Finska luka Helsinki očekuje da će sezonu krstarenja 2017. biti zaposlenija od prethodne, budući da će ove godine u luku uploviti 270 brodova za kružna putovanja i dovesti 440.000 putnika.
Ovogodišnja sezona krstarenja započela je 3. maja s dolaskom kruzera „Astor” na Katajanokka Quayi završiti 20. listopada posjetom „AIDAvite”.
“Najzaposleniji dan ovog ljeta bit će 31. maja kada u Helsinki stižu pet brodova za krstarenje: „Norwegian Getaway” na Melkki Quay, njemački brod „AIDAmar” i talijanski brod „MSC Magnifica” u Hernesaari, te luksuzni brodovi za krstarenje „Le Soleal” i „Ocean Dream” u južnu luku. Svi ovi brodovi dovest će u jednom danu 11 tisuća posjetitelja u Helsinki”, izjavila je Jenny Taipale, voditeljica projekta Helsinki Marketing.
Ukupno šest turističkih brodova, „Viking Sky”, „MSC Magnifica”, „Norwegian Getaway”, „Seven Seas Explorer”, „Columbus” i „Mein Schiff 6″, ovog će ljeta prvi puta posjetiti Helsinki.
Brodovi za krstarenje pristat će u četiri različite luke u Helsinkiju: Katajanokka, južna luka, Hernesaari i zapadna luka (Melkki Quay). Melkki Quay bit će zamijenjen novim pristaništem 2019. godine koje će moći primiti brodove do 360 metara.
Ove godine Cruise Baltic očekuje da će se broj posjetitelja na kruzerima u regiji Baltičkog mora povećati za 13 posto, a broj posjeta brodova za krstarenja za 15 posto.
Glavna pješačka markirana staza koja spaja Herceg Novi sa zaleđem je spremna za ljetnju sezonu: vegetacija je potkresana, markacije obnovljene, sve je urađeno da se omogući siguran i ugodan obilazak ovog dijela hercegnovskog zaleđa.
Ipak, postoji jedna „sitnica“ koja obesmišljava sav trud domaćina staze (PK „Subra“): u dijelu od puta za Žlijebe do bivšeg motela „Borići“, stoje, bolje reći – padaju nekadašnji stubovi sa kablovima od struje.
Po nezvaničnim informacijama, ovaj vod već duže od 15 godina nije u funkciji, ali očito ni u sistemu bilo čijeg održavanja. Zahvaljujući tome, turisti imaju priliku za „vrhunski adrenalinski događaj“ kad se ispod motela provlače kroz truli polegli stub sa spuštenim žicama od struje, a ne znaju da li je sistem pod naponom ili ne.
Bez namjere da Agencija za zaštitu Orjena arbitrira čiji su stubovi i čija je obaveza da ih ukloni kad predstavljaju realnu opasnost za prolaznike, poslali smo dopis hercegnovskoj Komunalnoj policiji prvih dana aprila, te očekujemo neki odgovor, a iznad svega – brzo rješenje ovog bespotrebnog problema.
Regata “Kotorskih Bonacijera” u organizaciji JK “Lahor” biće održana u nedjelju 7. maja. Prijave za regatu obavljaju se u kafe baru “Bandiera” – Kotor, 6.05. od 16 do 18 sati i na dan regate od 08:30 do 10:30 sati.
Start regate zakazan je za 11 sati ispred starog grada, a jedriće se do ostrva Gospe od Škrpjela i nazad.
Nakon završetka regate, organizovana je zakuska i dodjela odličja za takmičare.
U Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ danas će se hercegnovskoj publici predstaviti poznati vajar iz Kolašina Miodrag Šćepanović, koji je vajarstvo završio na FLU u Beogradu u klasi profesora Miše Popovića 1983. godine.
Član je ULUCG od 1990. godine i „Jesenjeg salona“ u Parizu od 2008. godine. Dobitnik je velikog broja domaćih i inostranih nagrada, među kojima i prve nagrade „Pol Belmondo“ za skulpturu na Jesenjem salonu u Parizu 2006. godine, nagrade „Mišel Dimon“ za skulpturu na Salonu francuskih umjetnika Grand pale u Parizu 2012. godine, kao i bronzane medalje na istom salonu 2014. godine.
U postavci njegove 22. samostalne izložbe u Herceg Novom biće šezdesetak radova u kamenu.
Izložbu će u 20,30 sati otvoriti akademik Niko Marinović, a ljubitelji umjetnosti moći će da je pogledaju do 31.maja.
Festivalski orkestar KotorArt /FOKA/ formiran je u internacionalnom sastavu, od mladih muzičara iz Crne Gore, Srbije, Rusije i Turske, nakon audicije koja je objavljena u januaru a završena tokom ovog mjeseca.Odluku o sastavu ovogodišnjeg orkestra međunarodnog festivala, saopštila je komisija na čelu sa Romanom Simovićem, vrhunskim violinistom i koncert-majstorom Londonskog simfonijskog orkestra.
FOKA će nastupiti na svečanom otvaranju KotorArt Don Brankovih dana muzike, 13. julaispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, te na koncertima 18. i 23 jula.
„Radujem se što ću svirati sa Festivalskim orkestrom KotorArt-a ovog ljeta! Biće to zaista odlično iskustvo za nas, da stvaramo muziku na tako divnom mjestu sa divnim muzičarima. Vrlo sam uzbuđena što ću imati priliku da boravim u Crnoj Gori i budem dio ovog nevjerovatnog projekta“, izjavila je Seda Eylül Tansık, viola (Turska).
Odabrani muzičari su najvećim dijelom studenti završnih godina umjetničkih fakulteta ili mladi profesionalni muzičari, tako da će izabranim muzičarima iskustvo saradnje sa vrhunskim umjetnicima koji će nastupiti u okviru KotorArt-a ovog ljeta, biti značajano iskustvo u karijeri.
„Ljeto u jednom od najljepših mjesta na planeti, sa odličnim umjetnicima i predivnom muzikom. To zvuči kao san svakog muzičara! Jednom godišnje, Kotor odjekuje klasičnom muzikom, a festival je već odavno postao nerazdvojivi dio ovog grada. Zahvalan sam KotorArtu-u za taj nezaboravni praznik koji priređuje za javnost i nas umjetnike“, rekao je Dmitrii Prokofiev, violončelo (Rusija/Crna Gora).
Audicija je bila otvorena za svirače gudačkih instrumenata starije od osamnaest godina, a ove godine je prvi put bila organizovana na internacionalnom nivou.
„Čini mi se da svi vjerujemo KotorArt-u kao perjaniku crnogorske kulture. Jedan takav festival ohrabruje nas da nastavimo da se i dalje bavimo umjetnošću u Crnoj Gori. Biće mi zadovoljstvo vidjeti svjetski poznata lica tokom festivala i čast mi je biti dio takvog društva“, rekao je Igor Pejović, violina (Crna Gora).
Međunarodni festival KotorArt, festival je od nacionalnog značaja za kulturu Crne Gore, koji se odvija svakog ljeta pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, Opštine Kotor i UNESCO-a. Kao integralni dio muzičkog programa KotorArt-a, Don Brankovih dana muzike, u Kotoru se svakog ljeta, proteklih dvanaest godina, okupljaju perspektivni regionalni muzičari, koji formiraju FOKA – Festivalski orkestar KotorArt-a. Sa preko pedeset koncerata sa vrhunskim solistima i dirigentima održanih na raznim lokacijama, od kotorske Katedrale do kotorskih pjaca, ovaj sezonski kamerni orkestar je pokazao istančan osjećaj za muziku raznih epoha, muzičkih stilova i žanrova, sa posebnim akcentom na promociji i izvođenju djela savremenih kompozitora iz Crne Gore i regiona. Svojim aktivnostima Festivalski orkestar KotorArt-a komunicira poruku koja je esencija čitavog KotorArt-a: slavlje tolerancije, zajedništva i kulturnog diverziteta kroz muziku.
Samo na području opštine Ulcinj oko 30 osoba „bavi se“ izlovom ribe pomoću eksploziva. Koliko ih je duž kompletne crnogorske obale jedino ribe znaju, jer im puca svakodnevno. Sa krivolovom se ne staje ni tokom unaprijed najavljenih zvaničnih sportskih takmičenja…
Tako u proteklih nekoliko godina nijedan međunarodni kup u podvodnom ribolovu u Crnoj Gori nije prošao, a da ribolovci nijesu pod vodom nailazili na slike užasa i tone ubijene ribe na isturenim pozicijama od Ulcinja do Boke. Slična stvar se dogodila 22. aprila na takmičenju u Budvi odakle su snimci obišli region i potvrdili ono što u Crnoj Gori svi znaju nezvanično, a samo jedna opština i formalno. Ulcinjski projekat Opština Ulcinj jedina je u Crnoj Gori protekle dvije godine prikupljala podatke o ovoj pojavi koja je u savremenim evropskim zemljama iskorijenjena u 20. vijeku. Riječ je o monitoringu obale koji uključuje i evidenciju nelegalnih aktivnosti poput krivolova eksplozivom.
dinamit
Kako je Pobjedi saopšteno iz Kancelarije za međunarodnu saradnju i projekte u Ulcinju – koja uz podršku Kraljevine Norveške sprovodi projekat Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom očuvanja morske faune – ubijanje ribe nedozvoljenim sredstvima, odnosno improvizovanim eksplozivnim napravama (dinamitom) rasprostranjeno je, pogotovo za vrijeme mrijesta ribe.
– Na osnovu analize kritičnih tačaka koju smo obrađivali u toku protekle dvije godine, primijetili smo da su najugroženije pozicije rt Đerane, Žuti brijeg, Široki zaliv, Bašbuljuk, i uvala Valdanos koje su identifikovane kao kritične tačke na kojima se riba lovi improvizovanim eksplozivnim napravama. Nakon mnogobrojih sastanaka koje smo imali sa partnerima u projektu, a to su Uprava policije, Uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo ruralnog razvoja i poljoprivrede i KSR Bojana, upoznali smo ih sa problemom i obavili zajednički monitoring najugroženih pozicija – navode iz Kancelarije.
Zvanični spisak lica koja se bave ovom vrstom nelegalne aktivnosti nemaju jer su to operativni podaci Uprave policije.
– Na osnovu informacija lokalnih ribara, te Uprave policije koja ovo potvrđuje, broj osoba koje se bave ovom vrstom nelegalne aktivnosti obuhvata oko 30 lica. Samo u Ulcinju… – kažu učesnici projekta monitorniga. Prema njihovim riječima, najveći problem za procesuiranje dinamitaša je pribavljanje čistih i jasnih dokaza jer ubijena riba ne služi kao dovoljan materijalni dokaz na sudu.
Pomorski fakultetu iz Kotora priredio je danas Info dan za svoje privredne partnere i stručnjake iz pomorske prakse angažovane na Fakultetu, a gostima i studentima obratio se dekan prof. dr Danilo Nikolić.
On je predstavio ostvarene značajne rezultate Fakulteta u prethodnom periodu i ukazao na buduće planirane aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou. Posebno mjesto je dao uspješnoj saradnji sa partnerskim institucijama iz privrede iz oblasti pomorstva i srodnih privrednih grana, te saradnji sa pomorskim fakultetima iz regiona, prije svega kroz realizaciju velikog broja međunarodnih naučno-istraživačkih projekata. Prisutnima su se obratili prodekanica za nastavu doc. dr Tatijana Dlabač koja je predstavila aktivnosti odvijanja nastavnog procesa na Fakultetu, kao i prodekan za međunarodnu saradnju i kvalitet doc. dr Špiro Ivošević koji je izložio aktivnosti u vezi mobilnosti nastavnika, saradnika i studenata Fakulteta – navodi se u saopštenju.
Tokom današnje svečanosti, direktor renomiranog brodarskog sertifikacionog društva iz Splita – Hrvatskog registra brodova, Damir Roje, uručio je dekanu Nikoliću sertifikat koji potrvđuje usaglašenost planova i programa novih studijskih programa Fakulteta, Nautika i pomorski saobraćaj, Brodomašinstvo i Pomorska elektrotehnika sa zahtjevima STCW konvencije i IMO modelima kurseva 7.01, 7.02, 7.03, 7.04 i 7.08. Takođe je uručen sertifikat o uvođenju novog Sistema menadžmenta kvalitetom prema standardu ISO 9001:2015.
– Roje je ovom prilikom naglasio značaj međunarodne sertifikacije Fakulteta u cilju priznavanja diploma na međunarodnom tržištu rada. Ovim je nakon dugogodišnjeg predanog rada na Fakultetu zaokružen proces sertifikacije i međunarodnog priznanja Pomorskog fakulteta Kotor kao značajnog subjekta u obrazovanju i obuci studenata i pomoraca u regionu. Kao potvrda kontinuirane saradnje sa partnerima iz pomorske privrede, upriličeno je potpisivanje ugovora o saradnji sa Lukom Kotor u oblasti monitoringa emisije zagađivača i gasova staklene baste iz kruzer brodova u akvatorijumu Kotorskog zaliva. Ugovor su potpisali dekan Nikolić i izvršni direktor Luke KotorLjubo Radović, koji je izrazio zadovoljstvo uspostavljanjem saradnje – dodaju sa Fakulteta.
Dekan Pomorskog fakulteta i direktor Luke Kotor
Osim Luke Kotor i Hrvatskog registra brodova, među partnerima Fakulteta su i Crnogorska plovidba, kompanija Dabinović, Agencija „Boka Adriatic“, Uprava pomorske sigurnosti, Port of Adria, Mornarica Vojske Crne Gore, Institut za standardizaciju Crne Gore i Montenegro Marine Surveys.
Kako navode u saopštenju, Info dan i sertifikacija Pomorskog fakulteta Kotor dio je projekta Međunarodna sertifikacija pomorskog obrazovanja u Crnoj Gori – EDUMAR, koji finasiraju ministartva prosvjete i nauke.
Gradonačelnici Budve i Kotora Dragan Krapović i Vladimir Jokić poručili su da će od Uprave za inspekcijske poslove zatražiti da se poruše polazna i dolazna stanica buduće turističke žičare “Zip line” iznad plaže Jaz.
Oni su time podržali zahtjeve nekoliko desetina mještana budvanskih i kotorskih Mjesnih zajednica Jaz, Lastve Grbaljske, Savina i Svinjišta, koji su se okupili na protestu organizovanom na Žutoj gredi iznad Jaza, na mjestu gdje je izgrađena polazna stanica.
I dok je vlansik “Zip line” Milutin Tripković pokazao dokumentaciju da ima od obje opštine, resornih ministarstava, te Direkcije za saobraćaj i Morskog doobra saglanosti “na osnovu koje je i dobio kredit od 150.000 eura od banke da izgradi žičaru, mještani su ostali pri stavu da se kako tvrde nelegalno izgrađena postrojenja moraju porušiti.
Jaz – protest građana – foto PRiSMA
Naglašavajući da su se pismeno obraćali svim državnim institucijama da reaguju, te da su predali krivične prijave Specijalnom tužilaštvu, predsjednik Savjeta mjesnih zajednica Grblja Željko Ćetković je kazao da je samo pitanje dana kada će investitor čeličnim sajlama povezati nelagno izgrađenu polaznu i dolaznu stanicu i staviti u funkciju žičaru.
“Pozivamo poslednji put Upravu za inspekcijske poslove da odradi svoj posao i poruši nelegalno sagrađene objekte. U slučaju da to ne učine, biće podnijeta krivična prijava. Dovljno smo čekali. Pozivamo sve države institucije i službenike, čiji je posao da čuvaju blago Crne Gore i razvijaju crnogorski turizam, da nam pomognu da sačuvamo Jaz od ovog nelegalnog napada i da iskoriste svoj uticaj na Upravu za inspekcijske poslove, kako bi odradila svoj posao i porušila nelegalno sagrađene objekte, koji ugorožavaju ljude”, poručio je Ćetković na protestnom skupu.
On je kazao da trasa žičare ide iznad kupališne zone, iznad kuća, iznad 10.000 kupača svakoga dana u toku ljeta.
Plaža Jaz – Foto Montenegro blogspot.com
“Postavljamo pitanje ko je taj čiji je posao da čuva ono što se vodi kao najveće crnogorsko bogatstvo. Ko je taj koji treba da čuva plažu sa možda najvećim neiskorišćenim potencijalom u Crnoj Gori. Zaslužna za ovu situaciju u koju smo došli je Direkcija za saobraćaj i njihovo rješenje kojim su izdali u zakup stotinjak kvadrata u putnom pojasu investitoru, na pola metra od najprometnijeg dijela Jadranske magistrale, uzurpirajući i rušeći trotoar, ogradu i autobusko stajalište, na koje je usmjereno naselje sa više od 1.500 stanovnika. I to sve za par stoiana eura godinšnje”, ustvrdio je Ćetković.
Jaz – protest građana – foto PRiSMA
On je dodao da Direkcija za soabraćaj time preuzima ulogu i urbaniste, pa zakupcu daje rješenje o postavljanju platoa za stanicu žičare.
“Predali smo krivičnu prijavu specijalnom tužiocu protiv tri potpisnika ovog rješenja Radojice Poleksića, Marka Spahića i Sava Parače. Drugi zalsužni za ovu situaciju je Uprava za inspekcijske poslove, koja nas je uredno mjesecima ignorisala, da bi nas obavijestili da investitor ima urednu dokumentaciju za gradnju polazne stanice. Potpuno je jasno svakome ko iole poznaje pravo da rješenje Direkcija za saobraćaj ne može biti dokumenta koji omogućava gradnju. U zakonu jasno stoji da jedini validni dokument za izgradnju objekata je građevinska dozvola, koju u ovom slučaju izdaju opštine Budva i Kotor, koju investitor nema”, naveo je Ćetković.
Gradonačlnik Kotora Vladimir Jokić je naglasio da su na velikom zboru građana Grblja, nedavno održano i on i Krapović kazali da njihova lojalnost stoji kod građana Budve, Kotora, Grbljana i onoga što je poštovanje zakkona.
„Jednako kako smo vama rekli, tako smo rekli investitoru. Objekta koji je izgrađen na teritoriji opštine Kotor, nije predviđen Planom privremenih lokacija i neće biti ucrtan sve dok postoji mještana Grblja da se tako nešto desi. Opština Kotor će u svemu ostati ono što je slovo zakona i poštovanje procedura. Ovjdne je prilika Ministratsva održivog razvoja , Upravnoj i građevinskoj inspekciji da pokažu d aim je interes Kotora, Grblja i poštoivanje zaikona na prvom mjestu. To će pokazati tako što će reagovati na vaše prijave. Umjesto toga nailazimo na ćutnju. Ispred Opštine Kotor ćemo podnijeti inicijativu građevinskoj inspeicji da reaguje na bespravno sagrađen objekat”, kazao je on.
Krapović je dodao da nema ni logičkih ni zakonskih utemeljenja da se ovako izgrađeni objekat stavi u funkciju.
“Smatramo da to ugrožava osnovne funkcije stanovanja i privređivanja na plaži Jaz. Ne vidim bilo koga relevantnijeg do građana da odluče o ovom problemu. Ovo je postao obrazac ponašanja za državnu upravu, bila to Uprava za inspekcijske poslove, Direkcija saobraćaj ili Ministarstvo turizma ili saobraćaja, svi se nekako oglušuju. Čini mi se da su neki i zadovoljni što smo mi došli na vlast pa od nas traže da mi špaljemo incijative, kako bi se oni bavili svojim poslom, kako se valjda ne bi nekome zamjerili. Mi ćemo poslati inicijative, ne zbog njih, nego zbog građana Grblja, ali tražimo da konačno preuzmu ono što je u njihovoj nadležnosti. Državni organi se ne bave svojim poslom na teritoriji opštine Budva. Da se bave svojim poslom, mi danas ne bi bili u haosu u kojem smo”, kazao je Krapović.
Jaz – protest građana – foto PRiSMA
Pravni zastupnik mještana, advokat Dimitrije Dapčević je naveo da investitor gradi žičaru, a da pri tome nema građevinsku dozvolu.
“Dozvola je neophodna za ovakvu vrstu objekta. Resorni opštinski sekretarijati su se izjasnili da pomenuta lokacija nije predviđena Planom privremenih objekata, pa shodno tome se ne može izdati građevinska dozvola”, naglasio je Dapčević.
Predsjdnik Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević je kazao da to Uduruženje podržava mještane u njihovom nastojanju da se spriječi gradnja žičare.
“Neprimjereno je da se žičara pravi na ovoj trasi, vjerovatno postoji negdje u zaleđu prostor da se takav sadržaj izgradi”, kazao je Markićević.
Tripković: Imam sve dozvole
Vlansik “Zip line” Milutin Tripković je kazao da ima sve neophodne dozvole za gradnju žičare.
“Dobio sam sve saglansnosti na osnovu kojih sam legalno izgradio objekat. Ostalo je samo da se žičara stavi u funkciju. Sada se ovo dešava. Ja sam na osnovu dokumentacije dobio i kredit od 150. 000 eura. Da li bi ijedna banka dala kredit da dokumentacija koju sam joj dostavio nije bila u redu”, kazao je Tripković pokazujući novinarima detaljno sve saglasnosti koje je dobio.
On je naglaiso da je Planom privremenih objekata za zonu Morksog dobra, taj objekat ucrtan.
“Ja sam vlansik žičare na Đurđevića tari za koju sam dobio brojne plakete i nagrade. Riječ je o turističkoj atrakciji, koja je potpuno sigurna i takve priče da bi žičara ugrozila život ili bilo kome egzistenciju su neprimjerene. Ne želim ni sa kime da se sukobim, ali ja govorim dokumentima i činjenicama. Ovakva žičara postoji svuda u svijetu i kao takva je prihvaćena kao jedna turistička ponuda. Ne želim da nastavim sa radovima dok se ova situcija ne razriješi”, kazao je Tripković.
Lokalitet „Rimski mozaici” u Risnu tokom prošlog mjeseca posjetilo je 3.039 posjetilaca, što je za 115,99 % više u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je taj lokalitet obišlo 1.407 posjetilaca – saopštila je Turističlka organizacija Kotor.
Tokom aprila je na rimskim mozaicima u Risnu gdje je najčuvenija umjetnička predstava rimskog boga sna – Hipnosa, bilo 14,31% pojedinalnih posjeta, dok su grupne posjete iznosile 85,69%.
U periodu od 1.januara. do 30.aprila, Rimske mozaike je posjetilo 3.305 posjetilaca, što je za 99,10% više u odnosu na prošlu godinu, kada je lokaltet obišlo 1.660 gostiju. Od ukupnog broja posjeta, broj turista koji su došli posredstvom “Kotor Open Tour-a” iznosi 1.065, dok je “Montenegro Shorex-om” stiglo 1.017 gostiju”- stoji u saopštenju TO Kotor.
TO je na uzorku od 2.287 posjetilaca uradila i statistički pregled turista po zemljama, odakle posjetioci dolaze na Rimske mozaike.
“Najviše je bilo turista iz: SAD – 14,7%, Italija – 11,5%, Crna Gora – 11,2%, Španija – 9,1%, Velika Britanija – 8,1%, Rusija – 5%, Njemačka – 5%, Kanada – 4%, Indija – 3,7%, Mexico – 2%, Hrvatska – 2,3%, Brazil – 2%, Kina – 2%, Mađarska – 1,9%, Japan – 1%. Zemlje sa udijelom ispod 1% su Portugal, Argentina, Egipat, Malta, Portoriko, Turska, Slovačka, Litvanija, Danska, Švajcarska, Holandija, Australija, Slovenija, Austrija, Norveška, Kosovo, Srbija, Bugarska, Češka, Albanija, Island.”-naveli su u TO Kotor.
Predstavnici turističkih agencija
Novo – vjenčanja na Rimskim mozaicima
Organizovanje čina vjenčanja na Rimskim mozaicima biće još jedna od usluga koja će se turistima i našim državljanima nuditi na ovom atraktivnom lokalitetu u Risnu.
Ideja je pokrenuta od strane Turističke organizacije Kotor, u saradnji sa organizacijom Žene Risna, a uz finansijsku podršku Opštine Kotor.
Prvih pet vjenčanja biće besplatno zahvaljujući podršci predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, mada još nije utvrđeno koji mladenci će ostvariti pravo na besplatno vjenčanje.
Prodajom malog plutajućeg doka Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB) koga je stečajna uprava te firme prošle sedmice prodala kupcu iz Turske, Crna Gora definitivno ostaje bez tehničkih mogućnosti da iz mora podigne iole veći brod. Osim što je to problem tehničke i ekonomske prirode jer će sad svi domaći brodari sva svoja plovila morati da dokuju u inostranstvu, ovo je postao i svojevrstan sigurnosti i bezbjedonosni problem.
Naime, prodajom malog dok JBB, Crna Gora više nema nikakav tehnički kapacitet za hitna, tzv. havarijska dokovanja plovila kojima zbog oštećenja podvodnog dijela trupa prijeti potonuće ili se iz nih zbog toga u more izlivaju zauljene tečnosti i druge štetne materije. Narušena bezbjedonosna dimenzija prodaje malog doka u Bijeloj podrazumijeva to što nakon njegovog skorog odlaska za Tursku, Mornarica Vojske CG više nigdje u našoj državi neće moći da radi redovnog ili havarijskog održavanja, podigne iz mora većinu svojih ratnih i pomoćnih brodova, pa se ionako „tanka“ tehnička logistička podrška Mornarici, praktički potpuno briše.
Ni nakon više od mjesec ipo dana, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) nije odgovorilo na pitanje da li je taj resor saglasan sa razvojem situacije u kojoj Crna Gora, nakon prodaje malog doka JBB stranom kupcu, u potpunosti ostaje bez kapaciteta za dokovanje većih plovila.
“Da li bi ovakav razvoj situacije doprinio dodatnom smanjenju sigurnosti plovidbe u crnogorskim vodama ? Na koji način država namjerava da riješi problem nedostatka kapaciteta za izvođenje havarijskih dokovanja iole većih plovnih objekata na Crnogorskom primorju, u slučaju prodaje malog doka JBB ?”- pitanja na koja nismo dobili odgovor iz Direktorata za pomorstvo MSP, koji vodi kapetan Vladan Radonjić.
Zbog gašenja JBB u kome je Vlada prije dvije godine pokrenula stečaj, dvije domaće pomorske kompnaije “Crnogorska plovidba” Kotor i “Barska plovidba” Bar nikada ni jedan od svoja četiri prekookeanska trgovačka broda za prevoz rasuteog tereta, na remont i održavanje neće dovesti u svoju državu. “Crnogorska plovidba” je naime, redovan ciklus održavanja i petogodišnjih dokovanja svoje flote već počela u inostranstvu gdje je krajem januara u kineskoj luci Guangzhou remontovala i dokovala svoj prvijenac, brod “Kotor”, a na jesen će to negdje u inostranstvu morati da uradi i njihov drugi brod “Dvadeset prvi maj”. Prodajom malog doka JBB, bez mogućnosti da budu dokovani u Crnoj Gori ostalo je i šest trajekata “Pomorskog saobraćaja” Kamenari, remorkeri barske firme “Ocean Montenegro”, tegljači bijeljanskog “Boka Pilota”, većina flote hidrograđevinskih plovila kompanije “Yu Briv” iz Kotora, najveći putnički brod u državi “Le Coche d eau” iz Tivta…
Uvodjenje fregate 34 u dok u Bijeloj – arhiva
Mali dok Jadranskog brodogradilišta Bijela, sa pripadajućom opremom, prodat je jedinom ponuđaču, tuskoj kompaniji “Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret” po ceni od 2,1 milion eura. “Dok 6” kako je njegov zvanični naziv, ima 9.006 bruto tona, dug je 165 i širok 34 metra, a iz mora može podići brodove teške do 10 hiljada tona. Za sopstvene potrebe 1968. godine izgradilo ga je samo brodogradilište Bijela, a posljednjih godina zbog neodržavanja, dok je doveden u tehnički prilično loše stanje. Na njemu se trenutno remontuje pučinski remorker PR-41 “Orada” Mornarice Vojske Crne Gore koji će, pos vemu sudeći, ostati zabilježen kao zadnji brod koji je dokovan u JBB jer će Turci uskoro preuzet posljednji od dva bijeljanska plutajuća doka. Veliki dok JBB naime, još prošle godine prodat je za 11 miliona eura litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, i ona bi trebala uskoro da ga iz Bijele otegli na Baltik.
U CRNOJ GORI UNIŠTENA BRODOGRADNJA, “NAŠI” DOKOVI JOŠ RADE
Crna Gora je do prije nepunih deset godina imala ukupno 4 plutajuća doka za remonte drugih plovila – dva u Bijeloj i dva u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Odlukama Vlade oba brodogradilišta su uništena, oko 800 ljudi koji su radili u toj industriji je ostalo bez posla, a pomorska proivreda države ostavljena je bez mogućnosti da u Crnoj Gori dobije adekvatnu tehničku podršku. Dva bijeljanska plutajuća doka svoj život i privređivanje nastaviće u Turskoj i u Litvaniji, dok su dva nekadšnja tivatska doka već odavno u pogonu kod novih gazda u Njemačkoj I Holandiji koji na njima stiču profit. Naime, nakon što mu je Vlada za samo 3,26 miliona eura prodala kompletnu imovinu Arsenala, kanadski milijarder Piter Mank je 2008. i 2009. za ukupno preko 5 miliona eura, prodao dva plutajuća doka iz Tivta.
Veliki dok kapaciteta 12 hiljada tona kupila je čuvena njemačka brodogradjevna korporacija „Lurssen Werft“, a mali dok kapaciteta 3.500 tona preuzeo je kupilo holandsko brodogradilište „Reimerswaal“. Oba tivatska doka i dalje sjajno služ/že nove vlasnike, stim što je „Lurssen“ veliki Arsenalov dok posebno uredio. Naime, nakon dolaska u teglju iz Crne Gore u ljeto 2008., dok je u Rendsburgu detaljno opravljen, a na njemu je dograđen i poseban pokrivač koji omogućava da se dok potpuno zatvori i zaštiti od uticaja nepovoljnih vremenskih uslova. To je ključna osobina za ovaj tehnički plovni objekat jer se bivši tivatski dok u Njemačkoj sada koristi za izgradnju novih mega-jahti po kojima je, kao i po gradnji i remontu sofisticiranih ratnih brodova, “Lurssen” stekao svjetsku slavu. Prva jahta izgrađena u bivšem Arsenalovom doku, super-luksuzna 87-metarska “Phoenix 2”, iz njega je izašla već u februaru 2009.
