Najveća britanska lou-kost aviokompanija „EasyJet“ potvrdila je da će dogodine uvesti još jednu sezonsku liniju za Crnogorsko primorje, ovog puta iz Švajcarske, na relaciji Ženeva-Tivat.
Avioni tipa „airbus A-319“ te kompanije iz Ženeve će za Tivat o obratno, letjeti jednom nedjeljno, svake subote u peridodu od 1.jula do 2.septembra. Avion će iz Ženeve polijetati u 13.20 sati, a povratak iz Tivta je u 16 časova.
„EasyJet“ je inače, ove godine usopostavio sezonski ssaobraćaj iz Verlike Britanije sa Tivtom sa dvije destinacije – iz Londona i iz Mančestera i na njima je prevezeno oko 27 hiljada putnika, uz prosječnu popunjenost kabine aviona od visokih 89 odsto.
„EasyJet“ će stoga i dogodine sezonski letjeti iz Londona i Mančestera dva puta nedjeljno za Tivat. Linija između londonskog aerodroma Getvik i Tivta počeće ranije nego ove godine, već 27.marta, a saobraćaće dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i četvrtkom. Linija iz Mančestera kreće 26.marta, a avioni će iz tog grada za Tivat letjeti srijedom i nedjeljom. Obje linije saobraćaće do kraja okrobra naredne godine.
U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore sinoć je održana 12. dodjela godišnjih nagrada za doprinos kvalitetu, afirmaciji i promociji turističke ponude Crne Gore „Wild Beauty Award 2016“ u svečanoj sali restorana „Imanje Knjaz“ u Podgorici.
Dodjeli ovog prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, pod čijim pokroviteljstvom se već 12 godina dodjeljuje ovo priznanje, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života.
Stalna komisija za dodjelu WBA nagrada je na osnovu predloga lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti, izvršila obilazak svih nominovanih kandidata i sačinila izvještaj na osnovu kojeg je žiri za dodjelu WBA nagrada donio konačnu odluku. Žiri je radio u sastavu: Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije, predsjednik i članovi: Prof. dr Đurđica Perović, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Kotor, Dejan Davidović, vlasnik restorana “Ribarsko selo”, Aleksandar Stanković, glavni kuvar hotela “Splendid conference & spa” , Emil Kukalj, NTO CG, Rade Ljumović, glavni urednik Luxury Collection Montenegro, Bojana Popović, sportski direktor ŽRK Budućnost, Žana Bracović, MORT i Dr Srđan Bulatović, profesor SMŠ “Vasa Pavić” Podgorici.
Ovom prilikom dodijeljeno je ukupno sedam nagrada i tri priznanja za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2016. godini.
Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.
Uručene su skulpture i plakete “Lovćen“ (autora docenta Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Nenada Šoškića i docenta za grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ane Matić).
Na dodjeli WBA nagrada premijerno je prikazan novi promotivni spot Nacionalne turističke organizacije pod sloganom „Crna Gora uvijek drugačija“
Dobitnici “Wild Beauty Award 2016” su:
1.Hotel
WBA nagrada se dodjeljuje hotelu Hilton Podgorica
2.Restorani
WBA nagrada se dodjeljuje restoranu “Durmitorsko sijelo” na Žabljaku
3.Etno Selo
WBA nagrada se dodjeljuje Etno selu “Nevidio”, Pošćenje, Šavnik
4.Plaža
WBA nagrada se dodjeljuje plaži “Bajova kula” u Kotoru
5.Atrakcija
WBA nagrada se dodjeljuje “Aqua Park”-u u Budvi
6.Manifestacija
WBA nagrada se dodjeljuje za dogadjaj za manifestaciju „Tivatske ljetnje fešte”
7.Lokalitet
WBA nagrada se dodjeljuje lokalitetu „Rimski mozaici” u Risnu
Priznanja za 2016 godinu se dodjeljuju:
1. Sanji Golubović, urednici časopisa Caffe Montenegro
2. Plaži i restoranu “Pješačac” na Skadarskom jezeru
3. Turističkoj organizaciji Bara za najbolji suvenir, Krst kneza Vladimira, umanjena stilizovana replika.
Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u trgovinama kompanije za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tiuvta, u novembarskom kolu popularne nagradne igre “Ulov mjeseca”, pripalo je Zoranu Goroviću sa ulovljenim gofom težine 50 kilograma.
Gorović je kapitalca ulovio na tzv. drugom ušću Bojane u popodnevnim časovima, a njegov gof do sada je najveći primjerak ribe te vrste koja je u Jadranu ulovljen na štap. Gorović je pritom koristio vrhunsku tzv. big – game opremu, pa je borba sa velikom i snažnom ribom trajala nepunih 20-tak minuta. Gof se inače, bacio na vještački mamac – silikonsku ribicu ručne izrade.
Novembar drugo mjesto-zubatac 8,1-kg Nikola Marović
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Nikola Marović sa ulovljenim zubacem težine 8,1kg. Ribu dužine 79 centimetara Marović je ulovio štapom iz čamca, na milju jugozapadno od ponte Volujice u Baru. Borba je trajala oko 10 minuta, a riba je pokupila mamac -živu lignju na dubini od oko 55 metara.
Novembar-trece-mjesto-Marko Perović-brancin-8kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura osvojio je Marko Perović sa ulovljenim brancinom od 8 kilograma. Brancin je ulovljen na mamac – sarduna u Risanskom zalivu oko 11 sati ujutro.
Novinar Luković tvrdi i da je kotorski Osnovni državni tužilac postupao neprofesionalno
Siniša Luković
Novinar “Vijesti” Siniša Luković kazao je da je prijava Obrada Pavlovića protiv njega o navodnoj fizičkoj prijetnji bila politički motivisana.
Luković je to rekao nakon završnog ročišta u Osnovnom sudu u Herceg Novom.
Sutkinja tog suda Vesna Gazdić za 20. decembar zakazala je izricanje presude novinaru.
Književnik i kolumnista Skala radija, Pavlović, prijavio je novinara zbog navodne prijetnje ubistvom, početkom avgusta na Ljetnoj pozornici u Tivtu.
Luković je naveo da razloge za prijavu protiv njega treba tražiti u činjenici da je Pavlović član kotorskog DPS i da radi za Slavka Mandića “poznatog propagandistu DPS i najgoreg dijela crnogorskog režima, koji to svokodnevno demonstrira na njegovom privatnom Skala radiju i na TV Pink”.
“Mandiću je moj ‘slučaj’ sa Pavlovićem došao, kako bi se žargonski reklo ‘kao kec na deset’. Sa vlasnikom Skala radija već duže vrijeme vodim medijski ‘rat’. Objavljujem, na argumentima zasnovanim, tekstove o njegovim nepočinstvima i činjenici da je svoj privatni Radio ‘nakačio’ na javni budžet Opštine Kotor, koristeći dobre odnose sa funkcionerima DPS-a iz Opštine Kotor”, kazao je Luković.
Pavlović je negirao političke motive prijave.
Obrad Pavlović
“Bez obzira na neke političke kvalifikacije koje mi je uputio novinar Vijesti, nisam se rukovodio političkim motivima, već samo osjećajem da sam i fizički ugrožen “, kazao je Pavlović.
Luković tvrdi i da je kotorski Osnovni državni tužilac postupao neprofesionalno.
“Tužiteljka Tanja Čolan Deretić ima različite aršine u ovom, i slučaju kada je međunarodno osuđivani švercer narkotika, došao na prag moje kuće i prijetio meni i mojoj porodici. Čolan Deretić je to tada ocijenila kao ‘običan’ prekršaj – naročito drsko ponašanje, a meni danas sude zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, što ne odgovara onome što se desilo u Tivtu. O tome kakvo je kotorsko tužilašto najbolje se vidi iz onoga što se posljednjih godina dešava u tom gradu”, istakao je Luković.
Na sastanku koji je održan večeras, predstavici OO SNP Kotora, sa predstavnicima ostalih opozicionih partija – Demokrata, DF, URA i SDP, zatražili su podršku za SNP da sama formira novu lokalnu vlast u Kotoru.
„Polazeći od toga da su predstavnici DF, Demokrata, GP URE i SDP tokom pregovora naglašavali da razvlašćivanje DPS jeste ključni cilj kojem mora biti podređen svaki partijski ili lični cilj i potencirali da postoji 17 opozicionih odbornika koji žele razvlašćivanje DPS, predložili smo im da manjinski podrže SNP.
Na taj način ćemo obezbjediti razvlašćivanje DPS-a i potpuni diskontinuitet vlasti. Na ovaj način, takođe, iskazujemo i odgovornost prema više od 6.000 birača, ali i svim građanima Kotora koji očekuju formiranje nove vlasti.
Sublimirajući sve dosadašnje sastanke naših političkih subjekata, pokušali smo da prevaziđemo ona pitanja koja su nas do sad razdvajala, a to je odbijanje SDP da napusti koalicionu vlast sa DPS-om podnošenjem ostavki, kao i podrška DF, URE i Demokrata takvom stavu SDP.
Iz tih razloga, danas smo krenuli od onog što nas spaja, a što su naše kolege posebno naglašavale kao prioritet svih prioriteta, a to je razvlašćivanje DPS.
Podsjećamo da su naše kolege iz partnerskih partija i grupa građana kroz više medijskih istupa ukazali na to da su spremni da ponude, odnosno da su nudili manjinsku podršku SNP.
Iz tih razloga, očekujemo da ćemo brzo dobiti odgovor i ukoliko on bude pozitivan, već tokom sledeće sedmice može se izvršiti izbor predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine opštine „ – kaže se u saopštenju SNP-a Kotor.
Nako što su saslušali ponudu SNP-a, predstavnici ostalih stranaka napustili sastanak i zatražili da im takvu ponudu SNP dostavi napismeno, prije nego što na nju zvanično odgovore.
Nakon večerašnjeg obrta, mogućnost da opozicija i SNP formiraju novu vlast u Kotoru gotovo da i ne postoji
Očigledno da se za sada kristalizuju varijante formiranja vlast u Kotoru, kolalicija SNP, DPS, LP i HGI ili novi izbori.
Dobitnici Državne nagrade „Oktoih“ za 2016. godinu su JU Srednja pomorska škola, Kotor, JPU „Dragan Kovačević“, Nikšić, i Dragana Mitrović, profesor istorije u JU OŠ “Druga osnovna škola”, Budva.
Ovu odluku u skladu sa Zakonom o državnim nagradama donio je Žiri za dodjelu Državne nagrade „Oktoih“ u sastavu: Zoja Bojanić-Lalović, predsjednica, prof. dr Marko Camaj, član,Veselin Pićurić, član, Ljiljana Krivokapić, član i Mijajlo Đurić, član.
Žiriju za dodjelu Državne nagrade „Oktoih“ dostavljeni su prijedlozi za devet ustanova i devet pojedinaca.
Nagrada „Oktoih“ dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
Oktoih
Ministar prosvjete dr Damir Šehović dobitnicima će Državnu nagradu „Oktoih“, koja se sastoje od plakete, diplome i novčanog dijela, svečano uručiti 17. januara 2017. godine u Vili „Gorica“ sa početkom u 10 sati.
Dvanaestogodišnjoj djevojčici Anđeli Petrović iz Kotora, nakon rutinskog hirurškog zahvata , dijagnosticiran je agresivni tumor kostiju.
Za dalji nastavak liječenja sa najboljim izgledima za uspjeh, koji je hitno potreban u specijalnoj bolnici za djecu u Štutgartu u Njemačkoj, potrebna su početna sredstva u iznosu od 150.000 eura.
Anđela Petrović
“Na žalost dok se ne obezbjedi kompletan iznos sredstava, nastavak Anđelinog liječenja je onemogućen. Zbog toga, molimo sve ljude dobrog srca koji mogu u ovim teškim vremenima da izađu u susret našoj dragoj Anđeli da nastavi borbu sa ovom opakom bolešću”, poručuju iz porodice Petrović.
Pomoći možete uplatom na sledeći broj računa:Ilija Petrović
530-0300100076032-64 NLB banka
Za uplate iz inostranstva:
ILIJA PETROVIĆ
ME25530033070000032067
NLB BANKA AD PODGORICA
SWIFT: MNBAMEPG
POSREDNIČKA BANKA: NOVA LJUBLJANSKA BANKA D.D. LJUBLJANA
Izborna skupština Matice Boke biće održana u subotu 16.decembra u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 11 sati.
Biće izabrano novo rukovodstvo koje će voditi ovo regionalno nevladino udruženje u naredne četiri godine.
Nakon pozdravne riječi predsjednika Skupštine Matice Boke, Dragana Lepetića i zvanica, izvještaj o radu Matice Boke u prethodnom periodu predstaviće predsjednik Upravnog odbora Željko Komnenović.
Na dnevnom redu je izbor novog predsjednika i potpredsjednika Skupštine, Upravnog odbora i sastava sedam podružnica Matice Boke.
U protekle četiri godine Matica Boke sa aktuelnim rukovodstvom održala je skupštine u Kamenarima, Grblju, Paštrovićima i Kotoru.
Kako je najavljeno skupštini će pristvovati delagacija Konzulata Srbije iz Herceg Novog, predstavnici bokeljskih opština, partnerskih udruženja i organizacija.
Institut za biologiju mora iz Kotora obilježava značajan jubilej, 55 godina od osnivanja i uspješnog naučno-istraživačkog rada. Tim povodom direktor Instituta dr Mirko Đurović obratio se javnosti.
„Sada već daleke 1961. godine, Institut je nekoliko puta mijenjao svoju organizacionu strukturu, bio je pod različitim državnim upravama, a danas je organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore i jedina naučno-istraživačka ustanova u zemlji koja se bavi zaštitom i izučavanjem Jadranskog mora.
U aktu o osnivanju tadašnjeg Zavoda za biologiju mora, koji je usvojila Narodna Skupština Crne Gore, stoji da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja Zavoda upravo zaštita i proučavanje Jadranskog mora, sa posebnim akcentom na područje južnog Jadrana. Ta odrednica je svih ovih godina rada bila osnovna vodilja svih radnika Instituta za biologiju mora.
Institut za biologiju mora Kotor
Trenutno su u Institutu za biologiju mora zaposlena 34 radnika, od čega 12 doktora nauka i 6 studenata doktorskih studija, čije uspješne odbrane doktorata očekujemo uskoro uz popunjavanje nedostajućih pozicija u svim Laboratorijama Instituta.
Međunarodna saradnja i prepoznatljivost Instituta je postignuta na nekoliko nivoa. Multidisciplinarnost istraživanja morskog ekosistema učinila je da smo u 2016-toj godini imali 32 naučno-istraživačka, bilateralna i stručna projekta. Najveći broj međunarodnih projekata se finansira iz predpristupnih sredstava Evropske unije kroz različite programe i to: FP7, IPA ADRIATIC CBC PROGRAMME, INTEREG MED. Od posebnog je značaja pomenuti i uspješnu dugogodišnju saradnju sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) sa sjedištem u Rimu, koja se kroz projekat ADRIAMED sprovodi na polju održivog ribarstva na području Jadranskog mora.
Institut za biologiju mora Kotor
U prethodnom periodu rekonstruisan je veliki dio Instituta za biologiju mora. Zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, kroz IPA program pomoći sektoru ribarstva u Crnoj Gori, rekonstruisana je kompletna krovna konstrukcija, prvi sprat, renovirane su Laboratorije, od čega izdvajamo kompletno opremljenu mikrobiološku laboratoriju. Kroz isti grant nabavljeno je novo istraživačko plovilo u dužini od 12 metara- NEMIRNA II, kao osnovno sredstvo rada u Institutu. Javno Preduzeće za upravljanje morskim dobrom je uložilo značajna sredstva u rekonstrukciju obale Instituta.
Institut za biologiju mora Kotor
Institut za biologiju mora je dio prvog Centra izvrsnosti u Crnoj Gori, projekta koji se finansira od strane Ministarstva nauke Crne Gore kroz program Svjetske banke za Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost – HERIC. Kroz ovaj grant, nabavljena je vrijedna naučno-istraživačka oprema koja će dugoročno biti oslonac svim budućim multidisciplinarnim sektorima istraživanja u Institutu.
Institut za biologiju mora Kotor
Pred nama su godine velikih izazova. Crna Gora teži da postane punopravna članica Evropske Unije, što samo po sebi nosi veliku čast ali i obavezu u ispunjavanju svih mjerila i standarda koji se njeguju u zajednici evropskih naroda. Institut za biologiju mora i njegovi zaposleni predano su radili prethodnih godina na ispunjenju mjerila za otvaranje pregovaračkog poglavlja 13, dok nas iste obaveze u narednom periodu očekuju za poglavlje 27.
Razvoj turizma, pomorskog saobraćaja, ribarstva i svih drugih sektora koji su direktno ili indirektno vezani za naše more, imaju manje ili veće negativne posledice po morski ekosistem Jadranskog mora. Pod pritiskom klimatskih promjena, nekontrolisanog ispuštanja balastnih voda, odlaganjem otpada u more, detektovano je prisustvo većeg broja invazivnih vrsta riba, rakova, školjki i drugih organizama. Zbog svega ovoga zaštita i održivo koriščenje morskog ekosistema postaje sve kompleksnije i zahtijeva sve veće materijalne i ljudske resurse.
Morsak kornjača – Institut biologija mora Kotor
Dragi prijatelji, složićemo se da je zdrava životna sredina i čisto more naš prioritet, a obaveza da budućim generacijama ostavimo u nasljeđe još zdraviju i ljepšu Crnu Goru. Da bi ovo postigli neophodna je još jača i efikasnija međuinstitucionalna saradnja, ulaganje u obrazovanje mladih kadrova, bolje povezivanje sa regionalnim partnerima.
U godinama koje slijede Institut za biologiju mora je spreman da odgovori na sve buduće izazove, nastavi da širi međunarodnu prepoznatljivost kako Instituta tako i Univerziteta Crne Gore, još više ojača naučnu misao u Crnoj Gori i da svojim stručnim znanjem doprinese održivom koriščenju Jadranskog mora za dobro budućih generacija“ kaže se u pismu direktora dr Mirka Đurovića.
Komunalno preduzeće Tivat već danima predano radi na ukrašavanju grada u susret predstojećim praznicima.
Poseban akcenat kada je u pitanju praznična dekoracija biće na šetalište Pine i na ulicu Palih boraca, imajući u vidu da će se proslava Nove godine i prateći novogodišnji sadržaji organizovati upravo na ovoj lokaciji počevši od 26.12. do 02.01.
Najmlađi imaju priliku uživati u za njih osmišljenoj svijetlećoj instalaciju saonica koje vuku dva irvasa i patuljak, a koja je prije nekoliko dana postavljena u malom parku na Trgu Dara Petkovića.
Na gradskoj rivi palme će biti ukrašene svjetlećim obručima, mašnama i visećim kuglama. Na djelu rive popularno nazvanim „gumno“ biće postavljena svijetleća jelka visine 6 metara, a posebna dekoracija planirana je i na objektima u ovom dijelu grada.
„Služba za održavanje javne rasvjete radi punim kapacitetima čak i vikendom, na način što se pored postavljenih novih novogodišnjih dekorativnih elemenata održava i postojeća mreža javne rasvjete. Naša procjena je da ce u narednih 10 dana sve što je dostavljeno od novih ukrasa biti postavljeno i pušteno u rad“, rekao je direktor Komunalnog preduzeća Tivat, Tonko Lukšić.
Sve službe Komunalnog društva za vrijeme novogodišnjih praznika biće aktivne, a uvedena će biti i posebna dvadesetčetvorosatna dežurstva za pojedine službe, a sve sa ciljem što kvalitetnijeg praćenja svih planiranih prazničnih događanja.
Opština Tivat je ove godine u svrhu ukrašavanja grada izdvojila 69.000 eura, što je dugoročna investicija, budući da su ukrasi namjenski izrađivani za određene gradske lokacije i konkretne objekte i pozicije, a sa ciljem da Tivat bude prepoznat kao nova praznična (zimska) destinacija.
