Hrvatsko primorje se suočava sa velikim nevremenom, a kako navode mediji, Dalmacija je potpuno odsječena od ostalog dijela Hrvatske.
Snijeg nevrijeme
Orkanski vjetar, snježna vijavica i nanosi snijega, prouzročili su tokom noći s ponedjeljka na utorak i u utorak prije podne prekid teretnog prometa iz sjevernog dijela Hrvatske prema Istri, Primorju i Dalmaciji.
“Snijeg otežava vožnju u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji, srednjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj”
Kako se navodi, ne postoji nijedan potpuno prohodan put prema Dalmaciji, a saobraćaj je za teretnjake zabranjen na saobraćajnicama prema Istri, Rijeci i sjevernom primorju.
Takođe, snijeg otežava vožnju u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji, srednjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Olujni vjetar stvara velike probleme i na ostalim putnim pravcima, naročito oko Rijeke i na putu između Gospića i Karlobaga.
Bura
Stanje na putevima
Trenutno nema prohodnih puteva za teretna vozila (sa i bez prikolice) prema Dalmaciji i obrnuto, te za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Istri, Rijeci, sjevernom primorju i obrnuto.
Snijeg otežava vožnju mjestimice u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog niskih temperatura moguća je i poledica. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, ne kreću na put bez zimske opreme i, ako je moguće, odgode putovanje.
Zbog zimskih uvjeta na dionicama autoceste A1 između čvorova Bosiljevo2 i Sveti Rok zabrana je prometa za teretna vozila s ili bez prikolice.
Zbog orkanskog vjetra i snježnih zapuha za sav promet zatvorene su:
autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje;autocesta A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica;autocesta A7 između čvorova Sveti Kuzam i Šmrika;Jadranska magistrala (DC8) između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene;državna cesta DC1 između Udbine i Knina;državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački,Paški most,Krčki most
Na istom mjestu gdje je pronađena stogodišnja Melita, koja je sa svojih 95 centimetara spadala među najveće primjerke glavate želve kakve se rijetko viđa u Jadranu, orkanska bura u nedjelju je izbacila i Marka, nešto manju morsku kornjaču u dobrom zdravstvenom stanju. Iako ga Melita, nažalost, nije dočekala, jer je zbog izuzetno lošeg stanja, pothlađena i narušenog imunološkog sustava, uginula u Centru za oporavak morskih kornjača u Puli, pedesetak centimetara velik Marko je, prema riječima veterinara Marka Mirčete, vrlo živahan i dobrog zdravstvenog stanja.
-Marko je zasad jako dobro i toplo se nadamo da će imati sretniju sudbinu od Melite. Na kornjači nisu pronađene ozlijede, te smo je odmah utoplili i zbrinuli do dolaska stručnjaka iz Pule, koji je će je transportirati u tamošnji Centar za ugrožene životinjske vrste – kazao je zadarski veterinar navodeći kako je razlog ovakvog stradavanja glavatih želvi prvenstveno hladno more zbog kojeg se kornjače umrtve, zbog čega im ne rade mišići, pa ne mogu plivati. More je na istom području izbacilo već četiri glavate želve, a uz Marka, dan prije, na istom mjestu pronađena je još jedna kornjača, no ona je nažalost već bila uginula.
-Riječ je o specifičnom području gdje je more plitko, pa se kornjače ne mogu skloniti u dublje more na toplije mjesto. Zbog hladnog mora kornjača se ukoči i ne može plivati, pa pluta i more je tako izbaci na obalu. Kornjača se takva ne može niti smije vratiti u more, jer ne može plivati. Potrebno ju je što prije ugrijati i prevesti u centar za zbrinjavanje – pojašnjava Marino Mirčeta koji je Marka zbrinuo u plastičnoj posudi do dolaska vozila koji će ga odvesti u Centar za oporavak morskih kornjača u Puli, koji je prvi takav centar na istočnoj strani Jadrana.
-Evo sve je spremno za Marka, iako nisam sigurna da je riječ o muškoj kornjači jer se kornjači takve veličine još ne može odrediti spol. Melitu, izuzetan primjerak, nažalost nismo uspjeli spasiti, no vjerujemo da će u ovom slučaju biti bolje jer je Markovo zdravstveno stanje bolje- kaže Karin Gobić, voditeljica Centra za oporavak morskih kornjača. Također pojašnjava kako je do većeg broja stradalih želvi došlo zbog naglog zahlađenja.
-Kako se spusti temperatura u moru, tako se metabolizam kornjača uspori, imunitet im padne i kornjača se jednostavno zamrzne. Kada se pronađe u takvom stanju treba je što prije ugrijati, iznutra fiziološkom otopinom, a izvana grijačima- kaže voditeljica centra navodeći kako je idealna morska temperatura za kornjače iznad 14 stupnjeva. Centar u Puli opremljen je prostorijom za operacije, bazenom za intenzivnu njegu, te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Ujedno, mjesto je to gdje posjetitelji mogu saznati nešto više o morskim kornjačama, njihovoj važnosti za okoliš, ugroženosti i kako im se može pomoći.
– Trenutačno na oporavku imamo četiri kornjače iz Lošinja, Hvara, Splita, te sa područja Kornata. Marko će biti peti, a inače pokrivamo područje od Pule do Hvara. Ovisno o zdravstvenom stanju, kornjače mogu biti u Centru od dva mjeseca do dvije godine – kaže Karin Gobić navodeći kako se morske kornjače ubrajaju među najugroženije organizme i zaštićene su brojnim nacionalnim i međunarodnim propisima.
U Hrvatskoj je ova vrsta zaštićena na temelju Zakona o zaštiti prirode i odredbama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Iako zaštićene, njihova je brojnost i dalje je u drastičnom opadanju. Često se zapliću i hvataju u ribarske mreže. Procjenjuje se da se svake godine samo kočama u istočnom Jadranu slučajno uhvati 2500 kornjača. Još oko 3600 ulovi se godišnje na zapadnom Jadranu.
Vrlo često se uhvaćene kornjače nalaze u hibernaciji ili zimskom snu, te ih u tom slučaju treba oživjeti prije vraćanja u more, jer se inače mogu utopiti. Morske kornjače ponekad progutaju izgubljene ili bačene ribarske udice, a svake ih godine na tisuće ugine zbog progutanih plastičnih vrećica, dijelova boca i ostalog smeća koje se baca u more.
Verige Credit Boat International Jeff Brown Breed Media
Od naplate boravišne takse za nautičke turiste, Turistilčka organizacija Tivat tokom prošle godine prihodovala je zanemarljivih samo 60 eura., uprkos činjenici da je obaveza naplet te tekse na snagu stupila 21.januara 2016, a lani je samo kroz Porto Montenegro, prošlo više od 2.000 jahti.
U lokalnoj Turističkoj organizaciji Tivat koja bi trebalo da ima najviše koristi od naplate takse nautičarima koji važe sa poslovično najbogatije turiste, ovako mršav učinak objašnjavaju dugotrajnom administrativnom i tehničkom procedurom priprema za početak naplate.
“Obaveza naplate boravišne takse za nautičare je stupila na snagu 21.januara 2016, međutim, s obzirom na problematiku načina uspostavljanja ove vrste naplate, Ministarstvo održivog razvoja i turizma se tek dopisom 21.juna prošle godine i zvanično obratilo Skretarijatu za finansije i ekonomski razvoj Opštine Tivat, kao i TO Tivat, a po pitanju pomenute problematike. Tek je tada Ministarstvo turizma sa Direktoratom za pomorski saobraćaj uspostavilo model naplate boravišne takse za plovne objekte, te je bilo dogovoreno da će Direktorat obezbijediti prostor u sklopu Lučke kapetanije za naplatu ove vrste takse”- kažu u TO Tivat napominjući da je uslijedio niz sastanaka i pregovora sa predstavnicima Lučke kaptenaije Kotor i njene ispostave u Tivtu ali da tada nije bilo prostornih mogućnostu za smještaj predstavnika TO Tivat na graničnom prelazu u Porto Montenegru gdje bi on jahtašima direktno naplaćivao boravišnu taksu kada oni brodom uđu u Crnu Goru.
Na bezuspješne pokušaje da se dogovore sa predstavnicima Lučke kapetanije, Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj i TO Tivat “potrošili” su nekoliko mjeseci i po riječima direktorice TO Gabrijele Glavočić, tek su početkom novembra od direktora Direktorata za pomorstvo Vladana Radonjića dobili zeleno svijetlo,” da se naplatiocu omogući smještanje kako u okviru prostorija Lučke ispostave u Tivtu na Pinima, tako i u montažnom objektu na graničnom prelazu u Porto Montenegru u okviru Carinske operative, gdje bi u zavisnosti od potreb, lakše vršio naplatu.”
“U posljednjih mjesec dana tokom decembra 2016. i zbog smanjenog obima izdavanja vinjeta, odnosno dolazaka plovila, naplaćeno je svega 60-ta eura ove takse. Aktuelizacija ovih prihoda se očekuje početkom naredne turističke sezone, kada će se i broj plovila u Tivatskom zalivu značajno intenzivirati”- kazala je Glavočić dodajući da je TO Tivat svojim finasijskim planom za 2017. predvidjela prihiod od 115 hiljada eura od boravišne takse za nautičke turiste.
Porto Montenegro – marina
“Važno za napomenuti da su do sada svi akteri za ovu vrstu naplate, informisani–operative marine Porto Montenegro koja je do sada uspjela obavijestiti o taksi i obavezi njenog plaćanja veći broj svojih redovnih klijenata – jahtaša, a sa Udruženjem pomorskih agenata je već dogovoren način njima najlakšeg vida plaćanja ove takse”- istakla je Glavočić dodajući da je TO u mđuvremenu napravila i liflete za jahtaše na engleskom jeziku sa informacijama o visini i načinu plaćanja ove takse.
Inače, Uredbom o visini boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma koju je u januaru 2016.usvojila Vlada, propisano je da ona, zavisno od dužine jahte i vremena njegovog zadržavanja, iznosi od 5 eura za jahtu dužine do sedam metara koja u Crnoj Gori ostaje sedam dana, do maksimalnih 120 eura za brod dužine preko 20 metara, koji se u našoj državi zadržava do godinu dana.
Nakon nezapamćenog talasa hladnog vremena koji je zahvatio Crnu Goru prethodnih dana i kratkotrajne „pauze“, stiže nam opet malo hladnije vrijeme. No, bez brige, od petka nas očekuje toplije vrijeme bez padavina, kazali su iz Hidrometeorloškog zavoda za CdM.
„Naredna tri dana u Crnoj Gori u južnim predjelima umjereno i pretežno oblačnom, povremeno i mjestimično slabe padavine, a na sjeveru pretežno oblačno povremeno sa slabim snijegom. Vjetar mjestimično umjeren i jak, a na jugu, prvenstveno na primorju, na udare povremeno olujne jačine, istočni i sjeveroistočni vjetar“, kažu iz Hidrometeorološkog zavoda.
Kako su objasnili, sjutra će tokom drugog dijela dana i u srijedu tokom prvog dijela dana biti uglavnom suvo vrijeme u južnim predjelima, dok su u noći između srijede i četvrtka moguće kratkotrajne padavine, a u nižim predjelima može biti susnježice i snijega.
Ipak, iz Zavoda napominju da se radi o vrlo slabim padavinama.
Prevlaka- foto Boka News
No, stižu lijepe vijesti.
U četvrtak tokom dana postepen prestanak padavina, a tokom petka, subote i nedjelje očekuje nas pretežno stabilno i toplije vrijeme.
„Temperatura sjutra u blagom porastu, zatim tokom srijede i četvrtka u manjem padu, a od petka postepeni porast temperature“, ističu oni.
Od četvrtak će i vjetar oslabiti, pa će u petak i za vikend vjetar biti slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, a na primorju povremeno umjeren i pojačan, takođe istočni i sjeveroistočni.
Na Korčuli su pale prve pahulje snijega. Iako se mještani nadaju snijegu u svojim naseljima, za sad je nekoliko centimara napadalo na Dubovu, središnjem i nenaseljenom dijelu otoka.
Korčula se zadnji put zabijelila 2009. godine, a hoće li se sniježni pokrov zadržati ovisi o temperaturi koja je trenutno na Dubovu i mjestu Blato najniža, odnosno oko nule.
Za sad se promet diljem otoka odvija bez problema zahvaljujuci ralicama koje čiste cestu.
Već skoro deset dana na sjevernoj obali ostrva Sveti Marko u Tivatskom zalivu nasukan stoji jedna manji putnički brodić koji je tamo bacila jaka bura tokom nedavnog velikog nevremena.
Riječ je o metalnom brodiću dugom oko 10 metara, a koji je prethodno dugo vremena bez dužne pažnje vlasnika, bio vezan u uvali Bonići, pored sada polupotopljene olupine drvene jahte „Independia“ koja je nekad takođe pripadala istom vlasniku.
Brodić koji je prije dvije sezone po Tivatskom zalivu vozio turiste, i u Bonićima je bio prepušten nebrigi i hirovima priorode, pa je na kraju odnešen burom, završio nasukan na obalu na nešto više od oko milju udaljenog ostrva Sveti Marko.
Budući da se nasukao na muljevito dno i obalu na kojoj nema većih stijena, malo je vjerovatno da je brod pretrpio teža oštećenja i da iz njega ističe nafta ili gorivo, ali je prosto nejverovatno da ni vlasnik, ni Lučka kapetanija do sada nisu učinili ništa da se on ukloni sa obale.
Najviše novca iz kapitalnog budžeta, ukuono 2.563.305 eura Opština Tivat lani je potrošila na ekspropijaciju zemljišta i početak izgradnje nove prilazne saobraćajnice MR 1 sa svom infrastrukturom, za „Orascomov“ turistički kompleks Luštica bay u Krtolima. To piše u Izvještaju o uređenju prodtora Opštine Tivat za 2016 koji je nedavno usvojio lokalni parlament.
Saobraćajnica koja se gradi na potezu od Solila preko Grabovca do iznad uvale Pržna značajna je kako za kompleks Luštica bay, tako i za eventualni budući rezidencijalno turistički kompleks na Plavom horizontu koji već godinama najavljuje, ali nikako da počne graditi katarski investicioni fond „Qatari Diar“.
Opština lani, osim rekonstrukcije donjeg dijela Ulice Plaih boraca i njene kontakt zone sa šetalištem Pine, vrijedne 60.900 eura, gotovo da nije izgradila niti jedan značajniji novi komunalni objekat. Radilo se na opravci ili rekonstrukciji postojeće infrastrukture, pa je tako oko 205 hiljada eura utrošeno u sanaciju i asfaltiranje ulica i lokalnih saobraćajnica, za zamjenu krova na zgardi Centra za kulturu izdvojeno je skoro 27 hiljada eura, dok je u sanaciju elektromreže i mokrih čvorova na objektu Ljetnje pozornice utrošeno oko 41 hiljadu eura. Za ekspropijaciju i početak izvođenja radova na izgradnji dvije nove ulice u Cacovu, odnosno Češljaru izdvojeno je preko 280 hiljada eura, prva faza izgradnje nedostajućih trotoara u Radovićima koštala je 18 hiljada, a sanacija dijela kanala za atmosferske vode skoro 35 hiljada eura.
Luštica – Foto Anton Marković Gula
Prema kapitalnom budžetu za ovu godinu, na lani ugovorene a do sada još nerealizovane projekte, ošptina će potrošiti 5,26 miliona eura, od čega se 1,1 milion eura odnosi na početak uređenja obale i izgradnju lungo mare šetališta na Belanima.Izgradnja dugo očekivanog novog Vatrogasnog doma sa izmještanjem dijela dalekovoda koji sada prelazi preko te lokacije, koštaće 48o hiljada eura, a novi multifunkcionalni objekat na mjestu barake Crvenog krsta na Seljanovu čak 770 hiljada eura. Na izgradnju novih poteza vodoodne i kanalizacione mreže i sanaciju postojećih, planirano je da se potroši 1,32 miliona eura. Za izradu projektne dokumentacije za više novih manjih saobraćajnica utrošiće se 150 hiljada, koliko i za asfaltiranje, dok će 40 hiljada eura biti investorano u mrežu javne rasvjete. Za ekspropijaciju je opredijeljen iznos od 1,5 miliona eura, dok će izdaci za gradnju novih i sanaciju postojećih objekata iznositi ukupno 1,41 milion eura. Od toga je najveći dio – 700.000 eura opredijeljen za početak gradnje lungo mare šetališta u Krašićima.
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) pozvao je građane da preuzmu aplikaciju koja će im omogućiti da anonimno prijave kršenja prava pacijenata.
aplikacija-zdravo-zdravstvo
Građani aplikaciju Zdravo zdravstvo mogu preuzeti putem Google play store-a ili veb sajta www.zdravozdravstvo.me
Iz CeMI-ja su pojasnili da prva mobilna aplikacija ovakve vrste u Crnoj Gori omogućava građanima anonimno prijavljivanje slučajeva korupcije, uz mogućnost slanja fotografija, audio snimaka i sličnih dokaza mogućih slučajeva kršenja njihovih prava kao pacijenata.
“Osnovni cilj prikupljanja prijava građana je da se izmjeri ukupni nivo korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore, odrede tačne ustanove, zdravstveni sektori i/ili doktori/zdravstveni radnici koji su korumpirani, ali i da se podigne svijest zdravstvenim radnicima i građanima o negativnim posljedicama činjenja koruptivnih radnji”, kaže se u saopštenju.
Aplikacija, kako su naveli, može omogućiti menadžerima i direktorima zdravstvenih ustanova da na osnovu trvdnji, komentara i prijava građana preduzimaju odgovarajuće mjere za pokretanje postupaka ili kažnjavanja zdravstvenih radnika na koje se prijave odnose.
Aplikacija je nastala u okviru projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava i Program podrške za Crnu Goru.
