Inženjeri brodogradnje iz Boke stvaraju najimpresivnije brodove svijeta

Ranka Vukasović Botica sa suprugom godinama vodi jedan od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u ovom dijelu svijeta – firmu Mardesign u Rijeci

Supružnici Botica Vukasović

Jedan bokeljski iseljenik – kapetan duge plovidbe Miloš Vukasović iz Orahovca kod Kotora, prije više od vijeka, „udarao je temelje“ moderne brodogradnje u dalekoj Argentini i svojom ogromnom energijom i višestrukim ekonomsko-tehničkim talentima, stekao je ugled čovjeka koji je preporodio trgovinu i pomorski biznis u toj južnoameričkoj državi. Da „iver ne pada daleko od klade“, pokazuje primjer  bliske rođake kapetana Vukasovića, magistarke brodograđevnih nauka Ranke Vukasović-Botice. Po rođenju i porijeklu iz Dražinog Vrta kao i njen slavni predak, a po udaji Tivćanka, ova energična dama sa suprugom, takođe diplomiranim inženjerom brodogradnje Vedranom Boticom, već godinama posjeduje i vodi jednu od najuspješnijih i najcjenjenijih projektnih biroa u evom dijelu svijeta – firmu Mardesign u Rijeci. Sa ovom firmom već godinama sarađuju mnoga ugledna imena svjetske brodogradnje i industrije poput kompanija Rols Royce, Damen, STX France, Nordic Yards, STX Finland, Fincantieri, HDW, Blohm&Voss…

I Rankin suprug ima porodičnu tradiciju u brodogradnji – naime, Vedranov pokojni otac, diplomirani inženjer Ante Botica, bio je dugogodošnji rukovodilac Konstrukcionog biroa u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Supružnici Botica-Vukasović završili su 1993-94. Tehnički fakultet u Rijeci-smjer brodogradnja – projektovanje i konstrukcija, pri čemu je Ranka bila student generacije. Vedran se potom zaposlio u čuvenom riječkom brodogradilištu „3.maj“, da bi se nešto kasnije pridružio supruzi koja je u međuvremenu počela raditi u kompaniji „Brodoprojekt“ Rijeka što za sobom ima višedecenijsku tradiciju konstruisanja čitavog niza trgovačkih i ratnih brodova. „Brodoprojekt“ je na žalost, propao u tranzicijskim vremenima, pa supružnici Botica-Vukasović prelaze u remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ u Martinščici kod Rijeke. Tamo na njihovu inicijativu dolazi do modernizacije projektnog biroa, uvođenjem u upotrebu modernih 3D alata za projektovanje brodskih konstrukcija i sistema.

Željni daljnjeg iskustva i napredovanja 2000.godine Ranka i Vedran odlaze u Francusku gdje sarađuju sa jednim od najvećih EU brodogradilišta – Chantiers de l’Atlantique u Sen Nazeru na gradnji kruzera.

Kruzer MSC Fantasia

“U  Francuskoj dolazimo do zaključka da bi bilo dobro otvoriti svoju firmu i tako 2001. otvaramo Mardesign. Prvi posao nam je bio nastavak rada za francusko brodogradilište na mega kruzerima za jednu od vodećih projektnih kuća u Finskoj ,gdje smo preuzeli ulogu prenošenja potrebnih znanja, kako bi se realizovao projekat za francusko brodogradilište”- objašnjava Ranka Vukasović-Botica ulazak njihove firme na zahtjevno tržište evropskog i svjetskog know-how-a u projektovanju i izgradnji nekih od tehnološki najkomplikovanijih trgovačkih brodova današnjice.

“Nakon godinu dana i uspješno odrađenog posla dolazi do krize u brodogradnji i mi se odlučujemo otići za SAD gdje smo u brodogradilištu NASSCO u San Diegu radili  na više različitih komercijalnih i vojnih projekata. Nakon dvije godine vraćamo se u Evropu gdje usko sarađujemo sa nekoliko njemačkih brodogradilišta, najviše sa Nordic Yards (od nedavno MV-Werften)  i ta saradnja ostaje sve do danas. Zadnjih godina sarađujemo i sa domaćim brodogradilištima u Hrvatskoj, najviše sa Uljanikom  iz Pule”- kaže Ranka Vukasović-Botica koja je generalni direktor  “Mardesigna”, firme koja je od dvoje zaposlenih u početku, izrasla u respektabilan  projektni biro sa 28 stalno zaposlenih inženjera i specijalista.

Flora Art

Njen suprug Vedran u porodičnoj firmi obavlja funkciju tehničkog direktora, a koliko su dvoje bokeljskih inženjera uspješni, najbolje svjedoči impozantan spisak od 30-tak renomiranih kompanija i brodogradilišta u SAD, Francuskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Španiji, Italiji, Finskoj, Danskoj, Rumuniji, Vijetnamu i Japanu koji sarađuju sa Mardesignom i koriste njegove projekte i konstrukciona riješenja.

Ranka Vukasovic Botica

“Mardesign je počeo sa ponudom poslova koji su bili bazirani na formi broda i njenoj konstrukciji. Cijelo vrijeme koristimo najbolji 3D alat u svjetu – nekadašnji Tribon, a današnja Aveva. Razvojem firme ne samo po broju ljudi, nego i po ponudi poslova koje obavljamo, došli smo u poziciju da nudimo projektivanje praktično svih  segmenata  broda. Znači, razvijamo klasu trupa i cjelokupne opreme kao i radioničku dokumentaciju trupa i opreme. Radimo razvoj forme broda, strukturu, cijevi, temelje, elektriku, internu komunikaciju i ventilaciju – znači praktički sve što čini jedan plovni objekat”- ističe Vukasović-Botica.

Osnovna filozofija njihove firme je da imaju zadovoljne klijente koji će tačno u ugovoreno vrijeme dobiti gotov najkvalitetniji mogući dizajn i projekat. Da bi to postigao, Mardesign koristi najnovija tehnološka iskustva, stalno prati svjetske trendove u brodograđevnoj industriji i kontinuirano unapređuje znanja i sposobnosti svojih već ionako odlično obučenih i obrazovanih kadrova. Fleksibilnost, inovativnost, kreativnost, vrhunski kvalitet i permanentno nastojanje da klijentima uštede i vrijeme i novac prilikom izgradnje broda po njihovom projektu, ono su što karakteriše Mardesign i tu malu firmu čini veoma poželjnim poslovnim partnerom najrenomiranijih svjetskih brodograđevinskih korporacija. Dodatno, Mardesign već tri godine za redom dobija najveću AAA ocjenu svog kreditnog rejtinga. To je potvrda da ta firma zadovoljava  stroge finansijsko – analitičke kriterijume prema metodologiji jedinstvenoj za područje cijele EU, zbog čega  je Mardesign  nosilac oficijelnog međunarodno priznatog “Certifikata bonitetne izvrsnosti”.

Mardesign je u prestižnoj grupi od samo 5 odsto svih preduzeća u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti ovakvim sertifikatom, a  koji je ujedno i referenca da je njegov nosilac  siguran, ugledan i poželjan poslovni partner.

Vedran Botica

Same poslovne reference koje je firma dvije inženjera iz Boke u proteklih 16 godina stekla su više nego impresivne: njihov rad “ugrađen” je u projektovanje velikih kruzera klase “Musica” i “Fantasia” građenih za italijansku kompaniju MSC Cruises, odnosno broda “Norwegian Epic” za Norvegian Cruises, u “Vista” klasu velikih kruzera kakvih je do sada 11 italijanska korporacija Fincantierri sagradila za više velikih kruzing kompanija u svijetu, te u nekoliko različitih tipova manjih i velikih brodova za prevoz kontejnera, tankera, tegljača, jaružala, ledolomaca,  feribota…. Učestvovali su u razvoju projekata i nekih tehnološki izuzetno komplikovanih i zahtjevnih ratnih i trgovačkih brodova, poput T-AKE klase brodova za snabdijevanje Mornarice SAD, fregata za Mornaricu Danske, patrolnih brodova za Švedsku, brodova za prevoz automobila, tankera za prevoz voćnih sokova, putničko-kontejnerskog broda za Kanadu, teretnog kontejnerskog broda-ledolomca za Skandinaviju, velikih RoPAX brodova za naručitelje iz Švedske i Francuske, te čitavog niza bpecijalnih plovila za off shore naftnu i industriju vjetroelektana na moru. Ekspertiza dvoje bokeljskih inženjera i njihovih saradnika ugrađena je i u ultaluksuznu giga-jahtu “Eclipse”, ruskog magnata Romana Abramoviča, koja je do prije par godina bila najveća privatna jahta na svijetu. O brodovima koji nastaju u Mardesignu, možda najbolje govori podatak da su dva od njih bila akteri globalno poznatog serijala dokumentarnih TV emisija “Mighty Ships” na Discovery Channelu.

Brod za prevoz automobila koji je radio Mardesign

Najnoviji projekat koji Mardesign trenutno razvija je veliki brod za prevoz žive stoke koji je australijska korporacija Wellard Limited naručila u pulskom brodogradilištu Uljanik. Brod sposoban da preveze 10 hiljada grla krupne ili 40 hiljada grla sitne stoke, posebno je prilagođen za operacije između Australije i jugoistočne Azije. Prvi od dva nova broda, nazvan “Ocean Kelpie”, Uljanik će Australcima isporučiti 2019.godine. Osim što će donijeti do sada neviđeno unapređenje uslova za rad posade, ali i život same stoke tokom pomorksog transporta, ovi brodovi biće i ekonomski i ekološki veoma efikasni sa projektovanom potrošnjom goriva od samo 163,6 grama na sat, po kilovatu snage motora.

Za projektovanje tog, kao i ostalih brodova Mardesign koristi najsavremenija softverska riješenja i 3D tehnologiju.

iz Mardesigna

“Svi poslovi koji se obavljaju su u 3D verziji bazirani u Aveva softweru. Današnja i brodogradnja u zadnjih 20 godina je nezamisliva bez 3D softwera. Svi poslovi koji se odrađuju, šalju se iz našeg ureda u Rijeci u bilo koji dio svijeta direktno na radne mašine brodogradilišta koji režu sve elemente – od krojenja limova, profila za trup, do savijanja cijevi. Isto tako radimo i dokumentaciju koja prati cijelu fazu sastavljanja i njen redosljed montaže, do zadnjeg elementa ili djela broda.”- objašnajva direktorica Mardesigna Ranka Vukasović-Botica koja iz bogatog opusa te firme teško da moće izdvojiti najkompleksniji ili najizazovniji projekat kojim su se bavili.

Kruzer NORWEGIAN EPIC

“Svi redom su kompleksni – puno je naime, faktora koji određuju težinu i kompleksnost, a u velikoj mjeri to zavisi i o samom brodogradilištu, njegovoj organizovanosti i zahtjevu u složenosti samog modela, odnosno dokumentacije. Kad je brodogradilište sređeno, onda je i posao relativno jednostavan – problemi se rješavaju usput. Obratno, ako brodogradilište nije sređeno, potrebno je puno više energije za dobiti sve potrebne podatke i to valjane. Svi projekti putničkih brodova su kompleksni, jer na njima odrađujete segmente broda koji se moraju usaglasiti sa ostalim disciplinama i brodogradilištem. Ako bi smo morali odabrati najviše kompleksne projekte, to bi bila serija Wind Platformi za Nordic Yard , projekat suplaajera za Rolls Roys brod UT- 7521 P-Myklebusthaug za tursko brodogradilište Bešiktaš, i aktuelni projekat broda za prevoz žive stoke za Uljanik”- ističe Vukasović-Botica.

Pored svog redovnog posla ona inače, radi i kao asistent na Tehničkom fakultetu u Rijeci, na predmetu čvrstoća i konstrukcija broda. Uvjerena je da brodogradnja doprinosi razvoju tehnološkog nivoa svake zemlje, zbog čega se nijedna država koja ima tu vrstu privrede nikako ne odriče brodogradnje, bez obzira da li joj ta grana zbog prilika na globalnom tržištu,  trenutno finansijski stvara profit ili gubitak.

Animacija

“Generalno gledano, brodogradnja je pokretač društva koji u svakom slučaju stvara dobitak. Ne mora biti to trenutna ekonomska dobit, već razvoj samog društva.  Činjenice koje tome govore u prilog su sva brojna nova brodogradilišta otvorena proteklih 20-tak  godina u Kini, gdje su se  nakon toga  razvili i ostali segmenti  tj. firme koje proizvode opremu i sve visokoobrazovne ustanove koje stvaraju stručni kadar”- kaže direktorica Mardesigna.

CRNA GORA NE TREBA DA ŽRTVUJE INDUSTRIJU ZARAD TURIZMA

Na pitanje kako gleda na strateško opredjeljenje Crne Gore da ukida industriju, posebno na primorju u korist razvoja turizma, Vukasović-Botica je kazala da je slično proteklih godina rađeno i u Hrvatskoj.

“Mislim da Crna Gora prati što se dešava u Hrvatskoj, a da pri tome ne analizira koje su bile greške, te da ih samim tim i izbjegne. Voljela bih da se varam. Evidentno je da se Crna Gora rješava industrije i da je svu težnju prebacila na turizam koji je uslužna djelatnost.  Ukoliko je to i djelimično tačno, mogu izraziti žaljenje i skepsu, jer drugi put može donijeti dugoročan napredak i razvoj društva, onako kako bi ga svi mi rado vidjeli. Prije svega mislim na važnost školstva i razvoj školskih ustanova kao generator napretka  a koje realno, bez neke konkretne industrije, nemaju svijetlu budućnost. Mi se često znamo šaliti i reći da je turizam prosperitet, onda bi ga razvijali Njemci i o njemu bi zavisili, ali je činjenica da se oni nikada ne odriču industrije i takvog razvoja. Put Crne Gore je uveliko teži jer nema infrastrukturu za ozbiljnije brodogradilište osim Bijele koju koliko sam upoznata, namjeravaju prodati ili zatvoriti. Ukoliko je objašnjenje da industrija i turizam ne idu skupa, ni s time se ne bih složila, jer takav primjer imamo u Puli gdje uspješno opstaju oba segmenta. Stvar je odluke, a za dobre i kvalitetne odluke nikad nije kasno – u Crnoj Gori ima još uvijek kvalitetnog kadra za takav razvoj i nastavak”-poručuje Vukasović-Botica.

U Bari se opet može feribotom

0
Feribot Dubrovnik

Poslije šestomjesečne pauze ponovo je krenula brodska linija od Bara do Barija. U petak naveče iz barske Luke isplovio je brod Jadrolinije “Dubrovnik”.

Pošto zbog nepvoljnog stanja na tržištu brodova nijesu uspjeli da kupe polovni feribot u Barskoj plovidbi su sklopili ugovor sa hrvatskom Jadrolinnijom.

U petak veče je ponovo uspostavljena pomorska linija Bar – Bari. Do kraja godine liniju je održavao Sveti Stefan, ali kada mu je istekla bezbjednosna licena, kompanija Barska plovidba nije uspjela da kupi polovni feribot.

Sanja Tomašević iz Barske plovidbe rekla je da za kompaniju ugovor s Jadrolinijom predstavlja uspostavljanje ponovne linije Bar Bari i Bari Bar.

“Feribot Dubrovnik ploviće u maju jedanput nedeljno, u junu, julu i avgustu dva puta nedeljno, u septmbru, oktobru i novembru jedan put nedeljno”, istakla je Tomašević za TVCG.

Flora Art

Hrvatska Jadrolinija, čiji će brod Dubrovnik održavati vezu Bar – Bari, je kompanija od međunarodnog ugleda.

Zoram Simanović sa broda Dubrovnik kaže da je plovilo namijenjeno za prevoz putnika i vozila, ali da su im prioritet putnici.

“Sam brod iznosi kapacitet 1.300 putnika i 250 vozila”, kazao je on

Crna Gora je nakon šestomjesečne pauze ponovo uspostavila brodsku liniju Bar Bari. Glavna ulica u Bariju i u Corso Cavur 70tih i 80tih godina prošog vijeka bila je najpopularnije stjecište ljubitelja šopinga iz Crne Gore.Nekada se ovdje dolazilo na jedan dan na izlet i jeftinu trgovinu. Sada više nije tako, ali ipak u Bari se dolazi.

Bari

U Barskoj plovidbi ne odustaju od traženja dugoročnog rješenja za liniju Bar Bari.

“Formiran je tim koji će vršiti pregovore sa kineskim partnerima i mogućnošću izgradnje novog feribota”, kazala je Sanja Tomašević iz Barske plovidbe.

Kompanija već ima dva teretna broda kupljena u Kini.

Stigli turisti iz Skandinavije

0
Aerodrom Tivat

Na Aerodrom Tivat su danas, posredstvom turoperatora TUI Nordic, stigla prva tri aviona iz Kopenhagena, Helsinkija i Stokholma, sa preko 400 putnika, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

„Imajućí u vidu značaj otvaranja ovog trzišta za prve goste, NTO je u saradnji sa lokalnom turističkom organizacijom Tivat pripremila svečani doček uz kulturno umjetnički program i degustaciju domaćih specijaliteta“, dodaje se u saopštenju.

 Iz NTO-a su saopštili da je prvim letom iz Kopenhagena stiglo 146 gostiju, iz Helsinkija 121, a iz Stokholma 142.

 Rotaciji ta tri leta od 14. juna pridružiće se i letovi iz Osla.

 TUI Nordic je ove godine u svoju ponudu uvrstio posebne aranžmane za Crnu Goru i u periodu od sredine maja do oktobra direktnim čarter letovima dovodiće turiste iz četiri nordijske zemlje – Švedske, Norveške, Danske i Finske.

 Letovi TUI Nordic-a za Crnu Goru obavljaće se jednom sedmično iz gradova Stokholm, Oslo, Kopenhagen i Helsinki.

 Iz NTO-a su kazali da jedan od vodećih hotelskih sistema u Crnoj Gori, Hotelska grupa Budvanska rivijera, koji u svom poslovanju ima široko razrađenu lepezu emitivnih tržišta Evrope, za ovu godinu ima ugovorenu saradnju sa ispostavom grupe TUI za nordijske zemlje.

„Prvim letovima iz pomenuta tri grada u hotele Slovenska plaža, Aleksandar, Mogren, Castellastva i Palas stiglo je preko 300 gostiju, a više od polovine će biti smješteno u hotelu Aleksandar u Budvi. Taj hotel u tekućoj turističkoj sezoni funkcioniše prema konceptu Blue star hotela i shodno ugovorenoj saradnji sa touroperatorom TUI Nordic primaće goste do početka oktobra“, rekli su iz NTO-a.

 Pored Budvanske rivijere u kojoj će biti smještena većina gostiju, TUI Nordic ima ugovor sa još 15-ak hotela duž crnogorske obale u kojima će gosti boraviti prilikom posjete Crnoj Gori.

Crna flota navalila u Jadran

1
Foto – Profimedia

Službenici Lučke kapetanije Dubrovnik prije nekoliko dana zaustavili su tursku jahtu gulet Adatepe 4 koja je vozila britanske goste, te je zbog nedostatka svih potrebnih papira vratili u Crnu Goru odakle je i stigla.

Najnoviji je to slučaj vraćanja broda bez potrebnih dozvola, a sve u cilju suzbijanja crnog čartera te prema novim odredbama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, koje se primjenjuju od 1. maja ove godine.

Turski brod luksuzna je drvena jedrilica za 12 gostiju i posadom koja je obavljala turističku djelatnost u Grčkoj, Crnoj Gori, Turskoj i Hrvatskoj, tačnije u akvatoriju Dubrovnika, Korčule, Splita, Šibenika i Zadra, i to od početka maja do kraja rujna. No,očito nije sve bilo po ‘peesu’, čim su ih hrvatske lučke vlasti odbile.

‘Puno muljaže’

– Spomenuta jahta je vraćena s pomorskog graničnog prijelaza u Dubrovniku jer nije ishodila sve potrebne dokumente za obavljanje gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. To nije prvi slučaj jer je sličan slučaj zabilježen i nekoliko dana prije na graničnom prijelazu u Cavtatu – potvrdio nam je David Radas iz kabineta ministra mora odakle najavlju oštru borbu protiv crnog čartera na koje domaći skiperi i vlasnici brodova, te agencije uporno viču već godinama.

– Puno je tu muljaže. Našim morem plove crne flote s ilegalnim posadama i putnicima koji najam plaćaju isključivo vlasniku plovila, dok se državi i domaćima ne plaćaju boravišne pristojbe i poreze.

Izbjegava se porez na način da se tobožnjem prijatelju, odnosno skiperu izda punomoć za korištenje broda, koji ovaj, na dar dobije baš kad krene sezona i baš subotom kad je smjena nautičara. Gosti na brodu su također prijatelji – požalio nam se jedan domaći vlasnik čartera.

Hrvatska je postala jedna od najznačajnijih svjetskih nautičkih destinacija, a u segmentu iznajmljivanja brodova bez posade, posebice onih do 20 metara, smatra se svjetskom destinacijom broj jedan.

Podaci govore kako je u našem teritorijalnom moru tijekom 2016. plovilo ukupno 60.807 stranih jahti i brodica, što je porast od 11,37% u odnosu na 2015. godinu. Čarter djelatnost s preko 3.500 jahti i brodica i ostvarenih više od 68.000 najmova također je zabilježio rekordnu sezonu. Ipak rezultati, posebice financijski, nisu zadovoljavajući, smatraju u ministarstvu.

– Jedan od glavnih razloga što ne bilježimo bolje rezultate je svakako nelojalna konkurencija nekih susjednih zemalja, koje nisu članice EU, u kojima se ne plaća PDV na ugovor o najmu plovila, a vlasnici su oslobođeni i plaćanja PDV-a na gorivo.

Zbog toga sva plovila kada se turisti ukrcavaju u lukama tih zemalja, a stvarno plove u RH, predstavljaju nelojalnu konkurenciju hrvatskim turističkim brodarima i pružateljima usluge smještaja na plovnim objektima s posadom, te ugrožavaju njihovo redovito poslovanje.

U Hrvatskoj je lani evidentirano 1.165 najmova jahti duljine veće od 20 metara, dok je u istom periodu ukupno evidentirano 1.361 uplovljenja svih stranih jahti duljih od 20 metara od čega je najveći broj bio iz Crne Gore (809).

Najave za ovu sezonu bile su još dramatičnije, prvenstveno zbog kraha nautičkog tržišta istočnog Mediterana i s tim povezanog prebacivanja velikog broja jahti u Jadranu – kaže Radas.

/Merien Ilić/

Uzgoj smilja hit u Hercegovini

0
Smilje

Tridesetak poljoprivrednika, pretežno povratnika i raseljenih osoba, sa područja Mostara i Čapljine, dobili su od Unije za održivi povratak i integracije u BiH certifikate nakon završene obuke o uzgoju smilja. Time se željelo pomoći održivom povratku kroz edukaciju o organiziranoj i planskoj proizvodnji smilja i eteričnih ulja u Hercegovini.

Stručnjaci, međutim, kažu kako se time željelo pomoći malim proizvođačima da se snađu u haotičnoj situaciji sa smiljem, pri čemu je BiH svjetski lider u proizvodnji, ali je problem u tome što tržište za ono što se proizvede nije osigurano.

Od proizvodnje smilja, što je postalo u posljednjevrijeme masovna pojava u Hercegovini, mnogo očekuje Zorica Šutalo iz mjesta Domanovići kod Čapljine. Svaka pomoć dobro dođe, kaže Zorica, nakon edukacije koju je prošla u organizaciji Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

„Ali, ono osnovno znamo – da je to eko proizvodnja, ne smije se ništa dodavati od kemijskih sredstava, samo biološko“, kaže Zorica Šutalo.

Na pitanje zašto je izabrala baš uzgoj smilja, Zorica odgovara:

„Sada je to hit u Hercegovini, cijena je relativno dobra, mada sad pričaju da će cijena nešto i pasti, ali mi se ipak nadamo da se i s tom cijenom može nešto zaraditi.“

Slično razmišlja i Vjekoslav Šimović, takođe s područja Čapljine.

„Teško je ulje prodati, cijene se mijenjaju. Ne znam šta će biti ove godine, ove godine se baš veliki urodi očekuju. Ali, eto, mi se borimo.“

Smilje

Upravo zbog velikog uroda stručnjaci očekuju pad cijene smilja i eteričnog ulja u Hercegovini. Ahmed Džubur, dekan mostarskog Agromediteranskog fakulteta, koji je učestvovao u projektu edukacije o uzgoju smilja, ističe kako se obukom pokušava pomoći ljudima da se snađu u poprilično haotičnoj situaciji sa smiljem. Bosna i Hercegovina je sada, sa preko 1.500 hektara pod smiljem, svjetski lider u proizvodnji ove biljke, ali je jedan od problema to što nadležne institucije i ministarstva spavaju.

„Ljudi na terenu potpuno su prepušteni sebi, nevladinom sektoru i jednoj tržišnoj utakmici koju ne mogu dobiti na ovaj način, jer, evo, imamo drastičan pad cijena eteričnih ulja od smilja, umjesto da to postane komparativna prednost države, na kojoj će još stotine i hiljade ljudi i porodica zasnivati svoju egzistenciju.“

Zato predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH Mirhunisa Zukić kaže da se edukacijom željelo postići da se povratnici i raseljene osobe na organizovani i planski način bave uzgojem smilja.

„Na neki način da to bude njihova ekonomska podrška u jednom dijelu njihovog ostanka ili opstanka na ovim prostorima. Već imamo organizirane firme koje će otkupljivati smilje, prerađivati i plasirati na tržište. Sada je trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo obuku, oni su dobili certifikat kako bi se mogli u idućem razdoblju baviti planiranim uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest hiljada maraka. Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje”, istakla je Mirhunisa Zukić.

Ovim projektom želi se inicirati ideja koja bi se mogla proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se do sada nije počelo s uzgojem smilja i drugog aromatičnog ulja, ili je to tek na samom početku.

Smilje iz Hercegovine je jedno od najkvalitetnijih na svijetu, koristi se u kozmetičkoj industriji i farmaciji. Od njega se prave eterična ulja, a zbog velike potražnje u svijetu, mnogi se odlučuju za plantažnu proizvodnju.

/Mirsad Behram/

X Spinel kup i 44. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića

0

U Kotoru je održana regata X Spinel kup i 44. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića u organizaciji JK Lahor.

Na regati se nadmetalo više od 30 jedriličara JK Delfin, JK Jugole Grakalić i JK Lahor  u klasama Optimist, Laser 4.7 i Laser Radial.

Vjetar je oba dana bio slab i promjenjljivog pravca. Najboljim jedriličarima nagrade je dodijelio Mitar Jovanić, umjetnik i performer iz Kotora.

Memorijal Joza i Marka Ivanovića – dva dana , tri jedrenja

OPTIMISTI UKUPNO

  1. Nikola Golubović, JK Delfin
  2. Danilo Jončić, JK Delfin
  3. Ana Danilović, JK Lahor

Optimist djevojčice

  1. Ana Danilović, JK Jugole Grakalic
  2. Josipa Čelanović, JK Delfin
  3. Romina Racković, JK Lahor

Optimisti do 12 godina

  1. Pavle Musić, JK Delfin
  2. Romina Racković, JK Lahor
  3. Vasilije Kurbanović, JK Delfin

Laser 4.7

  1. Ilija Marković, JK Delfin
  2. Tatjana Kusovac, JK Delfin
  3. Igor Nikolić, JK Delfin

Laser Radial

  1. Irina Kusovac, JK Delfin
  2. Erac Luka, JK Lahor
  3. Nikoleta Franović, JK Lahor

X SPINEL Kup – dan prvi, jedno jedrenje

OPTIMISTI UKUPNO

  1. Nikola Golubović, JK Delfin
  2. Ana Danilović, JK Lahor
  3. Danilo Jončić, JK Delfin

Optimist djevojčice

  1. Ana danilović, JK Jugole Grakalic
  2. Josipa Čelanović, JK Delfin
  3. Romina racković, JK Lahor

Optimisti do 12 godina

  1. Pavle Musić, JK Delfin
  2. Romina Racković, JK Lahor

3.Luka Gardašević

Laser 4.7

  1. Ilija Marković, JK Delfin
  2. Igor Nikolić, JK Delfin
  3. Tatjana Kusovac, JK Delfin

Laser Radial

1. Luka Erac, JK Lahor
2. Irina Kusovac, JK Delfin
3. Balša Dojkić, JK Delfin

 

Luštica Bay u Beogradu – dogodine otvaraju marinu i prvi hotel

0
Lustica Bay

Luštica Bay, jedinstveni novo turističko naselje na Crnogorskom primorju koji već tri i po godine gradi kompanija Luštica Development na poluostrvu Luštica, nadomak Tivta, predstavljen je juče u Beogradu.

Novi rizort na Jadranu zajednički je poduhvat Vlade Crne Gore i švajcarske kompanije Oraskom Development Holding. Vrijednost projekta je procijenjena na 1,1 milijardu eura što ga čini najvećom investicijom u ovom dijelu Evrope.

„Završavamo prvu fazu gradnje i tokom sljedeće godine nas očekuje veliko otvaranje Luštica Bay marine i naselja i prvog hotela. Značajno je da ćemo sljedeće godine početi izgradnju kjučnog dijela kompleksa – Luštica Bay Central, odnosno gradskog jezgra koji će ponuditi najveću koncentraciju komercijalnih i administrativnih sadržaja. Ovo je cjenovno veoma konkurentan dio kompleksa jer će, za razliku od marina naselja gdje cijenu kvadratnog metra definiše lokacija na prvoj liniji od mora i luksuzni standard, u Centralu će cjenovna politika parirati regionalnom nivou cijena nekretnina, sa stanovima u ponudi počev od 120.000 eura. Samim tim, očekujemo povećano interesovanje klijenata iz regiona za život u Luštica Bay-u. Trenutno imamo klijente iz 32 države, a veliki procenat dolazi iz Srbije“ -saopštila je Dragana Bećirović, PR savjetnik Luštica Bay.

Rezidencijalni kompleks nalik odmaralištu koje nudi mogućnost povremenog boravka i života za stalno, prvih 70 vlasnika nekretnina dobio je 2015 godine, a ove godine se useljava novih 88 vlasnika sa porodicama. U kompleksu koji će, kada bude završen, biti dvije marine, golf teren sa 18 rupa, više od hiljadu stanova, 500 kuća i vila, sljedeće godine će biti otvoren prvi od planiranih sedam hotela – „The ChediČedi Luštica Bay“, čija gradnja je počela u aprilu. U Luštica Bay-u je već izgrađeno Marina naselje sa 26 zgrada sa ukupno 160 stambenih jedinica, marina sa kapacitetom 176 vezova, a grade se prve vile i gradske kuće.

Inače, u tom kompleksu će samo oko deset odsto od ukupnih 690 hektara površine podleći razvoju, a preostalih 90 odsto će ostati netaknuta priroda. Inspiracija za arhitekturu grada pronađena je u tradicionalnoj arhitekturi crnogorskog primorja. Luštica Bay će svojim stanovnicima moći da ponudi najbolje uslove za život i uživanje u različitim sportskim aktivnostima, a da pritom sve prirodne karakteristike ovog poluostrva ostanu autentične.

„Želja nam je da za stanovnike Luštice Bay, grada koji će disati 365 dana u godini, kreiramo okruženje za zdrav aktivan život naših stanovnika koji žele da pronađu dom daleko od gužve, da uživaju u kristalno čistom moru, partiji golfa uz pogled na more i planine sa svakim zamahom, pješačenju ili jednostavno uživaju u slobodnom vremenu sa porodicom. Ako čeznete za Toskanom ili francuskim jugom, ali vam je preskupo, onda je Luštica Bay Central pravo mjesto za deluks život u prirodi“  – dodala je Bećirović.

U Noći muzeja promovisano kapitalno djelo za Kotor, autora Jovana J. Martinovića

0

Povodom manifestacije “Noć muzeja”, Međunarodnog dana muzeja i Dana nezavisnosti, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, u subotu je organizovao promociju knjige “Socijalno- ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka”, autora mr Jovana J. Martinovića.

Na početku večeri, dobrodošlicu je brojnim posjetiocima zaželio novoizabarani direktor Andro Radulović koji je kazao da mu je pripala velika čast i ukazano veliko povjerenje da u narednom mandatu bude na čelu ove ustanove.

„Posebno se nameće kao veliki izazov održanje visokog standarda i uspješnog poslovanja muzeja kao i dalje unapređenje kako muzejske djelatnosti, tako i sveukupnog napretka u razvoju naše kulture i njenog svrstavanja u porodicu evropskih i svjetskih civilizacija. Čast je da manifestaciju Noć muzeja obilježimo u društvu čovjeka koji je čitav svoj život proveo u proučavanju arheoloških lokaliteta, sa čovjekom koji nam je ostavio čitavo bogatstvo pisane riječi i koji ima odgovore na sva pitanja za prošlost našega kraja“ – kazao je između ostalog Radulović.

„Naš uvaženi kolega i sugrađanin Jovica J. Martinović nam je podario svoje kapitalno djelo. Dvije institucije u koje je utkao svoje znanje i umijeće, Pomorski muzej Crne Gore i OJU Muzeji Kotor, bili su inicijatori da njegova doktorska disertacija, koja nije objavljena zbog administrativnih razloga ugleda svjetlost dana. Oni su izdavači ove značajne knjige ne samo za grad Kotor, već i za područje Mediterana“ – kazala je mr Mileva Pejaković Vujošević.

Knjiga “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” je podijeljena na šest istorijskih poglavlja, na 470 strana. Autor obrađuje 30 vastelinskih i 73 pučanske kotorske porodice, bavi se slugama, robovima, šegrtima, robno-novčanim odnosima, mjernim i novčanim jedinicima, vrstom robe i plovnim objektima u prometnoj kotorskoj luci, kao i italijanskim trgovcima.

„Autor je opisao mikro prostor jedne komune, Kotora koji je bio sastavni dio srednjovjekovne istočno jadranske – regije i ukupnog sjevernog mediteranskog civilizacijskog prostora“ – zaključila je Pejaković Vujošević.

„Knjiga doktora Jovice Martinovića djelo je koje će istraživačima istorije biti neophodni brevijar za značajne i bitne spoznaje socio-ekonomskog i kulturnog života grada Kotora i kompleksnih povijesnih događaja u Boki Kotorskoj tokom 14. stoljeća“ – poručila je profesorica dr Gracijela Čulić.

Noć muzeja – Promocija knjige Jovice Martinovića

„Knjiga je enciklopedijskih dometa, impresivna, tematski raznolika. Ona je riznica etničkih, socio-kulturnih, političkih saznanja o vremenu i prostoru Kotora i njegovog distrikta. Ovo djelo priča istinsku priču o jednom gradu i ljudima koji su živjeli prije nas na ovim obalama i prostorima. Autor konstatuje da je u 14. stoljeću grad doživio svoj  privredni vrhunac. Položaj kotorske luke i relativno dobra povezanost sa zaleđem, stvorili su od Kotora jedan od najvažnijih punktova u trgovini sa zapadnom Evropom.

Svaki narod stvara svoju istoriju. Rijetki su narodi imali društveno-političke zajednice poput Kotora čija je povijest ispričana u autentičnoj dramaturgiji vremena, čiji protagonisti žive u realnim društvenim situacijama i djelujući u njima, stvaraju svoju vlastitu povijest. Grad Kotor je za njih domovina, sidrište i polazište. Jovičinoj slici grada samo nedostaje ton. Kotor je sidrište, razum za nerazumne, vertikala gdje se susreću prošlost i sadašnjost. Zasjeniti zablude i besmislene procjene u sadašnjosti, zadatak je budućnosti znanja i upornosti… Kada knjiga postane život i život knjiga, povijest će prisvojiti čovjek i oboviti njegove vrijednosti. Sve dotle dok nas pregled naših muka i zavjet našeg kamena vezuje za ono što je bilo juče, naša odgovornost će još više jačati, za onim što će biti sutra“ – kazala je  prof. dr Gracijela Čulić.

Noć muzeja – Promocija knjige Jovice Martinovića

Autor knjige, nekada i sam direktor Pomorskog muzeja Kotor, Jovica J. Martinović, osvrnuo se na svoj bogati naučno-istraživački rad, otkrića u toku radnog vijeka, brojna istraživanja vezana za Kotor i Boku Kotorsku, ali i probleme.

„Doktorsku disertaciju sam prijavio 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Međutim, birokratija fakultetskog dekanata uveliko je došla do izražaja, pa su me tek poslije dvije godine, nakon što je disertacija bila prihvaćena i odobrena od univerziteta, obavijestili da su oni prešli na Bolonjski sistem i da moram ponovo sjesti u klupe, sa 74 godine odslušati nekih šest semestara, što mi nije padalo napamet, pa sam povukao disertaciju. Konačno, rukopis sa preko 450 strana, zahvaljujući Pomorskom muzeju Crne Gore i OJU Muzeji Kotor, danas je ugledao svjetlo dana“.

Inače, Martinović je pripremio još nekoliko naslova, “Grbovnik Boke Kotorske” i “Zaliv svetinja” o crkvama obije konfesije koji, kako je kazao, čekaju bolja vremena za objavljivanje.

Moramo konstatovati da je knjiga “Socijalno-ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” kapitalno djelo za buduće naučnike, istraživače Kotora i njegove istorije.

Promociji je prisustvovao mr Aleksandar Dajković, direktor Direktorata za kulturnu baštinu Minstarstva kulture Crne Gore.

U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa Škuribanda.

 

Prevlaka – obilježili 100 godina Otrantske bitke

Povodom stote godišnjice Otrantske bitke, predstavnici Bokeljske mornarice Herceg Novi, Rotari kluba Gyor iz Mađarske, budimpeštanskog Istorijskog instituta i Udruženja mađarske mornarice juče su na Prevlaci – tvrđava Punta Oštro položili cvijeće i vijence na spomen ploči herojima bitke.

Oni su odali počast učesnicima ovog istorijskog događaja i prisjetili se događaja kada je iz Boke isplovila mađarska krstarica „Novara“ pod komandom Mikloš Horti (kasniji čuveni mađarski državni poglavar) i odnijeli pobjedu nad snagama Antante.

Otrantska bitka je najveća pomorska bitke tokom Prvog svjetskog rata na Jadranu.

Bitka između austro-ugarske Mornarice sa jedne, odnosno združenih sastava ratnih brodova Italije, Francuske i Velike Britanije sa druge strane, odigrala se 14. i 15. maja 1917. godine na području južnog Jadrana i voda Otrantskog tjesnaca.

“EHO”, list učenika Gimnazije Kotor, izašao iz štampe

0

Šesti broj školskog lista “EHO” koji izdaje kotorska Gimnazija, iz štampe je izašao u petak i tako se našao u rukama učenika i maturanata koji su ga nestrpljivo isčekivali.

“I ove godine je redakcija naporno radila da bi predstavila novi broj lista “EHO”. Uz odricanja i ostajanje nakon nastave, realizovali smo ideje i oplemenili stranice koje su pred vama, novim sadržajima. Tako možete čitati o, sada već poznatim temama, poput onih iz života škole i grada, kritičkim osvrtima na aktuelne teme, ali i stvaralaštvu nadarenih učenika.

Priznaću vam da su četiri godine provedene u klupama proletjele. Čini mi se kao da sam juče bio u prvom razredu i zbunjeno koračao hodnicima škole. Primakao se rastanak od društva, generacije, ali i od roditelja. Mi, maturanti se nalazimo pred vratima života koja nestrpljivo iščekuju da budu otvorena.

I najzad, ustupam svoje mjesto mladim nadama u redakciji, uz želju da kad iduće godine prelistam novi “EHO”, on bude još bolji nego što je sada” – zapisao je u uvodniku jedan od urednika, učenik Krsto Vulović.

Časopis Eho

“Objavili smo sadržaje koji su nam se činili zanimljivim i drugačijim, u kojima se kriju razmišljanja, dileme i zapažanja učenika. Nije uvijek bilo lako stići od ideje do gotovog teksta, nedostajalo je, ponekad, i vremena, i motivacije, i ažurnosti. Ipak, lijepo je kada se na jednom mjestu nađu razni oblici duhovnog stvaralaštva srednjoškolaca, naučna znanja i intereseovanja, stihovi, fotografije i nasmijana lica maturanata! Čitajte, razvedrite i vi lica, dajte sugestije i budite naši saradnici”, poručila je učenicima urednica, prof. Sonja Golub – Klenak.

Časopis Eho

U ovom izdanju, između ostalih, možete pročitati tekstove – 170 godina “Gorskog vijenca”, „Pismo roditeljima – pustite nas da (ne) pogriješimo”, „Kotor – ulaznica za grad muzej“, „Zašto se lakše izliječiti od lakih droga nego od pametnih telefona“, o osvojenoj prvoj nagradi učenika Nikole Vukasovića na konkursu Američkog kulturnog centra za esej na engleskom jeziku, o dobitnicima HMC stipendija za najprestižnije srednje škole u Velikoj Britaniji, ekološkim i drugim zanimljivim temama.

Glavi urednik lista je profesorica Sonja Golub-Klenak, a članovi redakcije: Krsto Vulović, Maria Rajman i Katarina Živković.

Grafičku obradu potpisuju: Krsto Vulović, Marija Rajman i Katarina Živković.

Tiraž lista je hiljadu primjeraka.