na crikveničkom adventskom maratonu trče i četveronošci, a prošle je godine u najsimpatičnijoj utrci sudjelovalo tridesetak odvažnih i simpatičnih pasa različitih veličina i pasmina.

Ovaj čupavi mini maraton održat će se u Adventskom parku, u Crikvenici, 3. decembra s početkom  u 11.30 sati. Nakon 800 metara znat će se tko je najbrža njuška, a sredstva prikupljena uplatom za sudjelovanje u utrci, riječ je o 35 kuna, organizator će donirati za liječenje Dominika Bosanca te olakšati njegov put u Philadelphiju, gdje ga čeka operacija.  Naime, Dominik Bosanac rođen je s dijagnozom CEREBRALNA PARALIZA – TETRAPAREZA, ima 100% oštećenje motorike, vezan je za kolica te mu je potrebna kompletna briga i njega. U Hrvatskoj nije imao puno uspjeha u liječenju nakon operacija, ali roditelji su pronašli specijaliziranu kliniku u Philadelphiji, koja je uvidom u medicinsku dokumentaciju potvrdila da bi mogli pomoći Dominiku.

Akciju “Zajedno za Dominikov osmijeh” možete podržati i donacijom putem žiro računa za posebne namjene, otvorenog u Erste & Steiermärkische Bank d.d. Crikvenica. IBAN: HR 1924020063103155010

Svi zainteresirani za sudjelovanje u Utrci šapa trebaju se prijaviti za sudjelovanje putem web stranice http://aam.com.hr/. Također, putem službene web stranice možete se prijaviti za sudjelovanje u maratonu ili polumaratonu, te Utrci građana koja se trči na 5 km, a počinje u 11 sati.

Utrka Šapa

O popularnosti crikveničkog Adria Advent Maratona svjedoči sve veći broj prijavljenih trkača, sudjelovanje natjecatelja iz više od 20 zemalja svijeta (među kojima Kenija, Kina, Gambija). Privlačna trasa uz samu morsku obalu nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a profesionalni trkači posebno vole Adria Advent Maraton jer je  organiziran je prema DLV i IAAF standardima, a rezultati maratona priznati su od strane Hrvatskog atletskog saveza. Troje najbolje plasiranih trkača u maratonu i polumaratonu očekuju i novčane nagrade, a svi sudionici koji završe utrku dobivaju poklon, medalju i certifikat o sudjelovanju.

Više informacija o prijavama za Utrku šapa, Utrku građana te maraton i polumaraton pronađite na službenoj web stranici maratona, na Facebooku i na Instagramu. Maraton možete pratiti i uz #aam2017 i #runAAM hashtag.

Granični prelaz Kobila – Vitaljina zatvoren do 1. jula 2018. godine

0
Granični prelaz Kobila (CG – HR) foto Boka News

Granični prelaz Kobila – Vitaljina između Crne Gore i Hrvatske zatvoren je i tako će ostati do 1.jula naredne godine, saopšteno je iz Uprave policije CG. Granični prelaz je zatvoren zbog rekonstrukcije.

Granični prelaz će biti zatvoren za saobraćaj i promet roba i putnika u oba pravca, a do ponovnog otvaranja saobraćaj će biti preusmjeren na Granični prelaz Debeli brijeg – Karasovići.

Naime, Republika Hrvatska je „Akcijskim planom unapređenja stanja na graničnim prelazima i ispunjenja obaveza iz 24. poglavlja u vezi sa postupanjem u Evropskoj uniji“ preuzela obavezu izgradnje novog graničnog prelaza.

Granični prelaz Kufin
Granični prelaz Konfin Vitaljina Photo: Boka News

Izgradnjom novog graničnog prelaza će se, kako se navodi u dopisu zadovoljiti šengenski standardi u pogledu izgradnje i opremljenosti graničnog prelaza Vitaljina.

U Kumboru procvijetale mimoze

0
Mimoza procvjetala u Kumboru – Vujnović plantaža

Uslijed toplog i lijepog vremena proteklih dana procvjetale su prve mimoze u Kumboru na plantaži porodice Vujnović.

Mimoza Obično cvijeta od januara do marta.

Mimoza acacia dealbata je zimzelena, drvenasta biljka porijeklom iz Australije odakle je prenjeta u Sredozemlje. Potiče iz porodice Mimosaceae. Ima stablo sa dobro razvijenom krošnjom koja raste i do 14 metara u visinu. Ima dvostruko peraste listove i zlatno žute grozdaste cvijetove. Cvijet mimoze ima specifičan miris.

Praznik mimoze u Herceg-Novom su osnovali 1969. godine Turistički savez Boke Kotorske i Skupština opštine Herceg Novi.