Dodijeljene nagrade najboljim sportistima Tivta u 2016.

0
Najbolji sportisti Tivta 2016.-foto Radio Tivat

U akciji Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara Tivta, koja je organizovana po 21. put po redu, „Biramo najbolje sportiste i sportske klubove u Tivtu“ danas su u multmedijalnoj sali opštine dodjeljene nagrade najboljim sportistima za 2016. godinu.

Za najboljeg sportistu Tivta u 2016. godini proglašen je boćar Miroslav Petković, a za najbolji sportski klub Džudo klub „Tivat“.

Pored Miroslava Petkovića na listi deset najboljih sportista su dizačica tegova Amela Feković, rukometaš Duško Račeta, kjokušinkaj karatista Dejan Daković, jedriličar Igor Les, sportski ribolovac Martina Dujmušić, kuglašica Mirjana Ardelić, košarkaš Radomir Marojević, streličar Milan Borović i džudistkinja Milana Stevanović.

Dodjela nagrada najboljim sportistima Tivta za 2016. godinu – foto Radio Tivat

Specijalna priznanja uručena su Jedriličarskom klubu „Delfin“, Stonoteniskom klubu Tivat, Rukometnom klubu „Partizan 1949“, SRD „Pagar“, Ragbi klubu „Arsenal“ i Golf klubu „Knjaginja Milica“ iz Tivta, a posebna priznanja bodibilderu Stefanu Šekularcu, automobilisti Tripu Pinjatiću, rukometašici Kristini Duši, šahistima Stefanu i Teodori Mandić, selektoru boćarske reprezentacije i treneru rukometaša „Partizana“, Dejanu Stjepčeviću, atletičarki Mari Jablan, fudbaleru Rajku Đorđeviću i golferu Mateju Staniću.

Najbolji sportisti Tivta 2016.- foto Radio Tivat

„Na Prvenstvo Evrope u Nici prošle godine sam pošao sa željom da ostvarim dobar rezultat kao što sam to radio i proteklih godina. Ukazala mi se prilika i isplatio se naporan rad moj i selektora Dejana Stjepčevića pa je došlo do velike titule prvaka Evrope. U drugoj disciplini pojedinačno sam bukvalno izgubio u zadnjoj ruci pa postoji žal za drugom zlatnom medaljom. To je veliki uspjeh za mene i za bućarski sport, opštinu Tivat i cijelu državu. Ovo mi je šesto priznanje po redu i zahvaljujem se na laskavim priznanjima. Nadam se da ćemo i sledeće godine u Kazablanci ostvariti dobre rezultate“, istakao Miroslav Petković najbolji sportista Tivta u 2016. godini.

„Bilo je možda i uspješnijih godina, ali 2016. imali smo najviše osvojenih medalja. Istina je da su to mladi takmičari, ali mi imamo i dobre seniorske rezultate. Imamo vicešampiona države u seniorskoj konkurenciji, mlađeg seniora vicešampiona države. To su buduće nade i nadam se jednog dana možda i najbolji sportisti grada. Ponovo se svima zahvaljujem i nadam se da će ovo priznanje doprinijeti da se džudo sport još bolje vrednuje u našoj opštini i da će mladi ljudi koji meni pomažu – Igor, Žarko, Jelena i Danijela nastaviti ovo što sam započeo jer na mladima svijet ostaje“, istakao je Ivica Mančić, trener Džudo kluba „Tivat“, po ocjeni sportskih novinara najboljeg kluba Tivta u prošloj godini,  zahvaljujući se Radio Tivtu i Sekciji sportskih novinara.

Dubrovnik uvodi kamere i brojač …

0
Dubrovnik – foto Hina

U Dubrovniku je krajem sedmice predstavljen projekt uvođenja videonadzora na javnim površinama i kamera s brojačima ljudi, a tehnički gradonačelnik Andro Vlahušić tom je prigodom rekao da će se zabraniti organizirani dolasci u grad nakon što se u povijesnoj jezgri izbroji više od osam tisuća posjetitelja.

Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, riječ je o završnom dijelu milijun kuna vrijednog projekta koji je počeo 2014., a u sklopu kojeg je postavljeno 116 kamera na 37 mjesta određenih u suradnji s dubrovačko-neretvanskom Policijskom upravom.

Na pet ulaza u povijesnu jezgru postavljeni su brojači ljudi kako bi se poštovale UNESCO-ove smjernice po kojima u njoj u istom trenutku ne bi smjelo biti više od osam tisuća posjetitelja.

Vlahušić je istaknuo kako su kamere već postavljene, sustav će se isprobati od 1. veljače do 1. ožujka, a u 2017. godini glavni će cilj biti prikupiti podatke. Napomenuo je kako je u izradi plan upravljanja povijesnom jezgrom u sklopu kojeg će biti i plan upravljanja pješacima.

“Postoje tri modela, onaj u kojem je u povijesnoj jezgri manje od šest tisuća ljudi, između šest i osam tisuća, te više od osam tisuća ljudi. U prvom modelu bit će slobodan pristup, u drugom ćemo usporavati pristup i preusmjeravati ljude, a s više od osam tisuća ljudi zabranit ćemo organizirane dolaske u grad”, rekao je Vlahušić.

Na mnoga novinarska pitanja kako će takav plan funkcionirati na terenu, Vlahušić nije izravno odgovorio, nego je rekao kako se s mjerodavnim tijelima i ministarstvima rješava zakonodavni okvir te da će obuhvatiti cijela zaštitna zona od Ilijine glavice.

Dubrovnik

Vlahušić: Mijenja se i prometovanje autobusa koji prevoze goste s brodova

Napomenuo je da će se promijeniti i prometovanje autobusa koji prevoze goste s brodova na kružnim putovanjima.

“Na Pilama će biti rezervirano šest mjesta za one koji kupe izlet, a tri mjesta će biti rezervirana za nenajavljene autobuse. Na Pile će se moći doći samo u trenutku kad ima mjesta jer će treći trak u Zagrebačkoj ulici za njih biti zatvoren semaforom”, rekao je Vlahušić i dodao kako će se ta odluka provoditi automatski putem algoritama i signalizacije semaforima, a neće je provoditi komunalni redari.

“Znat ćemo točan broj ljudi i autobusa u svakom trenutku, a kad se prijeđe određena brojka, jednostavno se neće moći izaći iz Luke Gruža”, istaknuo je te dodao kako se i za taksiste pripremaju promjene.

“Kao što će autobuseri imati aplikaciju, tako će se aplikacija napraviti i za taksiste koliko slobodnih mjesta ima. Bit će osigurano 35 mjesta u kontaktnoj zoni, a oni će u realnom mjestu vidjeti koliko ih je zauzeto”, rekao je Vlahušić.

Dubrovnik sa pressa

Inače iz Grada su poručili da kamere neće ugrožavati privatnost jer će pristup slici imati samo policija te kako “i oni koji nadziru kamere imaju kamere koje nadziru njih” kako ne bi bilo zloporabe podataka.

/Hina/

Lode pohvale zaštitniku grada danas se izgovaraju samo u Kotoru

0
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – Lode

Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.

Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je  Antonio Ljuba Grandis iz Tivta.

Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.

U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.

Ova molitva potječe od onih poklika kojima je narod klicao rimskim i bizantskim carevima osobito na istoku, kada bi se njihova slika po gradu nosila ili u samoj crkvi izlagala. Kada je papa Leon III. u Rimu u bazilici sv. Petra, koju je sagradio rimski car Konstantin I. Veliki i u njoj, prema tradiciji, ugradio dvanaest stupova Solomonovog hrama, na Božić 800. godine za cara Zapadnog rimskog carstva okrunio franačkog cara Karla Velikog Rimljani su počeli klicati caru pohvalama (laudes). Papa Leon III. (795.-816.) dao je izbrisati ime bizantskog cara iz liturgijskih molitava jer je bizantski prijestol, oslijepivši i ubivši svoga sina Konstantina VI., u istoj onoj grimiznoj dvorani gdje ga je prije 27 godina rodila, zauzela carica Irena. To je bilo nešto novo i nepojmljivo u rimskom pravu da žena bude nosilac rimskog carskog prijestolja, iako se Irena nikad nije zvala βασίλισσα (basilisa, carica) nego βασιλεύς (basileus, car), i Rim je time smatrao da je Bizantsko carstvo prestalo postojati. Sigurno je da su Lode (laudes) u Kotoru bile za vrijeme bizantske vladavine, jer tako je bilo i u ostalim gradovima istočno-jadranske obale. Postojale su i za vrijeme srpske vladavine i vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva. One se spominju i za vrijeme mletačke vladavine, pa tako u kotorskom statutu (Statuta et leges civitatis Cathari, str. 337, čitamo da je 25. srpnja 1420. godine, pošto su bile izvješene mletačke zastave na gradskom trgu (platea civitatis) i gradskoj tvrđavi (et in castro civitatis) nakon svečane procesije i Mise u katedrali bile izrečene pohvale (facta laude)). Ovu vijest donosi i Flaminio Cornelije u svom poznatom djelu Catharus Dalamtiae civitas, str. 86.

Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti - Lode i Sveti Sava
Kotor – U duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava

Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu kojega je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovici XVII. stoljeća. Isti je napisao i pohvale prema starom predlošku (ad veterum exemplar ipse composuit) koje su se izgovarale na Bogojavljenje (Illiricum sacrum, tom. VI., str. 509). Današnji tekst Pohvala potječe iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na talijanskom jeziku, od tada se Lode izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskog preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja.
Godine 1628. dok se dizala zastava na stupu pred sv. Tripunom admiral je klicao: Živio Papa, živio car, živio dužd! Spominjanje cara odnosilo se na rimskog cara što se vidi iz Loda koje je sastavio biskup Marin II. Drago, a čiji drugi zaziv glasi: Augustissimum Romanorum electum imperatorem Leopoldum caelestis imperator Domine virtutum omnium incrementis munire dignare (uzvišenog rimskog izabranog cara Leopolda, nebeski Gospodine care udostoj se svim vrlinama ojačati i zaštititi). Stoga je sasvim sigurno da se tu ne radi o srpskom caru ili sjećanju na srpskoga cara kako su to neki u historiografiji pokušali tumačiti (G. Stanojević). Sigurno je da se srpski car kada je Kotor pripadao Srpskome carstvu u molitvama kotorske Crkve spominjao, ali poslije toga ne više. U ostalom, 1628. godine više i nema Srpskog carstva, Srbija je pod Turcima (1459.-1808. i 1813.-1815.), te za njega nije bilo moguće ni moliti, jer se u Lodama molilo za žive pape, biskupe, careve i duždeve. Osim toga, ta molitva za cara Svetog rimskoga carstva, koje je na neki način trajalo 1000 godina, osobito od XVI. stoljeća bila je na području cijele katoličke Crkve do 1806. godine.

Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

U Zadru se sačuvao spomen na Pohvale iz 1105. godine (Smičiklas, Codex dipl. II., str 392-393). Lode su se u Kotoru za Tripundan u starije vrijeme održavale pred katedralom i pred kolegijalnom crkvom sv. Marije od Rijeke. U Dubrovniku su se zvale Laus i na neki način sačuvale su se do danas a izgovarao ih je veliki admiral u zoru uoči blagdana sv. Vlaha dok se na Orlandovom stupu izvijala državna zastava. U tom Lausu spominjali su se svi zaštitnici gradova s kojima je Dubrovnik imao dobre trgovačke odnose, pa se tako zazivao i sv. Tripun. Urban Rafaeli, kotorski kroničar i povjesničar, bilježi da je 27. siječnja Lode izgovarao dječak naročito obučen (bokeljska nošnja), pohvale svecu i pohvale duždu uz zvuk zuffoline (pištaljke), a ljudi u narodnoj nošnji pod oružjem obilazili su tri put oko jedne i druge zastave na stupovima.

Lode

U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije izvijanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Europom.

Don Anton Belan

Sopranistica Marijana Šovran oduševila …

0

Sopranistica Marijana Šovran sinoć je održala koncert u Crkvi Svetog Duha u Kotoru.

Kotoranka koja živi i radi u Beogradu oduševila je publiku svojim nastupom. Uz klavirsku pratnju Đorđa Nešića predstavila se djelima Čajkovskog, Geršvina, Sondhajma, Grubera, Britna i drugih kompozitora.

Gošća programa bila je glumica Katarina Krek.

Nakon gimnazije i srednje muzičke škole (solo pjevanje u klasi prof. Mirele Šćasni), Marijana Šovran je diplomirala na Akademiji lijepih umjetnosti, a zatim u klasi prof. Radmile Smiljanić i magistrirala na u Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu.

Do sada je imala više uspješnih koncerata u zemlji i inostranstvu.

Ratković: Sezona od dva do tri mjeseca neodrživa

0
Plaža Seljanovo
Plaža Seljanovo

Turistička sezona od dva do tri mjeseca kakvu sada Crna Gora ima je neodrživa i da bi se to prevazišlo potrebno je restukturisanje ka najjačim emitivnim tržištima Evrope, smatra dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković.

On je ocijenio daje potrebna veća zastupljenost organizovanog turizma, kao i marketinška integracija turističke ponude na nivou turističke destinacije.

Na taj način bi, kako ističe, postigli da nam sezona traje makar sedam mjeseci i da dupliramo popunjenost smještajnih kapaciteta. Za sjever je, smatra on,veoma značajan razvoj ruralnog turizma.

Kako je pojasnio, turizam je, po prirodi stvari, sezonska kategorija, kao što su i godišnji odmori sezonska kategorija.

“Pitanje je samo dužine sezone. Sigurno je neodrživa turistička sezona koja traje dva do tri mjeseca, kakvu sada imamo. Tako kratka sezona je posljedica nepovoljne strukture naše turističke tražnje, a to je prevelika dominacija ruskog i regionalnog tržišta, koja su dominantno orjentisana na glavnu turističku sezonu i turističke ponude”, rekao je Ratković za Pobjedu.

Održan Speleološki dan u hercegnovskom zaleđu

0

Nakon Speleološke večeri u Herceg Novom, na speleo-alpinističkom poligonu danas je na brdu Šilobod (okolina sela Kameno), održan i  Speleološki dan.

Okupljenim Novljanima, Kotoranima i Tivćanima, bazne  tehnike speleološkog kretanja u vertikalama, prezentirali su  speleološki instruktor Dejan Verigo i speleolog Danilo Brajović, a svi  su imali priliku i da se lično iskušaju u ovoj vještini, pa je po  završetku odmah bilo i pitanja „kada ćemo opet?“ i „kada bi  mogli organizovati kurs?“.

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena podstiče aktivnosti vezane za  speleologiju, jer smatramo da je od velikog značaja za Orjen imati  razvijenu ovu sportsko-naučnu disciplinu.

Činjenica je da Orjen  obiluje speleološkim objektima, prvenstveno jamama, ali je stepen  njihove istraženosti još uvijek mali i ko zna kakva nas još  iznenađenja očekuju u njegovom podzemlju. Tek ćemo sa istraženim  podzemljem imati kompletniju sliku šta je na, odnosno – u, ovoj  planini posebno vrijedno i na šta treba obratiti pažnju u zaštiti. U  protivnom, moglo bi nam se desiti da izgubimo endemske vrste podzemnog  živog svijeta, prije nego li saznamo i da su postojale! Takođe,  postoji mogućnost da neko od otkrića može i turistički da se  valorizuje, čime bi povećali atraktivnost posjete Orjenu. Za sada,  postoje veoma ozbiljne indicije da pod Orjenom obitava i najoznatiji  živi stvor podzemnog svijeta: čovječija ribica, čiji je DNK nađen u  nekim izvorištima na rubnim dijelovima ovog masiva.

Organizator Speleološkog dana bio je Planinarski klub „Subra“,  odnosno njegov alpinističko-speleološki odsjek i ovo je peti događaj  iz zajedničkog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“, koji se odvija  pod našom koordinacijom, a uz podršku Opštine i Turističke  organizacije Herceg Novog.

Željko Starčević,

V.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena

Qatari Diar tražila građevinske dozvole za vile u uvali Pržna

0
Plavi horizonti – foto Boka News

Kompanija Qatari Diar Montenegro podnijela je Ministarstvu za održivi razvoj i turizam zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju rezidencijalnih vila u uvali Pržna.

Ta je firma u januaru prošle godine dobila urbanističkotehničke uslove za izgradnju hotelskog kompleksa, obalnog šetališta i pristupnih saobraćajnica, a krajem godine podnijelaje zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju rezidencijalnih vila RL1 i RL2 na katastatrskim parcelama u KO Milovići u uvali Pržna.

U kompaniji očekuju da bi dozvolu mogli dobiti polovinom narednog mjeseca, što znači da bi se uskoro moglo krenuti sa izgradnjom turističkog kompleksa na mjestu gdje je nekada bio hotel “Plavi horizont”.

Po najavama iz 2010. godine, kada je Hotelskoturističko preduzeće “Primorje” prodalo kompaniji Katari Diar kompleks “Plavi horizont” za 24 miliona dolara, novi vlasnik je trebalo da u nove, eksluzivne turističke sadržaje uloži 250 miliona eura. Bilo je planirano da kompleks bude završen do septembra 2014. godine, ali se dalje od rušenja hotela “Plavi horizont nije stiglo. Razlog za kašnjenje bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno vođenje više sudskih sporova oko eksproprijacije zemljišta. Vlasnici zemljišnih parcela tražili su veću cijenu od ponuđenih, a Osnovni sud u Kotoru donio je odluku da se za kvadrat zelene površine plaća 100, umjesto prvobitno procijenjenih 77 eura, a da se za kvadrat površine mješovite namjene isplaćuje 157 umjesto 100 eura.

Po prvi puta snimljen morski zmaj rubin

0
Morski zmaj
Morski zmaj

Istraživači oceanografskog instituta Scripps sa Sveučilišta California San Diego i Zapadnoaustralskog muzeja kraj obala zapadne Australije po prvi put u povijesti snimili su u divljini morskog zmaja rubina, novootkrivenu, treću vrstu morskoga zmaja.

Koristeći mini ROV snimali su područje arhipelaga Recherche i na snimci zamijetili dva morska zmaja rubina koji su na snimci vidljivi oko 30 minuta, što je dovoljno da se otkriju novi detalji o njihovoj anatomiji, staništu i ponašanju. Tako su mogli potvrditi da ova vrsta nema listolike “dodatke” kao druge dvije vrste, obični i “listoliki” morski zmaj. Njima to služi kao kamuflaža u morskoj travi i poljima algi gdje obično žive.

“Bio je to prilično nevjerojatan trenutak. Nisam mislila bi morski zmajevi mogli biti bez svojih ‘privjesaka’ koji ih tako prekrasno kamufliraju”, kazala je Josefin Stiller, pomorska biologinja sa Scripssa. Drugo iznenađenje je bilo kada su vidjeli da morski zmaj rubin ima zavijeni rep koji služi za hvatanje, sličan onome morskoga konjica, jer morski zmajevi inače nemaju takve repove. Čini se kako bi im mogao služiti da se uhvate za objekte u trenucima kad je voda uzburkana.

Istraživači su također primijetili da se hrani napadajući plijen, što je inače ponašanje karakteristično za tu vrstu koja može narasti do oko 25 centimetara. Koloracija pak pokazuje da obitavaju u područjima bogatima morskim spužvama, dok se do sada vjerovalo da to nije pogodan habitat za morske zmajeve. Vjeruju kako je morski zmaj rubin svoje dodatke izgubio u evoluciji, a crvena boja je pogodna za dublje vode gdje obitava.

www.scubalife.hr

Psi iz hotela Rigopiano pronađeni živi, za njihovim gazdom, vlasnikom hotela još se traga

0
Italija - zatrpani hotel
Italija – zatrpani hotel

Nakon čudesnog spašavanja devetero ljudi iz snijegom prekrivenog hotela Rigopiano, iz Italije stižu vijesti i da su dva hotelska psa pronađena živa.

Strahovalo se da su Lupo i Nuvola, par maremsko-abruških ovčara koji su i okoćeni i odrasli u hotelu zle sudbine, stradali u lavini koja je zatrpala njihov dom.

Ali su nakon dva dana pronađeni kako lutaju ulicama Villa Cupolija, mjestašca desetak kilometara udaljenog od Rigopiana.

Kako su dospijeli tamo niko ne zna.

Prepoznala ih je Martina Rossi, zaposlenica hotela koja nije bila u službi u trenutku nesreće. “Vidjeli sam ih na ulici i odmah mi je srce počelo tući. Dozvala sam ih i prepoznali su me”, rekla je novinarima.

Lupo i Nuvola nerazdvojni su i u prosincu su imali vlastito leglo. Pošto vlasnik hotela i njihov vlasnik Roberto del Rosso još uvijek nije pronađen, psi su smješteni kod istog mještanina koji je nedavno udomio njihove štence. Pseća obitelj tako se ponovo našla na okupu.

Maremsko-abruški ovčari uzgajaju se u tom kraju i poznati su po svom snježno bijelom krznu.

/Hina/

Muzičar koji je ostavio važan trag u Boki – Dionizije de Sarno San Đorđo (1856 – 1937)

Dionizije De Sarno San Dorđo (1856. – 1937.)
Dionizije De Sarno San Dorđo (1856 – 1937)

U nizu muzičara koji su na razne načine djelovali i ostavljali važnijeg traga u Kotoru XIX v., Dionizije de Sarno San Đorđo (Dionisie de Sarno San Giorgio) je, svakako, jedna od najozbiljnijih ličnosti.

On je, tokom svog kotorskog rada krajem XIX vijeka kao dirigent i pedagog veoma kvalitetno obnovio stari duvački orkestar iz 1842. god., koji je kritične 1848. god. ušao u dugo trajnu krizu. Odgojio je veći broj muzičara, od kojih su kasnije, oni talentiraniji, svoja znanja prenosili dalje (…)

Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.
Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.

Pored toga, De Sarno je Kotoru bio dragocjen, jer je preko njega muzički arhiv gradskog duvačkog orkestra naglo obogaćen brojnim novim djelima i dobrim instrumentacijama. Riječ je, naročito, o onim rukopisnim djelima za duvače (…), koji su, najčešće, posebno bili pisani za nivo tada mladog kotorskog orkestra i rado izvađani u novoj kompozitorovoj sredini. Sve je to uticalo da ta djela budu dobro primljena, rado izvađana i omiljena i da tako privlače muzici i najšire slojeve građana. Autorove su preokupacije očigledno išle za tim da, pored popularnih motiva italijanskih opera, slobodno koristi i lokalne napjeve i folklorne motive, najprije iz Boke, pa zatim i iz drugih krajeva Crne Gore i Srbije, dakle ambijenata gdje se nalazio. Dovoljno je da napomenemo neke teme, kao: Fantazija na temu Kola svetoga Tripuna, Rapsodija na slavenske melodije, Peraške pjesme, opere Balkanska carica, Gorde i Dana, Crnogorska himna, Brankovo kolo, Solunsko kolo, brojne prigodne kompozicije posvećene istaknutijim savremenicima i sl.

Iznoseći tu De Sarnovu želju, treba reći da su, ipak, prirodno kod De Sarna ostali dominantni melodika njegovog rodnog tla i uzori krupnih operskih ostvarenja italijanskog XIX vijeka. Ali, pored te dirigentske i pedagoške aktivnosti u Kotoru, de Sarno je imao i širih stvaralačkih i muzičkih ambicija. On se bavio i okušao na kompozicijama većeg formata, kao što su opere sa domaćim sadržajima (»Balkanska Carica«, »Gorde«, »Dana«), na istoriji muzike (»Istoriska potraživanja o pevanju i muzici kod Srba«, »Rječnik — istorija muzike«, rukopis na italijanskom i srpskohrvatskom jeziku, Rječnik muzičara, na italijanskom) i na pedagoškim i popularnim djelima (»Osnovi muzike«, »Melcelov me tronom« i »Metoda za violinu«).

/Miloš Milošević/

Dionizije De Sarno San Đorđo (1856 – 1937)

Dionizije se rodio u Napulju 1856. god u plemićkoj porodici. Muzičke studije završava u Napulju i Firenci. Prvo namještenje dobija u Trstu. Kao dirigent u novosagrađenom hotelu u Njujorku, ne odlazi jer je hotel izgorio.

De Sarno upoznaje uticajnog dr Rada Kvekića iz Kotora koji ga angažuje za dirigenta duvačkog orkestra kotorske opštine.

Tokom svog 7-godišnjeg kotorskog rada kao dirigent i pedagog, pjesnik, kompozitor opera i popularnih dijela, kvalitetno obnavlja stari duvački orkestar.

Obrazujući buduće muzičare kroz »besplatnu muzičku školu“ sam kaže: » rezultat je što sam dobio okolo 112 učenika, među kojima ima ih priličan broj odličnih«. Orkestar je izvodio koncerte često: u bašti kafane »Dojmi« i na brojnim državnim praznicima, blagdanima i izletima.

Bio je veoma omiljen kako zbog rada tako i vedre prirode. Koncerti u njegovu čast priređivani su više puta, pa je recimo na pedesetogodišnjicu njegova muzičkog rada, kotorski duvački orkestar izveo marš »Pedesetogodišnjica«, koji je on sam za tu priliku komponovao.

Perast
Perast

I ljubavni život ga neraskidivo veže za Boku.U Perastu je plemićkoj porodici Krilović štimao klavir, na kome je baš Ida, njegova buduća žena svirala. Nakon što je Idin otac dokazao plemićko porijeklo mladoženje, brak je sklopljen 1886. u kojem su imali 6-oro djece. Na50-ogodišnjicu braka de Sarnov učenik, tadašnji dirigent Erminio Bagatela, izveo je u Perastu koncert pred kućom bivšeg dirigenta.

Dok je živio i radio u Beogradu, De Sarno dobija visoka priznanja i odlikovanja.

U Perastu na kraju umire1937. godine, kada kotorski duvački orkestar učestvuje na sahrani svog starog učitelja.

De Sarno koristi popularne motive italijanskih opera XIX v. i melodiku njegovog rodnog zavičaja, uz korištenje lokalnih napjeva i folklornih motiva  iz Boke, Crne Gore i Srbije.

Najbitnije je spomenuti tri De Sarnova djela.

  • »Balkansku caricu«, objavljenu u Trstu. Na osnovu teksta crnogorskog knjaza Nikole Petrovića, De Sarno je komponovao muziku. Sačuvan je njen klavirski izvod u biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju, a prije nekoliko godina izvedena je gotovo cijela u CNP-u.
  • Napisao je himnu »Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo«
  • Zbirku peraških pjesama„Uspomene iz Perasta“ de Sarno je prikupljao da napravi poklon peraškoj opštini, zbog čega je bio upisan u »zlatnu knjigu« te opštine koja nije sačuvana. Djelo je kasnije izdano u Beogradu uz nagradu Akademije nauka. Iako je Akademija smatrala da „njihova izrada nema dovoljno umetničke vrednosti«, De Sarnoje prepoznao vrijednost očuvanjanarodnih pjesama.

O duvačkom orkestru, članovima, de Sarnu  podaci i dokumentacija čuvaju se u Istorijskom arhivu u Kotoru.

/Tina Braić Ugrinić/

* izvod  iz festivalskog časopisa Lirica  br 4. – autor Zlata Marijanović, posvećen Dioniziju de Sarnu San Đorđu,koji je izašao povodom XV Međunarodnog festivala klapa Perast 2016.