Balandžić: Stanje buke u Starom gradu bolje u odnosu na raniji period, nedostaju kadrovi, potrebne zakonske izmjene

0
Balandžić: Stanje buke u Starom gradu bolje u odnosu na raniji period, nedostaju kadrovi, potrebne zakonske izmjene
Vesna Balandžić

Kotor – Ogroman priliv brodskih i kopnenih putnika, turista i prolaznika tokom ljeta u mnogome opterećuje komunalnu organizaciju u Opštini Kotor, a to se posebno odražava i na rad Komunalne policije, čiji broj službenika nije dovoljan da pokrije sve potrebe za intervencijama u njihovom domenu rada.  S obzirom da se zbog klimatskih promjena i visokih temperatura tokom dana “noćni život” u Starom gradu Kotoru , a i van njega, sve više intenzivira, posla za komunalne policajce ima napretek. Kada je buka u gradu u pitanju, stanje je, po ocjeni Vesne Balandžić, načelnice Komunalne policije Kotor, mnogo bolje u odnosu na prethodne godine.

Ova njena ocjena bazira se na osamnaestogodišnjem iskustvu rada u svojstvu komunalne policajke/inspektorke. U tom periodu je zapazila sve promjene u strukturi gradske noćne ekonomije, koje su posljednjih godina izražene u vidu preregistracije kafića i barova u restorane, što značajno utiče i na smanjenje buke (muzike). Ugostitelji se sve više opredeljuju za diskretnu akustičnu muziku koja gostima čini prijatnu atmosferu za boravak u njihovom objektu.

Buka se stvara i od preglasnog ljudskog žamora na terasama restorana, oko punktova brze hrane, čak i prilikom odvoženja smeća u ranim jutarnjim satima, pa i od zastarjelih klima-uređaja. Dok u Dubrovniku je turistima zabranjeno da kroz Stradun koriste kofere na točkiće, jer time uznemiravaju mještane, a u velikim gradovima poput Pariza buku mjere centraizovanu najsavremenijom tehnologijom, kod nas se buka ograničava limitatorima i mjeri fonometrima.

-Naravno da prihvatamo uvođenje novih tehnologija u domen rada mjerenja nivoa buke tokom noći, to bi umnogome olakšalo naš rad na terenu.  Uvijek može bolje i više, trudićemo se tako i bude u narednom periodu. Za sada nivo buke mjerimo fonometrima, ali pojedini ugostitelji znaju da iskače muziku sa limitatora, a desi se da mi ne možemo biti u svakom momentu na svakom mjestu i da to iskontrolišemo. Limitatori su naštelovani na 70 decibela, po zakonu je 65 decibela uz odstupanja 2-3, a neki ljudi umiju da blokiraju  muzički uređaj i onda se povećanje nivoa buke ne registruje.  Ne može biti sve idealno, ali smo zadovoljni, mnoge kolege primjećuju da je stanje bolje nego prošle godine.

Isto tako, dešavaju se i neopravdane prijave- išla sam nekoliko puta uveče zbog stalnih prijavi za par restorana, a kad bih prišla objektima, ne čuje se ništa do žamor ljudi, kaže Vesna Balandžić u razgovoru za Boka News.

U samom centru Staroga grada Kotora ima nekoliko kafića oko kojih se stvara “življa atmosfera”, ali je nivo buke i tamo u dozvoljenim granicama, najviše zahvaljujući ugrađenim limitatorima zvuka. Prošle godine su 90 posto ugostitelja u svojim objektima u Starom gradu postavili graničnike nivoa buke, ali se dešavalo da ih pojedinci nezakonski blokiraju.

Turizam – foto Boka News

Bivši kafići prenamjenjeni za restorane

-U odnosu na prethodne godine stanje buke u Starom gradu, gdje je skoncentrisan najveći broj ugostiteljskih objekata, mnogo je bolje zbog postavljanja limitatora, a i promjenom djelatnosti određenih ugostiteljskih objekata, prelaskom iz kafića u restorane. Komunalni policajci svake noći mjere nivo buke u određenim terminima. Mjerenja se vrše fonometrima, koji su baždareni kod nadležnog Instituta za baždarenje u Podgorici. Vrijednost propisanog nivoa buke je 65 decibela uz odstupanja 2-3 decibela, zbog odbijanja zvuka. Mjerenje nivoa buke iz ugostiteljskih objekata na otvorenom vrši se na udaljenosti ne manjoj od dva metra, odnosno, ne većoj od tri metra  od najizloženije fasade. Mi smo te kontrole vršili po službenoj dužnosti, to nam je u planu redovnih aktivnosti, a takođe i po prijavama građana.

Tokom ljeta smo u jednom objektu zatekli da izvor zvuka (muzički uređaji) nijesu bili prikopčani na limitator i tom pravnom licu izrečena je kazna u iznosu od 2000 eura, a odgovornom licu (direktoru)- 200 eura. Od tog datuma navedeni ugostiteljski objekat nije počinio nijedan prekršaj.  Za isti prekršaj ukoliko je registrovan kao preduzetnik, novčana je kazna 300 eura, a ukoliko je u pitanju dioničarsko društvo (d.o.o.), onda je kazna 2000 eura. Preduzetnicima je mnogo manja kazna, tako je propisano zakonom, objašnjava Vesna Balandžić za Boka News.

Ističe da je vrlo teško izmjeriti nivo buke kada su ugostiteljski objekti na maloj udaljenosti jedan od drugog, te se muzika i žamor uzajamno miješaju.

-Imali smo prijave od uprave jednog hotela u Starom gradu, koji se nalazi između četiri kafića, tu smo konstantno u toku noći išli po tri-četiri puta i mjerili nivo buke ugostiteljskih objekata oko njega. Jedan ugostitelj je kažnjen i od juna nemamo više poziva iz tog hotela. Tu je na malom prostoru velika koncentracija ugostiteljskih objekata i kada se mjeri  nivo buke u jednom, čuje se  muzika iz ostala tri, te je vrlo teško procijeniti ko prekoračuje dozvoljene granice buke, kaže načelnica.

Komunalna policija Opštine Kotor tokom 365 dana u godini svakodnevno ima noćnu smjenu, tokom koje obavlja kontrolu propisanog radog vremena i nivoa buke iz ugostiteljskih objekata. Propisano ljetnje radno vrijeme za ugostiteljske objekte – od 1. maja do 1. oktobra je svakog dana do 01 sat,  a zimsko radno vrijeme – od 1. oktobra do 1. maja, propisano je do 23 sata radnim danima, a petkom i subotom do 01 sat. Kada su fešte i muzički događaji u Starom gradu, opštinskom odlukom je propisano da se može produžiti radno vrijeme, a odluku donosi Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, uz saglasnost Predsjednika.

Fonometar

Malo prijava građana, ispisane četiri kazne

-Od 25. marta do juna Komunalna policija je imala četiri ispisane kazne – jedna je bila za nekorišćenje limitatora, druga za nepoštovanje radnog vremena i dvije su bile za nepoštovanje nivoa buke. Prijava građana je bilo malo, uglavnom su se odnosile na tri ugostiteljska objekta, a naglašavam, za dva ugostiteljska objekta  imamo konstantne neosnovane prijave. U jednom ugostiteljskom objektu uvijek je glasniji žamor i govor ljudi nego nivo buke, a u drugom objektu kojeg takođe komšije konstantno prijavljuju, nikad nijesmo zatekli prekoračenje propisanog nivoa buke. Ima postavljen graničnik nivoa buke koji je u funkciji.

 Van Staroga grada tokom turističke sezone imali smo prijavu jedino u Risnu, za ugostiteljski objekat na Staroj Slanici, zbog glasne muzike i zbog radnog vremena. Nakon našeg usmenog upozorenja (što je preventivno djelovanje u skladu sa Zakonom o komunalnoj policiji) taj objekat nije više pravio problema, navodi Balandžić.

Ili smeće ili buka…

Do sada se niko nije žalio na buku koja se stvara prilikom pražnjenja kontejnera i odvoženja smeća, ali ima ljudi kojima i to smeta.

-Prije dva dana dobili smo i pisanu prijavu zbog buke od prevoženja smeća u ranim jutarnjim satima. Prijavu sam proslijedila DOO Komunalno preduzeće, tako da će odgovoriti i na to pitanje. Oni rade po svom programu, rano kreću da prazne kontejnere, već od 04 sata, a s obzirom na saobraćajne gužve, odvoženje smeća je opravdano za to doba dana. Često se dešavalo da kontejneri budu blokirani parkiranim autima sa svih strana, neki naši građani, a i turisti su nesavjesni i onda to smeće ostaje čitav dan, jer radnici Komunalnog ne mogu da priđu kontejneru da ga isprazne. Na Prčanju smo imali par puta slične intervencije, juče na Muo…, kaže načelnica Komunalne policije, koja službeno sarađuje i sa Turističkom organizacijom pri razmatranju primjedbi turista.

– Turisti šalju svoje primjedbe na mejlove TO Kotor, a oni to prosleđuju nama. Tokom ove godine nisu imali nijedan prigovor za glasnu muziku, ističe Balandžić.

Buka iz rashladnih uređaja

-Imali smo nekoliko prijava za ventilacione odvode, jer smo po Zakonu o komunalnim djelatnostima zaduženi za mjerenje komunalne buke koju stvara oprema za hlađenje i grijanje, odnosno ventilacija iz ugostiteljskih objekata. Mještanin se žalio na buku i nakon našeg upozorenja, ugostitelj na Prčanju je promijenio stari ventilacioni uređaj i postavio savremeniji koji ne stvara toliku buku. Problem smo riješili na taj način- dali smo mu određeni rok od 15 dana u kom je on nabavio novu opremu. Ukoliko su klima uređaji na jednom stambenom objekatu postavljeni tako da ometaju normalno korišćenje susjedne stambene jedinice, u tim slučajevima nalažemo pomjeranje vanjske jedinice klima uređaja na neko mjesto na kome neće smetati susjedima. Nekad sve to riješimo bez problema, a nekad se prijavom naruše međukomšijski odnosi, primjećuje Balandžić.

Komunalna policija je stalno pripravna, nema perioda u godini kada je “potpuno mirno, osim marta, kada ima nešto manje dešavanja. Biće posla oko nekoliko najavljenih koncerata, a onda dolaze manifestacije „Od Božića do Božića“, Zimski Karneval i tako redom.

Komunalna policija Kotor

Podrška interventne jedinice policije

-Kad naš tim u 01 sat krene sa Rive i kad uđe u Stari grad, svi ugase muziku, a onda praznimo ugostiteljske objekte da izađu gosti. Ukoliko se desi da je više ljudi ispred, onda napravimo još jedan krug tu gdje je najveća koncentracija. Kad su manifestacije, a ima ih dosta tokom čitavog ljeta, u tim situacijama radimo sa interventom jedinicom i sa Upravom policije. Tada bude dosta ljudi, a komunalna policija to ne bi mogla sama da obavi. Tada radno vrijeme obično traje do 03 sata. Recimo, u tri novogodišnje noći u Kotoru je bilo skoro 100 hiljada ljudi ili kad je Ljetnji karneval, Bokeška noć, to radimo sa policijom. Za ovaj karneval bilo je samo sporadičnih intervencija ispred kafane „Dojmi“, zadovoljni smo što uopšte nije bilo tuča, incidenata iako je bilo puno ljudi, kaže Balandžić.

Dio poslova obavlja i Služba za inspekcijske poslove, čiji inspektori rade po prijavama. U nekim gradovima su Komunalna policija i inspekcija zajedno, ali u Kotoru su odvojene. Tako komunalni policajci obavljaju direktno poslove na ulici, dok inspektori vode upravne postupke.

– Mi možemo na licu mjesta donijeti prekršajni nalog, službenu zabilješku i zapisnik, i da proslijedimo nadležnom organu, a upravni postupak i rješenje donosi Služba za inspekcijske poslove, pojasnila je Balandžić.

Brisati Član 34. Zakona o komunalnoj policiji

-Prošle godine sam, zajedno sa načelnicima službi komunalnih policija u susjednim opštinama, uputila zahtjev prema Zajednici opština da se izbriše član 34. Zakona o komunalnoj policiji, kako bi s tim išli prema Skupštini Crne Gore, jer ne može broj komunalnih policajaca biti isti za primorske opštine i za one na sjeveru. Nemamo još nikakvog odgovora. Mi ovdje imamo ogromnu koncentraciju ljudi koji dođu sa kruzera (do jučerašnjeg dana u Kotor je došlo 400 hiljada ljudi sa kruzera i jahti), a koliko je još tranzitnih gostiju? Ima dana da nam na Benovo dođu po 200 autobusa, putnici nam dolaze najviše iz Budve ili iz Dubrovnika. Nema nikakve logike da Komunalna policija Kotora sa devetoro zaposlenih optimalno obavlja svoj posao sa takvim prilivom ljudi na ovom malom prostoru, a kruzeri nam počinju dolaziti 1. aprila..

Stavom  III. ORGANIZACIJA I RADNI ODNOSI Zakona o komunalnoj policiji u Članu 34 – Broj komunalnih policajaca, propisano je da “Služba komunalne policije ne može imati manje od tri komunalna policajca. Broj komunalnih policajaca u službi komunalne policije utvrđuje se prema broju stanovnika po posljednjem popisu, tako da se na svakih 5000 stanovnika određuje jedan komunalni policajac. Izuzetno, aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službe komunalne polciije može se utvrditi veći broj komunalnih policajaca ako to zahtijevaju određene okolnosti (razuđenost naselja, gustina naseljenosti, stepen razvijenosti infrastrukture) i u drugim opravdanim slučajevima”.

Kotor foto Boka News

Devetoro komunalnih policajaca na 22 000 stanovnika + preko 8 000 putnika i turista dnevno

-Naravno da nam nedostaje kadrova, ali ograničeni smo Zakonom o komunalnoj policiji, koji predviđa jednog komunalnog policajca na 5000 stanovnika. Od Ministarstva javne uprave može da se traži povećanje broja zaposlenih, mi smo to tražili i dobili još tri komunalna policajca, međutim, tokom godine dva službenika su nas napustila pred Novu godinu, jedan početkom turističke sezone, te smo imali upražnjena 3-4 radna mjesta. Primili smo dvojicu mlađih komunalnih policajaca koji dobro funkcionišu uz ove starije i vještije – dešavaju se incidentne situacije, nikome nije milo pisanje kazni za nepropisno parkiranje, jer preko dana smo uglavnom fokusirani na to. Jedna službenica je na porodiljnom odsustvu i trenutno su slobodna dva radna mjesta. U prvoj smjeni je veći obim posla, a mi ukupno imamo devetoro komunalnih policajaca, kojima nije lako da pokriju teritoriju opštine Kotor sa 22 hiljade stanovnika. Dodatna poteškoća je pritisak kruzing turista, evo juče smo sa jednog putničkog broda imali osam hiljada ljudi- kolika je to nelogičnost u smislu pokrivenosti komunalnom policijom, zaključuje načelnica Komunalne policije Kotor.

 /M.D.P./

Promocija knjige “Delfini ne postoje”

0
Promocija knjige “Delfini ne postoje”
Delfini ne postoje

Promocija nove knjige Nedeljka Simanića, zbirka priča “Delfini ne postoje” biće održana u Atrujumu kotorskog Kulturnog centra u četvrtak 19. septembra sa početkom u 19 sati.

Na promociji će, pored autora, govoriti bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo i Natalija Đaletić, urednica izdavačke kuće “Ouroboros”.

Zbirka priča “Delfini ne postoje” je Nedeljkova treća knjiga koju objavljuje *Ouroboros – izdavačka kuća iz Podgorice*.

Iste večeri će biti otvorena i izložba njegovog slikarskog ciklusa pod nazivom “Neobavezno”.

Objavljivanje knjige DELFINI NE POSTOJE podržano je od strane Opštine Kotor kroz sufinansiranje projekata iz oblasti individualnog kulturnog stvaralaštva i od strane Opštine Tivat, kroz konkurs za sufinansiranje projekata za izdavačku djelatnost za 2024. godinu.

Izložba NEOBAVEZNO realizovana je uz pomoć *Opštine Kotor*, sredstvima dodijeljenim po osnovu Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti likovnog stvaralaštva 2023. godine.

U fokusu razvoj održivog turizma

0
U fokusu razvoj održivog turizma
Žabljak – Durmitor – foto Boka News

Razvoj održivog turizma, koji će sačuvati prirodna bogatstva, ali istovremeno omogućiti ekonomski prosperitet lokalne zajednice, u narednom periodu mora biti u fokusu donosilaca odluka na lokalnom i državnom nivou, saopštio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

“Pametna ulaganja u infrastrukturu, plansko upravljanje prostorom, otvaranje novih radnih mjesta kroz intenziviranje investicionog ciklusa, ali i briga o resursima – mora biti prioritet”, naveo je Milatović u čestitki povodom Dana Opštine Žabljak.

Prema njegovim riječima, jedino se na taj način Žabljak može svrstati u red sa razvijenim regionalnim i evropskim turističkim centrima, što ovaj grad sa bogatstvom svojih prirodnih ljepota i nemjerljivim ljudskim potencijalom apsolutno zaslužuje.

“Želim da istaknem da u meni, kao predsjedniku Crne Gore, imate snažnu podršku i iskrenog partnera za sve konstruktivne inicijative i aktivnosti koje su usmjerene na razvoj vaše opštine i razvoj našeg sjevera”, naveo je Milatović.

On je Dan Opštine Žabljak čestitao njenom rukovodstvu, odbornicama i odbornicima i svim stanovnicima tog grada.

“Slavna slobodarska prošlost Žabljaka i Crne Gore, za čiju slobodu su životе položili brojni Durmitorci, opominje nas i sada da, više nego ikada prije, moramo čuvati temeljne vrijednosti antifašizma, kao osnovnih postulata na kojima je izgrađeno naše društvo. Zato se danas sa pijetetom i zahvalnošću sjećamo herojstva, hrabrosti i vizije stanovnika durmitorskog kraja i njihove borbe za slobodu i dostojanstvo naše zemlje”, rekao je Milatović.

Stoga je, kako je kazao, i naša dužnost da u vremenima mira i slobode, uložimo dodatan napor, i da marljivim radom razvijamo Žabljak i Crnu Goru, kako bi stvorili bolju i sigurniju budućnost za sve građane naše zemlje.

“Smješten u srcu crnogorskog sjevera, okružen netaknutim ljepotama nacionalnog parka Durmitor, kao što su kristalno čisto Crno jezero, moćni vrhovi Bobotovog kuka i Savinog kuka, Sedla i Prutaša – sa veličanstvenim pejzažima koji ostavljaju bez daha i predstavljaju glavni potencijal za dalje unapređenje turističke ponude u ovom kraju”, zaključio je Milatović.

Ryanair od decembra povećava broj letova na liniji Podgorica – London

0
Ryanair od decembra povećava broj letova na liniji Podgorica – London
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Irska niskotarifna aviokompanija Ryanair pripremila je povećanje broja letova na relaciji Podgorica-London Stansted.
Prvi mjesec početka zimskog reda letenja, novembar, započeće sa dva leta mjesečno – ponedjeljkom i subotom.
Od novembra do februara će broj nedjeljnih letova varirati u zavisnosti od praznika pa se može očekivati 3 do 5 letova nedjeljno.
Početak februara će donijeti ustaljenu šemu od 4 leta na relaciji Podgorica-London Stansted i to ponedjeljkom, utorkom, petkom i subotom.
Očekviana cijena karte na ovoj relaciji biće od 37 do 89 eura, dok će u periodu od prvog do sedmog januara cijena karte u osnovnom paketu biti i preko 200 eura.

Otkrivena jedna od posljednjih poruka posade podmornice Titan prije implozije

0
Otkrivena jedna od posljednjih poruka posade podmornice Titan prije implozije
Ocean Gate Titan – foto BBC

Jedna od posljednjih poruka petočlane posade podmornice Titan pre nego što je implodirala, ubivši sve unutra, bila je “ovdje je sve u redu”, piše BBC.

Istražitelji američke Obalske straže rekli su da je poruka bila među posljednjim komunikacijama između Titana i njegovog matičnog broda, prije nego što su zauvijek izgubili kontakt.

Na saslušanju je po prvi put prikazana i slika, snimljena vozilom na daljinsko upravljanje, Titanovog repnog konusa koji leži na morskom dnu nakon implozije, piše BBC.

Podmornica je implodirala dok se spuštala prema olupini Titanika manje od dva sata od zarona u junu 2023.

Zvaničnici obalske straže započeli su u ponedjeljak dvonedjeljnu javnu istragu sa ciljem da otkriju činjenice o incidentu i daju preporuke za sprečavanje sličnih tragedija.

Istražitelji su, između ostalog, predstavili tekstualne poruke između Titana i njegovog matičnog broda Polarnog princa.

Titan je zaronio u 9.17 sati po lokalnom vremenu, a pomoćno osoblje na matičnom brodu je pitalo o dubini i težini podmornice, kao i da li još može da vidi brod na svom displeju.

Komunikacija je bila neujednačena, ali oko sat vremena nakon ronjenja, Titan je poručio „ovdje je sve dobro“, piše BBC.

Posljednja poruka poslata je u 10.47 po lokalnom vremenu, na dubini od 3.346 metara, nakon čega je komunikacija izgubljena.

Zvaničnici su napomenuli da trup Titana nikada nije bio podvrgnut testiranju treće strane i da je bio izložen vremenskim i drugim elementima dok je bio u skladištu.

Pored toga, objelodanili su ozbiljne probleme sa kojima se podmornica suočavala u ekspedicijama koje su izvedene prije katastrofe. Tokom 2021. i 2022. godine, tokom 13 zarona na Titanik, podmornica je imala 118 problema sa opremom.

OceanGate, proizvođač koji stoji iza ove letjelice, ranije se suočavao sa pitanjima u vezi sa izborom dizajna, sigurnosnom evidencijom i poštovanjem propisa.

Toni Nisen, bivši direktor inženjeringa kompanije, rekao je da su dokazi koje je video „uznemirujući… profesionalno i lično“.

OceanGate je suspendovao sva istraživanja i komercijalne operacije nakon incidenta.

Kompanija trenutno nema stalno zaposleno osoblje, ali će je u istrazi zastupati advokat, navodi se u saopštenju.

Analiza implozije Titana traje već 15 mjeseci, a u ponedeljak je počela prva javna faza istrage.

Neodgovorena pitanja o nesrećnom zaronu Titana podstakla su dugotrajnu debatu o bezbjednosti i regulisanju privatnog istraživanja morskih dubina.

Očekuje se da će Odbor za istragu Obalske straže marinaca (MBI) saslušati čak 10 bivših zaposlenih u OceanGate-u, uključujući suosnivača Giljerma Sonlajna, i stručnjake za pomorsku bezbjednost i istraživanje.

Dubrovnik je najbolja hrvatska destinacija

0
Dubrovnik je najbolja hrvatska destinacija
Dubrovnik – foto Grad Dubrovnik
Čak 42.484 čitalaca Jutarnjeg lista kroz online anketu izabralo je grad Dubrovnik kao najbolju turističku destinaciju u Hrvatskoj. Dubrovnik slijede Zadar i Mali Lošinj.
Ovim se još jednom potvrđuje ugled Dubrovnika, ujedno prošlogodišnjeg šampiona hrvatskog turizma, ne samo među turističkim stručnjacima već i kod brojnih čitatelja Jutarnjeg Lista. Sve napore koje grad Dubrovnik ulaže u održivi turizam posljednjih godina prepoznaju i brojni turistički stručnjaci.
Podsjetimo, grad Dubrovnik je obilježio 2023. godinu osvajanjem prestižnih turističkih nagrada i priznanja, potvrđujući svoju izvrsnost, atraktivnost i predanost održivom turizmu. Uz pet međunarodnih titula vrhunac 2023. godine svakako je bila titula “Turistička destinacija godine-Šampion hrvatskog turizma” dodijeljena na Danima hrvatskog turizma u Rovinju.

Najmanje 16 poginulih u ogromnim poplavama u srednjoj Evropi

0
Najmanje 16 poginulih u ogromnim poplavama u srednjoj Evropi
Poplave Austrija – Foto: Lukas Kabon/AA

Broj poginulih u poplavama koje su pogodile tokom vikenda popeo se u ponedjeljak na najmanje 16, sa sedam potvrđenih smrtnih slučajeva u Rumunjskoj. Stradanja su zabilježena i u Austriji, Češkoj i Poljskoj.

U Mađarskoj su upozorenja na snazi duž 500 kilometara Dunava. Rijeka raste za oko metar svaka 24 sata, a lokalne vlasti u Budimpešti podijelili su stanovnicima milijun vreća pijeska za zaštitu od poplava.

Otkazani su svi vlakovi između Budimpešte i Beča. Podsjećamo, premijer Viktor Orban rekao je na X da je odgodio sve svoje međunarodne obveze “zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i poplava u Mađarskoj”.

Kako smo već pisali, poljski grad Nysa evakuira 40.000 ljudi, a gradonačelnik je upozorio: “Molim vas, evakuirajte svoje stvari, sebe, svoje voljene. Vrijedi odmah doći na gornji kat zgrade jer val može biti visok nekoliko metara. To znači da će cijeli grad biti poplavljen”

Uz podršku EU: Virtuelni zaron u podvodno nasljeđe Jadrana

Darko Kovačević

Zamislite da zaronite u kristalne vode Jadrana bez napuštanja kopna – to je upravo ono što WRECKS4ALL omogućava, kaže podvodni arheolog i šef

pomorstva Darko Kovačević, lider projekta WRECKS4ALL, koji je kofinansirala EU kroz IPA program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, a čiji je nosilac iz naše države bio Univerzitet Crne Gore (UCG).

-Spajajući drevno i savremeno, WRECKS4ALL je inovativan projekat usmjeren na istraživanje, očuvanje i promociju podvodnog kulturnog nasljeđa kroz korišćenje naprednih tehnologija.

Zahvaljujući kofinansiranju EU, ovaj projekat otvara novi prozor u podvodni svijet istočnog Jadrana.

Korišćenjem najnovijih 3D imersivnih tehnologija, projekat oživljava bogatu podvodnu baštinu na siguran i pristupačan način-kazao je Kovačević i dodao da se kroz projekat daje doprinos razvoju održivog turizma u regionu Zapadnog Balkana.

Istraživanje brodskih olupina i podvodnih arheoloških nalazišta koji otkrivaju uzbudljive i dramatične istorijske događaje, prema riječima Kovačevića, do sada je bilo rezervisano samo za stručnjake, ronioce i entuzijaste, dok ovaj projekat omogućava svim zainteresovanima da zavire u morske dubine i osjete impresije podvodnog svijeta.

Izložba Podvodni kulturni predjeli Crne Gore

Kovačević, koji je zaposlen na UCG, istakao je da je projekat do sada omogućio digitalizaciju značajnih lokaliteta u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, poput lokaliteta Deslo, Kopčići i brojnih podvodnih pećina mostarske regije u Bosni i Hercegovini, zatim lokalitet sjajno očuvanog njemačkog aviona Štuka iz Drugog svjetskog rata, rimski lokalitet Šćedro ili torpedni brod S57 koji su samo dio od lokaliteta iz Hrvatske.

Francuski razarač Dag, torpedni čamac Golešnica 91 i parobord Tihany su crnogorski lokaliteti koji su digitalizovani, dok su avion Spitfire, uvala Bigovica i olupina iz 16 vijeka dostupni u video formatu.

Ovi lokaliteti su dostupni javnosti kroz VR showroomove u Splitu, Mostaru i Kotoru, kao i putem onlajn virtuelne mape na adresiwww.wrecks4all.com.

-Kroz digitalizaciju i 3D modeliranje podvodnih lokaliteta, kreirane su detaljne i interaktivne virtuelne ture koje omogućavaju korisnicima da istražuju fascinantne djelove morskog dna iz udobnosti svojih domova, pomoću WRECK4ALL aplikacije koja je dostupna na GooglePlay i Apple Store platformama-kazao je Kovačević.

Uz podršku EU: Virtuelni zaron u podvodno nasljeđe Jadrana
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore – podvodna arheologija

On je pojasnio da na ovaj način projekat posebno doprinosi i očuvanju regionalnog podvodnog nasljeđa, smanjujući potrebu za fizičkim prisustvom i potencijalnim oštećenjima lokaliteta.

-S obzirom na to, pored upotrebe inovativnih tehnologija za diverzifikaciju turističke ponude zadovoljeni su i drugi ciljevi projekta, odnosno podsticaj mjera zaštite podvodne kulturne baštine, ujednačavanje razvoja ronilačkog turizma, kvalitet usluge i prenos dobrih praksi- dodaje Kovačević.

Kao priča koja naizgled govori o prošlosti, WRECK4ALL zapravo gradi moć ka budućnosti, pokazujući kako moderna tehnologija može da oživi istoriju i stvori nove prilike za razvoj plave ekonomije regiona.

Ključne aktivnosti projekta uključivale su mapiranje aktera u lancu podvodne kulturne baštine i ronilačkog turizma, kao i analize institucionalnih i kadrovskih kapaciteta.

Kroz niz konferencija, radionica i sastanaka, projektni tim je predstavljao primjere dobrih praksi iz regiona, s ciljem približavanja legislativnog okvira EU standardima i podizanja kvaliteta turističkih usluga.

U Crnoj Gori će sa 23 programa širom zemlje biti obilježeni Dani evropske baštine

0
U Crnoj Gori će sa 23 programa širom zemlje biti obilježeni Dani evropske baštine
Kotor – foto Boka News

Ministarstvo kulture i medija, povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana evropske baštine na temu „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže“, sa preko 19 hiljada eura, podržalo je 23 projekta, u okviru kojih će se, tokom ovog mjeseca, održati brojni programi širom Crne Gore.

Manifestacija Dani evropske baštine organizuje se u 50 zemalja Evrope i ima za cilj da informiše javnost o evropskom kulturnom bogatstvu i raznolikosti, te da podstakne zainteresovanost za baštinu, a sve sa ciljem suzbijanja rasizma i ksenofobije i podsticanja veće tolerancije prema drugim kulturama u cijeloj Evropi i šire.

“Ovogodišnja tema “Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže” ističe zajedničke kulturno istorijske vrijednosti- kulturnu baštinu koja trajno povezuje i umrežava pojedince i zajednice. Raznovrsni programi i manifestacije, predavanja, skupovi, radionice, izložbe, paneli, virtualni program, kulturne rute i slični događaji koji će se održavati tokom septembra na teritoriji cijele Crne Gore namijenjeni su djeci i odraslima, a njima će se prezentovatI raznovrsna kulturna baštinu koja nas povezuje na svim nivoima od lokalne, preko regionalne, nacionalne do evropske zajednice”, poručili su iz Ministarstva kulture i medija.

Ovogodišnjom temom se žele istaći zajedničke kulturno-istorijske vrijednosti, koje trajno povezuju i umrežavaju pojedince, zajednice i narode.

“Cilj je upoznati širu javnost sa kulturnim rutama, regionalnim i lokalnim mrežama, putevima saradnje kao i raznolikom kulturnom baštinom. Kroz različite programe, kulturne rute podstiču obrazovanje, kulturnu razmjenu i doprinose bogatijoj tuirističkoj i kulturnoj ponudi. U cilju pružanja doprinosa promociji i prepoznavanju trajnih vrijednosti kulturnog nasljeđa, Crna Gora se i ove godine priključuje obilježavanju Dana evropske baštine“, naveli su iz Ministarstva kulture i medija.

Dani Evropske baštine obilježiće se u Kotoru, Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, na Cetinju, Budvi, Bijelom Polju, Rožajama, Gusinju, Petnjici, Šavniku.

Hrvatski pomorski kapetan osuđen u Turskoj na 30 godina zatvora

0
Hrvatski pomorski kapetan osuđen u Turskoj na 30 godina zatvora
Pomorci 

Hrvatski pomorac, kapetan Marko Bekavac danas je u Turskoj prvostepeno osuđen na 30 godina zatvora jer je prošle godine u teretu njegovog broda u turskoj luci pronađen kokain.

Na istu kaznu zatvora prvostepeno je osuđen i prvi oficir broda, dok je ostalih osmoro pomoraca oslobođeno optužbe, prenijeli su hrvatski mediji.

Bekavac se od oktobra prošle godine nalazi u istražnom zatvoru u Ankari, jer je u teretu broda kojim je komandovao, “Phoenician M”, u turskoj luci Eregli pronađeno 137 kilograma kokaina. Uz Bekavca su tada uhapšena šestorica pomoraca sa Filipina i po jedan iz Finske, Poljske i Rusije, dok je brodu dozvoljeno da isplovi sa preostalom posadom.

Brod, koji je plovio pod panamskom zastavom, prevozio je ugljen iz Kolumbije.

“Svi smo u šoku, očigledno se ide na komandnu odgovornost jer se ide na zapovjednika i prvog oficira, rekao je generalni sekretar Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan, prenijela je agencija Hina.

On je kazao da nije vrijeme za malodušnost, jer treba nastaviti pravnu bitku do oslobađajuće presude. Prema njegovim riječima, i ranije su u sličnim slučajevima prvostepene presude bile drastične.

Na suđenju u Turskoj su bili članovi Bekavčeve porodice, hrvatski ambasador Hrvoje Cvitanović, otpravnik poslova u ambasadi u Ankari Mario Zadro i kolege iz Međunarodne federacije transportnih radnika.

Suđenje je počelo u junu, a svi pomorci su se izjasnili da nisu krivi.

Melvan je tada rekao da je Bekavac, kao zapovjednik broda, prije ulaska u kolumbijsku luku i prije ukrcavanja tereta tražio dodatne kamere i osiguranje, ali da se kompanija o tome nije izjasnila i nije to omogućila. On je naglasio da nije utvrđena direktna veza između posade i narkotika.

Upravo je Bekavac prije dolaska u tursku luku izvjestio policiju u Turskoj da je moguće da se na brodu pronađe droga, jer nije imao sve uslove za sigurno ukrcavanje tereta.

Za hrvatskog pomorca založio se i premijer Andrej Plenković koji se u junu sastao sa turskim ministrom spoljnih poslova.