Predsjednik SNP Kotor Branko Baćo Ivanović uputio je Demokratskoj Crnoj Gori, DF-u, SDP-u i GP URA dopis o formiranju nove vlasti u opštini Kotor.
On je poslao predlog modela kojim bi mogla da se formira nova vlast.
Dopis prenosimo u cjelosti:
Polazeći od činjenice da je potrebno preduzeti korake za što brže formiranje nove vlasti, uzimajući u obzir sve do sada iznijete predloge i modele, kako na državnom nivou i u drugim opštinama, tako i u Kotoru, naglašavajući da je naš predlog zasnovan na tome da ste nam takav model predlagali vi i javnim putem i na sastancima, podsjećajući da je ključna odrednica na kojoj je zasnovan naš predlog ono što je bila jedina tema od strane Vaših političkih subjekata tokom svih sastanaka i što je upravo s Vaše strane definisano kao ključni cilj i prioritet svh prioriteta, a to je razvlašćivanje DPS, predlažemo vam model kojim će taj cilj u najkraćem mogućem roku biti ostvaren, a to je da manjinski podržite SNP prilikom formiranja vlasti u Kotoru, čime bi ravlašćivanje DPS bilo odmah realizovano, a što bi u konkretnom značilo:
• Podršku predlaganju i izboru kandidata SNP na političke funkcije, i to funkciju predsjednika opštine i predsjednika Skupštine opštine,
• Ostvarivanje kontrolne funkcije od strane Vaših subjekata kroz Skupštinu opštine i upravne odbore,
• ostvarivanje principa potpune depolitizacije lokalne uprave na način što će se na funkcije u lokalnoj upravi na KONKURSIMA koje predvidja zakon birati kandidati sa najboljim karakteristikama, te da neće biti kriterijum partijska pripadnost niti lično onanastvo već znanje, stručni kredibilitet, dosadašnje iskustvo i ostvareni rezultati.
Podsjećamo da je jedan od naših ključnih principa – depolitizacija upravo naglašena zbog činjenice, da je izbor partijskih kadrova bez obzira na stručnost dovela do ovako lošeg stanja lokalne uprave i uspostavila sistem političke diskriminacije prilikom zapošljavanja , te da funkcije na koje se izbor po zakonu vrši konkursom ne mogu biti dijeljene putem koalicionih sporazuma, a da se zakon ne prekrši i ne sprovede politička diskriminacija.
Dr Branko Baćo Ivanović
Kotor je i po svojoj kulturi, istoriji i tradiciji uvijek bio korak ispred drugih, i smatramo da je vrijeme da se specifičnost Kotora i na ovaj način iskaže tako što ćemo biti prva opština i prva vlast koja je na djelu primjenila u zakonu davno napisan princip depolitizacije.
Vrijeme je da iskažemo tu posebnu vrijednost i različitost Kotora i na ovakav način, a i da vrlo konkretno pokažemo koliko smo različiti od dosadašnje vlasti kojoj su partijski i lični ciljevi bili na prvom mjestu, a partijsko kadrovanje osnovni princip funkcionisanja.
Činjenica da je Kotor ugrožen po raznim osnovama, dodatno nas obavezuje, da njegov potpuni ekonomski, kulturni, privredni i bezbjednosni oporavak definišemo kao prioritet i baziramo ga na radu najstručnijih i najsposobnijih da odgovore zadacima koji su pred nama.
Ovo je naša dužnost prema gradjanima opštine Kotor. Očekujemo vaš odgovor – kaže se u dopisu SNP-a.
Ispred crkve svetog Vlaha preksinoć je u skopu Dubrovačkog zimskog festivala nastupila klapa Rišpet.
Prostor oko Orlandova stupa bio je premal za ljubitelje klapske pjesme, a osim domaćih u hitovima klape Rišpet i Iva Amulina uživali su i turisti koji će u Dubrovniku provesti nadolazeće blagdane.
Rišpet u Dubrovniku – foto Željko Tutnjević
Brojni ljubitelji klapske pjesme uživali su u izvedbama hitova ” Kad je pošla ća” ,” Lumin”, ” Projdi mojon kalon”…
Da podsjetimo, u sklopu manifestacije “Od Božića do Božića” u Kotoru 29. decembra sa početkom u 18 sati na glavnom gradskom trgu „Trg od oružja“ nakon humanitarne tombole nastupiti će klapa „Rišpet“.
Engleski ratni brod Mary Rose potonuo je 1545. od posljedica napada s francuskog broda u Solentu, tjesnacu između Engleske i otoka Wight. Olupina pronađena 1971. iz mora je izvađena 1982. godine. Zajedno s brodom iz mora su izvađeni i brojni predmeti (oružje, navigacijski, glazbeni i medicinski instrumenti) koji su i bez detaljnije analize puno govorili o životu na ratnom brodu u 16. stoljeću.
Izvađene su i kosti 4384 ribe bez glave koje su, zahvaljujući suvremenoj znanstvenoj analizi, rekle nešto i o trgovačkim običajima toga doba. U većini slučajeva bio je to bakalar, a činjenica da je bio bez glave ukazivala je na to da je bio usoljen i osušen jer bi se ribi prije stavljanja u sol uklanjala glava.
Analizirajući proteine i genetske markere iz kostiju, zaključeno je da bakalar nije ulovljen u britanskim morima, nego puno sjevernije, između Islanda i Norveške, ili možda čak ispred Newfoundlanda. Budući da je i britansko more obilovalo bakalarom, zaključeno je da je ovaj iz sjevernog Atlantika bio jeftiniji od lokalnog i da je to navelo Royal Navy da njime opskrbljuje svoje ratne brodove.
To znači da današnja česta priča o uvoznom lobiju koji uzrokuje propadanje domaćih proizvođača nije samo naša.
Iako je formalno njen zvanični saradnik i podržavalac, Kulturni centar “Nikola Đurković” (KC) iz Kotora učesnicima volonterske građanske pozorišne prestave “KoTo(R) o Kotoru” reditelja Petra Pejakovića, naplaćuje korišćenje velike sale KC-a, za svako izvođenje tog izuzetno popularnog komada.
“Nakon premijere, centar KC Kotor od nas trazi da za svako izvodjenje platimo po 250 eura, kao da smo komercijalni proizvod. Osim toga oni nemaju svoju opremu za ozvučenje, pa svaki put moramo mi sami to da iznajmimo od privatnog lica. Tako nas svako izvođenje volonterske predstave košta oko 400 eura. pri tome, u produkciju smo ulozili mi – dobili smo sredstva za inovativne projekte u kulturi od EU programa “Creative Europe”. U pitanju je niskobudžetna predstava rađena sa veoma skromnim sredstvima – uz koju smo izdali i knjigu, pr materijal, filmić. Osim što smo pripremali predstavu u Kulturnom centru “Nikola Đurković” uz dogovor da se KC vodi kao saradnik na projektu i svugdje se njihov logo provlači, od KC ni centa nismo dobili, niti smo tražili. Oni su sa druge strane, dobili gotov proizvod – građansku predstavu sa jakim naglaskom na javni interes. Međutim, nakon premijere, počeli su da nam naplaćuju svako igranje.”- ispričala nam je Tatjana Rajić iz NVO “Expeditio” koja je bila nosilac ovog projekta.
Prema njenim rijelima, do sada su KC-u za četiri igranja predstave poslije primjere, platili 1.000 eura, dok su prilikom gostivanja u Podgirici i na Cetinju sale za nastup dobili besplatno i nije bilo naplate karata. I u Tivtu im je tamošnji CZK ponudio bepslatno salu, ali se za sada nisu uspjeli dogovoriti oko obostrano odgovarajućeg termina gostovanje.
“Za nas je ovakav postupak KC Kotor bio neočekivan jer je predstava jako tražena i gledana. Na dosadašnjih pet izvođenja u Kotirum sala je bula dupke puna, a isti je slulaj bio i u Podgorici i na Cetinju”- kaže Rajić dodajući da je predstava “KoTo(R) o Kotoru” nastala kao rezultat osmomjesečnog procesnog rada nazvanog “Pozorište o Kotoru”, koji je obuhvatio više od 50 radionica (od oktobra 2015. do juna 2016), u kojima je učestvovalo oko 60 građana. Tematski fokusirana na posebnosti i probleme grada Kotora, i zasnovana na pričama građana koje reflektuju njihov odnos prema gradu, izvedba KoTo(R) o Kotoru promoviše ideju teatra kao sredstva istraživanja i kreativnog izražavanja svakog pojedinca ili grupe u svrhe ličnog razvoja i društvenog angažmana.
Koto(r) o Kotoru
“Radili smo osam mjeseci sa građanima i napravili smo građansku, aktivističku predstavu, dosta hrabru i dokumentarnu koja je za nas neočekivano, jako tražena i gledana. Međutim, zbog postupka KC Kotor koji je zvanično, naš podržavalac, dovedeni smo u situaciju da moramo naplaćivati građanima karte, da bi pokruli te troškove, iako je inicijalno predstava za gledaoce trebala biti besplatna. Većinom mi sami prodajemo karte, volonteri cijepaju ulaznice…”- istakla je Rajić. U predstavi inače, volonterski igraju poznati i društveno angažovani Kotorani koji dolaze iz raznih sfera društva – Marjan Šantić, Radmila Beda Radulović, Slavica Lompar, Jelena Vukasović, Maja Mrđenović, Ilko Marović, Dragana Kunarac, Jelena Franović, Tatjana Rajić, Aleksandra Kapetanović, Maruška Drašković, Zorana Milošević, Mitar Mida Jovanović, Antonio Grgurević, Mirjana Popović, Aleksandra Dejanović, Žarko Nikolić i Mirjana Petrović.
Kroz scene Ultima je ura, Turizam katastrofe, Cile, Strategija razvoja grada, Pomorac, Buka, Svijeće, Predstavljanje-ogovaranje i Grad je naš oni u prerstavii govore o temama koje tište grad i njegove stanovnike. Istinita, odlična, izvanredna, sadržajna, prava u pravo vrijeme jer predstavlja surovu realnost – epiteti su kojim su gledaoci, ali i mediji častili ovu nesvakidašnju aktivističku teatarsku storiju, ali koja po svemu sudeći, nije bila po volji gradskih DPS čelnika, pa je njihov kadar na čelu lokalnog KC-a, Milioš Dževerdanović “građanskom aktivizmu u teatru” počeo stavljati “finansijske klipove u točkove”.
Uprava KC ni nakon četiri dana, nije odgovorila na pitanja koja smo im tim povodom uputili.
„Smatram i da bi bilo u redu da ovoga puta platite zakup sale u iznosu od 250 eura, kako nalaže naš pravilnik i zvaničan cjenovnik, koji se godinama primjenjuje, a donešen je od strane Savjeta Kulturnog centra. Budući da se radi o finansiranom projektu iz evropskih fondova, gdje se predviđa stavka za ove troškove, očekujem da to neće predstavljati prepreku. Naravno, postoji mogućnost da prodajete karte i zadržite prihod“- stoji u dopisu koji je Dževerdanović uputio NVO „Expeditio“ odmah nakon premijere “KoTo(R)a o Kotoru”.
Diplomirani ekonomista i član Folklornog ansambla “Nikola Đurković” na čelu istoimenog Kulturnog centra, nije međutim, odgovorio na pitanja da li je logično da institucija kulture koju iz poreza plaćaju svi građani Kotora na ovakav način opstruira jednu građansku kulturološku inicijativu, odnosno projekat čiji je zvanilno “podržavalac i saradnik”.
Odćutao je i pitanje da li takav postupak ima veze sa za vlast u Kotoru, škakljivim i osjetljivim pitanjima koje predstava tretira, te da li KC korišćenje sale naplaćuje i svim ostalim njenim korisnicima iz domena NVO i sličnih udruženja, a koje se bave temama od društvenog značaja.
„KoTo(R) o Kotoru”
Sa druge strane, Rajić naglašava da je 10.000 eura dobijenih za ovaj projekat na European Artizen Initiative (finansiran kroz EU program Kreativna Evropa), kao i ACT4CITY (koji finansira BAC – Balkanski program za umjetnost i kulturu), utrošeno na produkciju predstave i sve prateće sadržaje sa tim u vezi, te da u tom budžetu nije bilo novca da bi se “partneru i saradniku” plaćala upotreba sale koja pripada svim građanima Kotora.
“Smatram da je ključna tema to što Kulturni centar u ovom slučaju ne prepoznaje razliku između komercijalne predstave (čiji je cilj da donese profit) i nekomercijalnog proizvoda koji teži da doprinese kvalitetu društva u kome živimo, da ukaže, da ohrabri, da osvjesti, da pokrene, da zamisli… Za nas, učesnike ove predstave, ona nije roba na kojoj želimo da zaradimo, već prilika da se iskaže stav, apeluje, ukaže na željenu promjenu. Predstava je angažovana, građanska, hrabra – nije pravljena da zabavi ili da zasmije, još manje da se na njoj zarađuje, već da pokrene. Uvjerena sam da je, ako želimo da stvaramo zdravo društvo, važno ohrabriti građanske inicijative, smjele i inovativne projekte u kulturi, naročito ako oni podrazumijevaju puno volonterskog rada i zalaganje samih građana. Projekti poput ovog, ako ih je uopšte i bilo, rijetki su u Crnoj Gori, a i van zemlje već nakon prvih prikazivanja prepoznati i pohvaljeni, ne samo od strane građana već i od pozorišnih kritičara“- istakla je Tatjana Rajić.
Turistička organizacija opštine Budva i ove godine organizuje poseban program za najmlađe tokom novogodišnjih praznika u Budvi.
Drugu godinu zaredom, u saradnji sa budvanskim bioskopom Cadmus Cineplex organizuje se dječiji program pod nazivom „Kadmova djeca“ koji će podrazumijevati animirane filmove i predstave za djecu svih uzrasta.
U terminima održavanja programa, od25. decembra do 9. januara (izuzev 1. i 7. januara), program će biti besplatan.
Program:
25.12.2015.
17h – predstava “Uspavana ljepotica” – Dramski studio Budva
26.12.2015.
17h – druženje uz najljepše dječje bajke
28.12.2015.
17h – predstava “Zbrka u ledenom dvorcu” – Dramski studio Budva
02.01.2017.
15:00 Hrabri vitez Trenk
16:40 Zagonetni dečak
03.01.2017.
15.00 Ernest i Selestin
16:40 Rat dugmića
04.01.2017.
15:00 Dečko mrav
16:40 Solan i Ludvig
05.01.2017.
15:00 Olsen u velikoj nevolji
16:40 Hrabri autić Plodi
06.01.2017.
15.00 Albert
16:40 Asterix
08.01.2017.
15:00 Spasavanje deda Mraza
16:40 Legends of Oz
09.01.2017.
15:00 Nut Job
16:40 Ratchet and Clank
Turistička organizacija opštine Budva prilikom osmišljavanja i formiranja programa svih manifestacija, a posebno novogodišnjeg programa, uvjek vodi računa o zadovoljenju kulturnih potreba naših najmlađih.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će u subotu 24. decembra na Badnji dan, sveta misa biti u 18 sati u crkvi Svete Klare.
U katedrali će biti ponoćka, odnosno pontifikalna sveta misa, koju će predvoditi Kotorski biskup mons. Ilija Janjić. Pjevaće zbor kotorske katedrale.
“Na ponoćnoj svetoj misi, biće prikupljeni novac za liječenje naše vjeroučenice Anđele Petrović. To neka bude naš dar Novorođenom Kristu, podsjećajući da je vjera bez djela mrtva”, saopšteno je iz Biskupskog ordinarijata.
U nedjelju 25. decembra, na Božić, sveta misa biće u 10 sati u katedrali, dok će sveta misa u crkvi Svete Klare biti u 18 sati.
Kažu bolje selo da propadne nego običaj, pa tako i tradicija spremanja bakalara u Boki Kotorskoj za Badnji dan se nastavlja i dio je rituala. Za njegovu visoku cijenu potrošači imaju opravdanje, kažu to je jednom godišnje, pa neka košta što košta, može biti makar i onaj najmanji od dvadeset deka, pa neka je i vijetnamski samo da zamiriše…
U 18. i 19. vijeku bakalar je zauzimao i do 60 posto jelovnika u mnogim zemljama svijeta. Tako je malo po malo postao i simbolom posta za božićne i uskrsne blagdane. Danas je bakalar riba koja spaja dvije velike hrišćanske religije, riba koja je na jelovniku preko petsto godina i riba oko koje su se vodili ratovi.
Baklar
Bakalar koji se samo suši pretežno se lovi u vodama oko Norveške, a posebno na otocima Lofoten. Ribari Lofotena ulove u martu i aprilu i osuše do juna više bakalara nego bilo ko drugi na svijetu. U tom razdoblju i mlado i staro po cijeli dan radi samo na pripremi ribe za sušenje. Hladni suvi Arktički vazduh kroz 6 do 12 sedmica sušenja iz ribe izvuče 80% vlage. Tako isušeni bakalar može se čuvati godinama. Priča kaže da su zbog bakalara i zahvaljujući bakalaru Vikinzi uspjevali ploviti sve do obala Amerike. Suhi bakalar koji sadrži ogromnu koncentraciju proteina, mogao se žvakati i jesti bez kuvanja, što je sigurno često na tim putovanjima sjevernim morima bilo i jedino moguće. A na putovanja su često i išli u potrazi za novim lovištima bakalara.
Osim što se konzumirao svjež, tokom vremena razvijane su metode konzerviranja poput soljenja, dimljenja i sušenja, kako bi se lakše očuvao kroz duži period i transportovao u udaljenije krajeve.
Bakalar je bila jedna od komercijalno najznačajnijih riba tokom Srednjeg vijeka u Evropi.
Bakalar sušenje Norveška
Svaka domaćica ima svoje male tajne i način pripremanja ovog tradicionalnog jela, bakalar na bijelo ili crveno, ali i nekim manje poznatim specijalitetima kao što su juha od bakalara, brodet od bakalara, rižoto, pašteta od bakalara ili bakalar na crno.
Bakalar
Bakalar koji je nekada bio hrana siromašnih i običnog čovjeka danas zbog svoje cijene sve više postaje „glavno“ jelo ljudi dubljeg džepa. O tradiciji i repectima kako ga spremiti već je sve odavno ispričano. Bakalar sušeni dostiže cijenu od preko trideset eura za kilogram.
Kada su se vlasti nakon Drugog svjetskog rata na našim prostorima zabranjivale javno spominjanje i slavljenje vjerskih svetkovina, bakalar se nezaustavljivo mirisno širio ulicama naših sela i gradova…
Bakalar je postao „državni neprijatelj“, pao u nemilost i bio zabranjivan.
U ponoćci kultne serije Naše malo misto, veliki Miljenko Smoje sve je opisao u jednom dijalogu:
Komesar Roko Prč: „Ča je sekretaru oli si danas jia bakalara, a?“ Sekretar: „A ča bi ti radi na mom mistu?“ Roko: „Ja? Ja bi ga baci kroz ponistru vanka! Da meni žena skuva bakalar na Badni dan zapametila bi ona ti dan Gospe mi.“ Sekretar: “ Drugo je Roko žena, a drugo mater.“ Roko: „Je sekretaru, ma je bakalar, bakalar!“
Što se tiče Boke Kotorske moramo podsjetiti na zanimljivost da je bakalar imao svoje mjesto, sedamdestih i osamdesetih godina na meniju za marendu zaposlenih poznatog tivatskog i jednog od najjačih preduzeća u bivšoj državi, Arsenalu. Na ulazu u menzu svakog ponedjeljka bila je izložena tabla sa menijem za cijelu sedmicu. Radnici su bili oduševljeni i nisu preskakli obrok kada se služio baklar, obično je to bilo petkom. Spremajući se za ritualnu marendu od baklara od kuće su sa sobom donosili domaće maslinovo ulje kako bi ga dodatno začinili.
Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i freški. Postoje tri podvrste, živi u hladnim morima, naročito u sjevernom Atlantiku jer se hrani planktonom kril koji živi u hladnoj vodi.
Najveći proizvođači Baklara su Norveška, Rusija, Island, Kanada…
Bakalar na crveno
Osim što se sprema freški, bakalar se i konzervirao nekada soljenjem u bačvama, dimljenjem i sušenjem, te na taj način se transportovao još tokom Srednjeg vijeka.
Bakalar
Suvi i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, posebno u Norveškoj, Portugalu i Brazilu. Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D, te omega-3 masnih kiselina.
Kotorska pijaca – Boka News
Ulov bakalara svake godine raste te ga je u moru sve manje, a zahtjevi tržišta su sve veći.
Gradonačelnica Tivta prof. dr Snežana Matijević (DPS) priredila je danas radni novogodišnji ručak za tivatske novinare. Susretu sa poslenicima javne riječi, prisustvovali su potpredsjednici Opštine Tivat Ilija Janović (HGI) i Dejan Maslovar (SD), sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević, šefica kabineta gradonačelnice Dijana Čolaković i portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović.
„Želim da i u novoj 2017.godini nastavimo dobru saradnju koju smo mi kao lokalna uprava i vi kao predstavnici medija, imali u godini na izmaku. Sa svoje strane, trudićemo se da budemo što transparentniji u radu i odnosu sa medijima, kako bi jedni drugima pomogli da zajedno radimo u interesu našeg grada i njegovih stanovnika“- kazale je novinarima gradonačelnica Matijević, poželjevši im sretne predstojeće božićne i novogodišnje praznike.
Opština Tivat za Anđelu Petrović 5000 eura
Gradonačelnica Tivta kazala je da će Opština Tivat za liječenje mlade Kotoranke Anđele Petrović u petak uplatiti 5000 eura pomoći.
