Četiri nove teretane na otvorenom, Bijeloj, Đenovićima, Zelenici, Toploj

0
Nove teretane na otvorenom

Za radost života u pokretu nakon Igala grad je bogatiji za četiri nove teretane na otvorenom. Na inicijativu Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Turistička organizacija je donirala sredstva za nabavku i montažu četiri kompletne aktivne zone za trening.

Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Nikše Grgurevića naša želja je bila da nakon pozitivne reakcije građana Igala na postavljanje teretane na otvorenom tu priču nastavimo uz pomoć donatora i duž cijele rivijere.

Na ovaj način stimulišemo ljude na vježbanje u prirodi i forsiramo aktivne i zdrave stilove života. Turistička organizacija je pružila podršku ovom projektu na način što je donirala sredstva za nabavku i montažu četiri teretane na čemu smo im zahvalni, obzirom da su i u prethodnom periodu podržavali sve predloge koji doprinose popravljanju opšte turističke ponude grada.

Nove teretane na otvorenom

Odlučili smo se za postavljanje teretane na Toploj na zemlji koju je za tu namjenu ustupila OŠ Dašo Pavičić na čemu smo im zahvalni.Teretana je postavljena na mjestu gdje je po projektu predviđena u okviru budućeg sportskog terena za košarku čija izgradnja je planirana u budućnosti na osnovu projekta koji je izradio stručni tim Agencije. Nakon izgradnje dječijeg igrališta u Zelenici u saradnji sa MZ, Opštinom i brojnim donatorima u nastavku je postavljena teretana na zemlji koju je ustupilo preduzeće Mješovito za tu namjenu pokazujući na taj način visok stepen društveno odgovornog ponašanja.U Đenovićima je na zahtjev MZ postavljena teretana na mjestu ispred doma kulture koji je opredjeljen za tu namjenu.Na prostoru ispred Doma kuture u Bijeloj je postavljena četvrta teretana čime je postignuta  raspoređenost aktivnih zona po cijeloj rivijeri.

U budućnosti ćemo pokušati da pronađemo donacije za još ovakvih projekata, i cilj je da pokrijemo zaleđe,Lušticu kao i MZ Kamenari sa istim ili sličnim projektima.

Prema riječima Ane Stanišić VD direktorice TO Herceg Novi, saradnja TO i Agencije za razvoj grada je jedan od pozitivnih primjera zajedničkog djelovanja hercegnovskih ustanova, sa ciljem što kvalitetnije i uspješnije realizacije projekata koji oplemenjuju i život sugrađana, i izgled i imidž grada.

Nove teretane na otvorenom

U mnogim industrijama se sve više potencira i stavlja u fokus zdrav i aktivan život, pa tako i u turizmu.  Pored mora i boravka na plaži, turisti sve više žele aktivan odmor, na čemu je između ostalog i stavljen fokus kada promovišemo ponudu grada.

Povoljni klimatski uslovi i veliki broj sunčanih dana po kojima je Herceg Novi poznat idealni su za boravak u prirodi i aktivan odmor, te nas raduje što su teretane na otvorenom naišle na dobar odziv naših sugrađana. Znajući da smo grad u kojem je  ljubav prema sportu oduvjek prisutna, ništa manje nismo ni očekivali, tako da ćemo uvijek rado dati potpunu podršku ovakvoj vrsti projekata.

 

Tivat -policajci damama dijeli cvijeće

0
Tivat -policajci damama dijeli cvijeće

Pripadnici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat danas su na simboličan način obillježili međunarodni dan žena 8.mart, poklanjajuć cvijećei sugrađankama-učesnicima u saobraćaju.

Dame za volanom uz cvijet i čestitku, dobile su i preporuku i savjete policajaca za sigurnu i bezbjednu vožnju.

Francuski turisti krstarili Bokom

0
Francuski turisti se u Tivtu ukrcavaju na Vodenu Kočiju

Za najveći izletnički brod u Crnoj Gori, „Le coche d eau“ tivatskog preduzeća „Paris Kotor“, turistička sezona je već počela.

Naime, popularna „Vodena kočija“ danas je imala prvo ovesezonsko krstarenje Bokom Kotorskom a putnici su joj bili Francuzi – njih preko 250 koji u Crnoj Gori borave posredstvom turističke agencije „Talas M“ iz Budve.

Francuski turisti ukrcali su se na brod na gradskoj rivi Pine u Tivtu, odakle je „Vodena kočija“, isplovila na vožnju do Perasta i Kotora, pa su Francuzi, uprkos jučerašnjoj jakoj buri, uživali u pogledu sa mora na ljepote Boke Kotorske.

Inače, ovaj turistički brod tokom ljetnje sezone koristi veliki broj turističkih agencija koje za svoje goste iz inostranstva priređuju jednodnevne izlete po zalivu Boke, pa je „Vodena kočija“ lani  imala preko 25 hiljada putnika, a sličan obim prometa očekuje se i ove sezone.

Zatvorena Dalmatina, katamarani ostali u lukama

0
Vrijeme
Vrijeme

Zbog jake bure koja od sinoć puše na dubrovačkom području na snazi je zabrana prometa na mostu dr. Franja Tuđmana za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle tj. za I. skupinu vozila, javljaju iz HAK – a.

Zbog olujnog vjetra sa sav promet zatvorene su autoput Split – Zagreb, A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje, izvijestio je u srijedu Hrvatski autoklub (HAK).

Za splitsko okružje u prekidu katamaranske linije Ubli- Vela Luka- Hvar- Split, Korčula- Hvar- Split, Jelsa- Bol- Split, Vis – Milna – Split te trajektne linije Rogač- Split i Sumartin- Makarska. Za zadarsko okružje u prekidu je brodska linija Zadar-Preko.

Japanski vlasnik ribogojilišta kod Zadra: Jadranska tuna je najbolja, ali najveći kapital su ljudi…

0
KALI TUNA
KALI TUNA

Jiro Kambe (43) očito ne može bez otoka: svoje japansko otočje zamijenio je s hrvatskim, točnije otokom Ugljanom i mjestima Kali i Preko. U prvom je, od prije dvije godine, vlasnik i direktor “Kali tune”, najstarije i najveće firme za uzgoj, točnije – dohranu tuna u Hrvatskoj te branda jadranske tune ToroCro Moguro pod kojim se prodaje u Japanu. U susjednom Preku unajmio je kuću u kojoj, kad je u Hrvatskoj, stanuje.

Naravno da je razlog zbog kojeg je Kambe stigao tuna – ta je riba od prije više od 20 godina povezala Hrvatsku, Jadran i mjesto Kali i njegove nadaleko poznate ribare s Japancima. Tada je, naime, jedna družba Kaljana, povratnika iz Australije, potopila veliki kavez od mreže u more te ulovljene male plavorepe tune hranila srdelom i drugom jadranskom ribom da bi ih, kad bi dosegnule težinu od 70 do 80 kila, izvozila u Japan. A tamo se meso jadranske tune izuzetno cijeni.

A kad je uzgojena u kavezu još i više jer je masnija, a kilogram njezinog najmasnijeg dijela – pancete, potrbušine (na japanskom O-toro), u japanskim restoranima i sushi barovima postiže izrazito visoku cijenu. Da su sushi i sashimi omiljeni specijalitet Japanaca, koji se kao njihov jedinstveni gastronomski brand raširio po cijelom svijetu, više ne treba nikom objašnjavati. A morski organizimi čine 70-80 posto prehrane za oko 120 milijuna Japanaca.

‘Otkrio’ im sirovi losos

Nekako u doba kad su Kaljani ovdje krenuli u posao s tunom, karijeru je počeo i mladi Jiro Kambe. Njegov otac, sin japanskog vojnika iz Drugog svjetskog rata, koji se od 12. godine zbog siromaštva nije mogao školovati već je o toj dobi prodavao ribu na lokalnoj tržnici, već je u Jirinoj mladosti bio etablirani i poznati veletrgovac ribom, ali Jiro je krenuo sam.

Najprije na očekivanom mjestu – najvećoj ribarnici na svijetu, Tsukiji u Tokiju. Ali u tom ogromnom trgovačkom mlinu u kojem se dnevno proda i do 4000 tona ribe Jiro nije dugo izdržao, svega dvije-tri godine. Odlučio je pronaći svoj put, okrenuti se uvozu, a ne posredovanju na lokalnoj razini.

– U to doba, prije svega 20 godina, Japanci nisu koristili losos za sushi i sashimi – objašnjava Jiro. – Vjerovali su da mu je potrebna termička obrada, da nije jestiv u prijesnom stanju, a ja sam u Norveškoj pronašao velike količine filetiranog lososa po dobroj cijeni. Osnovao sam tada svoju sadašnju tvrtku “J-trading” i putovao po Japanu od restorana do restorana, od chefa do chefa, kako bih im objasnio da je losos izvrstan u sushiju. Zajedno smo promovirali sushi s lososom. Najprije sam bio jedini zaposlenik svoje firme, da bih za nekoliko godina zapošljavao 60 radnika. Godišnje sam uvozio 2000 tona fileta lososa, više od čitavog dotadašnjeg uvoza lososa u Japan.

Jiro je od 2000. do 2003. povećao profit svoje firme pet puta, godišnje je iznosio više od četiri milijuna jena, a losos je počeo uvoziti čak iz Čilea, toliko ga je japansko tržište odjednom postalo željno.

I tada, na vrhuncu svog poslovnog uspjeha, mladi Jiro kreće u nešto novo: na australskom se tržištu pojavio višak tune, tamo joj je pala cijena pa je tu vidio svoju novu priliku. I baš tada dolazi u prvi kontakt s Hrvatima. Australsku tunu kupuje od firme “Tony’s Tuna”, kojoj je vlasnik Anthony Toni Šantić, imućni australski Hrvat s Lastova koji se obogatio loveći tune (ali i na svojim trkaćim konjima) i koji je bio jedan od osnivača upravo “Kali tune”, uz gospodina Dragana Vidova.

Jiro Kambe

Zamalo bankrotirao

Jiro je tražio kupce za australsku tunu po Japanu, opet je kupovao jeftino i bez drugih posrednika prodavao skupo, ali se svejedno 2007. našao pred bankrotom.

– Zaboravio sam raditi – kaže danas u šali.

Jira su od bankrota spasili otac i dobar prijatelj Seigo Nakamura, vlasnik sushi restorana Aburi u Kanadi i suvlasnik jedne korporacije u Japanu, koji je nedavno na Jirov poziv došao u Zadar i pripremao svoj amerikanizirani sushi.

Jiro je ponovno bio u sedlu, a novu je priliku vidio prije dvije godine kada je “Kali tuna”, koja godišnje u Japan izveze 800 tona tune i ima 110 zaposlenih radnika, nekoliko uzgajališta, flotu od sedam ribarskih brodova, te hladnjače i upravnu zgradu u uvali Lamjana pokraj Kali, ponovno bila na prodaju nakon što je već dva-tri puta promijenila vlasnike.

– Mada je cijena tune već tri godine u stalnom padu, jer su povećane ulovne kvote, a već su se stvorila zalihe i to najviše blufin tune, dok pacifičkih vrsta – lošijih, ali i jeftinijih – manjka jer te vrste nisu pogodne za uzgoj, ipak sam odlučio ući u ovaj posao – kaže Jiro i nastavlja:

– Tri su razloga zašto sam došao u Hrvatsku. Najviše zbog zaposlenika “Kali tune”, koji su najveći kapital ove firme. Ljudi su vrijedni, znaju svoj posao, a ja nikad nikome nisam i ne trebam reći što treba raditi. Oni to znaju bolje od mene. Znate, kad je posao u pitanju, Japanci i Hrvati su slični, a to prvenstveno vidim po međuljudskim odnosima i odnosu šefova i zaposlenika. Za mene je dolazak u Hrvatsku bio kao dolazak u nedavnu prošlost u Japanu, gdje su ljudi danas uvijek ubrzani i u trci. Ovdje je sve opuštenije i mirnije.

Jiro je drugi motiv za dolazak ovdje pronašao u Jadranskom moru koje je čisto i u kojem se, kako kaže, uzgaja najbolja tuna na svijetu jer se hrani isto tako kvalitetnom plavom ribom iz čistog i bogatog mora. Treći je razlog zemljopisni položaj Hrvatske: po njemu je naša zemlja na odličnom mjestu za trgovinu u Americi, Aziji i, naravno, zapadnoj Europi.

Ostaj nam ovdje!

Jiro Kambe sad još uvijek živi na relaciji Japan – Hrvatska, iako mu je namjera, čim pronađe odgovarajuću osobu da mu vodi “J-trading” u Japanu, zauvijek ostati u Hrvatskoj. Poslovni planovi su ga u zadnje vrijeme odveli u SAD, točnije u Kaliforniju u kojoj je sushi kultura već ukorijenjena, doduše na američki način. Tvrdi da u Kaliforniji ima dovoljno prostora za njegov ToroCro Maguro, a već neko vrijeme u jednim kalifornijskim tiražnim dnevnim novinama zakupljuje pozamašni oglasni prostor u kojem, uz ostalo, pruža priliku mladim chefovima sushi barova da se besplatno reklamiraju uz uvjet da promoviraju njegov brand, odnosno hrvatski bluefin.

Nije stoga čudo da je na nedavni Tuna, Sushi&Wine Festival na Jirov poziv i o njegovom trošku stigao i Taro Arai, velika faca u svijetu kalifornijskog sushija, koji u Sacramentu i nekoliko drugih gradova ima lanac od devet sushi restorana. Lanac od devet barova i nije osobito impozantan u svjetskom ugostiteljstvu, ali Tarovi restorani imaju više od 300 sjedećih mjesta, a u njih se ne može ući bez rezervacije. Mjesečno proda 54 tone ribe i drugih morskih delicija.

Arai u svojim restoranima promovira hrvatsku tunu iako, kad je bio u Zadru, gotovo da nitko od domaćina nije znao o kakvoj se sushi zvijezdi radi. Kad je odlazio, ostavio je svoj kuharski mantil u apartmanu u Jirovoj kući jer, rekao je, doći će ovdje opet.

Istina, japanski tradicionalisti s podozrenjem gledaju na amerikanizirani, drugačiji sushi, ali Taro i Jiro se na to ne obaziru – jadranski bluefin je dobar i u izvornoj i u američkoj verziji danas izuzetno popularnih smotuljaka od prijesne ribe, riže, nori alge i raznih dodataka i začina.

Na sushi kod Brada Pitta

Kambeovi planovi sa sushijem idu sve dalje. Tko zna ima li informaciju više, ali tvrdi da je moguće da on ili netko poznat u svijetu sushija, možda i svjetski poznati chef Nobu, vlasnik najvećeg lanca restorana japanske kuhinje i sushi barova, otvori sushi bar u budućem hotelu Brada Pitta u Šibeniku. Koliko je to izvjesno tek ćemo vidjeti, ali Jiro Kambe u svojoj gotovo dječačkoj poslovnoj razigranosti očito misli itekako ozbiljno.

U ‘gradu tune’ – nema tune

Mada je Zadar zbog brojnih uzgajališta dobio epitet ‘grada tune’, u njemu ne da nema sushi restorana, nego je gotovo nemoguće na ribarnici ili u restoranima pronaći izvornu jadransku bluefin tunu, kako divlju, tako ni uzgojenu. Ono što se pojavi od tunjevine ili je iz uvoza, iz sportskog ribolova ili krivolova.

Turistička ponuda Crne Gore na turističkoj berzi u Berlinu

0
Boka kotorska – foto Boka News M.M

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom predstaviće crnogorsku turističku ponudu na najvećoj turističkoj berzi u Evropi „ITB 2017“ koja se održava u Berlinu, u periodu od 8. do 12. marta ove godine.

Delegaciju Crne Gore predvode direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić i savjetnica ministra održivog razvoja i turizma Nada Pavićević, koje će se tokom sajma sastati sa predstavnicima turističkog i privrednog sektora Njemačke, turoperatorima i medijima.

Na crnogorskom štandu svoju ponudu predstaviće lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Herceg Novog, Kotora, Podgorice, Tivta i Ulcinja, hotelske kompanije „Beppler & Jacobson Montenegro“, HG „Budvanska Rivijera“ i HG „Montenegro Stars“, hoteli „The Queen of Montenegro“, „CentreVille Hotel & Experiences“, „Regent Porto Montenegro“, kao i „Lipska pećina“, JP „Nacionalni parkovi Crne Gore“ i nacionalni avioprevoznik „Montenegro Airlines“.

Prema informacijama organizatora, ove godine “ITB Berlin” će okupiti preko 180 000 posjetilaca, od čega je 120 000 profesionalaca iz oblasti turizma, kao i preko 10 000 izlagača iz 187 zemalja, što pokazuje da je riječ o ključnoj berzi za upoznavanje sa novim trendovima i razvojem tržišta, koja predstavlja odličnu priliku za susret poslovnih partnera i ugovaranje poslova.

Predstavljanje na tržištu Njemačke je od posebnog značaja za našu destinaciju obzirom da se radi o jednom od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje.

Motel „Borići“ danas – put od vrha do dna

0

Kako su učesnici pješačke ture „Tajne ljutog krša“, održane prošle subote, insistirali da posjete i nekadašnji motel „Borići“, koji im je ostao u lijepom sjećanju iz nekih davno prošlih vremena, svratismo na kraju i do ove crne tačke hercegnovskog zaleđa.

Koliko god mi predstavljali ljepote i vrijednosti Orjena, toliko samo jedan ovakav „spomenik“ sve to u dva minuta obilaska devalvira. Vrijedi li da se pravdamo da se ovdje radi o privatnoj imovini i tuđoj greški? Teško!

Posjetioce željne ljepote prirode i doživljaja iskonske divljine, zanimaće zašto nam od cijelog Orjena najdivljije izgleda nekadašnji najreprezentativniji objekat, smješten na samoj ulaznoj kapiji ove planine? Ovdje nemamo desetine građevina, pa da jedna od njih bude u ruševinama (mada je i to svakako problem), već imamo samo tu jednu jedinu, što ne djeluje ni malo stimulativno za nastavak puta dublje u sam Orjen.

Motel Borići danas

Nećemo sada analizirati čija je greška što su „Borići“ od nekada prestižnog turističkog objekta stigli do ranga poželjne destinacije samo za snimanje filmova tipa „Strava u ulici Brijestova“, ali osjećamo potrebu ukazati javnosti na problem.

Nije to više problem samo Vektra Boke, ovo je danas problem svih nas, od vrha, pa do dna. Nadamo se da smo sad na dnu, da se niže ne možemo spustiti i da će na kraju ipak uslijediti uzdizanje iz pepela. Bilo bi i vrijeme, jer „Borići“ su prestali sa normalnim radom još raspadom SFRJ, prije više od četvrt vijeka, a definitivno zatvoreni na samom početku dvijehiljaditih.

Proslava 70 godina Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan”

0
70 godina škole

Svečanost povodom 70 godina postojanja i rada Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” biće održana u petak 10. marta s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.

Na svečanoj proslavi direktorica škole Laura Jovanović će u ime ove obrazovne ustanove uručiti zahvalnice svim institucijama sa kojima muzička škola uspješno sarađuje već dugi niz godina.

Na repertoaru koncerta biće odlomci muzičke bajke Besana šumska noć kompozitorke Vide Matjan, čije ime škola nosi.

Biće prikazan kratkometražni film o radu i istorijatu škole – poručuju iz uprave škole.

Matica Boke – odlučni u odbrani od politikantskih pokušaja devalvacije ugleda…

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Želeći građanskoj listi „Bokeljski demokratski forum“ svaku sreću na predstojećim izborima u Herceg Novom, poručujemo da je naše saopštenje od 5.marta imalo za cilj odbranu Matice Boke od jednokratnih političkih zloupotreba a ne napad na bilo koga, poručio je Željko Komnenović predsjednik UO Matice Boke.

„Obzirom da zamjenom teza žele da opravdaju svoje postupke, onda u ovoj prilici moramo istaći da se u svakom segmentu slažemo sa njihovim programskim ciljevima. To nije teško jer ciljevi koje su naveli pripadaju platformi Matice Boke, koja se blizu dvije decenije bori za njih.

Ono što se ovoj grupi očigledno ne sviđa je što je Upravni odbor Matice Boke odlučan u namjeri da odbrani interese i ciljeve Udruženja od manipulacija i zloupotreba. Od politikantskih pokušaja devalvacije ugleda, Matica Boke uspješno se odbranila u prošlosti, a to će sigurno uspješno raditi i u budućnosti. Istine radi, javnost želimo da upoznamo da se grupa od 11 mladića prije desetak dana učlanila u hercegnovsku podružnicu Matice Boke. Ista grupa je paralelno započela organizovanje političke platforme rada, vrbujući članove Upravnog odbora Matice Boke i pokazujući grb Matice Boke okružen sa dva medvjeda za svoj stranački logo.

Sve su to radili ne upoznajući sa svojom namjerom organe upravljanja organizacije čiji su postali svježi članovi, usput se predstavljajući kao Bokeški forum za Herceg Novi od koga su očigledno preuzeli tezu o „ukidanju Morskog dobra“.

Obzirom da je riječ o mlađim osobama, na njihovim epitetima koje vezuju za Maticu Boke ne želimo da im zamjerimo jer je vrijeme majstorsko rešeto. Ipak „prazne priče“ i Matica Boke ne mogu da stoje u istom tekstu, jer je naša NVO učinila mnogo više za Boku nego što su uradile i što će uraditi mnoge političke stranke. Pa i one čiji su predstavnici „Bokeškog demokratskog foruma“ do juče bili članovi.

Poštovana gospodo iz „Bokeljskog demokratskog foruma“, politički identitet ne može se praviti „kopi pejst“ sistemom, jer čak i u Crnoj Gori plagijati ne mogu da zastare. Vaše apsolutno pravo je da se politički organizujete i borite za svoje ciljeve ali ne preko leđa Matice Boke čiji su rezultati rada prepoznati i vidljivi. Pozitivni identitet se gradi povjerenjem, građanskom hrabrošću, višegodišnjim radom i rezultatima. Vaši savjetodavci su očigledno propustili da vam ukažu na te „sitnice“, ali svaka se škola plaća“ – kaže se u saopštenju Upravni odbor Matice Boke koje potpisuje predsjednik Željko Komnenović.

Kadeti Jadrana Carine u Hanoveru

0
Mladi vaterpolisti u Hanoveru

Kadetska ekipa Jadrana Carine, igrači rođeni 2003. i 2004. godine, boravili su na sedmodnevnim pripremama u Hanoveru.

Domaćin mladim vaterpolistima i Herceg Novog bio je vaterpolo klub White Sharks iz Hanovera koji je već u dva navrata boravio u Herceg Novom na pripremama i to u oktobru 2015. i 2016. godine.

Mladi vaterpolisti u Hanoveru

Impresionirani radom i sistemom treninga koji se sprovodi u Jadranu Carine koji su imali priliku da vide tokom boravka u Herceg Novom, ali i osjete tokom zajedničkih treninga i trening utakmica, glavnog trenera ekipe iz Hanover, navelo je na u saradnji da sa svojim upravnim odborom pozove novljane u Hanover, te kao domaćin snose troškove boravke naših momaka u Njemačkoj, a do Hanovera se putovala autobusom. Kako je pomenuta generacija Jadrana Carine izuzetno jaka što je i potvrđeno u više navrata osvajanjem domaćih takmičenja, takmičenja Olimpijske Nade, te međunarodnih turnira na kojim su učestvovali prvaci Hrvatske, Mađarske,  Španije, jadranaši su u Hanoveru trenirali sa mladim vaterpolistima White Sharksa 2002, te dijelom 2001 godište.

Mladi vaterpolisti Jadrana Carine imali su priliku da budu smješteni u internatu Sportske Akademije u Hanoveru u okviru koje se nalaze dva bazena, teretane, zatvorene sale za treninge, otvoreni tereni, biciklističke zatvorene i otvorene sale, jednom riječju sportski kompleks kakvog imaju malo koji gradovi. Tokom sedmodnevnog boravka treninga i zvaničnih prijateljskih utakmica, mladi novljani su imali priliku da obiđu grad, posjete institut za sportsku izvrsnost, te da budu na utakmici vaterpolo Lige Šampiona između domaćeg Hanovera i mađarskog Egera. Utakmica je imala i posebnu čar iako je domaćin poražen, jer u radovima Hanovera igraju jadranaši: Predrag  Jokić, Luka Sekulić i Aleksandar Radović, kao i crnogorski reprezentativac Darko Brguljan.

Mladi vaterpolisti u Hanoveru

Na pripremama u Hanoveru boravili su igrači: Radović Vasilije, Bošković Marko, Stevović David, Vujičić Damjan, Tomašević Krsto, Vukičević Lazar, Moračanin Nemanja, Babić Ilija, Vujović Jovan, Roćenović Nikola, Radović Ilija, Kujović Amar, Sladović Matija, Đorđević Sava, Simović Miloš, Murišić Slađan, te trener Srđan Lazarević.

Mladi vaterpolisti u Hanoveru

„Ovo je jedno neprocjenjivo iskustvo za mlade ljude da posjete jedan tako uređen sportski sistem i kompleks. Veliku zahvalnost dugujemo ljudima iz kluba White Sharks koji su bili divni domaćini, te dali sve od sebe da se više nego prijatno osjećamo kod njih. Oni jako cijene naš rad i kvalitet, te uvijek ističu da im je zadovoljstvo i privilegija trenirati sa nama i učiti od nas. Djeca su imala priliku vidjeti kako se dosta stvari radi i organizuje u Njemačkoj, te treninzi i druženje u proteklih 7 dana će im sigurno ostati u prelijepom sjećanju. „trener Srđan Lazarević.

Uzvratna posjeta vaterpolista iz Hanovera u Herceg Novi se očekuje krajem ljeta.