Crna Gora ima priličnu neuređenost kada je u pitanju izdavanje privatnog smještaja u zgradama, gdje se u određenom obimu obavlja neovlašćeni turistički promet, naveo je prof. dr Ivo Županović.
On smatra da je neophodno eliminisati neregistrovani turistički promet i pooštriti inspekcijski nadzor u vezi održavanja i upravljanja zgradama.
Kako je Županović naveo za “Dan”, nelegalno izdavanje smještaja po zgradama može se golim okom vidjeti na različitim lokacijama, poput određenih djelova Škaljara i Dobrote.
Redovni profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za biznis i turizam i Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku u Budvi i Fakultetu za ekonomiju i biznis Univerziteta Mediteran, smatra da bi se ova vrsta neovlašćenog turističkog prometa mogla konfirmirati intenzivnim inspekcijskim nadzorom.
Kako smatra Županović, ovakvoj vrsti nelegalnog izdavanja smještaja, koje donosi značajni gubitak fiskalnih sredstava, ne pridaje adekvatan značaj u odnosu na reperkusije koje proizvodi za budžete opštine i države.
– Mišljenja sam da, po uzoru na zakonsko rješenje u Hrvatskoj, u potpunosti treba ukinuti izdavanje privatnog smještaja u zgradama, sem kada su uvezani u sistem integralnih hotela, shodno članu 72 Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, jer isto doprinosi transparentnosti, ali i boljoj vizibilnosti navedenog smještaja za sva zainteresovana emitivna tržišta (posebno kada su u pitanju grupe). U Srbiji, recimo, u cilju suzbijanja nelegalnog turističkog prometa ovog tipa, planira se novom legislativom da se takvi objekti moraju preregistrovati u poslovne prostore. Shodno uporednoj praksi u susjednim zemljama, smatram da treba formirati portal gdje bi građani prijavljivali ovakve anomalije – kazao je Županović.
Kotor foto Boka News
Ekspert za oblast turizma smatram da je i u kontekstu upravljanja i održavanja stambenih zgrada neophodno prilagoditi legislativu kada su u pitanju ingerencije agencije koje se bave održavanjem (a nekad uporedo) i upravljanjem stambenim zgradama (kada neko od upravnika nije etažni vlasnik).
Novim zakonom Hrvatska protiv “rentijerskog turizma”
Prema novom Zakonu o turizmu koji je donijet početkom godine u Hrvatskoj, jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i opštine moći će da ograniče nove smještajne jedinice, dok se postojeće neće ukidati. Veliki će posao morati preuzeti turističke zajednice, koje će morati izraditi plan upravljanja destinacijom.
Novim zakonom Hrvatska ograničava kratkoročni turistički najam neprodanih stanova, odnosno tzv. “rentijerski turizam”.
Zakonom se stalo na put ekspanziji posljednjih godina sve prisutnijeg oblika privatnog smještaja koji je više svojstven velikim metropolama, a u kojem se stanovi guraju u kratkoročni najam, tzv. “short term rentals” i na taj način u potpunosti gubi ideja izvornog privatnog smještaja kakav podržavaju u turističkoj zajednici.
Izgradnja vodovodnog sistema za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići i Bigova započeće krajem avgusta, osim na području Bigove, gdje će se zbog turističke sezone sa radovima krenuti nakon ljeta.
Vrijednost radova na izgradnji sekundarne vodovodne mreže za ova grbaljska sela iznosi dva miliona eura. Trajanje cjelokupnih radova je šest mjeseci.
Radove će izvoditi podgoričke komapnije „Vigoris Ecotech“ i „DING“, sa kojima je juče ugovor o izgradnji potpisao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Garantni rok za kvalitet izvedenih rokova shodno ugovoru je dvije godine od primopredaje izevdenih radova i dobijanja pozitivnog izvještaja stručnog nadzora.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.
Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.
Tivat – otok Gospe od Milosti: 10 sati – Svetu misu će predvoditi Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj Kotorske biskupije. Na misi će pjevati katedralni zbor iz Bara, a brodovi će ići s Pina u 9 i u 9.30 sati.
Ratac – 10 sati
„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”, poručio je Peraški župnik don Srećko Majić.
Nekada Društvo prijatelja Gornje Lastve, danas Kulturno zavičajno udruženje (KZD) Napredak Gornja Lastva, osnovano je sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine očuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve.
Društvo je ove godine proslavilo 50 godina tradicionalne Lastovske fešte, koja se uvjek održava prve subote u avgustu.
Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, svih ovih godina trudi se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, nastoji naći nove razloge i poticaje da se današnje i buduće generacije Lastovljana vrate životu u Gornjoj Lastvi istovremeno poštujući naslijeđene vrijednosti.
Predsjednik Mosta Božo Petrov upozorio je u ponedjeljak da se zbog malih kvota tuna dozvoljenih za izlov, ribarima onemogućuje prehranjivanja obitelji, zbog čega napuštaju otoke i priobalje.
“Ribarima se priječi da prehranjuju svoje obitelji. Političke odluke su pogodovale tome da određeni ljudi u Hrvatskoj uvijek imaju sve ono što im treba, dok naša tradicija koju smo imali stoljećima izumire. Ljudi odlaze sa svojih otoka i priobalja. Vladajuća elita ne štiti tradiciju, ne štiti ribare” rekao je Petrov na konferenciji za medije.
Problem je u tome što je populacija tune, koje je prije bila ugrožena vrsta, u međuvremenu toliko narasla da je ona postala predator, odnosno vrsta koja ugrožava srdele, inćune i sitnu plavu ribu, kazali su iz Mosta. Zbog toga je ulov ribara sve siromašniji, a time i njihova zarada manja. Most stoga traži da se na vrijeme povećaju kvote za izlov divlje tune.
“U srcu sezone je promijenjen pravilnik tako da ribari imaju mogućnost uloviti 58 umjesto 18 tona. Zašto to nije učinjeno na početku godine?”, pitao je Petrov.
Ivan Lončar, profesionalni ribar iz Slanog, kazao je da osim kvote za izlov postoji i kvota za uzgajališta. Prema trenutnom pravilniku, u njih se godišnje ubacuje oko 900 tona tune.
“Ako i iduće godine ustrajemo na tome, ulovit će se veliki broj jedinki male tune na otvorenom moru i odvesti ih u uzgajališta. A mi ćemo ostati na malom broju jedinki koje ćemo moći kao divlju tunu izlovit iz mora”, napomenuo je Lončar.
Optimalan omjer između kvote za uzgajalište i kvote za izlov bio bi 60 naprema 40 posto, rekao je Lončar, pozivajući se na preporuke struke i međunarodnih udruga.
“Napravili smo jedan disbalans u moru koji dugoročno prijeti slomu ribarstva. Ovo je zadnji trenutak u kojem bi trebalo reagirati. Želimo da iduću ribolovnu sezonu pripremimo na način koji će sačuvati naše riblje resurse”, naglasio je.
Zastupnik Petrov najavio je da će o ovoj temi biti riječi na okruglom stolu u Hrvatskom sabor najesen, na koji će bit pozvani i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ribarstva kako bi predstavili svoja rješenja.
“Namjera nam je da se ova situacija popravi, da ribari ostanu na našim otocima i u priobalju, da imaju od čega živjeti i da ljudi koji idu na tržnicu imaju mogućnost kupiti malu plavu ribu. Pozivam ljude da odu na tržnicu pa da vide jesmo li u pravu”, kazao je predsjednik Mosta.
Još jedno pojačanje Jadrana za novu sezonu i to veliko – nekadašnji crnogorski reprezentativac Aleksandar Leka Ivović ponovo je kući na Škveru.
On se nakon 14 godina vratio u matični klub.
Kazao je da je srećan što će u svom Jadranu završiti karijeru.
“Bazen koji meni budi lijepe emocije. Došao sam ovdje da završim karijeru. Godinama su pokušavavali da me vrate i sad smo sve konačno dogovorili. Ja sam trenutno u periodu rehabilitiacije, ali to sve ide kako treba”, kazao je Ivović.
Ambicije tima u narednoj sezoni su velike. Ivović želi duplu krunu…
“Nadam se da ću doprinijeti ekipi što više, pogotovo da se titula vrati na Škver. U Evropi ako se ukaže prilika da prođemo što dalje. Zadovoljan sam kako je odrađen prelazni rok”, kazao je naš legendarni igrač.
Ivović je u karijeri još igrao za Pro Reko i Jug.
Sa Italijanima je pet puta pokorio Evropu, četiri puta je osvaja Superkup Evrope i po deset puta je bio šampion te zemlje i osvajač nacionalnog kupa.
Sa Jugom je bio prvak Hrvatske, dok je Jadranom bio šampion regionalne lige, a pet puta je bio šampion Srbije i Crne Gore.
Sa reprezentacijom Crne Gore ima zlato, dva srebra i bronzu sa Evropskih prvenstava.
Oktet violončela u sastavu: Vladimir Drobnjak, Maja Antić Kalezić, Lazar Bubanja, Evgeni Inčagov, Daviti Džimšeleišvili, Olesja Anakovskaja, Dmitri Prokofjev i Vladimir Virok Stoletov, nastupiće 15, 16. i 17. avgusta na Luštici, u Cetinju i Podgorici
Razni filozofi, muzičari i naučnici su kroz vrijeme istraživali i analiziranli vezu između brojeva i muzike, u nastojanju da pronađu osnovni sklad koji postoji između njih dvoje. Grupa od osam najboljih čelista iz različitih zemalja okupili su se sa ciljem da potvrde muzičku formulu koja obuhvata suštinu ovog moćnog broja, pretvarajući njegov beskrajan kvalitet u izvođenje koje pokreće dušu, kažu umjetnici Ansambla Amplitudes.
Osmoro violončelista/ violončelistkinja koji čine „Amplitude“ nastupiće u Luštici 15. avgusta, zatim na Cetinju 16. i u Podgorici 17. avgusta, u sklopu projekta „8“, koji su osmislili članovi Nevladinog udruženja IMSA (Internacionalna muzičko scenska asocijacija). Umjetnički direktor, violončelista Dmitrij Prokofjev, ujedno i član Ansambla, okupio je crnogorske, gruzijske i ruske muzičare, koji će se, nakon prošlogodišnjeg koncerta u Tbilisiju (Gruzija), predstaviti i crnogorskim ljubiteljima umjetničke muzike i to u predivnim ambijentima na otvorenom u atmosferi „pod vedrim nebom“.
Članovi Ansambla “Amplitudes”, violončelisti Vladimir Drobnjak, Maja Antić Kalezić i Lazar Bubanja iz Crne Gore, Evgeni Inčagov i Daviti Džimšeleišvili iz Gruzije, te Olesja Anakovskaja, Dmitri Prokofjev i Vladimir Virok Stoletov iz Rusije, predstaviće se programom u koji su uključena djela ambijentalne muzike različitih epoha.
-Kompozicija „8“ Majkla Gordona je klasičan primjer američkog minimalizma. Prvi dio repertoara Amplitudes ansambla je spoj srednjovjekovnih melodija Italije, kao i gruzijske i indijske tradicionalne muzike. Drugi dio koncerta počinje muzikom kompozitora Stevana Mokranjca i završava se sa poznatim balkanskim melodijama i popularnim italijanskim melodijama u stilu „Dolce Vita“, kazao je Dmitri Prokofjev u najavi za Boka News.
Objasnio je da se Udruženje IMSA, osnovano u novembru 2023. godine, bavi razvojem i unapređenjem kreativnog rada na polju afirmacije muzičko -scenske kulture, u saradnji sa drugim udruženjima i organizacijama u zemlji i inostranstvu.
Jedan od vrhunskih svjetskih umjetnika današnjice Dmitrij Prokofjev bio je angažovan kao vođa grupe violončela u Crnogorskom simfonijskom orkestru (2015-2021). Član je KotorArt trija od 2018. godine zajedno sa klarinetistom Aleksandrom Tasićem i pijanistom Ratimirom Martinovićem.
Rođen u Moskvi u porodici muzičara, Dmitri sa pet godina počinje da svira violončelo u Moskovskoj centalnoj muzičkoj školi, a sa deset godina ostvario je i svoj prvi solo nastup sa simfonijskim orkestrom. Bio je polaznik seminara u Americi kod najpoznatijeg violončeliste svih vremena M.Rastropoviča, kao i polaznik specijalnog kursa za baroknu muziku kod Anera Bilsmana (Holandija).
Diplomirao je na odsjeku za violončelo 2002. godine, a magistrirao 2005. godine na državnom konzervatorijumu imena P.I.Čajkovski kod svetski priznate violončelistkinje i pedagoginje Natalije Gutman. Dirigovanje je diplomirao 2022. godine na istoimenom konzervatorijumu u klasi prof. Feliksa Korobova.
Pobjednik je brojnih međunarodnih takmičenja.
Bio je umjetnički izvođač državnog kamernog orkestra Moskovski virtuozi. Nastupao je širom Rusije i svijeta u prestižnim salama. Svirao je kao solista i u kamernoj muzici sarađivao sa brojnim istaknutim umjetnicima i dirigentima. Učesnik je mnogih internacionalnih muzičkih festivala.
Svoj prvi CD snimio je u 16-toj godini, sa Aleksandrom Kobrinom (klavir) je 2004 . godine objavio drugi, a zajedno sa ansamblom Nikolaja Šugajeva i Valentina Urjupina u produkciji NAXOS Records-a je 2022. godine objavio i CD sa djelima italijanske muzike dvadesetog vijeka.
Značajno je povećanje broja britanskih turista u Crnoj Gori, pri čemu je potrebno dodatno unapređenje pristupa informacijama o turističkoj ponudi, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i britanska ambasadorka u Podgorici, Dawn McKen.
Na sastanku je bilo riječi o trenutnoj saradnji i mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje u oblasti turizma.
Kordić je tokom razgovora naglasila značaj turizma kao jedne od najvažnijih privrednih grana naše zemlje i istakla potrebu za jačom promocijom Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije na britanskom tržištu, sa posebnim fokusom na razvoj održivog turizma i očuvanje prirodnih resursa.
Ona je ukazala na važnost povećanja broja britanskih turista u Crnoj Gori, naročito kroz bolje povezivanje dvije zemlje.
Čestitajući novu dužnost Kordić, McKen je rekla da je zadovoljna zbog značajnog povećanja broja britanskih turista koji su posjetili Crnu Goru u proteklom periodu.
Ona je posebno naglasila veći broj letova između dvije države, što je doprinijelo lakšoj dostupnosti Crne Gore britanskim posjetiocima.
McKen je takođe ukazala na potrebu za dodatnim unapređenjem pristupa informacijama o turističkoj ponudi i atrakcijama Crne Gore turistima iz Velike Britanije, sa posebnim akcentom na sjeverni region zemlje.
Obje strane su se saglasile da su ovakvi sastanci ključni za dalje unapređenje saradnje u oblasti turizma, gdje postoji značajan prostor za snažnije zajedničko djelovanje, posebno u oblasti održivog turizma.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić potpisao je ugovore sa nevladinim organizacijama iz Kotora, kojima su sredstva odobrena na Javnom konkursu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija (NVO) u opštini Kotor za 2024. godinu.
Budžetom Opštine Kotor za 2024. godinu nevladinim organizacijama namijenjeno je nešto više od 170.000 eura, pri čemu tradicionalne nevladine organizacije, u koje spadaju Bokeljska mornarica Kotor, Gradska muzika Kotor i Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“, ravnomjerno dijele 68.000 eura.
Preostali iznos od 102.366 raspoređen je nevladinim organizacijama koje su zadovoljile uslove konkursa.
Eko centru „Delfin“ za projekat „Obrazovanje za održivi razvoj” pripalo je 15.955 eura, Inicijativi mladih sa invaliditetom Boke sa projektom „StaO-SI opet” 17.250, dok je za „Energetski efikasniju gradnju – Vodič za građane/ke Kotora“ nevladine organizacije „Expeditio“ izdvojeno 14.990 eura.
Projekat „Dostojanstveno, inkluzivno treće doba” koji je pripremio NVO „Evropske demokratske inicijative” dobio je 13.382, „Fizioterapeut u svakom domu II” Udruženja paraplegičara 6.255, a „Kreni i promijeni“ za „Inkluziju i podršku djeci sa poteškoćama u razvoju” dobio je 20.000 eura.
Projekat „Mentalno zdravlje – biti informisan” nevladine organizacije „Ante portas“ zavrijedio je 8.175, dok su „Kotorske Mačke – April Lynn King” projektom „Zaštita životinja, prirode i životne sredine kroz sterilizaciju velikog obima i edukaciju građana” zavrijedile 6.359 eura.
