Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Prčanjski karneval 2019.
Karike 2017. - sarkofag Saracenis
Nematerijalna kulturna baština Paštrovića
Zimska bajka u Tivtu - otvoreno klizalište
Karike Sveti Tripun
Katedrala Svetog Tripuna
Karike 2017. - don Srećko Majić
Tradicionalno svetom misom u katedrali – bazilici Svetog Tripuna, večeras su proslavljene Karike, dan 13. januar, kada su davne 809. godine u Kotor su stigle moći Svetog Tripuna zaštitnika grada Kotora.
Brod u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431, navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. Misu služi opat Sv. Jurja jer je prema predanju on je dopratio brod s relikvijama Sv. Tripuna od Perasta do Kotora.
Ta tradicija očuvana je do danas, misu je predvodio peraški župnik don Srećko Majić, koji je propovjedao o današnjem junaštvu i heroizmu.
“Svakom vjerniku-laiku nameće se junaštvo i heroizam na svakom koraku. Ne traži Krist od njih da podijele svoja imanja i pođu živjeti u pustinju kao Sveti Makarije, pustinjak ili da se poput Blažene Ozane zazidaju u ćeliju ili poput Svetog Tripuna podnesu mučeništvo. Ali? Zar nije junaštvo sačuvati kršćansku atmosferu u obitelji usred laiciziranog i sekulariziranog suvremenog javnog života?! Zar nije heroizam živjeti bračnim moralom i kršćanski regulirati rađanje?! Nije li heroizam držati se i vršiti Božije zapovijedi, boriti se protiv siromaštva, nepravde. Dići svoj glas” – kazao je između ostalog don Srećko Majić.
U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Mali admiral kojeg je izabrala Bokeljska mornarica ove godine je Antonio Grandis, koji će kazivati Lode.
U arheološkim istraživanjima krajem 1840. godine pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.
Edifikativno je bilo vidjeti predstavnike brojnih hrvatskih udruga koji su u katedrali Svetog Tripuna prepoznali svoj vlastiti identitet.
Riječki karneval počet će 17. januara na blagdan sv. Antona ili Antonju i trajat će do Pepelnice 1. marta, a u velikoj međunarodnoj povorci 26. februara očekuje se oko stotinu maskiranih karnevalskih skupina s oko 10.000 maškara, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u riječkoj gradskoj upravi.
“Ovogodišnje ‘peto riječko godišnje doba’ i 34. riječki karneval trajat će dulje nego lani, a pripremljen je bogat i zanimljiv program u kojem će svatko pronaći nešto po svom guštu“, kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i pozvao sve da se pridruže maškaranim zbivanjima i jednom od najvećih europskih i svjetskih karnevala.
Obersnel je rekao da je Riječki karneval dio projekta Europske prijestolnice kulture u sklopu kojeg su pripremljeni i karnevalski programi. I ove godine će Riječki karneval imati humanitarni dio, na tradicionalnom karnevalskom balu prikupljat će se novac za Udrugu osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije.
Tijekom Riječkog karnevala bit će održane brojne maskirane zabave, koncerti, kulturna, sportska, gastronomska i humanitrana događanja, a karnevalski program najavio je direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa. Maškare će preuzeti ključ grada 20. januara, kada će biti izabrana i nova kraljica karnevala. Dječja karnevalska povorka proći će Korzom 18. februara, a velika međunarodna povorka 26. februara. Istaknuo je dva velika sportska događaja – Carnival Snowboard Session na Gatu Karoline riječke i maškarani auto-rally Pariz – Bakar. Od humanitranih događanja naglasio je tradicionalni humanitarni karnevalski bal, humanitarnu prodaju jote i maneštre na Korzu, humanitarne karaoke i pidžama party te dobrovoljno davanje krvi.
Karnevalski „meštar“ Toni pozvao je sve da sudjeluju u programima Riječkog karnevala, koji će početi 17. januara podizanjem okrivljenog Pusta, u organizaciji tradicijskih grupa na Pehlinu i Zametu te karnevalskih grupa na Pašcu, uz zvuke antonjskog roga, vatromet, prigodni program i tradicionalne običaje. Pozvao je na sva karnevalska događanja, posebice na izbor kraljice karnevala i primopredaju ključa grada 20. januara, kako bi se uz pjesmu i ples obilježio početak vladavine maškara, uz karnevalski slogan „Budi što želiš, dođi na Riječki karneval!“
HTP „Primorje“ iz Tivta zatvorilo je zbog renoviranja, svoj elitni restoran „Prova“ na Šetalištu kapetana Iva Vizina u Tivtu.
Iako su se gradom proširile glasine da je elitni lokal u čiju je gradnju „Primorje“ prije nekoliko godina uložilo više od milion eura, prodat jednom privatniku, iz poslovodstva „Primorja“ su nam kazali da to nije tačno, već da je iskorišten zimski perid kada u gradu boravi najmanje turista, da se ovaj popularni lokal obnovi i dotjera jako bi zadržao svoj visoki renome.
„Prepoznatljiva spoljašnjost „Prive“ ostaće neizmijenjena, ali ćemo povećati prostor kuhinje kako bi otklonili „uska grla“ koja su nam se pojavljivala u sred sezone kada je restoran pun, a usluga mora biti i kvalitetzna i brza. Takođe, rekonstruisaće se kompletan enetrijer restorana kako bi „Prova“ dobila sva obilježja modernog lounge-bara.“- kazao je predjednik Borda direktora „Primorja“ Božidar Draganić dodajući da će u rekonstrukciju restorana biti uloženo do 150 hiljada eura. U novom ruhu, „Prova“ će goste ponovno primiti u martu.
Inače, ovaj restoran kategorisan sa pet zvjezdica, otvoren je prije šest godina a svojim neuobičajenim izgledom koji podsjeća na pramac jedrenjaka, „Prova“ je postala svojevrsni lendmark Tivta i jedno od tada najvećih i najznačajnijih noviteta u ugostiteljskoj ponudi najmanje bokeljske opštine.
Restoran ima 570 kvadrata korisne površine, veliku terasu koju natkrivaju tende u obliku jedara broda i ukupnog je kapaciteta 400 mjesta. Ovu neuobičajenu i izuzetno atraktivnu građevinu projektovala je i dizajnirala poznata italijanska arhitektkinja Elena Bruza Paskve iz Varesea.
Osim sto je vinovnik devastacije bedema i divlje gradnje unutar svojih zidina, Budva je vjerovatno i jedini grad koji je dopustio da se njeno kulturno-istorijsko blago proda – privatniku. Riječ je o Citadeli, srednjevjekovnoj fortifikaciji (tvrđava) Starog grada, navodi istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.
“Osim što je kulturno-istorijski spomenik, u samom središtu Citadele se nalaze i ostaci sakralnog objekta, pretpostavlja se iz perioda XII do XIV vijeka, a postoje i podaci da je na Citadeli boravio zetski mitropolit prilikom prelaska iz Prevlake u Vranjinu 1425. godine”, objašnjava Đurašković.
Citadelu je prije dvadeset godina Vojska bivše Jugoslavije prodala biznismenu Branku Ćupiću. Tada je Citadela uvrštena u vlasništvo njegove firme Imobilija, koja je u to vrijeme posjedovala i palače Tripković i Zmajević, Jadran Perast, gradsku kafanu u Herceg Novom i zemljište na Crvenoj glavici kod Svetog Stefana.
Kada je objavljeno da je vojska prodala Citadelu, iz NVO “Za bolji grad” su ustvrdili da je postojao dokument kojim je Citadela ranije bila vraćena u vlasništvo grada, ali koji je volšebno nestao prije prodaje. Tadašnja lokalna vlast DPS-a na čijem je čelu bio Rade Gregović podržala je prodaju Citadele, a javnost nikada nije dobila na uvid detalje kupoprodajnog ugovora. Medijski napisi o tome da je Citadela plaćena izgradnjom šest stanova za vojna lica u Tivtu nisu demantovani.
“Vjerujem da je nakon toliko vremena ipak mogće dobiti odgovore o svemu što se dešavalo, jer ne mogu da shvatim da je moguće prodati kulturno-istorijski spomenik. Pa i da se pokaže da je cijeli posao u redu, trebalo bi ponuditi neku opciju da se Citadela vrati gradu uz neku zamjenu, ili druge uslove”, stav je Lucije Đurašković.
Za vraćanje Citadele se zalažu i u Gradu tetaru, koji je ponikao na Citadeli kao svojoj prvobitnoj matičnoj sceni.
“Mogućnost da se Citadela vrati svrsi izvođenja programa kulture i umjetnosti, ponovo bi vratio Budvi u Stari grad pravi kulturni kontekst – kontekst kvaliteta”, ocjenjuje zamjenica direktora Milena Lubarda Marojević.
Budva noću
Lubarda Marojević podsjeća da je tokom proteklih godina bilo razgovora opštinskih i festivalskih čelnika o mogućnostima povratka Grad teatra na Citadelu kroz ljetnji zakup.
“Do te mjere je to godinama zvučalo kao završena stvar da smo ugovarajući pozorišne produkcije rediteljima i producentima uvijek govorili i o otvorenim mogućnostima da će ti programi biti izvedeni na Citadeli. Ali, svake godine se od tog odustajalo pred sam festival. Zašto, ostala je nepoznanica za nas koji radimo na ovom festivalu”, objašnjava Lubarda Marojević
Razloge smo pokušali doznati od biznizmena Branka Ćupića, sadašnjeg vlasnika Citadele, ali je odgovor izostao. U međuvremenu je predsjednik opštine Dragan Krapović potvrdio lokalnoj televiziji da će nova gradska vlast pokrenuti razjašnjenje svih nepoznanica koje prate prodaju Citadele, i njeno vraćanje pod okrilje grada.
“Prvo ćemo uraditi analizu svega što je urađeno u tom slučaju i tražiti da se državni organi prema tome odnose na adekvatan način, a onda ćemo tražiti modalitete da Citadelu vratimo u vlasništvo Opštine Budva. Jer, Citadela je simbol Starog grada, a Stari grad je Budva”, kaže Krapović.
Tokom jednog od neuspjelih pokušaja da gradska vlast početkom ove decenije otkupi Citadelu, pominjala se pregovaračka cijena od 7 miliona eura.
Crna Gora produžila je članstvo u Međunarodnom savjetu za maslinu (International Olive Council), čime je sektoru maslinarstva omogućen dalji razvoj, kroz usaglašavanje sa EU stadardima, razmjenu znanja, iskustva, edukaciju i usavršavanje stručnjaka. Nastavak saradnje sa Međunarodnim savjetom za maslinu ozvaničen je krajem prošle godine u Njujorku, potpisivanjem Sporazuma o maslinovom ulju i stonim maslinama.
Riječ je o novom Sporazumu koji su krajem prošle godine potpisale i ostale zemlje članice IOC, a koji nasljeđuje međunarodni sporazum o maslinovom ulju i stonim maslinama iz 2005. godine. Sporazum je stupio na snagu 1. januara 2017. godine i biće na snazi narednih deset godina.
U Sporazumu o maslinovom ulju i stonim maslinama definisani su ciljevi u oblastima standardizacije i istraživanja, uzgoja maslina, dobijanja maslinovog ulja i tehničke saradnje, kao i na planu promocije proizvoda od maslina i razmjene informacija. Takođe, dokument definiše tehničke detalje vezane za funkcionisanje IOC.
Međunarodni savjet za maslinu, sa sjedištem u Madridu, jedina je organizacija koja se na svjetskom nivou bavi maslinovim uljem i maslinama. Standardi IOC prihvaćeni su od Evropske komisije, i uvršteni u regulative EU, što je bitno za crnogorske proizvođače, koji se na taj način postepeno prilagođavaju standardima.
Mlin za masline
Našoj zemlji, kao članici IOC od 2007. godine, na raspolaganju su sve novine i dostignuća u ovoj oblasti (naučna, zatim ona koja se odnose na proizvodnju maslinovog ulja i njegovo stavljanje na tržište), preko davanja informacija i statističkih podataka, ali i kroz neposredno učešće u kreiranju istih, kroz predstavnike u Vijeću članova i Savjetodavnom odboru. IOC sprovodi kontinuiranu edukaciju kroz obuke i seminare, koji se finansiraju svake godine za kandidate zemalja članica. Crna Gora je koristila i mogućnosti koje pruža Međunarodni savjet za maslinu u dijelu stipendiranja magistarskih i doktorskih studija u ovoj i srodnim oblastima.
Grad Zadar i njegova tvrtka Inovativni Zadar d.o.o. obnovit će Pozdrav suncu do sezone 2018. Neposredno uoči Božića tvrtka Mareton iz Zagreba napravila je projekt obnove, modernizacije i nadogradnje instalacije. Za ovu svrhu Grad Zadar je u ovoj godini izdvojio 4 milijuna kn.
Prema tzv. hodogramu aktivnosti, raspisivanje javne nabave trebalo bi se dogoditi do kraja veljače 2017. Ako sve bude u redu, tj. ako ne bude puno žalbi na natječaj, planirano je da bi se već 1. lipnja trebao znati izvođač radova. Nakon završetka ove turističke sezone, sredinom listopada, trebali bi početi radovi čiji se kraj očekuje do početka 2018.
Ovaj projekt, kao i prethodne aktivnosti, kaže prvi čovjek Inovativnog Zadra d.o.o. Alan Kociper, imaju za cilj obnovu, modernizaciju i nadogradnju Pozdrava Suncu primjenom suvremenijih tehnologija i programskih rješenja.
– Ovi radovi, osim što će se povećati atraktivnost instalacije te produžiti njen životni vijek, stvorit će se i tehnički preduvjete za komercijalizaciju iste. Primarni cilj komercijalizacije instalacije nije ostvarivanje profita, već osiguravanje prihoda koje će biti dostatan za pokrivanje troškova održavanja i razvoja instalacije u budućnosti. To se može ostvariti kroz, primjerice, povremeno davanje u najam instalacije za organizaciju raznih događanja, modne revije, vjenčanja, koncerte i slično, vodeći računa da se pri tome ne izgubi njezin osnovni smisao, da i dalje većinu vremena bude javno dostupna posjetiteljima, kaže Alan Kociper.
Kad se izuzmu građevinski radovi, kaže Kociper, sama instalacija sastavljena je od relativno jednostavnih sastavnica. Radi se o nekoliko skupina elektroničkih elemenata povezanih u jednu jedinstvenu cjelinu, kojima upravlja centralno računalo smješteno u sistem sali ispod same instalacije.
– Najveći problem je što se cijeli proces odvija u ekstremnim uvjetima zbog utjecaja slane morske vode, te velikih razlika u temperaturama. To je do sad prilično oštećivalo elektroničke elemente instalacije koji se nalaze ispod staklenih ploča. U međuvremenu, tehnologija zaštite od takvih utjecaja je napredovala, te je kudikamo jeftinija za nabavu, govori Kociper.
Za ilustraciju, troškovi održavanja Pozdrava suncu dosezali su godišnje i do milijun kuna, a nakon rekonstrukcije (nakon jamstvenog roka od nekoliko godina) ne očekuje se da prelaze 200.000.
U elitnoj skupini sportašica koje je Hrvatski olimpijski odbor na kraju 2016. godine nominirao kao najuspješnije, nalazilo se i ime 35-godišnje Splićanke Lidije Lijić Vulić, koja je tako stala uz Sandru Perković, Saru Kolak, Blanku Vlašić… To je zaslužila srebrnom medaljom na Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah održanom u Turskoj.
– Ronjenje nije olimpijski sport, ali je pod okriljem HOO-a. Bilo je puno pobjednika iz Rija, tako da ove godine nominaciju opće nisam očekivala – kaže Lidija koja za život zarađuje kao arhitektica. Ima svoj projektni ured, a studij je završila u Veneciji gdje se i počela natjecati jer, kako napominje, Talijani su najbrojnija nacija po broju ronioca na dah.
U braku je sedam godina, osvaja planinske vrhove, leti u zrakoplovnoj jedrilici, putuje svijetom, članica je Rotary kluba Split Plus…
No, krenimo redom. Uspjehe u ronjenju niže već godinama. Osvajala je svjetska zlata u disciplinama dinamika (s monoperajom radi prerone bazena u jednom udahu), te jump blue gdje roni uz 15 metara dugačke bridove, kocke koje su postavljene na 10 metara dubine, a koja je nastala zbog nemogućnosti kontroliranja sigurnosti dubinskih disciplina. Četverostruka je svjetska viceprvakinja.
– Prije su mi teško padala druga mjesta, što je jako razmaženo. Ali moram priznati da se to promijenilo u situaciji kada se isprofilirala krema svjetskog ronjenja gdje su svi profesionalci koji se bave isključivo samo time. Alessia Zecchini, koja me pobijedila, ima tri trenera, živi samo od ronjenja. Tome je teško konkurirati kada u Hrvatskoj ne mogu živjeti od ronjenja i uz moj posao arhitektice koji me deset sati na dan veže uz računalo. Zato mogu biti zadovoljna rezultatima.
Ronjenje u Tokiju 2020.
Prethodnih godina četiri puta je rušila svjetski rekord u disciplini jump blue kojeg sada drži Talijanka. Lidijin rekord je 170 metara. Tako joj ni prošlogodišnja nominacija za najbolju sportašicu Hrvatske nije bila prva u karijeri, ali je bila posebna jer je konkurirala olimpijskim pobjednicama.
Sprema se da u veljači ove godine u Austriji obori Guinnessov rekord od 110 metara u ronjenju ispod 30 centimetara leda, kojeg drži Turkinja. Od temperatura ispod nule štiti će je samo odijelo debljine sedam milimetara.
– Ronjenje će na sljedećim Olimpijskim igrama biti pokazni sportSPLITS, a budući da je medijski loše popraćeno, odlučila sam radi atraktivnosti, fotografija i sponzora napraviti nešto revijalno kao što je zaron ispod leda. Radit ću s kolegom Vitomirom Maričićem, a kako je dosta zahtjevno, probat ćemo podijeliti muku.
Obaranje Guinnessa prvotno je bilo planirano za početak 2016., no glavni organizator je imao nesreću zbog koje su to morali odgoditi za ovu godinu.
– Volim Krležinu rečenicu: “Nisam nikad smiren, samo sam malo manje nemiran.”. Valjda imam taj nemir u sebi i kretanje mi treba da bih bila smirenija. Arhitektura je prekrasan posao, ali zahtjeva sate sjedenja pred kompjuterom. No, to mi daje motivaciju za sve druge stvari, jer nakon toga moram u brdo ili na put.
Tamo odlazi sa suprugom Nikolom Vulićem i prijateljima alpinistima.
– U sebi imam nemir, a suprug je hedonista. I tako se balansiramo.
Drama na Mont Blancu
– Jedna od mojih kritičnih situacija u alpinizmu bio je prelazak koluara na usponu do Mont Blanca, gdje padaju kamenja kad s vrha počne pucati led. Uvijek se osluškuje kada se može prijeći i imali smo sreću da je bio hladan dan, pa je bilo poprilično sigurno. No, kada smo došli do pola prelaska, čuli smo kako se kamenja strmoglavljuju. Trčali smo natrag, što je jako teško pod punom opremom, ruksakom od desetak kilograma, s derezama i privezani na konop dok hodate u koloni. Ali smo se uspjeli “iskobeljati” i otrčati nazad. U toj situaciji nemate što drugo nego leći na tlo, sakriti se iza neke stijene, staviti ruksak na glavu i čekati što će se dogoditi. Pogodio me kamenčić, i to jako jer je padao s 200 metara visine. Kada je prošla kiša tog kamenja, uspjeli smo proći prijelaz.
Za Himalaje su se godinama pripremali po Mosoru, Biokovu, Velebitu, Mont Blancu, Gran Paradisu…
– U Himalaji smo odradili uspon do 4500 metara do Annapurna Base kampa. Trajalo je sedam dana. Spavali smo po lođevima – malim planinarskim domovima, za samo 10 kuna. Jeli smo njihovu tradicionalnu hranu koja je isto toliko koštala. Išli smo bez vodiča, već smo sami isplanirali put i rutu.
Bili su u Vijetnamu, Nepalu, Kambodži, na Tajlandu, na Kilimandžaru nakon kojeg su ronili na Zanzibaru.
Let iznad zagore
– Imam niske otkucaje srca, 42 po minuti, što je idealno za ronjenje, ali teško podnosim hladnoću. No, zato ima volju. Na Kilimandžaru sam se smrzla najviše u životu, jer se u jedan sat po noći kreće na filani uspon da bi se na vrhu dočekalo sunce. Uz to je puhao hladan vjetar i imala sam osjećaj da ću ostati bez prstiju. No, sve je prošlo uspješno.
Nakon tog uspona htjeli smo se dokopati mora i topline. Otišli smo na Zanzibar, na njegove bijele plaže na kojima su za vrijeme oseke usidreni jedrenjaci. Kad dođe plimu, tada dižu jedra i isplovljavaju. Žene su sakupljači hobotnica i školjaka koje, kad se povuče more, ostanu u plićaku, po malim koraljnim grebenima i stijenama. Zanimljivo ih je i lijepo vidjeti, iako ne znam koliko im je praktično močiti se u feredžama. Naime, radi se o većinski muslimanskom otočju.
– Otok je očuvam i na njemu nema plastičnih vrećica. Jednostavno su zabranjene. Pruža primjer ekološke osviještenosti.
Na Galapagosu uživali jer je jedna od najpoželjnijih ronilačkih destinacija u zaštićenom parku prirode, uz sav mogući podvodni svijet očuvan na jednom mjestu.
Ove godne je uz Guinnessa čeka državno prvenstvo, a nakon toga Europsko. Između će “provući” putovanja i obvezno ponovni odlazak na Himalaje. Ciljevi su joj, nastavlja, uvijek neki novi izazovi, pa planira kupiti zračnu jedrilicu da može sama letjeti iznad Dalmatinske zagore.
– Uvijek treba naći nešto novo. To čovjeka čini da se osjeća živim. U suprotnom stagniraš i ništa se ne događa.
O djelovanju u Rotary klubu kaže:
– To je druženje s prekrasnim ljudima i jedan dio života kojeg moramo posvetiti borbi za druge. Ništa mi nije teško staviti u svoj raspored, jer sve su to moji ciljevi. U krajnjoj liniji, dobila sam priliku, zdrava sam, mogu i želim ostvariti nešto više, i imam obvezu vratiti društvu i nekome, tko nije imao priliku, olakšati život. Kroz Rotary uspijevamo nekome izmamiti osmjeh na lice.
Prema prognozi HMZ danas u južnim i centralnim predjelima kišovito, u kontinentalnom dijelu biće kiše i snijega, a u jutarnjim satima snijeg i susnježica su mogući i na primorju. Na sjeveru, u višim planinskim predjelima snijeg, a u nižim snijeg i kiša.
Intezivnije padavine u cijeloj zemlji se očekuju krajem dana i tokom noći. Vjetar umjeren do jak, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno i veoma jak, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 4, najviša dnevna od 1 do 12 stepeni.
U subotu promjenljivo oblačno, povremeno će padati kiša, a u većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica.
“Vjetar uglavnom slab do umjeren promenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 8, najviša dnevna od -3 do 11 stepeni” – poručuju iz HMZ.
Nedjelja:
Promjenljivo oblačno, prijepodne duži sunčani periodi. Vjetar slab do umjeren na primorju povremeno pojačan, uglavnom istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -13 do 3, najviša dnevna od -4 do 10 stepeni.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama Budve, Bara, Tivta, Kotora, Ulcinja i Podgorice, strateškim partnerom HG Budvanska Rivijera i nacionalnom avio-kompanijom Montenegro Airlines, predstavlja turističku ponudu za predstojeću sezonu na međunarodnom sajmu turizma „Ferien 2017“ koji se održava od 12. do 15.januara u Beču.
Na ovom sajmu, koji je okupio više od 800 izlagača iz preko 70 različitih zemalja, posjetiocima je predstavljena ponuda Crne Gore sa akcentom na aktivni turizam i izletničke ture. Primjetno je veliko interesovanje za izlete na najatraktivnijim destinacijama širom Crne Gore: Skadarsko jezero, Stari grad Bar, Kotor, Budva, Sv.Stefan, Ulcinj kao i za posjete sakralnim objektima. Pored toga ponuda aktivnog odmora privlači sve veću pažnju, ljubitelji netaknute prirode su imali priliku da se informišu o rutama, sa posebnim akcentom na oko 6000 km markiranih planinarskih i biciklističkih staza u Crnoj Gori, dok je svima onima koji vole avanturu i adrenalin predstavljen cijeli niz raznovrstnih aktivnosti, poput splavarenja na rijeci Tari, paraglajdinga, botaničkih tura i dr.
Tokom sajma organizovani su sastanci sa partnerima sa ovog tržišta i specijalizovanim turističkim agencijama. Turističku ponudu Crne Gore u svojim programima nude brojni austrijski turoperatori i turističke agencije, između ostalog : Adventure Top Tours, Up and Down, Ficher Reisen, Isla Verde Reisen, Asi Wirkclih Reisen, Die Bergspechte Outdoor Reisen, Wetweitwandern, Sabtours Touristik Gmbh Austria, Commerce Tours Reisebuero. Kneisseltouristik, Krauland i td.
Pored redovnih linija Montenegro Airlines-a i Austrian Airlines-a iz Podgorice ka Beču pozitivni trendovi se bilježe i kada su u pitanju ugovoreni čarter letovi ka našoj destinaciji. Prethodne godine, u saradnji sa austrijskim turoperatorima turistička agencija Mac Sun je organizovala 8 čarter letova u vansezoni, sa preko 1 500 gostiju. Imajući u vidu najave turističke privrede kada su u pitanju ugovoreni aranžmani i buking sa austrijskog tržišta, tokom ove godine očekujemo rast turističkog prometa.
TO Tivat je pripremila širok izbor propagandnog materijala koji u svakom trenutku izaziva interesovanje posjetilaca. Ono što posjetioce najviše zanima jeste privatni smještaj, hotelska ponuda grada kao i udaljenost od Beča
Staro autobusko stajaliste na Kamenom adaptirano u rent-a bike stanicu
Signalizacija
Info table
Info table
Info table
Izradom murala „Kotobiljska bitka“ završen je, prije najavljenog roka, projekat “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno” koji je inicirala, organizovala i koordinirala Agencija za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg-Novi, a čija je implementacija otpočela u avgustu 2016. godine.
Za ovaj projekat, Turistička organizacija Herceg Novi je dobila finansijsku podršku u iznosu od 15.000 eura, u okviru poziva “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”, koji realizuju UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu. Ukupan planirani budžet je 36.065,59, a implementacija je trebalo da traje do aprila 2017. godine.
Projekat je uspješno i prije roka priveden kraju, zahvaljujući izuzetno dobroj saradnji nosioca, Turističke organizacije Herceg-Novi i partnera: Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, Mjesne zajednice Kameno i DOO “Stanovčić”. Uključili su se i mnogi volonteri, NVO organizacije i sportski klubovi i preduzetnici, koji su svojim radom i donacijama podigli ukupnu vrijednost projekta.
Kotobiljski izvor
U okviru „Udahnimo život zaleđu – selo Kameno“ realizovano je sljedeće:
očišćena je, opremljena i signalizovana pješačka i pješačko biciklistička staza;
na atraktivnim vidikovcima duž trase postavljeno je 10 brdskih klupa;
postavljeno je: 17 znakova vertikalne signalizacije; šest malih info tabli sa osnovnim informacijama o atraktivnim mikrolokacijama na stazi (Matkovića most, izvor Zelenac, Tajno brdo, Gručalica, Šilobod, Kotobiljski izvor); devet velikih info tabli sa mapama biciklističkih i pješačkih staza u zaleđu, uključujući i veliku info tablu „Kotobiljska bitka“ koja sadrži osnovne informacije o ovom događaju opjevanom i u “Gorskom vijencu”;
na 1700 metara starog kolskog puta urađena je horizontalna signalizacija pa je put adaptiran u pješačko-biciklističku stazu;
pješački prilaz Kotobiljskom izvoru prilagođen je za prolazak pješaka, izgradnjom kamenih stepenica;
na putu Herceg-Novi-Trebinje, u neposrednoj blizini Kotobiljskog izvora, izrađen je parking za automobile i autobuse, a prilaz do pješačke staze koja vodi do izvora je prilagođen za prolazak pješaka;
staro autobusko stajalište na Kamenom rekonstruisano je u stanicu za bicikla;
izrađen je atraktivni mural „Kotobiljska bitka“ koji je upotpunio i osavremenio novi izgled prilaza Kotobiljskom izvoru.
Turistička organizacija je, kao svoj poseban doprinos uspješnoj realizaciji projekta, a zbog diverzifikacije turističkog proizvoda Herceg-Novog, kupila i donirala osam kvalitetnih bicikala ukupne vrijednosti 2.700 eura, koji će moći da se iznajme na bike-stanici.
Zvanično otvaranje pješačko-biciklističke staze zakazano je za 24. januar, za kada je najavljen i dolazak stalne predstavnice UNDP-a za Crnu Goru i stalne koordinatorke sistema Ujedinjenih nacija, Fione Mekluni.
