Na Aerodrom Tivat su danas, posredstvom turoperatora TUI Nordic, stigla prva tri aviona iz Kopenhagena, Helsinkija i Stokholma, sa preko 400 putnika, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
„Imajućí u vidu značaj otvaranja ovog trzišta za prve goste, NTO je u saradnji sa lokalnom turističkom organizacijom Tivat pripremila svečani doček uz kulturno umjetnički program i degustaciju domaćih specijaliteta“, dodaje se u saopštenju.
Iz NTO-a su saopštili da je prvim letom iz Kopenhagena stiglo 146 gostiju, iz Helsinkija 121, a iz Stokholma 142.
Rotaciji ta tri leta od 14. juna pridružiće se i letovi iz Osla.
TUI Nordic je ove godine u svoju ponudu uvrstio posebne aranžmane za Crnu Goru i u periodu od sredine maja do oktobra direktnim čarter letovima dovodiće turiste iz četiri nordijske zemlje – Švedske, Norveške, Danske i Finske.
Letovi TUI Nordic-a za Crnu Goru obavljaće se jednom sedmično iz gradova Stokholm, Oslo, Kopenhagen i Helsinki.
Iz NTO-a su kazali da jedan od vodećih hotelskih sistema u Crnoj Gori, Hotelska grupa Budvanska rivijera, koji u svom poslovanju ima široko razrađenu lepezu emitivnih tržišta Evrope, za ovu godinu ima ugovorenu saradnju sa ispostavom grupe TUI za nordijske zemlje.
„Prvim letovima iz pomenuta tri grada u hotele Slovenska plaža, Aleksandar, Mogren, Castellastva i Palas stiglo je preko 300 gostiju, a više od polovine će biti smješteno u hotelu Aleksandar u Budvi. Taj hotel u tekućoj turističkoj sezoni funkcioniše prema konceptu Blue star hotela i shodno ugovorenoj saradnji sa touroperatorom TUI Nordic primaće goste do početka oktobra“, rekli su iz NTO-a.
Pored Budvanske rivijere u kojoj će biti smještena većina gostiju, TUI Nordic ima ugovor sa još 15-ak hotela duž crnogorske obale u kojima će gosti boraviti prilikom posjete Crnoj Gori.
Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik prije nekoliko dana zaustavili su tursku jahtu gulet Adatepe 4 koja je vozila britanske goste, te je zbog nedostatka svih potrebnih papira vratili u Crnu Goru odakle je i stigla.
Najnoviji je to slučaj vraćanja broda bez potrebnih dozvola, a sve u cilju suzbijanja crnog čartera te prema novim odredbama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, koje se primjenjuju od 1. maja ove godine.
Turski brod luksuzna je drvena jedrilica za 12 gostiju i posadom koja je obavljala turističku djelatnost u Grčkoj, Crnoj Gori, Turskoj i Hrvatskoj, tačnije u akvatoriju Dubrovnika, Korčule, Splita, Šibenika i Zadra, i to od početka maja do kraja rujna. No,očito nije sve bilo po ‘peesu’, čim su ih hrvatske lučke vlasti odbile.
‘Puno muljaže’
– Spomenuta jahta je vraćena s pomorskog graničnog prijelaza u Dubrovniku jer nije ishodila sve potrebne dokumente za obavljanje gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. To nije prvi slučaj jer je sličan slučaj zabilježen i nekoliko dana prije na graničnom prijelazu u Cavtatu – potvrdio nam je David Radas iz kabineta ministra mora odakle najavlju oštru borbu protiv crnog čartera na koje domaći skiperi i vlasnici brodova, te agencije uporno viču već godinama.
– Puno je tu muljaže. Našim morem plove crne flote s ilegalnim posadama i putnicima koji najam plaćaju isključivo vlasniku plovila, dok se državi i domaćima ne plaćaju boravišne pristojbe i poreze.
Izbjegava se porez na način da se tobožnjem prijatelju, odnosno skiperu izda punomoć za korištenje broda, koji ovaj, na dar dobije baš kad krene sezona i baš subotom kad je smjena nautičara. Gosti na brodu su također prijatelji – požalio nam se jedan domaći vlasnik čartera.
Hrvatska je postala jedna od najznačajnijih svjetskih nautičkih destinacija, a u segmentu iznajmljivanja brodova bez posade, posebice onih do 20 metara, smatra se svjetskom destinacijom broj jedan.
Podaci govore kako je u našem teritorijalnom moru tijekom 2016. plovilo ukupno 60.807 stranih jahti i brodica, što je porast od 11,37% u odnosu na 2015. godinu. Čarter djelatnost s preko 3.500 jahti i brodica i ostvarenih više od 68.000 najmova također je zabilježio rekordnu sezonu. Ipak rezultati, posebice financijski, nisu zadovoljavajući, smatraju u ministarstvu.
– Jedan od glavnih razloga što ne bilježimo bolje rezultate je svakako nelojalna konkurencija nekih susjednih zemalja, koje nisu članice EU, u kojima se ne plaća PDV na ugovor o najmu plovila, a vlasnici su oslobođeni i plaćanja PDV-a na gorivo.
Zbog toga sva plovila kada se turisti ukrcavaju u lukama tih zemalja, a stvarno plove u RH, predstavljaju nelojalnu konkurenciju hrvatskim turističkim brodarima i pružateljima usluge smještaja na plovnim objektima s posadom, te ugrožavaju njihovo redovito poslovanje.
U Hrvatskoj je lani evidentirano 1.165 najmova jahti duljine veće od 20 metara, dok je u istom periodu ukupno evidentirano 1.361 uplovljenja svih stranih jahti duljih od 20 metara od čega je najveći broj bio iz Crne Gore (809).
Najave za ovu sezonu bile su još dramatičnije, prvenstveno zbog kraha nautičkog tržišta istočnog Mediterana i s tim povezanog prebacivanja velikog broja jahti u Jadranu – kaže Radas.
Tridesetak poljoprivrednika, pretežno povratnika i raseljenih osoba, sa područja Mostara i Čapljine, dobili su od Unije za održivi povratak i integracije u BiH certifikate nakon završene obuke o uzgoju smilja. Time se željelo pomoći održivom povratku kroz edukaciju o organiziranoj i planskoj proizvodnji smilja i eteričnih ulja u Hercegovini.
Stručnjaci, međutim, kažu kako se time željelo pomoći malim proizvođačima da se snađu u haotičnoj situaciji sa smiljem, pri čemu je BiH svjetski lider u proizvodnji, ali je problem u tome što tržište za ono što se proizvede nije osigurano.
Od proizvodnje smilja, što je postalo u posljednjevrijeme masovna pojava u Hercegovini, mnogo očekuje Zorica Šutalo iz mjesta Domanovići kod Čapljine. Svaka pomoć dobro dođe, kaže Zorica, nakon edukacije koju je prošla u organizaciji Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
„Ali, ono osnovno znamo – da je to eko proizvodnja, ne smije se ništa dodavati od kemijskih sredstava, samo biološko“, kaže Zorica Šutalo.
Na pitanje zašto je izabrala baš uzgoj smilja, Zorica odgovara:
„Sada je to hit u Hercegovini, cijena je relativno dobra, mada sad pričaju da će cijena nešto i pasti, ali mi se ipak nadamo da se i s tom cijenom može nešto zaraditi.“
Slično razmišlja i Vjekoslav Šimović, takođe s područja Čapljine.
„Teško je ulje prodati, cijene se mijenjaju. Ne znam šta će biti ove godine, ove godine se baš veliki urodi očekuju. Ali, eto, mi se borimo.“
Smilje
Upravo zbog velikog uroda stručnjaci očekuju pad cijene smilja i eteričnog ulja u Hercegovini. Ahmed Džubur, dekan mostarskog Agromediteranskog fakulteta, koji je učestvovao u projektu edukacije o uzgoju smilja, ističe kako se obukom pokušava pomoći ljudima da se snađu u poprilično haotičnoj situaciji sa smiljem. Bosna i Hercegovina je sada, sa preko 1.500 hektara pod smiljem, svjetski lider u proizvodnji ove biljke, ali je jedan od problema to što nadležne institucije i ministarstva spavaju.
„Ljudi na terenu potpuno su prepušteni sebi, nevladinom sektoru i jednoj tržišnoj utakmici koju ne mogu dobiti na ovaj način, jer, evo, imamo drastičan pad cijena eteričnih ulja od smilja, umjesto da to postane komparativna prednost države, na kojoj će još stotine i hiljade ljudi i porodica zasnivati svoju egzistenciju.“
Zato predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH Mirhunisa Zukić kaže da se edukacijom željelo postići da se povratnici i raseljene osobe na organizovani i planski način bave uzgojem smilja.
„Na neki način da to bude njihova ekonomska podrška u jednom dijelu njihovog ostanka ili opstanka na ovim prostorima. Već imamo organizirane firme koje će otkupljivati smilje, prerađivati i plasirati na tržište. Sada je trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo obuku, oni su dobili certifikat kako bi se mogli u idućem razdoblju baviti planiranim uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest hiljada maraka. Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje”, istakla je Mirhunisa Zukić.
Ovim projektom želi se inicirati ideja koja bi se mogla proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se do sada nije počelo s uzgojem smilja i drugog aromatičnog ulja, ili je to tek na samom početku.
Smilje iz Hercegovine je jedno od najkvalitetnijih na svijetu, koristi se u kozmetičkoj industriji i farmaciji. Od njega se prave eterična ulja, a zbog velike potražnje u svijetu, mnogi se odlučuju za plantažnu proizvodnju.
Luštica Bay, jedinstveni novo turističko naselje na Crnogorskom primorju koji već tri i po godine gradi kompanija Luštica Development na poluostrvu Luštica, nadomak Tivta, predstavljen je juče u Beogradu.
Novi rizort na Jadranu zajednički je poduhvat Vlade Crne Gore i švajcarske kompanije Oraskom Development Holding. Vrijednost projekta je procijenjena na 1,1 milijardu eura što ga čini najvećom investicijom u ovom dijelu Evrope.
„Završavamo prvu fazu gradnje i tokom sljedeće godine nas očekuje veliko otvaranje Luštica Bay marine i naselja i prvog hotela. Značajno je da ćemo sljedeće godine početi izgradnju kjučnog dijela kompleksa – Luštica Bay Central, odnosno gradskog jezgra koji će ponuditi najveću koncentraciju komercijalnih i administrativnih sadržaja. Ovo je cjenovno veoma konkurentan dio kompleksa jer će, za razliku od marina naselja gdje cijenu kvadratnog metra definiše lokacija na prvoj liniji od mora i luksuzni standard, u Centralu će cjenovna politika parirati regionalnom nivou cijena nekretnina, sa stanovima u ponudi počev od 120.000 eura. Samim tim, očekujemo povećano interesovanje klijenata iz regiona za život u Luštica Bay-u. Trenutno imamo klijente iz 32 države, a veliki procenat dolazi iz Srbije“ -saopštila je Dragana Bećirović, PR savjetnik Luštica Bay.
Rezidencijalni kompleks nalik odmaralištu koje nudi mogućnost povremenog boravka i života za stalno, prvih 70 vlasnika nekretnina dobio je 2015 godine, a ove godine se useljava novih 88 vlasnika sa porodicama. U kompleksu koji će, kada bude završen, biti dvije marine, golf teren sa 18 rupa, više od hiljadu stanova, 500 kuća i vila, sljedeće godine će biti otvoren prvi od planiranih sedam hotela – „The ChediČedi Luštica Bay“, čija gradnja je počela u aprilu. U Luštica Bay-u je već izgrađeno Marina naselje sa 26 zgrada sa ukupno 160 stambenih jedinica, marina sa kapacitetom 176 vezova, a grade se prve vile i gradske kuće.
Inače, u tom kompleksu će samo oko deset odsto od ukupnih 690 hektara površine podleći razvoju, a preostalih 90 odsto će ostati netaknuta priroda. Inspiracija za arhitekturu grada pronađena je u tradicionalnoj arhitekturi crnogorskog primorja. Luštica Bay će svojim stanovnicima moći da ponudi najbolje uslove za život i uživanje u različitim sportskim aktivnostima, a da pritom sve prirodne karakteristike ovog poluostrva ostanu autentične.
„Želja nam je da za stanovnike Luštice Bay, grada koji će disati 365 dana u godini, kreiramo okruženje za zdrav aktivan život naših stanovnika koji žele da pronađu dom daleko od gužve, da uživaju u kristalno čistom moru, partiji golfa uz pogled na more i planine sa svakim zamahom, pješačenju ili jednostavno uživaju u slobodnom vremenu sa porodicom. Ako čeznete za Toskanom ili francuskim jugom, ali vam je preskupo, onda je Luštica Bay Central pravo mjesto za deluks život u prirodi“ – dodala je Bećirović.
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice J. Martinovića
1 od 10
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - Vesna Vičević
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru
Noć muzeja - Promocija knjige Jovice Martinovića
Povodom manifestacije “Noć muzeja”, Međunarodnog dana muzeja i Dana nezavisnosti, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, u subotu je organizovao promociju knjige “Socijalno- ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka”, autora mr Jovana J. Martinovića.
Na početku večeri, dobrodošlicu je brojnim posjetiocima zaželio novoizabarani direktor Andro Radulović koji je kazao da mu je pripala velika čast i ukazano veliko povjerenje da u narednom mandatu bude na čelu ove ustanove.
„Posebno se nameće kao veliki izazov održanje visokog standarda i uspješnog poslovanja muzeja kao i dalje unapređenje kako muzejske djelatnosti, tako i sveukupnog napretka u razvoju naše kulture i njenog svrstavanja u porodicu evropskih i svjetskih civilizacija. Čast je da manifestaciju Noć muzeja obilježimo u društvu čovjeka koji je čitav svoj život proveo u proučavanju arheoloških lokaliteta, sa čovjekom koji nam je ostavio čitavo bogatstvo pisane riječi i koji ima odgovore na sva pitanja za prošlost našega kraja“ – kazao je između ostalog Radulović.
„Naš uvaženi kolega i sugrađanin Jovica J. Martinović nam je podario svoje kapitalno djelo. Dvije institucije u koje je utkao svoje znanje i umijeće, Pomorski muzej Crne Gore i OJU Muzeji Kotor, bili su inicijatori da njegova doktorska disertacija, koja nije objavljena zbog administrativnih razloga ugleda svjetlost dana. Oni su izdavači ove značajne knjige ne samo za grad Kotor, već i za područje Mediterana“ – kazala je mr Mileva Pejaković Vujošević.
Knjiga “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” je podijeljena na šest istorijskih poglavlja, na 470 strana. Autor obrađuje 30 vastelinskih i 73 pučanske kotorske porodice, bavi se slugama, robovima, šegrtima, robno-novčanim odnosima, mjernim i novčanim jedinicima, vrstom robe i plovnim objektima u prometnoj kotorskoj luci, kao i italijanskim trgovcima.
„Autor je opisao mikro prostor jedne komune, Kotora koji je bio sastavni dio srednjovjekovne istočno jadranske – regije i ukupnog sjevernog mediteranskog civilizacijskog prostora“ – zaključila je Pejaković Vujošević.
„Knjiga doktora Jovice Martinovića djelo je koje će istraživačima istorije biti neophodni brevijar za značajne i bitne spoznaje socio-ekonomskog i kulturnog života grada Kotora i kompleksnih povijesnih događaja u Boki Kotorskoj tokom 14. stoljeća“ – poručila je profesorica dr Gracijela Čulić.
Noć muzeja – Promocija knjige Jovice Martinovića
„Knjiga je enciklopedijskih dometa, impresivna, tematski raznolika. Ona je riznica etničkih, socio-kulturnih, političkih saznanja o vremenu i prostoru Kotora i njegovog distrikta. Ovo djelo priča istinsku priču o jednom gradu i ljudima koji su živjeli prije nas na ovim obalama i prostorima. Autor konstatuje da je u 14. stoljeću grad doživio svoj privredni vrhunac. Položaj kotorske luke i relativno dobra povezanost sa zaleđem, stvorili su od Kotora jedan od najvažnijih punktova u trgovini sa zapadnom Evropom.
Svaki narod stvara svoju istoriju. Rijetki su narodi imali društveno-političke zajednice poput Kotora čija je povijest ispričana u autentičnoj dramaturgiji vremena, čiji protagonisti žive u realnim društvenim situacijama i djelujući u njima, stvaraju svoju vlastitu povijest. Grad Kotor je za njih domovina, sidrište i polazište. Jovičinoj slici grada samo nedostaje ton. Kotor je sidrište, razum za nerazumne, vertikala gdje se susreću prošlost i sadašnjost. Zasjeniti zablude i besmislene procjene u sadašnjosti, zadatak je budućnosti znanja i upornosti… Kada knjiga postane život i život knjiga, povijest će prisvojiti čovjek i oboviti njegove vrijednosti. Sve dotle dok nas pregled naših muka i zavjet našeg kamena vezuje za ono što je bilo juče, naša odgovornost će još više jačati, za onim što će biti sutra“ – kazala je prof. dr Gracijela Čulić.
Noć muzeja – Promocija knjige Jovice Martinovića
Autor knjige, nekada i sam direktor Pomorskog muzeja Kotor, Jovica J. Martinović, osvrnuo se na svoj bogati naučno-istraživački rad, otkrića u toku radnog vijeka, brojna istraživanja vezana za Kotor i Boku Kotorsku, ali i probleme.
„Doktorsku disertaciju sam prijavio 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Međutim, birokratija fakultetskog dekanata uveliko je došla do izražaja, pa su me tek poslije dvije godine, nakon što je disertacija bila prihvaćena i odobrena od univerziteta, obavijestili da su oni prešli na Bolonjski sistem i da moram ponovo sjesti u klupe, sa 74 godine odslušati nekih šest semestara, što mi nije padalo napamet, pa sam povukao disertaciju. Konačno, rukopis sa preko 450 strana, zahvaljujući Pomorskom muzeju Crne Gore i OJU Muzeji Kotor, danas je ugledao svjetlo dana“.
Inače, Martinović je pripremio još nekoliko naslova, “Grbovnik Boke Kotorske” i “Zaliv svetinja” o crkvama obije konfesije koji, kako je kazao, čekaju bolja vremena za objavljivanje.
Moramo konstatovati da je knjiga “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” kapitalno djelo za buduće naučnike, istraživače Kotora i njegove istorije.
Promociji je prisustvovao mr Aleksandar Dajković, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Minstarstva kulture Crne Gore.
U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa Škuribanda.
Povodom stote godišnjice Otrantske bitke, predstavnici Bokeljske mornarice Herceg Novi, Rotari kluba Gyor iz Mađarske, budimpeštanskog Istorijskog instituta i Udruženja mađarske mornarice juče su na Prevlaci – tvrđava Punta Oštro položili cvijeće i vijence na spomen ploči herojima bitke.
Oni su odali počast učesnicima ovog istorijskog događaja i prisjetili se događaja kada je iz Boke isplovila mađarska krstarica „Novara“ pod komandom Mikloš Horti (kasniji čuveni mađarski državni poglavar) i odnijeli pobjedu nad snagama Antante.
Otrantska bitka je najveća pomorska bitke tokom Prvog svjetskog rata na Jadranu.
Bitka između austro-ugarske Mornarice sa jedne, odnosno združenih sastava ratnih brodova Italije, Francuske i Velike Britanije sa druge strane, odigrala se 14. i 15. maja 1917. godine na području južnog Jadrana i voda Otrantskog tjesnaca.
Šesti broj školskog lista “EHO” koji izdaje kotorska Gimnazija, iz štampe je izašao u petak i tako se našao u rukama učenika i maturanata koji su ga nestrpljivo isčekivali.
“I ove godine je redakcija naporno radila da bi predstavila novi broj lista “EHO”. Uz odricanja i ostajanje nakon nastave, realizovali smo ideje i oplemenili stranice koje su pred vama, novim sadržajima. Tako možete čitati o, sada već poznatim temama, poput onih iz života škole i grada, kritičkim osvrtima na aktuelne teme, ali i stvaralaštvu nadarenih učenika.
Priznaću vam da su četiri godine provedene u klupama proletjele. Čini mi se kao da sam juče bio u prvom razredu i zbunjeno koračao hodnicima škole. Primakao se rastanak od društva, generacije, ali i od roditelja. Mi, maturanti se nalazimo pred vratima života koja nestrpljivo iščekuju da budu otvorena.
I najzad, ustupam svoje mjesto mladim nadama u redakciji, uz želju da kad iduće godine prelistam novi “EHO”, on bude još bolji nego što je sada” – zapisao je u uvodniku jedan od urednika, učenik Krsto Vulović.
Časopis Eho
“Objavili smo sadržaje koji su nam se činili zanimljivim i drugačijim, u kojima se kriju razmišljanja, dileme i zapažanja učenika. Nije uvijek bilo lako stići od ideje do gotovog teksta, nedostajalo je, ponekad, i vremena, i motivacije, i ažurnosti. Ipak, lijepo je kada se na jednom mjestu nađu razni oblici duhovnog stvaralaštva srednjoškolaca, naučna znanja i intereseovanja, stihovi, fotografije i nasmijana lica maturanata! Čitajte, razvedrite i vi lica, dajte sugestije i budite naši saradnici”, poručila je učenicima urednica, prof. Sonja Golub – Klenak.
Časopis Eho
U ovom izdanju, između ostalih, možete pročitati tekstove – 170 godina “Gorskog vijenca”, „Pismo roditeljima – pustite nas da (ne) pogriješimo”, „Kotor – ulaznica za grad muzej“, „Zašto se lakše izliječiti od lakih droga nego od pametnih telefona“, o osvojenoj prvoj nagradi učenika Nikole Vukasovića na konkursu Američkog kulturnog centra za esej na engleskom jeziku, o dobitnicima HMC stipendija za najprestižnije srednje škole u Velikoj Britaniji, ekološkim i drugim zanimljivim temama.
Glavi urednik lista je profesorica Sonja Golub-Klenak, a članovi redakcije: Krsto Vulović, Maria Rajman i Katarina Živković.
Grafičku obradu potpisuju: Krsto Vulović, Marija Rajman i Katarina Živković.
Specijalno tužilaštvo vodi izviđaj o kontroverznom slučaju izgradnje „privremenog objekta“ od betona i kamena, površine 190 kvadrata, na lokalitetu Turski rt u Verigama – pokazuje dopis koji je glavni specijalni tižilac Milivoje Katnić uputio gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću (Demokrate).
Katnić je naveo da je u SDT po prijavi Jokića i predsjednika Demokratske Crne Gore Alekse Bečića o slučaju „Verige“, formiran predmet Ktr-s.br.191/16.
„Postupajući po ovoj informaciji–prijavi, Specijalno državno tužilaštvo sprovodi izviđaj, pa je tako do sada preko Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije prikupilo potrebnu dokumentaciju, a u toku je prikupljanje potrebnih obavještenja uzimanjem izjava od službenih i odgovornih lica iz nadležnih organa i privrednih subjekata na okolnosti gradnje objekta na lokalitetu Turski rt- Verige u Kotoru,, nakon čega će se odlučiti o osnovanosti krivilnog gonnjenja“- stoji u dopisu koji je Katnić 12.maja uputio Jokiću.
Katnicev dopis Jokicu
Hercegnovska firma „Hefesta“ izgradila je „privremeni objekat“ – restoran i lounge bar nazvan „Verige65“ na Turskom rtu na osnovu Plana privremenih objekata u zoni morsog dobra 2016-2018 godina, a koji je donijelo Ministartvs održivog razbvoja i turizma. Prethodno je taj resor kojim je rada rukovodio Branimir Gvozdenović (DPS), napravio izmjene ranijeg Plana privremenih objekata i na Turskom rtu, i na najljepšem vidikovcu u Boki sa kojeg „puca“ predivan pogled na Perast i ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe, na „Hefestinu“ inicijativu, ucrtao restoran i lounge bar od 190 kvadrata. Projektna dokumentacija za taj objekat urađena je pod u najmenju ruku čudnim okolnostima i uz direktnu saradnju Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore (UZK) sa investitorom, a što je javno u medijima priznala direktorica UZK Anastazija Miranović (DPS). Područno odjeljenje UZK u Kotoru prije toga je dva puta dalo negativno mišljenje na inicijativu da se na Turskom rtu podigne „privremeni objekat“ ovakvog karaktera i dimenzija, a protiv se izjasnila čak i bivša DPS lokalna uprava Kotora. U postupku izdavanja neophodnih papira, uslova i saglasnosti za ovaj objekat između investitora i nadležnih državnih organa, agencija, uprava i preduzeća, bilo je nekoliko slučajeva veoma čudnog „tajminga“ odnosno antidatiranja dokumenata ili završavanja gomile adminstrativnog posla za koje obično trebaju mjeseci, za manje od 24 časa.
Reagujući na medijske natpise i tvrdnje Demokrata, iz „Hefeste“ su prije dva dana saopštili da “u više navrata, navodite da je u Specijalnom državnom tužilaštvu u toku izviđaj o zakonitosti procedure davanja u zakup zemljišta na lokaciji Turski rt.”
“O tome nemamo informacije od nadležnih institucija, i ako jeste s punim povjerenjem u državne institucije Crne Gore, očekujemo rezultat izviđaja”- saopštila je “Hefesta”.
Foto – Verige 65
Njihov ugostiteljski objekat na Turskom rtu svečano je otvoren u 12. maja, (na dan kada je Katnić Jokću zvanično potvrdio da vodi izviđaj o tom slučaju), iako objekat nije imao dozvolu za rad, jer je Opština Kotor prekinula postupak izdavanja dozvole nakon dopisa Specijalnog državnog tužilaštva da je u toku prikupljanje podataka o gradnji tog restorana. Svečanom otvaranju objekta nazvanog “Verige65” prisustvovao je i bivši predsjednik Vlade, šef DPS Milo Đukanović. Jedan od osnivača firme Hefesta, koja je gradila objekat, je Aleksandar Šćepanović, brat manekenke Jelene Šćepanović, Đukanovićeve prijateljice.
Gradonačelnik Kotor Vladimir Jokić jedan kazao da je pojavljivanje Đukanovića na otvaranju ovog privremenog objekta pritisak DPS na lokalnu upravu, a ispostavilo se i da “Verige65” te noći gostima nije izdavalo propisne fikalne račune, već samo neformalne paragon-blokove bez pečata. Da bi ugostiteljski objekat imao fiskalizovanu kasu, preduslov je da prethodno dobije dozvolu za rad od nadležnog organa lokalne uprave.
“Hefeste” je optužila Opštinu Kotor da postupa nezakonito jer nije u roku od 15 dana odgovorila na zahtjev investitora za dobijanje odobrenja za rad. Oni tvrde i da član 95 Zakona o turizmu predviđa da se, “ukoliko nadležni organ ne odgovori u predviđenom roku, odobrenje smatra dobijenim”, tako da su od prekjuče počeli sa radom.
Svojevrsni urbanistički i ekološki horor na obali Krašića u Tivatskom zalivu nastalja se ovih dana nesmanjenom žestinom, a turiste i vikendaše koje su topli dani doveli u ovo nekada lijepo i mirno primorsko mjesto dočekao je pravi haos sa majstorima, građevinskim materijalom i mašinama na gotovo svakom dijelu obale.
More pred zapadnim dijelom Krašpiča već danima je zamućeno i prljavo je mrke boje jer bageri na dva mjesta intenzivno razbijaju nekadašnju prirodnu kamenitu obalu, a iskopanu zemlju i kamenje guraju u vodu, šireći „placeve“ investitora koji ovdje podižu objekte sa temeljima gotovo u morksoj vodi. Takav je slučaj sa gradilištem tri velike nove „turističke vile“ – kockasta objekta od armiranog betona koje su trenutno u poodmakloj fazi gradnje na zapadnom dijelu Krašića, a pravi horor dešava se na lokaciji zapadno od hotela „Anderba“ gdje je ruski investitor bez dozvole, počeo izgradnu novog stambenog objekta ispod lokalnog puta za Petroviće.
Divlje gradiliste ruskog investitora u Krasicima
Riječ je o kompaniji „Nado & Rus mont” DOO, a koja izvodi radove na katastarskoj parceli 181/1 KO Krašići. Za izvođenje tih radova investitor nema dozvolu jer nije uspio da pribavi saglasnosti drugih vlasnika urbanističke parcele koja se prostire i na zemljište koje nije u vlasništvu ove firme. Ipak, to nije spriječilo investitora da bagerom već danima kopa na ovoj lokaciji pri čemu je ogromna količina otpada, zemlje i kamena izručena u more a napravljena je praktično provalija uz samu ivicu lokalnog puta koji je potkopan u dužini od tridesetak metara. Ruski investitor je čak napravio i armirano betonski obalni zid u moru kojim je “učvrstio” svoj prošireni plac na čijem je jednom dijelu već nikla i betonska temeljna ploča za jedn od novih objekata.
Načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat Jovica Stojković nam je rekao da Komunalna inspekcija nema nadležnosti u pojasu morskog dobra i da ne može spriječiti radove koji se obavljaju na obali, ali da je izašla na teren i napravila zapisnik o potkopavanju trase lokalnog puta koji jeste u njihovij nadležnosti.
Jedno od aktivnih gradilista na obali
Iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) koja je nadležna kako za bespravnu gradnju, tako i za zagađivanje i zatrpavanje mora materijalom sa kopna, a ni nakon deset dana nismo dobile nikakve odgovore na pitanja i postupanjima i nalazima njenih inspektora na području Krašića.
Mještani – vikendaši kojima graditeljski poduhvati brojnih crnogorskih i srbijanskih tajkuna bliskih vlastima, ali i stranih državljana na uskom obalnom pojasu nekada lijepe prirodne kamenite obale u Krašićima, stvaraju brojne problem, Opština Tivat, ali ni samo JP “Morsko dobro” koje nema inspekcijsku nadležnost, ne kriju ogorčenje indolentnošču UIP-a prema ovim dešavanjim.
Juče je inače, delegacija UIP-a dolazila kod gradonačelnice dr Snežane Matijević tražeći finansijsku podršku lokalne uprave za smještaj raznih državnih inspektora u tivatskim hotelima tokom narednih par mjeseci ljetnje sezone, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li Opština koja je nezadovoljna radom UIP-a kada su Krašići u pitanju, pristati da iz svog džepa plaća smještaj inspektorima koji izbjegavaju da spriječe haos na ovom dijelu tivatske obale, već kontrlolišu većinom samo legalne tivatske ugostitelje i trgovce.
Izgled opstinske parcele
Da nisu indolentne samo državne službe, pokazuje i aktuelni izgled urbanistilke parcele UP 8 u Krašićčima – jedinog dijela tamošnje obale koji je u vlansištu Opštine Tivat a koji je lokalna uprava obećala da će do početka juna urediti kao kupalište, dostupno za sve vikendaše i građane koje graditelji vila na obali, tjeraju i ne dozvoljavju im pristup ostalim plažama.
Izgled opstinske parcele
Taj plac je razrovan od strane investotora turističkih vila u gradnji na susjednoj parceli koji je preko opštinske zemlje “spustio” bagere i građevinske mašine na svoj plac, a opštinska zemlja zatrpana je građevinskim i raznim drugim otpadom.
