Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Dukley European Art Community u srijedu 21. decembra u 19 sati priređuju izložbu „Jugooceanija opet plovi”.
O izložbi će govoriti direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore Mileva Pejaković Vujošević i umjetnički direktor Dukley Art Petar Ćuković.
Izložbu će otvoriti predsjednik Dukley Art Marat Geljman.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće učenici Muzičke škole Vida Matjan.
Rukovodstvo Opštine Tivat danas je održalo vanredni sastanak sa svim radnicima lokalnog Centra za kulturu (CZK), osim izvršnog i umjetničkog direktora Vojislava Kaluđerovića i Dragana Lakovića. Iako je zvanična tema sastanka bilo usklađivanje koeficijenta zarada radnika u toj JU sa novim granskim kolektivnim ugovorom za oblast kulture, susret radnika sa gradonačelnicom Snežanom Matijević, potpredsjednikom Opštine Sinišom Kusovcem, predsjednikom Skupštine Opštine Ivanom Novoselom i sekretarkom za kulturu i društvene djelatnosti Dubravkom Nikčević, protekao je u znaku kontroverzne smjene dvojice rukovodilaca CZK koje radnici maksimalno podržavaju, a Opština insistira na njihovoj smjeni.
Savjet CZK, koji kontroliše DPS, na sjednici u srijedu veče, prihvatio je ostavke izvršnog i umjetničkog direktora CZK Vojsilava Kaluđerovića i Dragana Lakovića, iako su ih njih dvojica prethodno zvanično povukli. Kaluđerović i Laković koji su CZK doveli do zvanično ocijenjene, najbolje institicije kulture sa najboljom manifestacijom u regonu – festivalom “Purgatorije”, prethodno su ostavke podnijeli nezadovoljni načinom na koji Opština pokušava da smanji izdvajanja za kulturu, te da iz sastava CZK izdvoji novu JU “Muzej i galerija”” čemu su se oni protivili. Opština je potom odustala od takvih namjera, a rukovodioci CZK 13.decembra povukli svoje ostavke, što međutim, nije spriječilo Savjet te JU kojim predsjedava Jelena Bujišić (DPS) da 14.decembra uveče, usvoji formalno već povučene ostavke dvojice direktora.
“Gradski čelnici su nam nagovijestili da ćemo uskoro dobiti novi “menadžerski tim”. Niko nije pominjeo kontroverzne i pravno vrlo diskutabilne poteze Savjeta CZK i njegove predsjednice Jelene Bujišić i prihvatanje pravno neopostojećih ostavki naših direktora. Rekli su nam da su Kauđerović i Laković „prošlost“ iako smo ih mi pitali zbog čega to rade i prave nepotreban problem u ustanovi koja je do sada odlično radila i postizala sjajne rezultate, upravo zahvaljujući odličnoj atrmosferi i dobrom pristupu koji su njih dvojica imali sa radnicima. Na pitanje što će biti sa našim kolegama i hoće li se oni vratiti na radna mjesta organizatora kuturnih djelatnosti koje su ranije pokrivali u CZK, odgovoreno nam je „da to nije naša briga“ i da će tu odluku donijeti novo rukovodstvo CZK“- kazao nam je jedan od učesnika sastanka koji je insistirao na anonimnosti. Naš sagovornik tvrdi da su im opštinari indirektno nagovijestili da će ih, ukoliko ostanu uz dvojicu direktora, radnike kazniti smanjenjem plata, pravdajući se administativnim zavrzlamama oko novog granskog kolektivnog ugovora.
Odbornici u SO Tivat na sjednici u četvrtak, trebalo bi da formalno daju saglasnost na odluku Savjeta CZK o razriješenju Kaluđerovića i Lakovića sa dužnosti izvršnog i umjetničkog direktora CZK. U materijalima koji je skupštinska služba dostavila odbornicima je i predlog da se za v. d. direktora CZK, imenuje mr Dubravka Nikčević (DPS), opštinska sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti. Takav predlog formalno je inicirala predsjednica savjeta Jelena Bujišić, iako bi Nikčevićka time došla u konflikt interesa da kao v.d., rukovodi sa JU nad čijim radom upravo njen Sekretarijat vrši nadzor.
Njeguški pršut je prvi crnogorski proizvod koji je nacionalnim zakonodavstvom zaštićen kao oznaka kvaliteta, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Proceduru zaštite je pokrenulo i u saradnji sa Ministarstvom uspješno realizovalo Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta sa Cetinja.
“Proizvod koji će nositi zaštićen naziv „Njeguški pršut“ definisan je kao trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, sa kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, bez karličnih kostiju, suvo soljen morskom solju, dimljen sporim sagorijevanjem suvog bukovog drveta i podvrgnut procesu sušenja i zrenja u trajanju od najmanje devet mjeseci.
Prema proizvođačkoj specifikaciji poizvod koji se može označiti kao „Njeguški pršut“ moguće je proizvoditi na teritoriji Njeguša. Unutar Njeguša uključena su sledeća sela: Dugi do, Erakovići, Raićevići, Kopito, Vrba, Mali i Velji Zalazi, Žanjev do, Mirac i Majstori, kao i zaseoci: Bukovica, Podi, Velji kraj, Čavori i Krstac”, saopšteno je iz Ministarstva.
U saopštenju se dodaje da je udruženje proizvođača njeguških specijaliteta sa Cetinja zvanično 29. februara 2016. godine pokrenulo proceduru zaštite naziva, tako što su Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja dostavili zahtjev za registraciju geografske oznake za „Njeguški pršut“.
Za sada je skoro 200 građana potpisalo peticiju u kojoj se poziva da se novac, ili barem dio novca, planiran za Praznični koncert na Cetinju 8. januara, preusmjeri na Anđelino liječenje
Onlajn peticija je pokrenuta na Cetinju u cilju pomoći dvanaestogodišnjoj Anđeli Petrović iz Kotora.
Za sada je skoro 200 građana potpisalo peticiju u kojoj se poziva da se novac, ili barem dio novca, planiran za Praznični koncert na Cetinju 8. januara, preusmjeri na Anđelino liječenje.
“S obzirom da država Crna Gora nema specijalni fond predviđen za ovakve slučajeve, mi kao građani jedina smo šansa za njen oporavak”, navodi se u peticiji koju možete potpisati ovdje.
I građani Budve su započeli peticiju “Budva za Anđelu” , kao i građani Podgorice.
“Ako i vi mislite da novac za Novogodisnji koncert u Podgorici treba da se preusmjeri na liječenje naše drugarice molimo vas da podrzite ovu peticiju!”, navodi se u pozivu građanima Podgorice.
Ukoliko živite u Podgorici peticiju možete potpisati ovdje.
Anđeli je nakon rutinskog hirurškog zahvata, dijagnosticiran agresivni tumor kostiju. Za dalji nastavak liječenja sa najboljim izgledima za uspjeh, koji je hitno potreban u specijalnoj bolnici za djecu u Štutgartu u Njemačkoj, potrebna su početna sredstva u iznosu od 150.000 eura.
Opština Kotor 15.000 eura
Opština Kotor je opredijelila 15.000 eura za liječenje Anđele Petrović.
Svi koji su u mogućnosti da pomognu Anđeli, mogu to uraditi uplatom na broj računa: 530-0300100076032-64 Ilija Petrović, NLB banka.
Mještani Bonića i žitelji Tivta koji drže barke u velikom mandraću blizu vile Verona, ogorčeni su činjenicom da se nakon što je Inspekcija sigurnosti plovidbe prošle nedjelje zabranila dalje komadanje olupine u plićaku uvale Bonići, niko nije ni osvrnuo na problem koji im predstavlja poluraspadnuta olupina potonulog broda „Independia“.
Morsko dno u plićaku u Boničima bukvalno je zatrpano djelovima broda što ga je prošle nedjelje počeo komadati bager, nakon što nije uspjela akcija izvlačenja ove drvene jahte dugačke 50 metara velikom autodizalicom. Tri četvrtine trupa polupotopljenog broda i dalje stoji u moru, jer je inspekcija zabranila da se on komada na licu mjesta i od podgoričke firme za promet sekundarnih sirovina koja je vlasnik „Independie“, zatražila da angažuje plovnu diztalicu Mornarice VCG ili kotorske firme „Yu Briv“ koje jedine mogu brod „u komadu“ ukloniti iz uvale Bonići. To međutim, niko nije preduzeo, pa je plićak uvale Bonići i dio obale na koji je izvlačen materijal od „independie“, postao prava deponija dasaka, okova i svakakvog drugog smeća sa potonulog broda.
Sa trupa „Independie“ povremeno se otkidaju daske koje plutaju po okolini i mogu oštetiti male plastične barke vezane u obližnjem mandraću, zbog čega mještani apeluju na državu da što prije ukloni olupinu i očisti morsko dno i obalu, te da račun za te radove naknadno ispostavi vlasniku olupine.
Na nekadašnjem jugoslavenskom tržištu popularni bicikli Pony koji su se po talijanskoj licenci proizvodili u Sloveniji prodavat će se od početka slijedeće godine u moderniziranoj verziji, ali uz cijene koje neki drže problematičnima.
Bicikli će se raditi u više verzija i od različitih materijala, a cijena osnovnog modela bit će 329 eura, dok će najskuplji “premium” model s dodatnim komponentama stajati 789 eura, objavili su slovenski mediji.
Proizvodnja počinje u proljeće slijedeće godine, ali se već sada mogu naručiti. Prodavat će ih tvrtka BTC, a službeno će ih proizvoditi tvrtka Gore kolesa, u suradnji s Gorenjem iz Velenja u čijim će se pogonima i montirati.Koncern Gorenje, veliki proizvođač kućanskih aparata, lani je otkupio prava na proizvodnju legendarnog Pony bicikla od ljubljanske tvornice Rog koja je prije više godina otišla u stečaj.
Modernizirani Pony pod nazivom “Gor kolesa” bit će namijenjen za sve uzraste, a na početku će kupci moći birati između triju modela u 28 različitih kombinacija. Za sada će se sastavljati od komponenata uvezenih iz Kine, a kupci morati na isporuku čekati nekoliko mjeseci, tvrdi mariborski list “Večer”.
Na početku je namjera izraditi oko 4000 bicikala, kako bi se vidjelo kako će ići prodaja. Računa se u prvom redu na moguće kupce iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, a potencijalno i na druga moguća tržišta.
U budućnosti računamo i na varijantu Gor kolesa na električni pogon, kazao je za list jedan od voditelja projekta Rok Lesjak.
Tradicionalnim okupljanjem i koktelom u prostorijama preduzeća Luka Kotor, danas je obilježen Sveti Nikola po julijanskom kalendaru – zaštitnik svih pomoraca i putnika. Koktelu koji je upriilio menadžment Luke Kotor, pored zaposlenih u tom preduzeću pristusvovali su članovi Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore, Udruženja pomorskih strojara i inženjera, šef Lučke kapetanije Kotor kapetan Bruno Brkanović, pomorski piloti, profesori pomorskoh škola i fakulteta i drugi akteri pomorske industrije.
Okupljene, među kojima je bio i najstariji kapetan u Crnoj Gori, legendarni Slavko Ivanović iz Dobrote, pozdravio je predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, kapetan duge plovidbe, mr Mario Pilastro.
„Čestitam današnji praznik prvo kolegama koji danas imaju krsnu slavu, a potom i svima nama koji smo ovdje i posebno onima koji su negdje daleko na moru. Nema nam je svima Sveti Nikola u pomoć kao i vazda“- kazao je Pilastro koji je prisutne infromisao i o aktuelnostima, ali i problemima u radu Udruženja kapetana što okuplja između 150 i 1790 naših zapovjednika koji morima svijeta plove na gotovo svemu što se morem kreće – od relativno malih remorkera i suplajera u off shore naftnoj industriji, preko gorostasnih bulk carriera, do supertankera i mega-kontejneraša dugih i do 400 metara. Pilastro je istakao da Udruženje, prvenstveno kroz entuzijazam nekolicine svojih članova koji iz sopstvenog džepa finansiraju i učešće te asocijacije na međunarodnim skupovima, nastoji da prati najnovije trendove i razvoj propisa u svjetskoj pomorskoj industriji i da crnogorskoj državnoj pomorskoj administraciji pomaže u njihovoj implementaciji na nacionalnom nivou.
Pozdravljajuči kolege, izvršni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac koji je i sam bivši dugogodišnji upravitelj stroja, istakao je da Sveti Nikola okuplja sve ljude od mora i da ga pomorci, čak i oni koji nisu vjernici, često zazivaju u pomoč u teškim trenucima i olujama na moru.
„Čast nam je što na ovaj praznik možemo da okupimo predstavnike dva strukovna pomorska udruženja i da sa kolegama podijelimo radost ovog blagdana. U drugim, pomorskim državama koje su organizovanije poput susjedne Hrvatske, ovakve dvije jake strukovne asocijacije bi imale mnogo više prostora i razumijevanja za svoje djelovanje, a ove naše dvije kubure i sa prostorom i sa novcem za rad. Strukovna udruženja mogu dati nemjerljiv doprinos državnoj administraciji u praćenju i primjeni najnovijih propisa i standarda u jednoj izuzetno dinamičnoj oblasti kakva je svjetska pomorska privreda i gdje su naši kadrovi izuzetno cijenejeni i konkuretni, pa se nadam da će ubuduće naša država na to obratiti više pažnje jer imamo joj što ponuditi i kroz znanje i kroz bogata iskustva“- istakao je Kusovac.
On je prisutne upoznao sa rezultatima rada Luke Kotor u 2016. koja je za to državno preduzeće bila vrlo uspješna jer se Kotor pozicionirao kao treća najprometnija kruzing luka na Jadranu, odnosno peta u Mediteranu.
„Ovo je za kotorsku Luku bila rekordna godina, uplovila su 483 broda, što je uvećanje u odnosu na prošlu godine od 16%, oni su doveli 534 000 putnika, što je više za 20,9 % u odnosu na prošlu godinu. Zabilježili smo i bolju posjećenost jahti 1.670 jahti, što je uvećanje za 6,5% sa 8.291 putnikom što je više za 16,8% u odnosu na prošlu godinu“ – kazao je Kusovac ističuči da je neriješeno pitanje koncesije koju država uporno ne dodjeljuje preduzeću što je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor i iste te države, glavni problem sa kojim se luka suočava. Stoga su Luci Kotor bukvalno „vezane ruke“ da dalje investira u unapređenje svojih kapaciteta, iako ima gotovo projekte i obezbjeđen novac za njih.
„Nemoguće je u ovom poslu nemati investicije, a mi već drugu godinu gotovo da ništa ozbiljnije nismo uložili jer nam Vlada ne da koncesiju. To se može veoma loše odraziti na rezultate luke u naredne dvije giodine jer bi partneri mogli početi da otkazuju saradnju zato što ne unapređujemo uslove za njihove brodove i putnike. A onda bi u dežurnoj javnosti, odmah krenula priča o tobože, nesposobnom domaćem memandžentu i neefikasnoj državnoj firmi, kako bi se ovaj izuzetno vrijedni resurs, dao nekom strancu ili domaćem privatniku u ruke. To ne bi smjeli dozvoliti“- zaključio je Kusiovac.
U sklopu izložbe »Prvi na svijetu – 150 godina riječkog torpeda«, Muzej grada Rijeke, u suradnji s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre postavio je izložbu »S. M. S. Szent István« autorice Deborah Pustišek Antić, u prostoru željezničkog skladišta na Žabici. Izložba na deset plakata prikazuje put od izgradnje do potonuća grandioznoga bojnog broda, jednog od četiri klase Tegetthoff, koja je bila ponos austro-ugarske flote i same Monarhije. Brod je izgrađen i porinut u Rijeci, a na prvi ratni zadatak, probijanje savezničke blokade kod Otrantskih vrata, krenuo je iz Pule. U lipnju 1918. godine, u zadarskom arhipelagu, naišao je na zasjedu talijanske mornarice. Torpediran je i nakon tri sata potopljen, piše Novi list.
Prva tri velika austro-ugarska bojna broda »Viribus Unitis«, »Tegetthoff« i »Princ Eugen« izgrađena su u Trstu i puštena u more 1911. i 1912. godine. Četvrti brod, nazvan po Stjepanu I. Svetom, zaplovio je dvije godine kasnije, a izgrađen je u Rijeci jer su Mađari inzistirali na tome da i oni sudjeluju u gradnji ratne flote. U brodogradilištu »Ganz&Co. Danubius A.G.« njegova je iz gradnja predstavljala najkrupniji zadatak do tada. Zbog istodobnih radova na širenju »Danubiusa«, a vjerojatno i zbog nedostatka iskustva u takvoj gradnji, otegli su se radovi na trupu. Kobilica je postavljena 29. siječnja 1912., porinuće je obavljeno 17. siječnja 1914., brod je ušao u sastav ratne flote 13. prosinca 1915., a dovršen je početkom 1916. u Puli, glavnoj ratnoj luci, u koju je otegljen nakon što je Italija objavila rat Austro-Ugarskoj.
Potpuno naoružan stajao je 60,6 milijuna kruna, od čega je trup bio vrijedan 5 milijuna, strojevi 6, a električna postrojenja 2 milijuna kruna. Porinuću su prisustvovali najviši predstavnici Monarhije i 30 jedinica ratne flote. Dnevni tisak u Rijeci, ali i u Zagrebu pomno je pratio taj događaj, pa je u Jutarnjem listu 18. siječnja 1914. objavljeno:
»Sa Rieke javljaju: Jučer u 11 sati prije podne spustio se na svečan način u more novi ratni brod naše mornarice, orijaš »Szent Istvan«. Ciela Rieka izkićena je grbovima i zastavama. Već prije podne došla je sva sila stranaca, medju njima i više Zagrebčana, a svi se dive orijaškim brodovima naše ratne mornarice, koji su se usidrili nedaleko riečke luke. Na brodogradilištu »Danubius« vidi se »Szent Istvan« spreman za porinuće. Ogroman je to brod, sagradjen od čelika. Dugačak je 151 m, a širok 27,2 m. Imade 20.331 tonu, a strojevi imadu jakost od 25.000 konjskih sila. Posada iznosi 950 ljudi«.
Povodom porinuća grad je bio okićen riječkim i mađarskim zastavama od Danteovog trga do brodogradilišta, a za veliko mnoštvo koje je željelo svjedočiti spuštanju broda pripremljene su tribine pred kojima su pomorski časnici pregledavali karte i propuštali nazočne. Svečani događaj nije omeo ni snijeg koji je počeo padati, a ni hladan vjetar koji je dopirao s mora. Kuma broda bila je nadvojvotkinja Marija Terezija.
U sastavu ratne flote »Szent István« je bio ukupno 937 dana, od čega samo 54 dana na moru, pretežno na vježbama gađanja. Tijekom Prvoga svjetskog rata gotovo da i nije napuštao sidrište u Puli. Prvi ratni zadatak broda bio je uništiti savezničku blokadu Otrantskih vrata.
Navečer 9. lipnja 1918. godine, u eskadri, uz bojni brod »S.M.S. Tegetthoff«, razarač »Tfzg. Velebit« i sedam torpiljarki isplovio je iz pulske ratne luke. Rano ujutro 10. lipnja, nedaleko otoka Premude u zadarskom arhipelagu, naišao je na zasjedu talijanske ratne mornarice. Ubrzana plovidba pregrijala je motore i stvorila gusti dim iz dimnjaka koji ga je učinio vidljivim neprijateljskim torpednim čamcima koji ga u 3,30 sati torpediraju. Brod je pogođen u desni bok. Nakon gotovo tri sata prevrnuo se i potonuo na dubinu od 66 metara. Kalvariju bojnog broda zabilježila je kamera s bojnog broda Tegetthoff.
Bio je to prvi bojni brod koji su potopila torpeda, i to riječke proizvodnje. Brodovi iz pratnje spasili su 976 članova posade, a 89 mornara je poginulo. Brod je imao mađarsko ime i zapovjednički kadar, ali najveći dio posade od gotovo 1.100 članova činili su ljudi iz hrvatskih krajeva.
Foto: D. Škomrlj
www.novilist.hr
Menadžment Luke Kotor danas je odlučio da uplati 10.000 eura kao pomoć za liječenje Anđele Petrović.
Osim ovog iznosa svi zaposleni u Luci Kotor će izdvojiti dio sredstava od svojih plata kako bi pomogli ljiječenje mlade Kotoranke, kazao nam je direktor Vaso Kusovac.
Da podsjetimo dvanaestogodišnjoj djevojčici Anđeli Petrović iz Kotora, nakon rutinskog hirurškog zahvata , dijagnosticiran je agresivni tumor kostiju.
Za dalji nastavak liječenja sa najboljim izgledima za uspjeh, koji je hitno potreban u specijalnoj bolnici za djecu u Štutgartu u Njemačkoj, potrebna su početna sredstva u iznosu od 150.000 eura.
Pomoći možete i Vi uplatom na sledeći broj računa:Ilija Petrović
Za uplate iz inostranstva
NLB Banka AD Podgorica / stanka Dragojevića 46
SWIFT CODE: MNBAMEPG
Ilija Petrović
IBAN
ME 25530033070000032067
Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve juče je na novogidišnjem koktelu predstavilo kalendra za 2017.godinu.
Zvanice je u Domu kulture “Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi ispred udruženja pozdravila Marija Nikolić, koja je predstavljajući kalendar kazala da je autor fotografije Anton Gula Marković, motiv koji se provlači kroz svih 12 mjeseci je maslina.
Cijeli prihod od prodaje kalendara namijenjen liječenju dvanaestogodišnje Anđele Petrović iz Kotora.
© BokaNews, 2021
