Nakon čudesnog spašavanja devetero ljudi iz snijegom prekrivenog hotela Rigopiano, iz Italije stižu vijesti i da su dva hotelska psa pronađena živa.
Strahovalo se da su Lupo i Nuvola, par maremsko-abruških ovčara koji su i okoćeni i odrasli u hotelu zle sudbine, stradali u lavini koja je zatrpala njihov dom.
Ali su nakon dva dana pronađeni kako lutaju ulicama Villa Cupolija, mjestašca desetak kilometara udaljenog od Rigopiana.
Kako su dospijeli tamo niko ne zna.
Prepoznala ih je Martina Rossi, zaposlenica hotela koja nije bila u službi u trenutku nesreće. “Vidjeli sam ih na ulici i odmah mi je srce počelo tući. Dozvala sam ih i prepoznali su me”, rekla je novinarima.
Lupo i Nuvola nerazdvojni su i u prosincu su imali vlastito leglo. Pošto vlasnik hotela i njihov vlasnik Roberto del Rosso još uvijek nije pronađen, psi su smješteni kod istog mještanina koji je nedavno udomio njihove štence. Pseća obitelj tako se ponovo našla na okupu.
Maremsko-abruški ovčari uzgajaju se u tom kraju i poznati su po svom snježno bijelom krznu.
U nizu muzičara koji su na razne načine djelovali i ostavljali važnijeg traga u Kotoru XIX v., Dionizije de Sarno San Đorđo (Dionisie de Sarno San Giorgio) je, svakako, jedna od najozbiljnijih ličnosti.
On je, tokom svog kotorskog rada krajem XIX vijeka kao dirigent i pedagog veoma kvalitetno obnovio stari duvački orkestar iz 1842. god., koji je kritične 1848. god. ušao u dugo trajnu krizu. Odgojio je veći broj muzičara, od kojih su kasnije, oni talentiraniji, svoja znanja prenosili dalje (…)
Gradska muzika Kotor 16. 10 1898.
Pored toga, De Sarno je Kotoru bio dragocjen, jer je preko njega muzički arhiv gradskog duvačkog orkestra naglo obogaćen brojnim novim djelima i dobrim instrumentacijama. Riječ je, naročito, o onim rukopisnim djelima za duvače (…), koji su, najčešće, posebno bili pisani za nivo tada mladog kotorskog orkestra i rado izvađani u novoj kompozitorovoj sredini. Sve je to uticalo da ta djela budu dobro primljena, rado izvađana i omiljena i da tako privlače muzici i najšire slojeve građana. Autorove su preokupacije očigledno išle za tim da, pored popularnih motiva italijanskih opera, slobodno koristi i lokalne napjeve i folklorne motive, najprije iz Boke, pa zatim i iz drugih krajeva Crne Gore i Srbije, dakle ambijenata gdje se nalazio. Dovoljno je da napomenemo neke teme, kao: Fantazija na temu Kola svetoga Tripuna, Rapsodija na slavenske melodije, Peraške pjesme, opere Balkanska carica, Gorde i Dana, Crnogorska himna, Brankovo kolo, Solunsko kolo, brojne prigodne kompozicije posvećene istaknutijim savremenicima i sl.
Iznoseći tu De Sarnovu želju, treba reći da su, ipak, prirodno kod De Sarna ostali dominantni melodika njegovog rodnog tla i uzori krupnih operskih ostvarenja italijanskog XIX vijeka. Ali, pored te dirigentske i pedagoške aktivnosti u Kotoru, de Sarno je imao i širih stvaralačkih i muzičkih ambicija. On se bavio i okušao na kompozicijama većeg formata, kao što su opere sa domaćim sadržajima (»Balkanska Carica«, »Gorde«, »Dana«), na istoriji muzike (»Istoriska potraživanja o pevanju i muzici kod Srba«, »Rječnik — istorija muzike«, rukopis na italijanskom i srpskohrvatskom jeziku, Rječnik muzičara, na italijanskom) i na pedagoškim i popularnim djelima (»Osnovi muzike«, »Melcelov me tronom« i »Metoda za violinu«).
/Miloš Milošević/
Dionizije De Sarno San Đorđo (1856 – 1937)
Dionizije se rodio u Napulju 1856. god u plemićkoj porodici. Muzičke studije završava u Napulju i Firenci. Prvo namještenje dobija u Trstu. Kao dirigent u novosagrađenom hotelu u Njujorku, ne odlazi jer je hotel izgorio.
De Sarno upoznaje uticajnog dr Rada Kvekića iz Kotora koji ga angažuje za dirigenta duvačkog orkestra kotorske opštine.
Tokom svog 7-godišnjeg kotorskog rada kao dirigent i pedagog, pjesnik, kompozitor opera i popularnih dijela, kvalitetno obnavlja stari duvački orkestar.
Obrazujući buduće muzičare kroz »besplatnu muzičku školu“ sam kaže: » rezultat je što sam dobio okolo 112 učenika, među kojima ima ih priličan broj odličnih«. Orkestar je izvodio koncerte često: u bašti kafane »Dojmi« i na brojnim državnim praznicima, blagdanima i izletima.
Bio je veoma omiljen kako zbog rada tako i vedre prirode. Koncerti u njegovu čast priređivani su više puta, pa je recimo na pedesetogodišnjicu njegova muzičkog rada, kotorski duvački orkestar izveo marš »Pedesetogodišnjica«, koji je on sam za tu priliku komponovao.
Perast
I ljubavni život ga neraskidivo veže za Boku.U Perastu je plemićkoj porodici Krilović štimao klavir, na kome je baš Ida, njegova buduća žena svirala. Nakon što je Idin otac dokazao plemićko porijeklo mladoženje, brak je sklopljen 1886. u kojem su imali 6-oro djece. Na50-ogodišnjicu braka de Sarnov učenik, tadašnji dirigent Erminio Bagatela, izveo je u Perastu koncert pred kućom bivšeg dirigenta.
Dok je živio i radio u Beogradu, De Sarno dobija visoka priznanja i odlikovanja.
U Perastu na kraju umire1937. godine, kada kotorski duvački orkestar učestvuje na sahrani svog starog učitelja.
De Sarno koristi popularne motive italijanskih opera XIX v. i melodiku njegovog rodnog zavičaja, uz korištenje lokalnih napjeva i folklornih motiva iz Boke, Crne Gore i Srbije.
Najbitnije je spomenuti tri De Sarnova djela.
»Balkansku caricu«, objavljenu u Trstu. Na osnovu teksta crnogorskog knjaza Nikole Petrovića, De Sarno je komponovao muziku. Sačuvan je njen klavirski izvod u biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju, a prije nekoliko godina izvedena je gotovo cijela u CNP-u.
Napisao je himnu »Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo«
Zbirku peraških pjesama„Uspomene iz Perasta“ de Sarno je prikupljao da napravi poklon peraškoj opštini, zbog čega je bio upisan u »zlatnu knjigu« te opštine koja nije sačuvana. Djelo je kasnije izdano u Beogradu uz nagradu Akademije nauka. Iako je Akademija smatrala da „njihova izrada nema dovoljno umetničke vrednosti«, De Sarnoje prepoznao vrijednost očuvanjanarodnih pjesama.
O duvačkom orkestru, članovima, de Sarnu podaci i dokumentacija čuvaju se u Istorijskom arhivu u Kotoru.
/Tina Braić Ugrinić/
* izvod iz festivalskog časopisa Lirica br 4. – autor Zlata Marijanović, posvećen Dioniziju de Sarnu San Đorđu,koji je izašao povodom XV Međunarodnog festivala klapa Perast 2016.
Tradicionalni 48.Praznik Mimoze u Herceg Novom, nudi raznoliki i bogati program u periodu od 28. januara do 25. februara. Iz Herceg Novog pozivaju na feštu i dobru zabavu.
28. januar -početak festivala – abrumom, karnevalskom povorkom poziva, od Igala do Trga Nikole Đurkovića, i postavljanjem Karnevala. U 21 sat koncert u parku “Boka”.
Petak 3. februar – otvaranje karnevalskom povorkom, gradskom muzikom, mažuretkama, trombonjeri i u večernjim satima na gradskom trgu koncert Tonija Cetinskog, s predgrupom Boka band.
Subota 4. februar – Fešta od mimoze, ribe i vina u 10 sati, na rivu (Kumbor, Đenovići, Baošići). Prvi maskenbal u Institutu “Dr. Simo Milošević” na kojem će nastupiti Jelena Rozga i klapa Stari kapetan.
6.7. i 8. februar Dani Beograda i 13.14.15. februara – Dani Francuske – u programu: ulični performansi, gastro večeri i kulturni program..
februar – Dan picigina, na plaži na staroj Banji u Igalu.
februar – prestavljanje i natjecanje za najljepši cvjetni aranžman u hotelu „Vojvodina“. Od parka Boke do glavnog gradskog trga proći će dječja cvjetna povorka.
februar -Fešta na Škveru, uz ribu i vino, Boka band, Duje i Castelnuovo band, mažoretke, gradska muzika Herceg Novi i mjesna muzika Đenovići. Maskenbal u hotelu Palmon bay.
februar, dječji maskenbal u Institutu “Dr.Simo Milišević”. U večernjim satima, Otvorena ulica u Herceg Novom – nastupit će domaći bendovi.
februar, treći maskembal u Institutu “Dr.Simo Milošević”, gostuje Danijela Martinović.
februar, suđenje karnevalu uz koncert Željka Samardžića na trgu Nikole Đurkovića u 21 sat
Praznik mimoze – baner
Festival će u svom 48. izdanju trajati i četvrtu nedelju, kada će se u Institutu Igalo održati gastro-događaji: Riblja večera, kao i program “Dani mimoze u Nikšiću”. U okviru Praznika biti će organizovan i 22. plivački miting “Montenegro mimoza kup” na bazenu Instituta Igalo, kao i drugi sportski programi.
Nakon vrlo hladne prve polovine januara, ova sedmica donjela nam je nastavak zimskog vremena. Kraj sedmice obilježava anticiklona i stabilno vrijeme.
Subota:
Pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku pojačan, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -13 do 4, najviša dnevna od 1 do 13 stepeni.
Nedjelja:
Pretežno sunčano. Vjetar uglavnom slab i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku umjeren do pojačan, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od -15 do 4, najviša dnevna od 2 do 13 stepeni.
Ponedjeljak će biti pretežno sunčan uz jugo i levant i relativno visoke temperature koje u nekim dijelovima južnog Jadrana mogu dosegnuti ugodnih 16°C.
Od sredine sedmice podnovno nešto hladnije, ali i dalje sunčano.
Desetci spasilaca koji su neumorno pretraživali hotel koji je u srijedu zatrpala lavina u središtu Italije, pronašli su desetero preživjelih i spasili svu djecu 48 sati nakon nesreće.
Četvero djece koja su bila proglašena nestalima, spašeno je, potvrdio je Crveni križ u petak predvečer, pošto je tijekom poslijepodneva spašeno njih troje.
Sedmogodišnji dječak i njegova majka su u srijedu dopodne izvučeni iz gomile snijega i ruševina hotela Rigopiano na planinskoj padini u Abruzzu.
Spasilačke ekipe su pokušavale izvući još petero preživjelih i tragale su za više od petnaest nestalih.
Prva skupina šestero preživjelih pronađena je prije podne u zračnom džepu. Još ih je četvero tijekom poslijepodneva locirano na drugom mjestu, rekao je za AFP Luca Cari, glasnogovornik vatrogasaca.
“Ovo je čudo!”, uzviknula je pred novinarima tetka djeteta proglašenog nestalim, doznavši da je živ.
Vatrogasci su objavili snimku majke i djeteta kako se uz pljesak spasilaca probijaju iz rova prokopanog u snijegu do zatrpanog hotela.
“Potraga se nastavlja. Nadamo se da ima još zračnih džepova”, rekao je spasilac Marco Bini.
Po procjeni, u trenutku nesreće u hotelu je bilo tridesetak gostiju i članova osoblja hotela. Trupla dviju osoba pronađena su u nedjelju, dakle još je 12 živih, od kojih je sedam spašeno.
Lavina koja je zatrpala hotel Rigopiano pokrenula se nakon četiri uzastopna potresa u središtu Italije u srijedu. Odmah je izdano upozorenje na lavine za cijelo područje kojim dominira veličanstveni, 2.912 metara visoki Gran Sasso.
Hotel je 90 kilometra udaljen od epicentra potresa u Monterealeu, seocetu blizu Amatricea, naselja uništenog u razornom potresu u kolovozu prošle godine.
Crnogorsku trgovačku flotu trenutno čini 74 broda i tehnička plovna objekata na moru, Skadarskom i Pivskom jezeru – podaci su iz upravo objavljenog „Registra brodova 2016“ Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore.
Ta publikacija sadrži tehničke i podatke o vlasništvu nad svim plovilima dužim od 12 metara i većim od 15 bruto-tona osim jahti, a koja plove pod crnogorskom zastavom i evidentirana su u Upisnicima brodova Lučkih kapetanija u Kotoru i Baru.
Ribarica Spiridon
Ukupna tonaža trgovačke flote u nacionalnom registru iznosi 110.165 bruto-tona, a pored ostaloga, flotu čine četri veća prekookeanska broda za rasute terete kompanija „Crnogorska plovidba „Kotor i „Barska plovidba“ Bar, 11 remorkera, 13 ribarica, 25 putničkih brodova, 6 trajekata, jedan plutajući dok i 15 tzv.javnih brodova i tehničkih plovnih objekata.
Već drugu godinu za redom smanjuje se ukupna tonaža nacionalne trgovačke flote, pa je trenutno stanje za preko 28.000 bruto-tona manje nego na dan 31.decembra 2015 kada je izdat prethodni „Registar brodova 2015“. Rezultat je to ppije svega činjenice da je lani iz nacionalnog registra ispisano najveće plovilo – veliki plutajući „Dok 12“ Jadranskog brodogradilišta Bijela od 28.413 bruto-tona. Ovaj 235 metara dugačak dok koji je iz mora mogao radi remonta, podići brodove težine do 33 hiljade tona, izgrađen je 1976. godine u Njemačkoj i svojevremeno je bio najveći plutajući dok na istočnoj obali Jadrana. Stečajna uprava brodogradilišta Bijela lani je prodala „Dok 12“ litvanskoj kompaniji „AB vakaru Laivu Gamykla“ za 11 miliona eura, ali Litvanci još nisu za Baltik oteglili dok iz Bijele. Zbog stečaja brodogradilišta i namjere Vlade da ga pretvori u remontni centar za mega jahte, neizvjesna je i sudbina još nekoliko plovila iz nacionalnog registra – prvenstveno „Doka 6“ od 9.000 tona, jedinog preostalog plutajućeg doka u državi, kao i ukupno pet remorkera samog JBB i kompanije „Boka Tug & Pilot Service“ iz Bijele koji su godinama uvodili velike trgovačke brodove na remont u dokove i uz operativnu obalu Jadranskog brodogradilišta.
Inače, tokom prošle godina kao noviteti u nacionalnu flotu, zvanično su stupili 16 metara dugi drveni putnički brodić „Fantastik“ od 24 bruto-tone, sagrađen 1959 u Hrvatskoj, te putnički brodovi „Vesna VII“ i „Vesna VIII“ od po 198 tona. Ova dva metalna broda duga po 35 metara su nekadašnji vojni odnosno policijski patrolni čamci tipa „Mirna“ koje je u izletnička plovila za turistička krstarenja Bokom, rekonstruisao njihov novi vlansik, firma „Montenegro Cruising“ iz Budve.
Otišao iz nacionalne flote veliki dok u Bijeloj u sredini
Gotovo nevjerovatno zvuči podatak da pored 74 zaista postojeća, u nacionalnom crnogorskom Registru brodova zvanično „plove“ i četiri broda- fantoma koja već odavno nisu među živima. Razlog tome treba tražiti u frapantnoj neažurnosti i neodgovornosti naše pomorske administracije – konkretno Lučkih kapetanija u Kototu i Baru koje Upravi pomorske sigurnosti do danas nisu dostavili formalna riješenja o brisanju čak ni ribarice „Špiridon“ koja je, odnoseći tri ljudska života, potonula u nevremenu južno od Bara u noći sa 18. na 19.februar sada već daleke 2007. godine.
Za Lucku kapetaniju Bar brod jos plovi potonula olupina ribarice Spiridon
Po dokumentaciji organa našeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva “živi” su i ribarica “Pasqua” koja je prije tri godine potonula u Zelenici, remorker “Pijavica” brodogradilišta Bijela koji je takođe prije više od tri godine isječen u staro željezo, ali i javni brod “Explorer” koji je prošle godine njegov vlasnik, kontroverzna državna firma RCUD iz Bijele, potpuno uništila u nestručnom pokušaju podizanja broda iz mora na obalu.
Talijanske spasilačke službe objavile su da je pronađeno osmoro preživjelih u ruševinama hotela u središnjoj Italiji koji je gotovo potpuno uništen u srijedu u lavini, prenose agencije.
Spasilačke službe su objavile da šestero preživjelih tek trebaju biti izvučeni iz ruševina na sigurno. Operacija spašavanja odvija se jako sporo zbog straha da bi snijeg mogao zatrpati preživjele. RAI je objavio da su preživjeli locirani u nekadašnjem tavanskom prostoru hotela.
Deseci spasioca nastavljaju operaciju spašavanja oko hotela Rigopiano srušenog lavinom nedaleko od Farindolea u regiji Abruzzu. Po procjenama u hotelu se u trenutku obrušavanja lavine nalazilo između 25 i 30 osoba – gostiju, zaposlenika i možda nekoliko posjetitelja.
Talijanska služba civilne zaštite potvrdila je da se hotel Rigopiano našao na izravnom putu dva metra visoke lavine u srijedu kasno navečer. Spasilačke službe imaju velikih problema u dopremi mehanizacije na područje nesreće jer je snijeg na planinskom lancu Gran Sasso visok na nekim mjestima i do pet metara.
Hotel Rigopiano popularno je zimsko odredište s 4 zvjezdice i 43 sobe. Lavina je uzrokovala urušavanje četverokatnog hotela koj se nalazi na 1.200 metara nadmorske visine i pomaknula ga za 10 metara, pišu talijanski mediji. Snimke iz zraka pokazuju da samo krov i zadnji kat vire iz debelog sloja snijega.
Lavina se pokrenula nakon četiri uzastopna potresa u središnjem dijelu Italije u srijedu. Odmah je izdano upozorenje na lavine za cijelo područje kojom dominira veličanstveni, 2.912 metara visoki Gran Sasso. Područje je prepuno malih hotela i skijališta, naročito popularnih među Rimljanima i stanovnicima urbanih središta na istočnoj talijanskoj obali.
Hotel Rigopiano udaljen je 90 kilometra od epicentra potresa u Monterealeu, seocetu blizu Amatricea, naselja uništenom u razornom potresu u kolovozu prošle godine.
Među preživjelima u hotelu i jedno dijete
Među šestero ljudi koji su preživjeli lavinu u talijanskom hotelu Rigopiano jedno je dijete, objavio je zamjenik talijanskog ministra unutarnjih poslova Fillipo Bubbico.
Jedna od preživjelih je djevojčica, rekao je Bubbico RAI-ju. Jedna žena već je izvučena iz snijega i helikopterom prevezena u bolnicu.
Operacija spašavanja odvija se jako sporo zbog straha da bi snijeg mogao zatrpati preživjele. RAI je objavio da su preživjeli locirani u nekadašnjem tavanskom prostoru hotela.
“Živi su. Razgovaramo s njima”, rekao je glasnogovornik vatrogasaca Luca Cari.
Deseci spasioca u međuvremenu nastavljaju operaciju spašavanja oko hotela Rigopiano srušenog lavinom nedaleko od Farindolea u regiji Abruzzu. Radili su cijelu noć na izimno niskim temperaturama.
Po procjenama u hotelu se u trenutku obrušavanja lavine nalazilo između 25 i 30 osoba.
Talijanska služba civilne zaštite potvrdila je da se hotel Rigopiano našao na izravnom putu dva metra visoke lavine u srijedu.
Hotel Rigopiano popularno je zimsko odredište s 4 zvjezdice i 43 sobe. Lavina je uzrokovala urušavanje četverokatnog hotela koj se nalazi na 1.200 metara nadmorske visine i pomaknula ga za 10 metara. Snimke iz zraka pokazuju da samo krov i zadnji kat vire iz debelog sloja snijega.
Lavina se pokrenula nakon četiri uzastopna potresa u središnjem dijelu Italije u srijedu. Odmah je izdano upozorenje na lavine za cijelo područje kojom dominira veličanstveni, 2.912 metara visoki Gran Sasso.
Područje je prepuno malih hotela i skijališta, naročito popularnih među Rimljanima i stanovnicima urbanih središta na istočnoj talijanskoj obali.
Hotel Rigopiano udaljen je 90 kilometra od epicentra potresa u Monterealeu, seocetu blizu Amatricea, naselja uništenom u razornom potresu u kolovozu prošle godine.
Oko 300 starosjedjelaca iz petnaestak sela i zaselaka na poluostrvu Luštica na mukama su zbog loše električne infrastrukture, zbog koje su za Badnje veče i dva dana Božića, kao i 12. i 13. januara, usljed vremenskih neprilika ostali bez struje. Niske temperature prouzrokovale su i kvarove na hidroforima, s obzirom na to da ovo poluostrvo koje pripada opštini Herceg Novi, nema riješeno pitanje vodosnabdijevanja, te se mještani snabdijevaju pomoću bistijerni. Mještani, oko šezdeset porodica, smatraju da su „zadnja rupa na svirali“, jer se nadležni ne odazivaju na njihove apele za pomoć.
– Ove godine u više navrata je dolazilo do višednevnog nestanka struje na poluostrvu Luštica. Sa svakom kišom, od početka zime dolazilo je do nestanka struje. Naravno, ovo nije posledica više sile i nevremena, već isključivo lošeg održavanja, nerada i javašluka. Iako smo u više navrata prošlog ljeta slali dopise navodeći lokacije s više starih i trulih stubova niskonaponske mreže koje bi trebalo zamijeniti, malo je šta urađeno. Na dopise nismo nikad dobili odgovor, kaže za „Dan” Jovan Moric, predsjednik MZ Luštica. Ističe da, iako su po selima postavljeni novi stubovi, na njih nije prenesena niskonaponska mreža, što dokumentuje fotografijom s terena.
-Više se radi o nedostatku dobre volje nego o nedostatku finansijskih sredstava. Recimo, na izletištu Žanjic, za niskonaponsku mrežu umjesto stubova služe stabla maslina, objašnjava Moric.
Vezano za „praznične“ prekide u napajanju električnom energijom, gdje se radilo okvarovima na dalekovodu, kaže da su ekipe Elektrodistribucije došle tek narednog dana u popodnevnim časovima.
Herceg-Novi-Luštica
-Kako mrak pada u 17 časova, logično je da i nije moguće naći kvar na dalekovodu u tako kratkom vremenu. Da je ekipa došla odmah ujutro, vjerovatno bi bila drugačija situacija. Najgore su prošle porodice sa malom djecom, kaže Moric uz objašnjenje da u Elektrodistribuciji daju prednost popravkama u Herceg Novom, a da im je Luštica sporedna.
-MZ Luštica je ove godine tražila od Opštine Herceg Novi da obezbijede sredstva za izgradnju javne rasvjete i popravku puta Oblatno – Mardari (koji je u katastrofalnom stanju), pa se nadamo da će naš zahtjev biti uvažen. Primjera radi, u poslednje tri godine na području Luštice je naplaćeno 240 hiljada eura samo za komunalno opremanje zemljišta, dodaje Moric.
Dalekovod koji vodi prema Luštici naročito je podložan prirodnim uticajima. Na Luštici ima 40 km vazdušne mreže, a sami krak prema poluostrvu je dug 11 kilometara, kažu u CEDIS-u. Tvrde da rade na poboljšanju elektrodistributivne mreže.
-Trafostanica TS 35/10kV Pržno u Tivtu u cjelosti je rekonstruisana. Čeka se njen tehnički prijem. Ona električnom energijom napaja poluostrvo Luštica, i tivatski i hercegnovski dio. Taj važan projekat Crnogorskog elektrodistributivnog sistema povećaće pouzdanost sistema a time i napajanje Luštice. U okviru ugovorenih radova, zamijenjena su 35. i 10. kilovoltna postrojenja i ugrađena dva transformatora od po 8 MVA. Na tom području je, kao što je poznato, planirana izgradnja turističkih kompleksa visoke kategorije. CEDIS, prema zakonu, svojom mrežom prati razvoj države i svoje planove radi i usklađuje na osnovu dostavljenih lokalnih i državnih projektovanih, urbanističkih planova. To je urađeno i sa dostavljenim projektima razvoja Luštice koje CEDIS adekvatno prati u svim njegovim fazama izgradnjom mreže, navode iz CEDIS-a.
Luštica – Foto Anton Marković Gula
Taoci investitora
-Jedina veća investicija CEDIS-a (Crnogorski elektrodistributivni sistem) u Luštici je izgradnja nove trafostanice u Klincima, za koju treba položiti kabl ispod mora do Herceg Novog, tako da ona zasad ne služi ničemu. Kad će to biti završeno i kada će lokalno stanovništvo vidjeti korist od nje, teško je reći. Kad je riječ o velikim investitorima na Luštici (dio koji pripada Herceg Novom), smatram da smo mi njihovi taoci. Svi čekaju da dođe neki veliki investitor koji će napraviti kompletnu infrastrukturu (put, vodovod, struja) i dok on ne dođe, na Luštici se ne ulaže ništa. Takva situacija traje već godinama, a o lokalnom stanovništvu, njihovim potrebama i malim sitnim preduzetnicima ne vodi se računa. Opis situacije na Luštici najbolje ilustruje slika glavnog pristaništa na Žanjicama. Ono se prije ljeta malo našminka, i to je to, ističe Moric.
Trafostanica u Klincima
U CEDIS-u ističu da su u završnoj fazi i radovi na izgradnji trafostanice TS 35/10KV Klinci u Herceg Novom, sa koje će Luštica imati mogućnost napajanja.
-Prelazi se sa radijalnog napajanja i formira se prsten i na taj način se pouzdanost višestruko povećava. Realizacijom ovog, 2,2 miliona eura vrijednog projekta, znatno će se poboljšati prilike i stvoriti neophodne pretpostavke za priključenje novih potrošača na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica. TS 35/10 Klinci planiramo da pustimo u rad sredinom ove godine, saopšteno nam je iz CEDIS-a.
Na jugoistoku Španije ove sedmice je pao snijeg, zabijelivši i obalna područja oko Valencie, Alicantea i Murcie prvi puta nakon više od trideset godina. Posljednji puta je snijeg zabijelio poznatu španjolsku „Bijelu obalu“ (Costa Blanca) 1983. godine. Snijeg je u srijedu padao i stvorio tanji snježni pokrivač u gradu Murcia u kojemu je prosječna siječanjska maksimalna dnevna temperatura oko 16.7°C, a prosječna minimalna u siječnju je 4.7°C.
Stranica Severe Weather Evrope prenosi podatak da je snijeg zabijelio i grad Torrevieja, pedesetak kilometara južnije od Alicantea. To se dogodilo prvi puta nakon 1926. godine.
Obilniji snijeg pao je u planinskom području Sierra Nevade gdje je u četvrtak oko 1200 vozila ostalo zameteno na cesti.
Snijeg se na jugoistoku Španjolske očekuje i u noći od četvrtka na petak, a petak ujutro bi snjeđžnih pahulja moglo biti i na području Madrida.
Bez ovakvih utakmica uzaludan je svaki trening, poručio je golman Jadran Carina, Miloš Šćepanović, dan nakon pobjede nad FTC-om (12:11) u prvom meču polufinala Eurokupa u vatrpolu.
U evropskim vaterpolo krugovima rezultat iz Igala odjeknuo je kao senzacija. Iz više razloga, a glavni – mađarski tim, makar na papiru, među šest je najboljih u Evropi. Ali, Madaraš, Mitrović, Varga, Ćuk i ostali iz Ferencvaroša prije dvije noći u Igalu se nijesu naigrali.
Još su dobro prošli – gubili sa 5:2 (sredina druge četvrtine), a minus od dva gola, u posljednjih osam minuta, upalio je zvono za uzbunu.
“Odavno na klupskom nivou u Crnoj Gori nije odigrana ovakva utakmica. Raduju pozitivni komentari, a posebno što smo publiku, poslije dosta vremena, razdrmali”, kazao je golman Novljana za Arenu.
E, sad, koliko je optimizam bio realan uoči meča…
“Vjerovao sam, ali samo u slučaju da se neke stvari poklope na startu, što se i desilo. Plašio sam se da utakmicu ne otvore lakim golovima. Generalno su se momci vrhunski pripremali, a i fokus je bio vrhunski. Posvetili smo se maksimalno Mađarima, prepoznali šansu i rezultat je stigao”, zaključio je Šćepanović.
