Turistička ponuda predstavlja se na sajmu „Holiday World 2017“ u Pragu

0
Prag sajam

Jedan od najznačajnijih centralnoevropskih međunarodnih sajmova turizma „Holiday World 2017“ održava se u Pragu, od 16 -19. februara. Turističku ponudu Crne Gore, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, predstavlja TO Kotor kao i lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Ulcinja, Herceg Novog, Tivta i Podgorice. Na zajedniĉkom štandu, koji je ove godine u organizaciji LTO Budva, prisutni su i predstavnici hotelskih preduzeća “Budvanska rivijera” , „Montenegro Stars“ i „Ulcinjska rivijera“.

 

Drugog dana sajma,17. februara, održana je press konferencija za češke medija iz oblasti turizma, među kojima: Češko udruženje turističkih novinara- Czech Travel Press-, Fine Dining Prague, Lifestyle Magazin, New Europe, Czech Wine Magazine, Press M, Nejmagazin, Zeme A Cesty, Golden Gate, Family Fresh News Magazine itd.

 

Prisutnim medijima se u ime crnogorskih predstavnika obratila Maja Liješević pomoćnik direktora Nacionalne turisticke organizacije Crne Gore, predstavljajuci cjelokupnu aktuelnu ponudu za predstojeću turističku sezonu, program kulturnih i zabavnih dešavanja, ponudu za aktivan i odmor u prirodi, i pozvala turiste iz Češke da svoj odmor provedu u Crnoj Gori.

 

Nakon press konferencije na crnogorskom štandu priređena je degustacija crnogorskih proizvoda tokom koje su novinari imali priliku da isprobaju dio naŝih tradicionalnih specijaliteta, a od predstavnika lokalnih turističkih organizacija i turističke privrede u neformalnoj atmosferi dobiju detaljnije informacije o specifičnostima ponude.

 

Turističku ponudu Crne Gore u svojim programima nude češki turoperatori i turističke agencije: Kovotour plus, Vitkovice tours, Čedok, Relax Adriatic, Fischer, MH Travel, Ivanco Travel itd. Za ovu sezonu Kovotour Plus je intezivirao saradnju sa crnogorskim partnerima i uvodi čarter linije za Crnu Goru iz tri češka grada, Praga, Ostrave i Brna, po dva puta nedjeljno, u periodu od kraja maja do početka oktobra, sa aranžmanima koji se uglavnom odnose na klasični porodični program, program  za seniore i dječiji program.

 

Takođe, češka niskobudžetna aviokompanija „Smart Wings“ najavila je da će ovog ljeta u periodu od kraja maja do kraja septembra, dva puta nedjeljno, saobraćati na relaciji Prag- Podgorica-Prag.

 

Prema očekivanjima čeških turoperatora i crnogorske privrede koji su obnovili i intezivirali saradnju, sa ovog tržišta se u tekućoj godini očekuje rast turističkog prometa. 

„Dodir vatre – priča o staklu iz muzejskih zbirki Crne Gore”

0

„Dodir vatre – priča o staklu iz muzejskih zbirki Crne Gore” naziv je izložbe autora arheologa Miloša Živanovića i Dragana Radovića, koja je otvorena u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru.

Autori izložbe su sažeto obradili kompleksnu istoriju staklarstva od antike do novog vijeka kroz tehniku izrade, alate, radionice, staklarske centre, trgovinu, trgovačke puteve i arheološka nalazišta stakla, kazala je kustosica Marija Mihaliček, koja se zahvalila Kotorskoj biskupiji i don Antonu Belanu koji je za ovu priliku ustupio, artifakte, kolekciju srednjovjekovnog stakla, inače izloženog u zbirci sakralne umjetnosti u katedrali Svetog Tripuna.

Izložbu je otvorila arhitektica i konzervatorka mr Zorica Čubrović koja se osvrnula na okolnosti u kojima su otkriveni brojni fragmenti predmeta od stakla nađeni na prostoru katedrale Svetog Tripuna u toku arheoloških istraživanja obavljanih u periodu od 1987. do 1989. godine.

Dodir vatre – priča o staklu iz muzejskih zbirki Crne Gore

“Tema izložbe je proizašla iz izražene svijesti o značaju i vrijednostima predmeta od stakla iznesenih na svjetlost dana zahvaljujući pomno obavljenim arheološkim istraživanjima antičkih, srednjovjekovnih i novovjekovnih lokaliteta u Crnoj Gori. Među njima su istraživanja Duklje, Pljevalja, Budve, Risna, Lužca kod Berana, Šipkove glavice kod Danilovgrada, Starog Bara, Ulcinja, Kotora, Herceg Novog i drugih lokaliteta. Bogatstvo vrsta i kvalitet izrade najvećeg broja ovih predmeta ukazuje na oblike života u prošlosti, prostora koji predstavlja današnja Crna Gora” – kazala je Čubrović.

Ona je istakla da su  prilikom arheloških istraživanja prvobitne crkve Svetog Tripuna u bunaru koji se nalazi uz jugoistočni stuba crkve, koji je od 15. vijeka bio van funkcije nađeni ulomci stakla od kojih su izdvojena 163 predmeta.

Među  njima posebno se izdvajaju vizantijsko staklo i staklo pod jakim islamskim uticajem.

Dodir vatre – priča o staklu iz muzejskih zbirki Crne Gore

„Najbrojnije su boce od kojih je izdvojeno sedam tipova, a datovane su od 12, do 16. vijeka. Čaše se javljaju u tri varijante, a datuju se od 13 do 15 vijeka. Od predmeta za osvjetljavanje crkve nađena su dva tipa kandila – zvonolika i kandila bikoničnog tipa. Stakleni predmeti su izrađivani od plavog, purpurnog, mliječno bijelog, crnog, zelenog neprovidnog i prozirnog, tirkiznog, žutog i bezbojnog stakla. Ukrasi su takođe raznovrsni – u vidu perja, pozlate, apliciranih kapi i niti, zatim reljefnih ukrasa i faseta. Predmeti potiču iz vizantijskih odnosno levantinskih i muranskih radionica” – kazala je Čubrović.

Arheolog Miloš Živanović Jedan od autora izložbe, istakao je da je staklo u Crnoj Gori izuzetno arheološko blago, ne samo po bogatstvo već i po tome što je rijetko.

Dodir vatre – priča o staklu iz muzejskih zbirki Crne Gore

“Ova izložba je napravljena hronološki, dakle, od početka, u helenističkom vremenu kada su nađeni prvi ostaci staklenih predmeta do novog vijeka i svaki taj period nosi nešto specifično u oblasti staklarske proizvodnje, industrije te u sferi umjetnosti stakla. U helenizmu ćete tako na primjer vidjeti male bočice iz Budve, potom u antici prelijepe primjerke budvanskog i dukljanskog stakla, a u kasnijoj antici imamo lijepih primjeraka i u Pljevljima. To su bukvalno primjerci svjetskog renomea. U srednjem vijeku je značajan upravo ovaj kotorski nalaz, a onda u kasnom srednjem vijeku dolazi do, da tako kažem, prevlasti barskog i ulcinjskog stakla. U novom vijeku se to nastavlja pa imamo jedan od najljepših primjera venecijanskog stakla. Na panoima su i primjeri iz svijeta, upravo zato što smo imali namjeru da uporedite i vidite kako Crna Gora ne zaostaje za svjetskim primjercima staklenih predmeta” – kazao je Živanović.

Posjetioce je pozdravio Sead Đokaj direktor Javne ustanove “Muzeji i galerije Podgorice, koja je u saradnji sa OJU “Muzeji Kotor” realizovala izložbu.

 

Heceg Novi – Otvorena ulica za ples (foto)

0

Otvorena ulica za ples, manifestacija u sklopu 48. Praznika mimoze, opravdala je očekivanja svih koji su došli da se dobro zabave uz poznate hitove, koje su nizali Exodusi, Boka bend, Stari kapetan, Duje & Castel Nuovo, večeras u Herceg-Novom.

Osim plesa i zabave bilo je prigane ribe vina, sve u mediternaskom ugođaju u čast mimozi.

Organizatori su najavili treći maskenbal koji će biti održan u subotu 18. februara od 21 sat, u Institutu “Dr Simo Milošević” uz pop pjevačicu  Danijelu Martinović. Nastupiće Gradska muzika, mažoretke, klapa Stari kapetan i Exodusi.

U nedelju, 19. februara, zakazano je suđenje karnevalu. Presuda će biti izrečena na glavnom gradskom trgu.

Karnevalska povorka  kreće iz Igala u 19 sati. Koncert regionalne pop zvijezde Željka Samardžića biće održan u nedelju veče na glavnom gradskom trgu, sa početkom u 21 sat.

 

Kreće postupak otklanjanja grita iz Bijele

0

 

Bijela – grit

Agencija za zaštitu životne sredine uputila je javni poziv za dostavljanje ponuda za sanaciju zagađenog zemljišta i eliminisanje grita u Brodogradilištu “Bijela”.

Crna Gora je dobila kredit od 50 miliona eura od Svjetske banke za troškove projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kojim je predviđeno eliminisanje četiri crne ekološke tačke: deponija grita u Bijeloj, deponija šljake i pepela Termoelektrane i jalovište “Gradac” u Pljevljima, kao i baseni crvenog mulja i čvrsti otpad na lokaciji KAP-a.

Prvo na redu je Brodogradilište, gdje je procijenjeno da se nalazi 60.000 tona zagađenog grita odloženog u velike vreće.

Grit se koristi za skidanje i čišćenje boje na brodu i tretira se, uglavnom, kao opasan otpad. Ranije naslage tog materijala uzrokovale su zagađenje oblasti površine od 1,5 hektara, a očekuje se da će se iskopavanjem usljed rekonstrukcije lokacije nakupiti količina od 40.000 tona zagađenog zemljišta i 7.200 tona kontaminiranih sedimenata. Projekat će finansirati prepakovanje, transport i finalno odlaganje zagađenog zemljišta i iskorištenog grita.

Zagađeno zemljište klasifikuje se kao neopasan otpad i biće odloženo u Crnoj Gori u jednoj od opštinskih deponija. U javnom pozivu se navodi da radovi podrazumijevaju uklanjanje svih otpadnih materijala sa površine sanacija područja koja nisu grit ili kontaminirano zemljište, iskopavanje ili prikupljanje grita koje je prethodno upakovano u vreće, prosijavanje materijala za uklanjanje i ponovno pakovanje opasnog grita i kontaminiranog zemljišta u velike vreće i izvoz u postrojenja specijalizovana za tretman u inostranstvu.

Grit

Takođe, podrazumijeva punjenje iskopanih jama koje će ostati nakon otkopavanja grita i kontaminiranog zemljišta i imobilizaciju neopasnog grita na licu mjesta i zatrpavanje jame.

“Nakon završetka sanacije svih opasnih miniranja grit i teško kontaminirano zemljište iz napuštene deponije biće uklonjeni sa područja i transportovani do postrojenja za uništavanje, preradu ili ponovnu upotrebu”, piše u pozivu koji je otvoren do 31. marta.

  • 330.000 eura je planirala Vlada za praćenje stanja životne sredine u 2017. godini. U predlogu monitoringa životne sredine navodi se da je za praćenje kvaliteta vazduha izdvojeno 185.000, za sadržaj opasnih i štetnih materija u zemljištu 29. 000, stanje ekosistema priobalnog mora 55.000, stanje biodiverziteta 20.000, buku u životnoj sredini 6.000 i za stanje radioaktivnosti 35.000 eura. Ti podaci biće osnova za izradu godišnjeg izvještaja koji priprema Agencija za zaštitu životne sredine.

/ Dejan Peruničić/

Pješačenje i razotkrivanje tajni hercegnovskog zaleđa

0
HN – zaleđe

„Đir oko Čakotina“, još jedan program u okviru kalendara „Zimski gušti na Orjenu“, koja će se održati u subotu, 18. februara, održaće se najavljuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

– Pridružite nam se u upoznavanju hercegnovskog zaleđa! Vodimo vas na Čakotin, vrh-vidikovac s pogledom na ulaz u Boku Kotorsku, mjesto koje je u rimskom razdoblju funkcionisalo kao utvrđenje, a čiji se ostaci i danas razaznaju, poziva rukovodilac Agencije Željko Starčević.

Polazak je zakazan u 9 sati, od raskrsnice ispred samoposluge Voli na Toploj II.  Koristeći prečicu kroz prirodu, učesnici će šetati preko Ustaničke ulice i starog pješačkog puta do sela Trebesin, gdje će u konobi Tripkovića biti priređeno kraće osvježenje.

Nakon odmora, pješačkim putem će produžiti ka Čakotinu (440 m), najvišoj koti na ovoj turi i glavnoj destinaciji. Uslijediće razgledanje ostataka prošlosti, fotografisanje na vrhu, zatim kratki izlazak na magistralni put do odmorišta “Kotobiljski izvor”, pa kroz sami Kotobilj do Matkovića mosta, još jedne od atrakcija na ovoj kružnoj turi. Silazeći pješačkim putem dalje ka gradu, zatvara se krug i izlazi na početno mjesto na Toploj, negdje oko 13 sati.

Trasa ture HN – Čakotin

Gledaćemo usput pokazati i ubrati nešto od samoniklog jestivog bilja, prisutnog i u ovim zimskim mjesecima, pa ponesite i kakvu kesicu, ili bolje platnenu vrećicu za zelen. kaže Starčević.

Tura je pogodna za sve ljubitelje prirode, mada je poželjna makar minimalna kondicija.

Učešće punoljetnih lica je na sopstvenu, a djece na odgovornost roditelja, odnosno staratelja (koji moraju biti prisutni).

Učešće je besplatno. Poželjno je imati opremu za slučaj kiše. Tura će biti otkazana samo u slučaju izuzetno kišovitog vremena i grmljavine.

HN – zaleđe

Kako obavještavaju iz Agencije, „Đir oko Čakotina“ organizuje se namjesto prvobitno planirane gradnje sniježnog skloništa na Orjenu, koja se odgađa dok se stvore povoljniji vremenski uslovi za tu aktivnost.

I ovaj događaj  je dio zajedničkog kalendara dešavanja „Zimski gušti na Orjenu“, koji Agencija organizuje uz podršku Opštine Heeceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Dukley Art Centar Kotor – Dani otvorenih vrata

0
Tako

U Dukley Art Centar u Kotoru (zgrada Jugooceanije) u nedjelju 19. februara u okviru Dana otvorenih vrata biće organizovana dva kulturna događaja.

Najprije će u 17 sati biti otvorena zajednička izložba “Tako”  – Siniše Radulovića, Jovane Vujanović, Tijane Vujović, Tanje Topuzoske i Miša Joskića, a potom će u 18 sati biti predstavljen novi scensko-muzički projekat  moskovske grupe “Pussy Riot” pod nazivom “Revolution”.

Izložba pod nazivom “Tako” (“Tak”, “In such a way”) predstavlja završni čin rezidencijalnog programa za novih pet mladih crnogorskih umjetnika, koji su tokom decembra protekle  i januara ove godine, na poziv i u organizaciji Dukley European Art Community boravili u Budvi i radili u ateljeima Dukley Art Centra u Kotoru.

Neobičan naziv izložbe – “Tako” – iako i sam pomalo neodređen, ostavlja dovoljno prostora da se njime obuhvate sasvim različliti umjetnički pristupi ovih pet mladih umjetnika. Zapravo ovaj izraz „tako“ odnosi se prije svega na svakog od ovih umjetnika pojedinačno, dakle podrazumijeva izraz „ja radim tako“, dok neko drugi, neki drugi umjetnik, radi drugačije od mene, ali, u prvom licu i sam izgovara „ja radim tako“. Naziv izložbe, ipak, nije puki zbir ovih poijedinačnih „ja radim tako“, već, na neki način, daje istinsku sliku našeg vremena – vremena rasutih, dezorijentisanih, usamljenih subjekata…

Tradicionalne zimske kotorske karnevalske svečanosti od subote 18. februara

0
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.

Defileom mažoterki i kotorske Gradske muzike ulicama Starog grada u subotu 18. februara u 18 sati, svečano će biti otvorene Tradicionalne zimske kotorske karnevalske svečanosti.

Na glavnom gradskom trgu biće održana gastro manifestacija „Papalada ala maka“, uz nastup karnevalskih grupa i muziku benda Lungo Mare.

Koncert pod maskama održaće učenici muzičke škole „Vida Matjan” u crkvi Svetog Duha u utorak 21. februara u 19 sati.

Kotorski karneval 2015.

Mažoterke Fešta pripremaju novi spektakl u okviru svog jubilarnog XX koncerta, koji će biti održan u velikoj sali Kulturnog centra u četvrtak 23. februara s početkom u 18 sati.

Prčanjski karneval 2015.

Prčanjski karneval u subotu 18. februara

Tradicionalni prčanjski karneval u organizaciji NVO „Bope” i Mjesne zajednice Prčanj biće održan u subotu 18. februara  s početkom u 15 sati i 30 minuta.

Nakon suđenja i spaljivanja ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane u protekloj godini, u tamošnjem Domu slobode biće održan dječji maskenbal.

Organizatori su i ove godine obezbijedili nagrade za najbolje maskiranu djecu.

„Pašticada” će biti priređena u subotu 25. februara s početkom u 19 sati.

Karneval Kotor
Karneval Kotor

 

Tivatska Direkcija za investicije pokrenula par većih projekata

0
Donja Lastva
Donja Lastva

Izgradnja prve faze saobraćajnice u naselju Cacovo u Donjoj Lastvi jedna je od tehnički najizazovnijih građebvinskih zahvata koji se trenutno realiziju u Tivtu – ocijenio je direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović.

On je kazao da zbog konfigiracije i sastava terena na kojem se gradi nova ulica, radovi vrijedni oko 200 hiljada eura, idu nešto sporije od planiranog.

„Posao napreduje, malo preko planiranog roka, ali će vrlo brzo to biti završeno. U toku je priprema tendera za izbor izvođača radova na drugoj fazi izgradnje te saobraćajnice takođe vrijednosti 200 hiljada eura, pa očekujem da vrlo brzo krenemo i sa tom fazom radova.“- istakao je Obradović. Inače, nova ulica u Cacovu treba da riješi problem nepostojećeg kolskog prilaza za desetak kuća u tom dijelu Donje Lastve i „otvori put“ za gradnju objekata na još nekoliko tamošnjih, sada neiskorištenih urbanističkih parcela.

Obradović je kazao da je odabran izvođač radova na izgradnji primarnog kanalizacionog kolektora za Donju Lastvu, vrijednog 250 hiljada eura, te da će on naredne sedmice biti uveden u  posao. Kolektor se gradi na potezu od Opatova do Seljanova, i to je prvi dio priojekta izgradnje sada nepostojećeg kanalizacionog sistema u Donjoj Lastvi, a koji će ukupno koštati preko miliona eura.

Potpisan je i 1,1 milion eura vrijedan ugovor sa nikšićkom firmom „Erlang“ koja će izvoditi radove na izgradnji prve faze lungo mare pješačke staze i uređenja obale na Belanima, a koji zajedno realizuju Opština Tivat i JP „Morsko dobro“. Po ugovoru sa izvođačem, rok za završetak posla na prvoj fazi projekta je 180 dana, a radovi su trebali da počnu još krajem januara. Obradović je objasnio da se to nije desilo jer se trenutno radi na manjoj izmjeni projekta za krajni dio trase šetališta prema rtu Župa jer je u međuvremenu, od 2014. kada je projekat završen do danas,  erozija mora na tom dijelu  izmijenila obalnu liniju.

Belani bazen

„Očekujem da će to brzo biti završeno, te da će radovi, ako ne bude većih poroblema, početi tokom naredne sedmice“- istakao je Obradović.

Inače projekat za Belane  koji je izradilo JP “Morsko dobro”, predviđa da se na parceli ukupne površine 7.576 kvadrata, izgradi pješačko – kolska staza u dužini od skoro  400 metara, napravi plažni objekat sa platoom, sanira postojeća ponta i sagrade dvije nove staze do budućeg velikog mandraća -otvorenog bazena koji bi se, sa pripadajućim objektima, trebao graditi kasnije, u drugoj fazi. Kupalište na Belanama inače, biće u potpunosti priolagođeno i potrebama osoba sa invaliditetom.

U mešuvremenu, preduzeće “Bombeton” sa Cetinja, počelo je sa radovima na izgradnji objekta Doma kulture u Gošićima za koji će Opština Tivat uzdvojiti oko 148 hiljada eura.

Konferencija za spas tradicionalnog ribarstva

0
Kočarica
Kočarica – Foto:Boka News

U Evropskom parlamentu nastavlja raditi na izmjeni Uredbe o tehničkim mjerama – osim prijedloga da se po prvi puta uvede definicija tradicijskog ribolova, kako bi se isključivo za osobne potrebe dozvolilo korištenje jednostrukih mreža stajačica do najviše 200 metara, zastupnica se bori i za ribarsku flotu koja predstavlja osnovu hrvatskog ribarstva, a koja koristi mreže plivarice.

Predlaže da se u obzir uzmu specifičnosti Jadrana te da se na temelju toga izmijene dimenzije mreža plivarica, u prvom redu plivarica srdelara, kako bi se osigurao neometan ribolov ove iznimno važne flote.

Također, zastupnica Tomašić predlaže dodatnu definiciju za obalne potegače koje su također tradicijski alati, te veličinu oka mrežnog tega, budući da služe za ribolov vrsta koje trenutno nije moguće loviti s propisanim dimenzijama oka.

Da bi sto ispravnije adresirala navedenu problematiku, 11. ožujka u Šibeniku organizira Konferenciju o ribarstvu te Vas poziva da joj se na njoj pridružite i iz prve ruke poslušate s kojim se problemima suočavaju naši ribari te koja rješenja oni predlažu.

Vlada RH donijela odluku o finasiranju Pelješkog mosta!

0
Peljeski most

Vlada RH je na sjednici u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.

Donošenje te odluke, istaknuo je premijer Andrej Plenković, ohrabrujući je signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku, jer će njegova provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske.

Plenković je istaknuo i da je taj strateški projekt dio Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020.

Tom Vladinom odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU-a osigura novac za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta.

Resorni ministar Oleg Butković je kazao da sredstva za taj projekt planirana u državnom proračunu za ovu godinu iznose 261,8 milijuna kuna, za 2018. se planira 885,39 milijuna kuna, a 2019. 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna.

Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je Butković.

-Vjerujem da je ovo za sve koje putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji ohrabrujući signal. Nadamo se da ćemo projekt sufinancirati sredstvima Europske unije i realizirati u godinama koje su pred nama. Ovo je sve dio strategije prometnog razvoja Hrvatske – rekao je premijer Plenković.