Feribot “Seo Kyung Island“ najizgledniji je kandidat za ulazak u flotu kompanije Barska plovidba i obnovu trajektne linije Bar-Bari, saznaju “Vijesti” u dobro upućenim krugovima bliskim menadžmentu te firme.
Tročlana delegacija Barske plovidbe je otputovala u Koreju, gdje će pregledati taj 23 godine stari brod koji je trenutno na “pol poziciji” da postane četvrti po redu trajekt koji će ponijeti ime „Sveti Stefan“.
Linija Bar-Bari-Bar praktično je ukinuta minulog vikenda kada se iz Italije u matičnu luku posljednji put vratio aktuelni feribot “Sveti Stefan II”. Veteran star 43 godine je u tehnički jako lošem stanju zbog čega mu klasifikaciono društvo Bureau Veritas nije željelo obnoviti takozvanu klasu, odnosno izdati tehničko svjedočanstvo o sposobnosti za plovidbu u narednih pet godina.
Feribot “Seo Kyung Island“ izgrađen je 1993. u brodogradilištu Union Naval de Levante u Valensiji.
Trajekt od 10.473 bruto-tone dug je 117, širok 21, a gaz mu iznosi 5,4 metara. Krstarećom brzinom od 16 čvorova pokreću ga dva MAN dizel motora ukupne snage 7.174 konja. Brod može da primi do 880 putnika o kojima brinu 34 člana posade. Može se ukrcati maksimalno do 230 automobila.
Dok kotorske zidine propadaju, opština Ston za zidine na konkursu od fondova iz EU dobila oko osam miliona eura!!!
Opštini Ston, kao nosiocu projekta „Povijest na zrnu soli“, odobreno je ukupno 56,6 miliona kuna (oko osam miliona eura) za provedbu projektnih aktivnosti. Riječ je o projektu kojeg je Opština Ston, u saradnji s Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA, prijavila na javni poziv za pripremu i provedbu integriranih programa zasnovanih na obnovi kulturne baštine još početkom 2016. godine, a sada je, nakon uspješno završenog postupka evaluacije, dobila odluku o finansiranju od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Opština Ston je na ovaj način, sebi i svojim partnerima na projektu, osigurala 85% ukupne vrijednosti projekta, odnosno 48 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Na projektu uz Opštinu sudjeluje još pet partnera. Društvo prijatelja dubrovačke starine kroz ovaj će projekt finansirati rekonstrukciju, uređenje i opremanje tvrđava Veliki Kaštio i Koruna, rekonstrukciju i uređenje poteza južnog zida Stonskih zidina te uređenje parka Komarda. Za provedbu aktivnosti obnove i proširenja Stonskog lapidarija bit će zadužena Župa sv. Vlaha, Ston, a projekt predviđa i obnovu Napoleonovog puta, u onom djelu koji se nalazi na području opštine.
Turistička zajednica Opštine Ston zadužena je za promociju projekta kroz turističke sajmove i promotivne materijale, dok će DUNEA, kao jedan od projektnih partnera, biti zadužena za aktivnost nadogradnje tematske staze ‘Pelješac – vinsko carstvo’ te će zajedno s Opštinom operativno provoditi projekt.
U projekt je uključen i privatni poduzetnik Natura Dalmatia, koja će nadogradnjom svog poslovanja nadopuniti projektne aktivnosti, a sve s ciljem kvalitetnije i bogatije turističke ponude u opštini Ston zasnovane na kulturnoj baštini.
Osmatračnica za posmatranje ptica, na samom ulazu u specijalni florističko-faunistički rezervat tivatska Solila, demolirana je od strane nepoznatih vandala, koji su oštetili zaštitnu ogradu, čija je glavna funkcija da omogući siguran pristup platformi osmatračnice.
Kako bi obezbijedili adekvatnu infrastrukturu za posmatranje ptica, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, početkom 2015. godine, zahvaljujući finansijskoj podršci Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, postavio je dvije osmatračnice kao dio onitolološko-edukativne staze. Namjena ovih osmatračnica, kao i svuda na svijetu, je edukativnog karaktera i doprinose doživljaju turista ali i istraživanjima ornitologa, pa posredno i očuvanju močvarnih staništa, te samim tim predstavljaju dobro od opšteg javnog interesa za Crnu Goru.
ostecena-osmatracnica-na-solilima-decembar-2016
Od postavljanja osmatračnica, Solila je posjetilo više hiljada učenika osnovnih škola iz više crnogorskih gradova, kao i građana i turista koji su uživali u pogledu koji se pruža sa osmatračnica.
Na žalost ovo nije prvi slučaj da su osmatračnice koje je Centar postavio na meti vandala, s obzirom da je početkom januara ove godine oštećena druga osmatračnica koja se nalazi na obodu ovog rezervata. Ništa bolja nije ni sudbina osmatračnice na Ulcinjskoj solani, koja je u vrlo kratkom periodu pretpjela brojna oštećenja.
ostecena-osmatracnica-na-solilima-decembar-2016
Bez obzira na pokušaje da se infrastruktura, postavljena u svrhu edukacije i monitoringa, uništi, Centar će izvršiti sve neophodne opravke kako bi osmatračnice vratio u prvobitno stanje i namjenu.
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci"
Velika Gospa - obilježavanje na Gospi od Škrpjela
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci"
Historija pomorstva Crne Gore
Sveti Tripun 2017.
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci"
Koncert GPD Tivat 2019.
18. Internacionalni kotorski ljetnji karneval
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci"
18. Internacionalni kotorski ljetnji karneval
Nalaganje badnjaka - Kotor 2018.
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci"
Fešta kamelija 2018. Stoliv
Koncert GPD Tivat 2019.
Risan - Gabela - foto Boka News
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci"
„Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci”, naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u palati Grgurina u Kotoru u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore i ambasade Australije.
Na fotografijama i dokumentima iz perioda 1914. – 1920. godine, predstavljena je priča o herioni Oliv Kelso King – Australijanki koja je služila u srpskoj vojsci za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Izložbu je otvorila ambasadorka Australije u Srbiji Džulija Fini koja je kazala da je Oliv Kelso King bila nevjerovatno hrabra žena koja se zatekla u Evropi 1915. godine kada je podsjetila svoju sestru u Velikoj Britaniji i odlučila da pomogne ranjene borce.
“Prvo je bila u sastavu belgijskog korpusa, da bi se kasnije priključila srpskoj vojsci na solunskom ratištu. Odmah je odlučila da jedna kola pretvori u ambulantna. Ostaće zapamćena u istoriji kao jedina Australijanka koja je došla i pomagala na ratištu gdje je provela čitavih pet godina pružajući razne vidove humanitarne pomoći kao vozač. Na kraju rata dobila je čin vodnika. Njena pomoć se nastavila i nakon rata. Otvorila je 17 kantina. U današnjim sredstvima vrijednost im je oko 600.000 eura. Nakon povratka u Australiju 1920. ponovo je došla u Srbiju kada je na poziv kralja Aleksandra prisustvovala njegovom vjenčanju“, kazala je ambasadorka Fini.
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci”
Namjera organizatora izložbe je podsjećanje na hrabro i nesebično zalaganje Oliv Kelso King, o kojoj se može napisati roman, žena avanturističkog duha, svjetski putnik, ljubitelj automobilizma, koja je igrala tenis, klizala, pisala prozu i poeziju, a sve to bilo je okićeno humanošću – kazala je mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Kotor.
Izložba „Narednik Oliv Kelso King: Australijanka u srpskoj vojsci”
Među brojnim srpskim i britanskim ordenima King je zaslužila: Kraljevski orden Svetog Save 3. reda ( koji joj je lično dodijelio kralj Aleksandar), Obilića medalju, Zvijezdu Britanske imperije, Krst milosrđa, Britansku ratnu medalju…
O životu hrabre Oliv Keslo King govorila je muzejska savjetnica Radojka Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupila je flautistkinja prof. Angela Mijušković.
Izložba se može pogledati na dugom spratu Pomorskog muzeja Crne Gore.
Najstariji novinar u Crnoj Gori, mornaričko-tehnički major u penziji Ivan Vulanović, preminuo je juče u svom domu u Tivtu, u 99-toj godini života.
Iz rodnih Ozrinića kod Nikšića, Vulanović je prije Drugog svjetskog rata došao u Boku gdje je služio kao mornar u Kaljevskoj mornarici Jugoslavije. Nakon kapitalulacije Jugoslavije 16.aprila 1941, sa puškom se vratio u rodni kraj gdje se odmah poslije ustanka 13.jula, pridružio partizanima sa kojima je prošao gotovo sva bojišta u bivšoj Jugoslaviji. Još kao partizan 1944. godine napisao je ssvoj prvi novinarski tekst objavljen u jednom od prvih brojeva „Pobjede“ čiji je dopisnik bio nekoliko decenija, sve do 1991. kada je prestao da piše.
Poslije Drugog svjetskog rata službovao je u Jugoslovenskoj Ratnoj mornarici u Tivtu i bio dugogodišnji dopisnik brojnih redakcija od Zagreba do Beograda – „Pobjede“, „Borbe“, „Večernjih novosti“, „4.jula“, „Boke“, „Čuvara Jadrana“, „Fronta“ i ostalih časopisa koji su izlazili u vrijeme SFRJ. U svojim je tekstovima ostavio izuzetno vrijedno svjedočanstvo o polijeratnim godinama obnove u Boki, razvoja lokalne ekonomije i društveno-političkih odnosa, a njegova bogata foto arhiva jedan je od najvrijednijih izvora za proučavanje prošlosti Tivta u drugoj polovini 20.vijeka.
“Danas novinari imaju sve aparate, kompjutere, šaljete odmah fotografije i tekstove. A ja sam se tada mučio, ako je bila recimo neka konferencija Vojno-pomorskog sektora, morao sam sve snimiti, doći kući, razviti film, izraditi sliku. Odmah poslije toga morao sam da trčim na aerodrom ili autobus da bi bilo objavljeno sjutra u novinama. Čekali smo u telefonskim kabinama pošte satima vezu sa stenografima da bismo predali tekst. Fotografije smo slali preko šofera “Tarinih” autobusa ili avionom.”-objasnio jeVulanović prije par godina svojim mlađim kolegama u Tivtu, kako su nekada radili on i još par starih bokeljskih novinara.
Titov partizan, ostao je vjeran socijalističkoj revoluciji do kraja, pa ga brojna omladina pamti kao najživopisnijeg lika sa prije desetak godina obnovljenih proslava Dana mladosti u Tivtu, kako u bijeloj mornaričkoj uniformimJRM, sa petokrakom na oficirskoj šapki, prima štafetu mladosti ili predvodi kozaračko kolo. Bio je i dugogodišnji aktivista ovdašnjeg SUBNOR-a. Vulanović koji je u penziju otišao još krajem šezdesetih, ostaće zapamćen i kao jedan od penzionera sa najdužim stažom u Crnoj Gori, a za svoj profesionalni rad u Mornarici, odnosno novinarstvu dobio je brojna priznanja i nagrade, te odlikovanja – od medalje Zasluga za narod, do medalje za hrabrost.
Ivan Vulanović biće sahranjen 7.decembra na gradskom groblju Brdišta u Tivtu.
Na Svjetskom boćarskom prvenstvu održanom u Monaku od 29. novembra do 3. decembra u kategoriji igrača do 23 godine boćar iz Tivta , član BK “Palma”, Marko Luković(20) reprezentativac Crne Gore, ostvario je veliki uspjeh osvojivši peto mjesto.
Našem boćaru malo je nedostajalo sportske sreće pa da uđe u finale preciznog izbijanja.
U svakom slučaju veliki uspijeh je biti peti na svijetu. Čestitamo mladom boćaru Marku Lukoviću.
Predstava “Tre sorelle” u produkciji Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje biće odigrana u kotorskom Kulturnom centru u utorak 6.decembra s početkom u 20 sati.
Po tekstu Stevana Koprivice, a u režiji Zorana Rakočevića u predstavi glume studenti cetinjskog Fakulteta dramske umjetnosti: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 4,00 eura biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20.
Predstava “Tre sorelle” biće izvedena u hercegnovskoj dvorani Park u četvrtak 8. decembra u 20 sati.
Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima iz Kotora ponavlja saopštenje iz prethodne godine povodom 6. decembra, dana kada je prije 25 godina bombardovan (granatiran) Dubrovnik, jer se ništa nije promijenilo tj. za godinu dana ni jedna institucija nije uradila niti jedan vidljivi napor da se istina o uzrocima ovog napada sazna i da se svi odgovorni identifikuju i privedu pravdi.
Pamtimo da je 6. decembra 1991. godine bio najžešći napad na Dubrovnik od strane JNA. Dubrovačko ratište 1991. je primjer da je država prihvatila odgovornost za posljedice, ali odgovorne za zločin i za sve vrste posljedica nije sudski procesuirala.
Podsjećamo: Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Na dan 6. decembra od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra i znatno oštećeno staro jezgro grada. Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik osuđeni su pred Haškim tribunalom samo bivši general Jugoslovenske narodne armije (JNA) Pavle Strugar i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić.
Napad na Dubrovnik 1991
Ne postavlja se pitanje komandne odgovornosti Momira Bulatovića, bivšeg (decembar 1990 – decembar 1992.) predsjednika Predsjedništva Crne Gore koji je odlučio da se u napad na Dubrovnik uključi Teritorijalna odbrana Crne Gore, sastavljena od mobilisanih crnogorskih rezervista. Opšte je poznato da su na ovom ratištu vršene i masovne pljačke društvenih i civilnih objekata za koje niko iz Crne Gore nije odgovarao.
Dosadašnja praksa jasno pokazuje nedostatak političke volje da se država suoči sa zločinima koji su na ovom ratištu činjeni u naše ime. Opravdan je strah da su oni koji neće da se suoče sa zločinima spremni da ih ponove, pa je tako opravdana bojazan u Crnoj Gori da sadašnja politička elita koja je i tada bila na vlasti nema namjeru da poluge državne moći prepusti demokratskim putem. Opravdana je sumnja da se kontinuirano vršio pritisak na sudsku vlast i da je na snazi proces sistemskog zaboravljanja ratnih zločina uprkos svih upozorenja od strane međunarodnih organizacija. U situaciji kada se vlast sprema da uđe u vojni savez izuzetno je važno podsjetiti javnost na posljedice i odgovornost za ono što se dešavalo. Danas se ove stranice sramne crnogorske istorije sakrivaju od mladih generacija i učesnici ovih dešavanja ćutanjem grade nove razdore kako bi mogli da vladaju našim sjećanjem i našim životom. ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje će sjutra (6. decembar) u 11 sati ispred Vrata od grada Kotora dijeliti letke sa namjerom da podsjete građane/ke Kotora da je na ovaj dan prije 25 godina bio najjači napad na Dubrovnik od strane JNA, teritorijalne odbrane i dobrovoljaca iz Crne Gore i ukazati na proces poricanja koji traje i koji omogućava nastavak nasilja drugim sredstvima” – kaže se u saopštenju „Anime”.
Prijem za mlade sportske ribolovce, osvajače bronze na Svjetskom prvenstvu
Reprezentativci Crne Gore u ribolovu štapom iz broda, osvajači bronze u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji na 16. Svjetskom prvenstvu za juniore, bili su danas gosti Opštine Herceg Novi.
Potpredsjednik Opštine Dragan Janković i sekretar za društvene djelatnosti i sport Vladimir Dželetović čestitali su na ovom uspjehu Aleksandru Milosavljeviću, Milošu Dašiću, Draganu Vasiljeviću, Milošu Ivanoviću, Bojanu Zurovcu i Krstu Dragojloviću, kao i selektoru reprezentacije Slobodanu Svilanoviću, predsjedniku Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore Mladenu Rostoviću i predsjedniku kluba sportskih ribolovaca „Igalo“ Željku Kosiću.
Osvajanjem duple bronze na takmičenju održanom u septembru ove godine u Tivtu juniori su ostvarili najbolji rezultat naših reprezentacija na svjetskim prvenstvima.
Dželetović je plaketu za ostvaren uspjeh uručio Aleksandru Milosavljeviću, koji je bio treći u pojedinačnoj konkurenciji, kao i selektoru Svilanoviću. U ime ekipe priznanje je primio predsjednik Saveza Mladen Rostović.
Kako je istakao potpredsjednik Janković, ovi mladi ljudi su na najbolji način spojili ono po čemu je Herceg Novi poznat – sport i more. Rekao je da je lokalna uprava tu da pomogne u skladu sa svojim mogućnostima i poželio novskim ribolovcima još mnogo uspjeha. Zahvalio im se što čuvaju tradiciju, doprinose razvoju ovog sporta i na najbolji način predstavljaju svoj grad i državu.
Prijem za mlade sportske ribolovce, osvajače bronze na Svjetskom prvenstvu
Selektor Svilanović kazao je da je ponosan na momke, njihovu ozbiljnost i spremnost. Uz malo više sportske sreće mogli su biti drugi – za to im je nedostajalo samo 10 grama ulova trećeg dana. Nastavljaju da se trude i vjeruju da su pred njima još mnoge medalje.
Svi crnogorski reprezentativci do 21 godine članovi su novskih klubova – Milosavljević i Dašić takmiče se za “Igalo”, Ivanović za “Jugole Grakalić” sa Škvera, Zurovac je član kluba sportskih ribolovaca “Dinigla” iz Bijele, a Vasiljević i Dragojlović “Ribara” iz Baošića.
U saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So, predlažemo koji su to hitovi s minulog 61. Beogradskog sajma knjiga, manirom za svakog po nešto.
Svetilišta i nadališta knjiga je u kojoj nam je autor Novo Tomić detaljno prikazao sva mjesta na koja srpski narod vjekovima dolazi vjerujući u čudotvornu moć materijalnih stvari koje su bile u dodiru sa višim silama. U knjizi se, između ostalih, nalazi i Manastir Savina u kome se čuva čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Savinske, ruka prepodobne Evgenije, dio prsta Sv. apostola Tome te dijelovi moštiju tri velikomučenika: Pantelejmona, Dimitrija i Georgija. Uz obilje podataka, dokumenata, svjedočenja i priča, ova knjiga predstavlja najtemeljniji vodič za upoznavanje sa jednim važnim poljem tradicije i kulture. Izdavač je Laguna.
Šum vremena roman je u kome Džulijan Barns piše o proslavljenom ruskom kompozitoru Dmitriju Šostakoviču, o njegovom putu od slave do nemilosti i natrag. Barns vrlo umješno prepliće istoriju i imaginaciju, opšteljudsko i sasvim lično, vodeći nas neminovnom zaključku: strašnija od bolne i preduge istorije može biti jedino sudbina pojedinca u njenom kovitlacu. Šum vremena je roman izuzetno bogat intimnim detaljima, roman o borbi čovjekove savjesti i neumitnih zahtjeva totalitarizma. Izdavač je Geopoetika.
U knjizi Stilovi namještaja autorka Oliver Knežević opisala je razne stilove od samih početaka civilizacije pa do modernog doba. Namještaj, još od antičkih vremena, nije imao samo funcionalnu vrijednost, već je predstavljao kulturni i civilizacijski izraz društvenih prilika. Tako se, posmatrajući cjelokupan razvoj stilova namještaja, može vidjeti kako se smjenjuju dva različita pristupa dizajnu: klasicionistički i romantični. Svi ovi segmenti obuhvaćeni su u knjizi kroz hronološki pregled što omogućava lako praćenje u razvoju namještaja od njegovih početaka do danas. Izdavač je Beogradska izdavačko-književna zadruga.
Ribolov na moru ilustrovani je priručnik u kome su opisane sve tehnike, prirodni i vještački mamci i udice. Vrlo detaljno su opisane tehnike povrazima, fiksnim štapom, plovkom, parangalom, panulom. U knjizi se nalaze i korisni savjeti vezani za neophodnu opremu kao i preporuke za mamce (crvi, rakovi, sardele, hljeb, vještački mamci). Knjiga je obogaćena sa preko 40 ilustracija morskih riba u boji, od iglice, jegulje, cipola, zubataca pa do grdobine, raže, tune. Svaka je riba predstavljena svojim osobinama, okolinom, ponašanjem, ribolovnom tehnikom i savjetima za kuvanje. Izdavač je Leo komerc.
Knjiga o nama – superzabavne straniceza popunjavanje u društvu autorke Lise Kari knjiga je koja obećava odličnu zabavu ali i timski rad. Potrebno je da pozovemo sve bliske prijatelje i da se naoružamo sa olovkama. Dovoljno je otvoriti knjigu i nasumično pratiti uputstva koja će pomoći da se zabilježe sjajni zajednički trenuci. Pišući poruke jedni drugima, prisjećajući se najuzbudljivijih dogodovština, stvara se kolekcija uspomena kojoj ćemo se vraćati uvijek kad nam zatreba talas pozitivne energije. Izdavač je Vulkan.
Udario me pubertet u glavu knjiga je namijenjena mlađim tinejdžerima autora Roberta Takariča. Glavni junak Zvezdan otkriva prve čari puberteta. Jednog dana na školskom zidu je napisao svoj prvi grafit: „Ovaj grad je super jer u njemu živi Zorica“! I njegova majka je počela primjećivati sve čudnije Zvezdanovo ponašanje. Osim što svijet već izgleda poprilično izvrnut naglavačke brojnim igrama, nepouzdanim drugarima, žurkama i nestašlucima, povrh svega Zvezdan dobija još jedan strašan udarac: Zorica odlazi iz grada! Da li će i kako preboljeti ljubav svog života? Izdavač je Laguna.
Piksi – Dinosaurusi knjižica je u u kojoj je najmlađim čitaocima dobro objašnjeno baš sve od dinosaurusima. Sem interesantnih odgovora na pitanja kao što su: kada su živjeli dinosaurusi ili koliki je bio tiranosaurus reks u knjizi se nalaze podaci i o tome šta su to fosili, kada je nastala zemlja, kakva je bila klima. Saznaćemo kada su se tačno pojavili dinosaurusi, kako su se razvijali kroz različite periode, koji od njih su bili biljojedi a koji mesožderi. Upoznaćemo morske i krilate gmizavce i proći kroz period jure i krede. Naravno, na samom kraju sa nalaze podaci i o tome kada su i zašto dinosaurusi izumrli. Izdavač je Vulkan.
