I tokom vikenda će još biti relativno stabilno, iako posvuda uz postepenu oblačnost, osobito u nedjelju, kada na sjevernom Jadranu može pasti i malo kiše. Na Jadranu će znatniji porast dnevne temperature vazduha onemogućavati umjereno, u nedjelju i jako jugo.
Sledeće sedmice malo drukčija vremenska priča – i dalje relativno topla, ali ne kao do sada. Te svakako promjenljivija, nestabilnija, većinom uz barem malo kiše.
Danas pretežno sunčano. Vjetar sab do umjeren južni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 15 do 24 stepena.
Nedjelja:
Pretežno sunčano, poslijepodne postepeno naoblačenje, ali zadržaće se uglavnom suvo vrijeme. Na sjeveru po kotlinama, moguća kratkotrajno jutarnja magla. Vjetar tokom dana slab do umjeren, na sjeveru ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 14, najviša dnevna od 15 do 24 stepena.
NVO Udruženje „Kamelija“ i Mjesna zajedica Stoliv pod pokroviteljstvom Opštine Kotor iz uz podršku kotorske Turističke organizacije, za vikend će u Stolivu prirediti centralnu manifestaciju ovogodišnje „Fešte kamelija“.
Publika će danas od 15 sati u hotelu „Cattaro“ u Kotoru biti u prilici da pogleda sinoć otvorenu izložbu aranžmana od cvijeta kamelije.
U subotu od 10 sati u Stolivu se na otvorenom, priređuje likovna i literarna radionica „Obala kamelija – ne betona“, posvećena cvijetu kamelije kojeg su bokeški pomorci prije nekoliko vjekova u svoj zavičaj donijeli iz dalekog Japana.
Centralna fešta počinje u nedjelju u 11 sati na stolivskojh rivi i u prostorijama mjesnog Doma kulture gdje će biti priređen prigodan kulturno zabavni program, otvorena izložba aranžmana od cvijeta kamelije i prezentirani najbolji likovni i literarni radovi posvećeni tom cvijetu. Organizovaće se i obilazak najljepših đardina sa kamelijama, kao i izleti planinarskim stazama na vrdo Vrmac i do Gornjeg Stoliva, a svi posjetioci biće počašćeni mušljama na tradicionalnoj mušuljadi.
Na feštu kamelije stigli su i njemački ljubitelji ovog egzortilčnog cvijeta – članovi Udruženja uzgajivača kamelija „Deutsche Kameliengesellschaft“ iz Ahena.
U finalu regionalne vaterpolo Jadranske lige igrat će Jug CO i Jadran iz Herceg Novog, Dubrovčani su u prvom polufinalu završnog turnira na svom terenu svladali beogradski Partizan sa 18-4 (3-1, 6-3, 3-0, 6-0), dok je potom Jadran nadigrao zagrebačku Mladost sa 14-10 (4-0, 4-2, 5-4, 4-1).
Po tri gola za Jug postigli su Javier Garcia i Felipe Perrone, po dva Loren Fatović, Luka Lončar, Pavo Marković, Maro Joković i Josip Vrlić, a po jednog Marko Marcan i Hrvoje Benić, dok su po dva pogotka za Partizan postigli Radomir Drašović i Mihajlo Repanović.
Sastav iz Herceg Novog još je u prvom poluvremenu riješio pitanje pobjednika povevši sa 8-1, a početkom treće četvrtine crnogorski sastav imao je i osam golova prednosti (10-2), da bi Mladost na kraju uspjela tek ublažiti poraz na konačnih 14-10.
Andrija Vlahović i Franko Lazić su bili najefikasniji kod Mladosti sa po četiri gola, a po jedan su dodali Matias Biljaka i Fran Paškvalin, dok su kod Jadrana najbolji bili Danil Markulov s pet te Stefan Vidović i Bojan Baničević sa po dva pogotka.
Finalni susret između Juga CO i Jadrana (HN) na programu je u subotu od 19.30 sati.
Streličarski klub „Savina“ u indoor sezoni za 2017. godinu, tokom marta osvojio je medalje na dva međunardona turnira.
Novski streličari su učestvovali prvo na turniru u Sarajevu, 12. marta u organizaciji SK „Vekkas“, a potom 25. marta u Mostaru, na turniru u organizaciji SK „Streličar“.
Na turniru u Sarajevu, SK „Savina“ osvojio je dvije zlatne medalje i to u kategoriji veterana goli luk- Anđelko Milošević i u kategoriji kadeti rikrv- Andrija Stojanović. Hercegnovski streličari su sa turnira u Mostaru donijeli kući osam medalja. Nebojša Glumac, osvojio je bronzanu medalju u kategoriji rikrv luk seniori. U kategoriji rikrv luk kadeti i mlađi pioniri, zlatne medalje su osvojili Marko Šendeković i Charles Hare-Brown.
Predstavnice ženskog dijela ekipe su kao i uvijek bile vrlo uspješne tako da se klub može pohvaliti i zlatnom medaljom Jane Vasiljević, u kategoriji rikrv luk kadetkinje, kao i bronzanom medaljom Vide Bjelice, u kategoriji rikrv stariji pioniri. Andrija Stojanović i Anđelko Milošević su ponovili uspjeh iz Sarajeva i vratili se i sa turnira u Mostaru sa još dvije medalje: Stojanović, srebro rikrv kadeti, a Milošević zlato veteran goli luk. Zoran Vasiljević je u Mostaru osvojio zlato u kategoriji veteran rikrv luk.
Streličarski klub „Savina“
Streličari iz Sarajeva i Mostara su redovni učesnici na turnirima u Crnoj Gori, što potvrđuje da je mreža streličarskih klubova u regionu sve jača, što otvara prostor za nove zajedničke projekte prekogranične saradnje kada je u pitanju ovaj sport.
Streličarski klub „Savina” u toku proljeća priprema izlazak na teren na otvorenom kao i aktivnosti vezane za ljetnje i jesenje projekte u saradnji sa nekoliko nevladinih organizacija, a sve u cilju što atraktivnije promocije kako streličarstva tako i ponude Herceg Novog.
MAJESTIC PRINCESS u brodogradilistu u Trstu – shipspotting.com
Najnoviji mega-kruzer američke kompanije „Princess Cruises“, brod „Majestic Princess“ uploviće u nedjelju rano ujutro u Boku.
Brod će sutra iz Trsta gdje je sagrađen u brodogradilištu korporacije Fincantieri, isploviti na svoje prvo, petodnevno putovanje do Ćivitavekje. Prva luka na tom probnom krstarenju na kojem će putnici „Majestic Princessa“ biti sam menadžment američke kompanije i predstavnici njenih najvažnijih poslovnih partnera, biće upravo Kotor gdje će orijaški brod uploviti u nedjelju u 7 sati i zadržati se do 17 sati. To se inače, u pomorstvu smatra posebnom čašću za luku odabranu da prva ugosti novi brod. Primopredaji novog mega-kruzera prije dva dana u Trstu, prisustvovao je i sam italijanski premijer Paulo Đentiloni.
„Majestic Princess“ treći je u seriji mega-kruzera klase „Royal“ i novi je „admiralski brod“ flote kompanije „Princess Cruises“ koja ga je posebno dizajnirala i opremila za kinesko tržište gdje će „Majestic Princess“ ubuduće raditi, nakon što svoju prvu, probnu sezonu ovog ljeta provede na Mediteranu. Iako je u osnovi isti kao dvije svoje starije „sestre“ iz „Royal“ klase koje su takođe proteklih godina dolazile u Kotor, 680 miliona dolara vrijedna „Majestic Princess“ je ipak malo veća od njih pa je sa svojih 143.700 bruto-tona, upravo ona najveći brod koji je ikada uplovio u zaliv Boke Kotorske.
foto www.princess.com
Ovaj megakruzer dugačak je 330, širok 47 i visok 66 metara, a gaz mu iznosi 8,6 metra. Može ukrcati 3.560 putnika i ima skoro 1.346 članova posade. Pogonsku snagu mu daju četiri dizel-agregata „Wartsila“ ukupne snage preko 84 hiljade konja konja, koji proizvode električnu energiju za pokretanje dva elektromotora ukupne snage 18 megavata, a koji okreću dva propelera. Ogromni brod sa takvim mašinskim kompleksom, postiže impozantnu maksimalnu brzinu od 23 čvora.
foto www.princess.com
„Majestic Princess“ koji zbog toga što će ubuduće raditi za kinesko tržište sa matičnom lukom u Šangaju, nosi i kinesko ime “Sheng Shì Gong Zhu Hao” (Velki Svijet-Veliki Duh), ima ukupno 17 paluba od kojih je 14 dostupno putnicima. Brod nudi širok spektar ugostiteljskih, trgovinskih i sadržaja za zabavu i rekreaciju putnika. Posebnost ovog kruzera je tzv. Seawalk promenada, veliki polukružni koridor na desnom boku, širi od samog broda. Sa ovog jedinstvenog šetališta sa staklenim podom, na 39 metara visine iznad valova, pruža se fantastičan pogled na more.
foto www.princess.com
Nakon ove petodnevne probne vožnje, „Majestic Princess“ čiji je agent u Crnoj Gori agencija „Boka Adriatic“ iz Kotora, ponovno će se u Kotor svratiti već 6.aprila na svom prvom komercijalnom putovanju po Mediteranu. Do kraja ove sezone, ovaj mega kruzer još će nekoliko puta uplovljavati u zaliv Boke Kotorske.
Jedan od najznačajnijih i najvećih događaja u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva, a u saradnji sa Opštinom Budva i NVO “Feštađuni”, Međunarodni turistički budvanski karneval, ove godine će se održati od 28. do 30. aprila 2017. godine.
Pod sloganom „Naoružaj se ljubavlju“, nakon uskršnjih, a neposredno prije prvomajskih praznika, Budva će ugostiti brojne posjetioce iz zemalja okruženja, ali i Evrope, koji će sasvim sigurno ponijeti u svoje domove lijepe utiske, vesele i razdragane, poput samog događaja!
Karneval će početi u petak nakon što maske, predvođene Dragoljubom Đuričićem i njegovim bubnjarima, ,,Abrumom“ pozovu građane Budve i turiste na feštu. Zabava se zatim nastavlja u kafićima i restoranima unutar zidina Starog grada do kasno u noć.
Maske iz svih krajeva svijeta dolaze u Budvu kako bi bile dio „Velike karnevalske povorkе“ koja se održava u subotu 29. aprila i završava velikim vatrometom. Iste večeri, očekuju nas i koncerti na više bina unutar Starog grada, a nastupiće Rambo Amadeus, Dragoljub Đuričić i drugi.
Treći dan Karnevala je posvećen najmlađima, održava se „Mala karnevalska povorkа“ i niz edukativno-zabavnih igara i programa na bini. Pored bogatog kulturno-zabavnog programa, neizostavni dio Karnevala je „Slatki kutak“, gdje će se služiti tradicionalni slatkiši budvanskog kraja.
Tu nije kraj provodu, ove godine prvi put, u susret prvomajskim praznicima muzički program se nastavlja i u nedjelju 30. aprila uveče, kada će biti organizovan koncert na trgu ispred Starog grada, a nastupiće budvanski bend “Mazzom u fugazzu” i zatim “Who See”!
Karneval u Budvi označava i nezvaničan početak ljetnje turističke sezone, što mu daje posebnu draž i veselu atmosferu svih dana trajanja!
Karneval Budva
XV Međunarodni turistički budvanski Karneval i XVI Proljećna noć pod maskama
“Naoružaj se ljubavlju”
28 – 30. april
Petak, 28.04 :
– 20.00h – Abrum – poziv na Karneval;
Subota, 29.04 :
– 20.00h – Velika Karnevalska povorka, predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama, od caffe-a „City“ do bine ispred Starog grada;
*VATROMET*
– Bina na Trgu palmi:
– 22.00h – muzičko-plesni performans „Mantock Brazil Samba Show“, uz pratnju bubnjara Dragoljuba Đuričića;
– Bina ispred Citadele:
– 23.00h – Rambo Amadeus.
Nedjelja, 30.04.:
– 12.00h – „Slatki kutak“ – na Trgu pjesnika;
– 16.30h – Mala karnevalska povorka – predvođena Kapom od Karnevala, Gradskom muzikom Budve i mažoretkama, od dječijeg vrtića do glavne bine;
– 18.00h – dječiji program na bini ispred Starog grada;
Carinici i Granična policija PU dubrovačko-neretvanske jučer su na međunarodnom graničnom prijelazu Karasovići prilikom kontrole autobusa albanskih registracija pronašli veću količinu neprijavljene komercijalne robe kojoj je vjerojatno namjena bila opskrba nekog od specijaliziranih butika.
Riječ je o 34 komada raznih vjenčanica i 7 pripadajućih korzetnih prsluka koji su otkriveni kod vozača navedenog albanskog izletničkog autobusa. Vjenčanice i korzeti su oduzeti a dežurni sudac Prekršajnog suda u Dubrovniku vozaču je izrekao novčanu kaznu od 9.000 kuna.
Samo dan prije ove zapljene, u utorak je kontrolnim pregledom autobusa albanskih registracija kod jednog putnika otkriveno 3173 komada neprijavljenih kozmetičkih proizvoda za njegu lica i tijela te bočica raznih tinktura i kapsula za oralnu primjenu.
Sudac za prekršaje putniku je izrekao kaznu od 10.200 kuna, a otkrivena neprijavljena kozmetička roba je oduzeta.
Pank strip vikend – Anarchy in HN, koji će Hercegnovski strip festival(HSF) organizovati od 7. do 9. aprila na više lokacija u Herceg Novom, počeće koncertom najpoznatije pank grupe sa ovih prostora – zagrebačkog Psihomodo popa.
,,U Herceg Novom nismo svirali nikada i baš mi je drago da ćemo gostovati kod vas, a publika može očekivati odličan rock and roll koncert koji će biti neki presjek naše karijere“, kazao je frontmen grupe Psihomodo pop, Davor Gobac.
Iako je prvobitno bilo najavljeno da će se koncert poznatih zagrebačkih pankera održati na Peoples beach baru na Toploj, organizatori su zbog velike zainteresovanosti promjenili lokaciju. Tako da će koncert i zvanično otvaranje Pank strip vikenda biti u petak 7. aprila ispred ili u Domu kulture Đenović.
,,To je jedini dovoljno veliki prostor koji u slučaju kiše može da primi sve zainteresovane za ovakvu vrstu koncerta i muzički spektakl koji pripremamo“, objasnili su iz HSF-a.
Ulaz na koncert, kao i na sve programe u okviru strip vikenda, biće slobodan, a poznati zagrebački bend nastupa poslije zvaničnog otvaranja zakazanog za 21 sat i svirke predgrupa Hunting Souls, Podosti i Fast woman and slow horses kojima će se pridružiti i italijanski strip autor i muzičar Walter Trono.
Trono koji je crtač Dragonera, Dylan Doga i autor stripa Testa e Croce, je uz jednog od najpoznatijih britanskih strip crtača Rufusa Daygloa, gost Pank strip vikenda. Povod organizovanja strip vikenda sa ovom tematikom su značajni jubileji koji se obilježavaju u ovoj godini, a povezani su sa 40 godina od nastanka punk-rocka. U kontekstu obilježavanja četiri decenije punk-rocka je i serijal stripova „Last Gang in Town“, koji je Rufus Dayglo nedavno završio za američki VERTIGO – imprint jedne od najvećih sjetskih kuća DC COMICS. Serijal je doživio veliki uspjeh, a bavi se punk-rock kulturom u Velikoj Britaniji sedamdesetih godina. A koliko su rock and roll i punk neodvojiv od stripa potvrđuje i Gobac, koji je veliki poklonik i poznavalac punk-muzike, ali mu nisu strani i drugi žanrovi i najpoznatiji je po svojim muzičkim djelima. Međutim velika ljubav takođe mu je slikanje. Imao je već desetak izložbi, koje su bile jako posjećene. Često izlaže po hrvatskim gradovima, a prvu veliku samostalnu izložbu imao je 1998. godine u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori, kad je njegove crteže vidjelo tri hiljade ljudi. Originale ne prodaje, nego ih poklanja dobrim prijateljima. Prodaje samo grafike i to skupo, a crta isključivo iz gušta.
,,Meni su stripovi užasno bitni jer volim da crtam i odrastao sam na stripovima, prvo na slikovnicama, pa Tom i Džeri, pa Diznijevi junaci, preko Lunov Magnus stripa i Zlatne serije sve do nekakvih, recimo underground stripova, pa čak i umjetničkih. Mislim da je strip vrlo važna pojava u modernoj umjetnosti, tojest u modernom življenju, iako je u zadnje vrijeme malo pod navalom kompjutera i digitalije, ali mislim da će uvijek ostati prisutan ili se bar nadam tome. Ima kultnih stripova koji su vezani uz pank uz rokenrol, poput recimo Freak Brothers. To je legendarni strip, to je ono epohalno i uopšte strip je uvijek bio usko vezan uz rokenrol i užasno bitan izvor ideja i izvor nekakvog imidža i mnogi su omoti rokenrola i panka sadržavali stripove. Mislim da je to jedna neraskidiva veza i ja osobno stripove obožavam – long live strip“, kaže Gobac koji je svoju muzički karijeru počeo kao trinaestogodišnjak u bendu ,,Klinska pomora“ sastavljenom od drugara iz komšiluka na zagrebačkoj Kajzerici gdje je i odrastao.
Psihomodo pop live
,,Pa mislim da pank na ovim prostorima postoji zbilja od samih početaka. Evo mi smo bili kao Klinska pomora možda čak i prvi pank bend. U to vrijeme su i Prljavo kazalište bili pankeri. Dakle to je bila 1977. godina i taj pank je, koliko ja primjećujem postojao cijelo vrijeme. Nikada nije bio neki main stream na ovim prostorima ali znao je imati svojih blistavih trenutaka. Danas ja mislim da ima čak i dosta pank bendova, ali da se možda slabo u nekom širem smislu, zna za njih, što je po meni baš šteta“, konstatovao je Gobac iza koga je 13 albuma: Godina zmaja (1988.), Live in Amsterdam (1989., uživo), Sexy Magazin (1990.), Tko je ubio Mickey Mousea (1992.), Srebrne Svinje (1993.), Unpljugd (1995.), Sextasy (1997.), Das Beste aus der grosse Hit Parade (1999., uživo), Debakl (2000.), Tekućih 20 (2003., kompilacija na dva CD-a), Tekućih 20 (2004., kompilacija video spotova na DVD-u), Plastic Fantastic (2004.), The Ultimate Collection (2007., kompilacija na dva CD-a) i Jeee! Jeee! Jeee! (2009.).
,,Psihomodo pop trenutno priprema nove materijale, već smo snimili jedno 15ak demosa i sada ćemo polako početi snimati te pjesme u njihovom završnom obliku“, najavio je Gobac i pozvao još jednom na dobru rock’n’roll žurku u okviru Pank strip vikend u Herceg Novom.
Na Pank strip vikendu će u subotu 8. aprila Rufus Dayglo imati izložbu originala iz serijala ,,Last gang in town“, a održaće i predavanje na istu temu. Rufus koji je u 2014. godini već bio gost Hercegnovskog strip festivala, crtač je stripova kao što su Judge Dredd, Tenk Girl, Snaked… ali i autor za kojeg se vezuje rad na muzičkim spotovima jedne od najvećih svjetskih bendova – Gorillaz, te mnogi projekti iz svijeta animacije i igračaka.
U aprilu ove godine se navršava 40 godina od objavljivanja prvog albuma ,,The Clash“, istoimenog britanskog benda koji je, uz Sex pistols, sinonim i, praktično, utemeljivač punk-rocka u Velikoj Britaniji. Upravo je i najpoznatiji singl ,,Sex pistolsa“ – ,,God save the Queen“ nastao iste te 1977. godine, a godinu kasnije i singl ,,Last gang in town“, grupe The Clash, koja je i poslužila za naslov strip serijala Rufusa Daygloa.
Te dvije pjesme su potpuno promjenile način ophođenja u rock muzici ali i označile stvarni početak uspješne ere punk-rocka. Uz to, ove godine se navršava i četiri decenije kako se Sid Vicious priključio Sex Pistolsima, što je povod da se u okviru Pank strip vikenda, a u saradnji sa kulturnim centrom KINO, javno emituje film ,,Sid and Nancy“.
Program:
Petak 7. april – Plato Doma kulture Đenović
– 17h – Live Art, crtanje na majicama, berza stripa
– 21h – Svečano otvaranje, koncert Psihomodo pop
Subota 8. april – KINO(bivša Tora) – Trg Nikole Đurkovića
– 10h – Berza stripa, crtanje za fanove, live art
– 12h – Otvaranje izložbe Rufusa Daygloa, predavanje o panku
– 20h – Punk Stairs – Pub Got – crtanje za fanove
Nedjelja 9. april – KINO(bivša Tora) – Trg Nikole Đurkovića
– 10h – Berza stripa, crtanje za fanove, cjelodnevni program pank filmovi
Cijelih nekoliko sati koje smo proveli razgovarajući sa šjor Antom Jurišićem u malenoj knjižnici konačišta za beskućnike pri udruzi MoSt u Splitu, sebe nismo uspjeli doista uvjeriti da je i naš sugovornik jedan od te nesretne svite.
Već smo do sada, doduše, iz prve ruke uvidjeli da stvari ne moraju biti crno-bijele, te da beskućnik ne mora biti i “klošar”.
No, sedamdesetogodišnji šjor Ante čak je i bitno drukčiji, kao netko tko je među najsiromašnije od siromašnih dospio greškom. Zapravo i jest; cijeli je život marljivo radio i burno živio, lijepo i zarađivao i trošio, da bi u jednom ključnom trenutku shvatio da formalno ima samo sedam godina uplaćene mirovine, te da je u životu propustio ulagati čak i u onu nekretninu koja se zove “krov nad glavom”. A godine su se brzo nataložile, zdravlje “zakašljucalo”, prihodi prestali – i što je preostalo nego potražiti pomoć. I to je za ljude, zar ne?
– Čujte, ja sam već pomiren sa sudbinom i ne očekujem neke veće promjene. Ali, nećete vjerovati, ovdje sam našao sebe – započinje naš sugovornik priču koja pokazuje ne samo da je čovjek po definiciji iznimno žilavo biće, nego i da se “uvijek može cvjetati tamo gdje si posađen”.
– Ajde, krenit ćemo ispočetka, kad vam je već moj život tako interesantan – strpljivo će umirovljeni upravitelj stroja, šarmantan gospodin kojega je u životnoj vitalnosti nek neznatno omeo moždani udar. Snašao ga je prije pet godina, iz te je bitke izišao kao pobjednik, ali nastupile su poteškoće s prisjećanjem. Istinabog, nije se lako ni sasvim zdravu čovjeku prisjetiti baš svega dugih sedamdeset godina unatrag…
– Znači, rodija san se u Splitu 1946. godine, ali do desete san živija u Omišu. Ajde, to nije toliko važno. Onda san završija školu za alatničara, Srednju tehničku u Splitu, ali nisan se dugo zadrža; rano san iselija, još šezdesetih godina san emigrira za Skandinaviju. Tridesetak godina san živija vanka: u zemljama Beneluxa, Italiji, Grčkoj, Salvadoru…
Vrtile su se pare, radija san na održavanju brodova i strojeva, u Danskoj san se i stručno usavršija tako da san moga svugdi radit ka “kapo”, jel, upravitelj stroja, šta san poslin i radija, to jest u tom svojstvu navigava. Nije mi u životu bilo dosadno, puno san radija i pet puta se ženija; iman petero dice, jedno vanbračno.
Ajme, jel morate to pisat? Ispast će da se pravin važan. Ajde, kad vi kažete da je bitno, dobro – pomirljivo će protagonist priče, koji je u prvi, kratkotrajni brak uletio “mlad kao kaplja”, sa jedva dvadeset i koju godinicu. Sa Šveđankom je nakon tjedan dana poznanstva i burne veze sklopio brak u Malmöu, rodio se sin Robert, koji danas ima gotovo pedeset godina. Na žalost, ljubav i brak potrajali su kratko, a životne okolnosti bile su takve da šjor Ante i njegov prvorođenac nisu stigli razviti blizak odnos…
– Bolje rečeno, nikakav – ispravlja nas Jurišić tužno, ali pomireno s tom činjenicom.
Nekih godinu i pol poslije, mladi se Ante ponovno oženio zgodnom Skandinavkom, i iz drugog braka kojega je sklopio u Kopenhagenu, u Danskoj, i koji je potrajao četiri-pet godina, ima kćerku Gabrijelu Jurišić-Otesen. Ona je danas udana i majka petero djece, zaposlena kao socijalna radnica u Norveškoj, vrlo dobro situirana i privržena ocu, kojega posjeti svake godine barem jednom.
– Svako lito Gabrijela dođe, uzme misec dana kuću u Grljevcu u najam, pa dolazi po mene i vodi me na kupanje. Njezina mater nije volila da budemo u kontaktu; kad san sa Gabrijeline četri godine otiša, maloj san, sićan se, tijekom više godina posla trideset i četri pisma. Nije dobila ni jedno jer ih je mater sve zadržala, ali poslije je pronašla i pisma i mene. Ne zna hrvatski – možda samo deset riči – i zove me “dedi”.
Ali, lipo pričamo na engleskom, imamo odličan odnos.
Mogu sutra otić živit u Norvešku kod nje; već san bija četri miseca, prije par godina. Ali, tamo nisam vidija sebe. Osjećan da mi je ovde misto – povjerava šjor Ante. On je, vjerovali ili ne, s adresom prihvatilišta za beskućnike sretan i ispunjen čovjek, koji je sve u životu dobro posložio. U nastavku razgovora to nam je bivalo jasnije…
– Eh, da nastavim dalje. Posla mi nikad nije nedostajalo, bija san, znači, u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, tačno san zna di mi se više isplati skoknit po spizu, ono ka mi iz Splita kad bi išli u Soviće jer je jeftinije. Bija san se skroz u Skandinaviji udomaćija, samo su me žene umele. I onda kad netko kaže da Šveđanke nisu ljubomorne! Vraga nisu; meni su oči kopale.
Uglavnom, posal me bija bacija i u Belgiju, pa san bija nešto kratko u Genovi (Italija), a radija san i u Pireusu u Grčkoj. E, tamo san upozna curu iz Salvadora (Latinska Amerika), ćer od zastupnika za Hondu u Salvadoru, koja me nagovorila da odem s njom tamo. I iša san! Nismo se vjenčali, ali dobili smo sina, Marka. I s njim se povremeno čujem, u dobrim smo odnosima, njegova majka i ja također.
Znači, iz Pireusa, di san radija na održavanju brodova, iša san u Salvador i osta dvi godine, nakon čega san mora otić za Italiju. A tamo san bija malo duže, dvanaest godin sve skupa. Nisan se ženija – u polušali će šjor Ante, samozatajni zavodnik iz prihvatilišta za beskućnike, strpljivo podnoseći sve što mu je život nanio.
– Ne znam šta bi van reka, možda san sam kriv zbog tih brakova, malo san nagal, sklon otić. Možda nisan bija ni idealan otac, ali dici san u inozemstvu svakome dao na knjižicu deset iljada dolara po rođenju. Lipo san ja zarađiva, ali nije to bilo ništa basnoslovno, i nisan uplaćiva sebi staž, uopće nisam mislija na to.
Šta bi ima, potrošija bi. Nisan nikad ima ni bankovnu knjižicu. Na primjer, u Italiji san radija na održavanju zaplijenjenih brodova, bija san lipo plaćen, ono, da mogu živit komodno. Eh, zaboravija san reć da mi je mater rano umrla, a s ocen nisan ima dobar odnos… Bija san uvik nekako sam, tako san navika.
Dobro, kad se u Italiji situacija oko posla zakomplicirala, vratija san se u Split, bilo je to 1994. godine. Onda san se nekako brzo opet oženija, to je bilo treći put, ali brak je potraja samo šest miseci.
Treća supruga je u međuvremenu i preminula, nismo imali dice. I onda san se i četvrti put oženija; supruga mi je bila Zorica. Međutim, nakon devet godina i taj je brak puka, također nismo imali dice. Nisan siguran da se mogu svega dobro sitit jer san dolazija i vraća se, ali znam da sam u matičara sklopija pet brakova (u crkvi ni jedan, a vidite, religiozan sam). Pa eto, onda san se oženija i zadnji, peti put, i iz toga braka koji je zapravo bija dobar imam dvoje dice, danas 27-godišnjeg Stipu i malu Ritu od 23 godine.
Oni su mi dobri; mali navigaje ka šta san i ja, snaša se, a mala živi kod tete u Njemačkoj, tamo trenira, studira pravo i radi u pekarnici.
Njoj je razvod roditelja najteže pao, mislim mene i zadnje žene, koja je od mene mlađa osamnaest godina. Ali, sad je to već prihvatila, i dobro je.
Ajde da nastavim. I tako, opet san se zaljubija, oženija i iša najprije radit u Italiju kod Napulja, u turističku zonu Palinuro, na održavanju kompletnog naselja, i tako jedno godinu i po dana. Sa ženom san inače živija u stanu od punice, sedamdesetak kvadrata na Blatinama. Ona i danas živi tamo s malim, i to dosta skromno, šta mi je žaj. Moja bivša žena je dobra osoba i ne mogu reć da je išta kriva šta san se kasnije naša na ulici – napominje naš sugovornik, koji je zadnjih petnaestak godina navigavao, radio najviše za grčkog poslodavca, to jest dok brodovlasnik nije preminuo.
– Stalno san bija na brodu, bija san mu ne samo upravitelj stroja za flotu, nego desna ruka, “over number” na listi. Danas bih za to bija puno bolje plaćen nego onda, jer su plaće krešile pod pritiskom sindikata, a u moje vrime bilo je to oko sedam-osam iljada dolara misečno. Ali, bilo nam je više nego dovoljno; ja na brodu ionako nisam trošija ništa, Bospor mi je bija ka Trajektna luka u Splitu, stalno san bija na brodu, evo vidite da i sad stalno falivan pa za sobu govorin “kabina”.
Ima san novog mercedesa, dici smo priuštili sve šta triba, ima san i brod “barakudu” od devet metara, ali nisam zna šparat. Kad je Grk umra, svatija san da imam plaćenih samo sedam godina staža. I mora san prominit poslodavca, a već san prevalija šezdesetu – bliži se šjor Ante dijelu svoje životne štorije koji naviješta krah.
– Eh, i onda san svejedno uvik ima posla; ili neki vijađ, ili popravke brodova, i tako. Ali situacija u braku nije bila dobra, ne bih sad detaljno o tome, niti razlozima tko je kriv, jer poštivan bivšu ženu ka i sve druge s kojima san bija u jednoj fazi života. Uglavnom, otiša san prije pet-šest godina ća, od žene s Blatina direktno u Norvešku, kod kćeri Gabrijele, i tamo osta četri miseca.
A kad san se vratija, živija san malo u Getu kod prijatelja, pa opet na brodu od prijatelja u Poljudu i nešto radija, ajde, ima san još i novaca, nije me bilo straj. Radija san jedno pola godine na uređenju jedne vikendice u Krvavici (Bratuš) kod Splita, pa san tamo i živija. A onda san po povratku u grad Split unajmija stan u Tršćanskoj ulici, i tu me jedne večeri, dok san sam sa sobom igra šah na laptopu, snaša moždani udar.
Izgleda da me dobro opleja jer su me našli bez svijesti, klonuloga. Tako san svršija u bolnicu, di san proveja nekoliko dana u komi, a ukupno bija dvadeset i dva dana. Već deveti dan sam se, međutim, osovija, vidilo se da se nisan prida, da ću se vratit u život. Eh, ali tada san već slutija drugi problem: da se nemam di vratit. Je, zvala me je bivša žena da dođen, ali to nisan tija.
Čita san novine u bolnici i lagano kontaktira tadašnjeg djelatnika MoSta Fabijana Jelasku, kojega san nešto poznava. Priprema san teren da iman di leć kad izađen…
Nikad neću zaboravit taj prvi dan, kad san blid ka zid izaša iz bolnice s jednom kesicom u ruci.
Trefija san Ivu Baldasara, on je doša isprid bolnice jer je baš taj dan bija neki štrajk liječnika, čini mi se. Pita me: di ćeš? Nisan zna šta bi mu reka, ali bilo mu je čudno šta san odšeta put grada, a ne na Blatine di mi je adresa, ka.
Moran van reć i da san tu prvu noć proveja na otvorenom, kod Kapetanije, a onda san se ujutro iša javit Miri Dujić u Centar za socijalu.
Dujićka mi je isto pomogla, poslala me na Zlodrinu, di san bija samo par dana jer san brzo otiša u stambeni smještaj na Mejaše. Tamo je bilo lipo, jedno godinu dana, a onda me evo ovde u Gundulićevu. Četri godine san korisnik ovog smještaja, i mogu van reć da mi je odlično, snaša san se. Okružen sam krasnim ljudima, mada se nađe ovde svega – ali problema ima svugdi.
Ovde sam u nešto boljem položaju od ostalih korisnika jer volonterski radim ka domar, pa ne moram izać ujutro kad svi drugi moraju.
Imam i ključ, mogu sam sebi skuvat, pa ne idem u pučku kuhinju iako imam iskaznicu. Ne triba mi. Koje boce? Bože sačuvaj, ne skupljam ja boce.
Održavam ovaj smještaj, a u svojoj kabini, pardon, sobi imam i malu radionu, pa mogu montirat police, izradit bonegracije za koltrine, i tako. Uglavnom, sve šta ovde vidite od uređenja, više-manje je mojih ruku djelo.
Volontiram i u udruzi “Zajedno”, na Trsteniku održavam besplatna predavanja iz tehničkog praktičnog odgoja dici iz kvarta. Pomažem i u održavanju Kuće za roditelje pri Prihvatilištu, tu di borave roditelji bolesne djece na liječenju u Splitu. Uvik ima posla – vedro će šjor Ante, koji je ipak uspio dobiti – ne mirovinu – ali osamsto kuna socijalne pomoći. A budući da je prije nekoliko mjeseci prestao pušiti, ne mora taj novac potrošiti na “otrov”.
– Nakon moždanoga nisam ima problema sa zdravljem, samo me zafrkava vaskularni čir na nozi, ali i to sam sanira. Nikad nisan volija alkohol ni nikakve droge, ali puno san volija pušit. Uvik san dimija ka parobrod, uvik španjulet u usta. Zato san počeja u zadnje vrime puno kašljat, i onda san odlučija prestat – jednostavno će naš sugovornik.
Zadovoljan je životom, društveno je koristan, u dobrom odnosu s djecom koja su lijepo stasala – a bogme ode se i na neko putovanje…
– Bija san ka volonter izabran za put u Rim preko udruge (molitvene zajednice) Job, u Vatikan vidit Papu, i prije par miseci san iša pet dana. Bilo je jako lipo. Sad bi tribali u toku godine ić i za Portugal – najavljuje šjor Ante, dok mi ne odolijevamo upitati ga ima li u njegovu životu i ljubavi.
– Ima i prijateljstva i ljubavi – tajnovito će šjor Ante, te brzo domeće:
– Ali, zasad se ne mislin ženit, iako nisam odavno – našalio se šarmantni šjor Ante, domar iz Prihvatilišta za beskućnike u Gundulićevoj ulici u Splitu.
Ljiljana Bojanić izabrana je danas za predsjednicu SO Herceg Novi. Za nju je glasalo 18 od 34 odobrnika. Sjednici nije prisustvovalo 13 odbornika DPS ocjenjujući da je sjednica nezakonito sazvana, dva odbornika SDP i nezavisni odbornik Milovan Baždar.
Iz Ministarstva javne uprave ranije su saopštili da sjednica SO Herceg Novi nije sazvana po Zakonu o lokalnoj samoupravi, što znači da je nelegitimna i nelegalna, pa će nelegitimne i nelegalne biti sve odluke koje donese.
Poštujući Zakon o lokalnoj samoupravi, na sjednici 14. marta, kada je donijeta odluka o razrješenju predsjednika Skupštine opštine Andrije Radmana (DPS) istovremeno je trebalo donijeti i odluku o imenovanju novog predsjednika SO. U tom slučaju bi se stvorili preduslovi da se novom predsjedniku SO obrate odbornici zahtjevom odnosno inicijativnom za sazivanje skupštine opštine po hitnom postupku. Ako predsjednik loklanog pasrlamenta ne bi sazvao sjednicu, onda je to mogli da uradi trećina odbornika, objašnjeno je iz Ministarstva javne uprave.
Predsjednica SO Ljiljana Bojanić dužnost će obavljati volonterski. Njen mandat trajaće do lokalnih izbora zakazanih za 7.maj 2017 godine.
