Restoran Verige 65. koje radi u sklopu komanije d.o.o Hefesta od Opštine Kotor dobilo je dozvolu za rad još 19.jula i tim povodom javnosti se obratili zvaničnim saopštenjem koje prenosimo.
“Podsjećanja radi, zvaničnici opštine Kotor su odbili da izdaju odobrenje za rad kompaniji Hefesta d.o.o, uprkos uredno pribavljenim saglasnostima za otvaranje i rad restorana Verige65 od strane nadleženih državnih organa.
Kao investitor, koji je uložio novac u unapređenje crnogorske turističke i ugostiteljske ponude, sa punim povjerenjem smo čekali postupanje državnih organa i u međuvremenu dobili punu satisfakciju.
Očekivali smo, a pokazuje se neopravdano, da će lokalna uprava Kotora, slijedeći logiku javne odgovornosti, a kao pokretač inicijativa pred Ministarstvom kulture i Specijalnim državnim tužilaštvom uperenih protiv nas, po okončanju postupaka, zvanično obavijestiti javnost o ishodu. Umjesto toga, manipulacije od strane lokalne uprave i predsjednika opštine Kotor gospodina Jokića su nastavljene.
Iako povrijeđenog interesa zbog nezakonitog postupanja lokalne uprave Kotor, nijesmo žurili da o tome obavijestimo crnogorsku javnost. Vjerovali smo da, svojim radom i poslovanjem, treba da postanemo prepoznatljivi, kako u Crnoj Gori tako i među brojnim inostranim turistima kao mjesto koje se izdvaja kvalitetom ponude i šalje najbolju poruku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji.
Verige 65
Ministarstvo kulture Crne Gore je još 26.05 2017. godine obavijestilo predsjednika opštine Kotor, gospodina Jokića da ne postoji zakonski osnov da se oglasi ništavnim Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara br. UP -i -05 – 110/ 2015 – 3 od 09.03 2016. godine. Ili, jednostavnije, Ministarstvo je odbilo inicijativu kojom je opština Kotor pravdala svoju opstrukciju početka rada restorana Verige65.
Takođe, Specijalno državno tužilaštvo je 12.07 2017. godine obavijestilo opštinu Kotor da ne postoji osnovana sumnja da je bilo koje lice povezano sa Hefesta d.o.o. izvršilo neko krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da se nastavi postupak izdavanja odobrenja za rad i obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Dodatno, nakon okončanja ovih postupaka, Hefesta d.o.o. je od Sekreterijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj opštine Kotor 19.07 2017. godine dobila Rješenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. \Na kraju, više od dva mjeseca lokalna uprava ne nalazi za shodno da informiše javnost da je ista ona izdala rješenje za rad restoranu Verige65 već nastavlja negativnu kampanju protiv restorana Verige65 i investitora Hefesta d.o.o.
Verige 65
Zbog svega navedenog, a nakon odbacivanja svih optužbi i zvaničnog dobijanja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, advokat kompanije Hefesta d.o.o. Nikola Martinović, podnio je i krivične prijaveprotiv:
Vladimira Jokića, Predsjednika Opštine Kotor,
Zorana Živkovića, Glavnog Administratora Opštine Kotor,
Vladimira Bujšića, v.d. Sekretara Sekretarijata za razvoj preduzetništva u Opštini Kotor kao i
Vesna Pavićević, odgovornog službenika u Sekretarijatu za razvoj preduzetništva u Opštini Kotor.
Kao i do sada, mi ćemo nastojati da budemo najbolji u onome što radimo – zajedno sa našim timom koji, prije svega, čini lokalno stanovništvo i koji sa nama dijele osjećaj ponosa za sve što smo stvorili za tri mjeseca predanog rada”- kaže se u saopštenju “Hefesta” d.o.o.
Dva kita vrste veliki kit (latinskog imena Balaenoptera physalus) uočena zapadno od Lošinja proteklog su tjedna stavili u fokus velološinjski Institut za istraživanje mora Plavi svijet. Bio je to dovoljan povod da istraživače Instituta Nikolinu Rako Gospić i Marka Radulovića posjetimo na njihovom radnom mjestu, u Velom Lošinju. Loši vremenski uvjeti nisu nam dozvolili da s istraživačima odemo na more pa su nas ugostili u novouređenim prostorima u potkrovlju Lječilišta Veli Lošinj. Tamo i inače provode dane kada nisu na moru, piše Novi list.
– Kada je loše vrijeme jedva dočekamo priliku da sjednemo ispred računala i malo radimo na foto-identifikaciji. Riječ je o dugotrajnom procesu jer u katalogu imamo preko tisuću identificiranih jedinki, govori nam direktorica Programa znanosti i istraživanja Instituta Plavi svijet dr. sc. Nikolina Rako Gospić.
U Veli Lošinj došla je kao tinejdžerica 1996. godine i to nakon što je u jednom novinskom članku pročitala o Jadranskom projektu dupin koje je tada još provodio institut Tethys.
– Tako su nam lijepo predstavili projekt da sam se zaljubila u dupine i odlučila da otići studirati u Italiju. Nakon pet godina javila sam se jednoj od istraživačica da bi odradila magistarski rad. Kada sam došla bila je tu posve nova ekipa više se nije govorio talijanski nego engleski, ekipa instituta Tethys je otišla, a osnovan je Institut Plavi svijet.
Konačno sam došla 2003. godine i radila sam na akustici koja jest moje područje, i ostala zauvijek. Sada sam dio stalnog istraživačkog tima, troje nas je na Lošinju, dvoje na Visu i jedan je istraživač na Murteru, govori nam Rako Gospić.
Fotografiranje kitova
Rako Gospić dio je četveročlane ekipe čije su fotografije i snimke kitova objavljene u svim hrvatskim medijima.
– Bila je nedjelja i svi smo imali slobodan dan te nije bio planiran izlazak na more. No moj suprug Danijel (iskusni i nagrađivani podvodni ribolovac op.a.) izašao je na more i uočio kitove ispred Kurila. Odmah mi je dojavio, okupila sam ekipu i nas četvero je isplovilo. Odmah smo ih uočili jer takve dvije velike jedinke od 17 i 18 metara teško je bilo ne uočiti. Uz njih smo proveli oko dva sata, pratili smo njihovo ponašanje i kretanje, napravili fotografije u svrhu foto-identifikacije te uzeli uzorke oljuštene kože koji otpadnu s njih nakon izranjanja. Praćenje kitova, koji su se kretali u smjeru juga, nije bilo nimalo lako.
Na površini bi se zadržali tek minutu i tada je trebalo napraviti čim više fotografija. Nakon povratka u bazu odmah smo proslijedili fotografije kolegama koji se bave istraživanjem kitova u Sredozemnom moru da bi mogli saznati nešto više o toj vrsti. Još nismo dobili rezultate usporedaba s njihovim katalozima, nadam se da će se uskoro o tome nešto više znati. Uzorke oljuštene kože najvjerojatnije ćemo slati na genetsku analizu u Italiju. Populacija koja nastanjuje Sredozemno more prilično je neistražena i nedovoljno se zna o njihovom kretanju i nadamo se da će naša opažanja pomoći bar malo da se to ispravi. Pretpostavljamo da se ove vrste u Jadranu pojavljuju tijekom proljeća i ljeta kada se ulaskom vodenih masa u Jadranu pojavljuju i veće količine i planktonskih račića kojima se uz sitnu plavu ribu veliki kitovi hrane, ispričala nam je Rako Gospić.
Zanimalo nas je koliko se često događaju takve izvanredne situacije.
kit
– Nije to toliko često, 2011. i 2012. pratili smo sredozemnu medvjedicu, a naš viški tim je 2007. isto tako imao priliku pratiti velike kitove. Osim velikih kitova viški je tim imao priliku pratiti i prugaste dupine, golube uhane i mnogo drugih zanimljivih morskih vrsta. Mi smo na ovom području imali priliku dugoročno pratiti jednu jedinku prugastog dupina u Vinodolskom kanalu od 2005. do 2009. To je bilo jako neuobičajeno jer je to vrsta koja živi u otvorenim morima i kreće se u velikim skupinama. O tom smo dupinu napisali i objavili znanstveni rad.
Promjena svijesti
Velološinjski istraživači Instituta Plavi svijet istraživanja dupina provode na području cijelog Sjevernog Jadrana.
– Posebno pratimo dupine koji se kreću i žive na području Kvarnerića, koji se proteže na oko 2000 kilometara kvadratnih. Za sada znamo da postoji dvjestotinjak jedinki koje koriste ovo područje tijekom cijele godine. Prošle godine smo na tu temu i napisali rad i objavili jako zanimljive rezultate. Htjeli smo znati malo više o društvenoj strukturi zajednice, području kretanja, i dosta smo se iznenadili kada smo utvrdili da se ženke kreću na većem području od mužjaka. Mužjaci tvore klanove i koriste se manjim područjem te se bore za nadmoć u grupi. Rezultati tog istraživanje pokazali su se u skladu s rezultatima genetičkih istraživanja koja su dokazala da su ženke glavni medijatori gena, objasnila je Rako Gospić.
Dodaje kako se ove godine dogodio i svojevrsni baby boom.
– U samo jednoj skupini od nekih 45 jedinki bilo je čak devet novorođenih mladunaca. U toj skupini imali smo jednu ženku koju smo uočili dva dana za redom. Prvi dan bila je sama, a drugi dan uz nju je bilo njeno mladunče tako da smo imali sreće vidjeti dupina starog tek jedan dan, priča nam Rako Gospić.
Plavi svijet puno je učinio i na edukaciji ljudi i promijenio svijest o dupinima i ostalim morskim bićima.
– Sjećam se kada smo kolegica i ja počele raditi na radu vezanom uz utjecaj buke na ponašanje dupina i zvučnom zagađenju mora, bile smo šokirane i ljute kada bi se plovila punom brzinom zalijetala među dupine. Ljudi nisu imali pojma kako se ponašati. Sada to više nije tako, ipak smo uspjeli educirati ljude kroz Lošinjski edukacijski centar o moru i edukativne materijale koji su dostupni po hotelima i kampovima. Brodovi sada usporavaju, a kada nas vide nerijetko upravo nama daju prednost, sretna je Rako Gospić koja je inače specijalist u podvodnoj akustici.
Rijetke prilike
Isto nam je ispričao i mr.sc. Marko Radulović koji je na Lošinj došao iz Njemačke.
– Stalno sam zaposlen u Institutu Plavi svijet pet ili šest godina, ali dolazio sam i ranije volontirati tijekom ljeta. Naime rođen sam u Njemačkoj, u Düsseldorfu, a u Hamburgu sam završio fakultet. U Veli Lošinj dolazim čitav život jer mi je baka tu imala kuću i ja sam tu doma. Kada sam počeo studirati dobio sam ponudu od Instituta Plavi svijet da dođem pisati svoj diplomski rad i eto me, došao sam i ostao. Sada se puno bavim sa statistikom i analizom podataka, objašnjava nam Radulović, čije je područje zanimanja ribarstvena biologija.
I on je bio na gliseru kada su pratili kitove.
– Na promatranju kitova bilo je super. Živimo za te rijetke prilike kada ćemo vidjeti neka druga morska bića osim dupina. Prije nekoliko godina imao sam priliku u Albaniji vidjeti kljunaste kitove, što isto rijetko, kazao nam je Radulović i dodao kako svaki istraživač ima svoje favorite koje bi voljeli vidjeti uživo. Za njega je to golub uhan, kojeg bi voljela vidjeti i istražiti i Nikolina, koja nam je na kraju dodala da joj je velika želja vidjeti morsku kornjaču, sedmoprugu usminjaču.
U četvrtak u Stonu počinje osmo izdanje Kinookus Food Film festivala. Od 7.- 10. rujna posjetiteljima će se kroz 6 različitih sekcija predstaviti nasljeđe hrane od Republike te njegov potencijal u današnjem vremenu, kroz kulturu i gospodarstvo.
Kinofokus će nam predstaviti knjige dr. sc. Jasenke Maslek Zemlja i ljudi: vinogradarstvo na poluotoku Pelješcu u 19. i 20. stoljeću, predavanje krajobrazne arhitektice Anite Trojanović Od kamena u polju, do kamena u pjatu te okrugli stol na temu Revitalizacija nasljeđa hrane Dubrovačke Republike na kojem, među ostalima sudjeluje i Jadranka Ničetić, autorica knjige Dubrovački komini.
Program ovogodišnjeg Kinookusa donosi još i filmsku sekciju Okušavanje publika u Stonu i Malom Stonu, zatim Kinopokus – sekcijiu kreativnih radionica za mlade, Kinolokus – tržnicu eko i tradicijskih proizvoda te sekciju Nevigjeno u kojoj se biciklima prolazi kroz povijest proizvodnje hrane u Stonu i okolici iz vremena Dubrovačke Republike.
Organizatori najavljuju i zanimljiv glazbeni program u sekciji Gramoston koja će posjetiteljima omogućiti uživanje u filmskoj glazbi te ples i zabavu. Više potražite ovdje.
Trinaestogodišnji Adam kreće u potragu za svojim davno izgubljenim ocem.
Ubrzo otkriva da mu je otac ni više ni manje nego legendarni Bigfoot
koji se godinama skrivao duboko u šumi kako bi zaštitio sebe i svoju
porodicu od velike korporacije HairCo., koja želi izvoditi eksperimente
sa njegovim DNA-om. Otac i sin počinju nadoknađivati izgubljeno vrijeme,
a Adam uskoro otkriva kako takođe ima super-moći. Međutim, nije svjesan
da je njegova potraga za ocem dovela korporaciju HairCo. bliže Bigfootu.
ZASLIJEPLJENI
Nakon hapšenja muža zbog umiješanosti u korupciju, i Suzan dobija kaznu
društveno korisnog rada u Domu za osobe sa oštećenim vidom. Tada
upoznaje Bila, pisca, koji je na rehabilitaciji nakon saobraćajne
nesreće u kojoj je poginula njegova žena. Njih dvoje razvijaju
romantičan odnos, ali stvari se zakomplikuju kada se u Suzanin život
ponovo vrati njen muž koji naslućuje šta se dešava.
TO
Kada počnu da nestaju djeca iz gradića Derry, Maine USA, grupa djece će
morati da se suoči sa svojim najvećim strahovima. Oni će morati da se
sretnu sa zlim klovnom Pennywiseom, čija istorija nasilja i ubistava
datira daleko u prošlost.
NAJBOLJE OD NJIH
1940-ta godina, London; dok je državni moral u pitanju, Catrin,
neiskusna scenaristkinja i improvizovani tim glumaca, rade za vrijeme
napada kako bi podigli duh naroda i inspirisali Ameriku da se pridruži
ratu. Duhovit, romantičan i dirljiv prikaz mlade žene koja traži svoj
put i glas u užasu rata… i filma.
VRATI ŽIVOT ŽIVIMA
Sve započinje u cik zore sa tri mlada surfera na divljem moru. Nekoliko
sati kasnije, na putu prema kući, dogodi se nesreća. Simon je sad
prikopčan na aparate koji ga održavaju živim u bolnici u Le Havreu, a
njegovo postojanje tek je nešto više od iluzije. U međuvremenu, u
Parizu, jedna žena čeka transplantaciju organa koji će joj udahnuti novi
život.
“Feštine” mažoretke iz Kotora od 6. do 11. septembra učestvuju na Evropskom mažoret prvenstvu koje se održava u gradu Laško u Sloveniji.
Djevojčice, njih 55 članica mažoretki “Fešta“ iz Kotora i Budve, predstavljaće svoje gradove na ovom prvenstvu u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj formaciju u radu sa mejsom, kao i solo i duo formacije u radu sa mejsom i pom-ponima.
Mažoretke su spremne za ovo takmičneje i od 5.avgusta, nakon kotorskog ljetnjeg, internacionalnog karnevala, svakodnevno vježbaju.
Uložen je veliki rad i trud, kao i odricanje djece tokom ljetnjeg raspusta.
Međutim, one na ovo prvenstvo odlaze sa teretom na leđima, jer svi očekuju samo prva mjesta, medalje i pehare, našto su “Feštine” mažoretke navikle.
“Teško je osvojiti zlato, a još teže ga braniti, a mi već četvrtu godinu imamo čast da branimo titulu evropskih šampionki u kadetskoj i junirskoj formaciji i titulu evropskih vicešampionki u seniorskoj kategoriji. Kad roditelji, grad i sama djeca očekuju da se ti rezultati ponove i ove godine, onda zaista postoji pritisak. Vjerujem u uspjeh i poručujem da će mažoretke dati sve od sebe da ga i ostvar“ – kazala nam je Mirjana Miljanović, trener i koreograf mažoretki Fešta.
Mažoretke Fešta
Na ovom prvenstvu su najbolji klubovi iz najprestižnijih mažoret zemalja,preko 3000 mazoretki iz 13 Evropskih zemalja,sa preko 80 klubova koji su prosli nacionalna prvenstva ! Zaista je velika konkurencija, a kotorski klub se u očima drugih mažoretki, trenera i sudija kotira u samom vrhu mažoret plesa!
Manifestacija ,,Fešta na plaži”, u organizaciji MZ “Bečići“, pod pokroviteljstvom lokalnih ugostitelja i Turističke organizacije opštine Budva, prvi put se organizuje u četvrtak, 14. septembra, u Rafailovićima.
Cjelodnevni program u okviru kojeg će gosti i mještani besplatno degustirati vina i lokalne poslastice, obogatiće defile i koncert Gradske muzike Budve, koncert klape “Trio Gušt” i za kraj programa, nastup popularnog rock benda – “Neverne bebe”. Koncerti će biti održani na plutajućoj bini – trajektu, kako bi svi posjetioci sa plaže ili lokalnih restorana i kafića mogli da uživaju u programu.
Posebno interesantan dio večeri predstavljaće defile ukrašenih barki, koji će na pravi način izraziti duh ovog autentičkog ribarskog mjesta.
Cilj organizacije ove manifestacije, koja ima tendenciju da postane tradicionalna, jeste da se početkom septembra privuče što veći broj gostiju u jedan od najljepših djelova budvanske rivijere i da se njihov boravak učini što sadržajnijim, prije svega zahvaljujući tradicionalnom gostoprimstvu domicilnog stanovništva.
Pozivamo sve građane i goste Budve da u subotu, 9. septembra budu dio “Fešte na plaži”, koja i nezvanično zatvara niz ljetnjih turističkih manifestacija.
Aerodromi Crne Gore su zdrava firma sa kojom se u proteklom periodu izuzetno uspješno rukovodilo i nema nikakvog ekonomskog rezona da se aerodrom u Tivtu prodaje ili bilo kome daje u koncesiju – ocijenio je član Borda direktora te firme i predsjednik OO SD Tivta Zdravko Mitrović.
On je tu tezu ilustrovao upotrednim podacima iz 2003. kada je državna firma ACG preuzela vazdušne luke u Tivtu i Podgorici i onima iz prošle i ove godine. Prema Mitrovićevim riječima, ukupan kapital preduzeća 2003. iznosio je 17.243.000 eura, a 2017. godine ukupni kapital ACG je 103.908.000 eura.
“Ukupni prihodi preduzeća 2003. godine iznosili su 4.645.000 eura, procjene su da će u 2017. godini biti oko 33 miliona eura. Broj zaposlenih radnika 2003. bio je 197, a 31.avgusta 2017. u ACG radi 657 stalnih radnika. Značajna povećanja evidentna su i u broju opsluženih aviona i putnika: 2003 je bilo -605.056 putnika i 5.531 avion, a tokom 2016. opsluženo milion i 855 hiljada putnika i 11.890 aviona. U 2017. prema procjenama, biće opsluženo oko dva miliona i 200 hiljada putnika i oko 12.800 aviona”- istakao je Mitrović.
On je istakao da cijelo vrijeme ACG ostvaruje dobit, ali da se godišnje i do 70 odsto od ukupnog iznosa novca koji je zaradila ta firma, umjesto u razvojne projekte aerodroma, odlukama Vlade kao vlasnika tog preduzeća, usmjeravao direktno u državni budžet i potrošnju. Mitrović je je objasnio da je dobit aerodroma u prošloj godini prije oporezivanja, bila oko 4,3 miliona eura.
“U finansijski izvještaj nije ušlo preko 7 miliona duga „Montenegro Airlinesa“ prema ACG za prošlu godinu, što znači da je pravi profit preko 11 miliona. Evropske finansijske institicuje nijesu dozvolile da se to prikaže kao dobit jer se radi o rizičnom potraživanju”- istakao je Mitrović pohvaljujući način na koji je od osnivanja te firme ACG, vodio njegov partijski kolega Milovan Đuričković.
Đuričković je nedavno penzionosan, a na mjestu direktora ACG zamijenio ga je Danilo Orlandić (SD). Vlada namjerava da aerodrom u Tivtu “valorizuje” na način što će ga izdati u dugoročni zakup zainteresovanom strano investitoru. Tome se SD od čija dva poslanika zavisi opstanak Markovičeve Vlade u Skupštini, zvanično protivi.
Crna Gora očima ruskih umetnika - foto Zoran Nikolić
1 od 14
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnikaika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
Crna Gora očima ruskih umjetnika
„Crna Gora očima ruskih umjetnika“ naziv je izložbe kolonija ruskih slikara koja je otvorena u nedjelju 3.septembra, u hotelu Castello di Boca u Stolivu.
Kolonija ruskih slikara u Boki Kotorskoj već 10 godina tokom ljeta organizuje izložbe slika na kojima se mogu vidjeti radovi nastali u Crnoj Gori, akademika i mladih akademskih slikara iz Rusije.
Na put oko svijeta, tokom kojega će katamaranom “Daedalus Adventure” preći 35.000 nautičkih milja, tri okeana i brojna mora, krenuli su jutros Novljanin Damjan Vukićević i Beograđanin Bojan Aleksić.
Ove mlade avanturiste iz luke na Škveru ispratili su rodbina, prijatelji ali i predstavnici lokalne uprave, javlja Radio Herceg Novi.
Ideja o putovanju „stara“ je preko 10 godina, a napokon su se stekli uslovi i da je realizuju, kažu neobični i hrabri putnici.
Novljanin objašnjava da će im za planirano putovanje, bez stajanja, biti potrebno oko 350 dana, a ukupno i do tri godine.
-Želio sam da napravim malu avanturu, da obiđem što više zemalja, svijet. Pokušaćemo da put pređemo „ u jednom cugu“, ali će naši planovi zavisiti od vremenskih uslova. Ima nekih bitnih stajališta gdje ćemo morati čekati povoljan vjetar. Atlantik bi trebalo preći krajem novembra , a Panamu početkom februara, tada bi trebalo da uđemo u Pacifik… Znači jurimo vjetar. Nema stajališta na kojima planiramo duži ostanak, samo do momenta da uhvatimo najpovoljniji vjetar – kazao je pred polazak Vukićević.
katamaran – foto RHN
Sa rodbinom i prijateljima, kaže, biće u kontaktu, jer imaju satelitski telefon. A na cijelom putovanju neće biti sami.
-Već smo nešto odradili kroz Evropu gdje nam se priključila moja rodbina. Do Mikonosa sa nama putuju četiri prijatelja, dva rođaka će preći Atlantik sa nama. Nećemo biti sami, jednim dijelom puta ćemo imati društvo –kazao je Damjan, spreman za trogodišnju avanturu, za koju se nada da će biti zanimljiva ali i bezbjedna.
Finalne pripreme trajale su šest mjeseci, a Beograđanin Bojan Aleksić, objašnjava da će Atlanski okean preći čak tri puta.
-Idemo za Grčku, pa Maltu, zatim Gibraltar, Maroko, Gran Kanari, prelazimo Atlantik, dolazimo na Karibe, a zatim se spuštamo do Panamskog kanala, idemo na Galapagos, Uskršnja ostrva, Južni Pacifik, Indijski okean, rt Afrike, opet na Atlantik, nazad na Karibe, pa slijede Bahami, Majami, Njujork, pa onda opet preko Atlantika na Azore i nazad kući – objašnjava Aleksić, koga je radoznalost „natjerala“ da oplovi mora i okeane.
Sigurno će, kako je rekao, doći i do promjene planova, a u zavisnosti od vremenskih uslova i vjetra neke luke će možda morati da zaobiđu a u neke koje nisu na spisku će uploviti.
katamaran
Mirno more i dobar vjetar ovim neobičnim putnicima poželjeli su potpredsjednik opštine Miloš Konjević i predsjednik SO Herceg novi Miloš Bigović.
-Radi se o jednom veoma teškom poduhvatu, koji će trajati duži vremenski period. Želimo im mirno more, da lijepo provedu svoj put, da u naš grad donesu puno lijepih uspomena, događaja i da se nakon tri godine ponovo sretnemo na ovom mjestu- kazao je Bigović.
Potpredjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović položili su danas na Njegušima kamen temeljac za izgradnju trga i pijace.
– Izgradnjom trga na Njegušima dobićemo mjesto okupljanja dobrih energija, mjesto okupljanja dobronamjernika, vrijednih preduzetnika i svih onih koji dolaze ovdje na Njeguše – kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović. On je istakao kako je ovo još jedan vrijedan projekat za Cetinje, za Njeguše, i za cijelu Crnu Goru.
– Danas promovišemo početak radova na trgu i pijaci. Vrijednost investicije je 500 hiljada eura uz učešće Kapitalnog budžeta u iznosu od 280 hiljada, a ostatak će biti obezbijeđen dijelom sa nivoa lokalne uprave, a dijelom će participirati Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – naglasio je Simović.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović kazao je kako je riječ o još jednom projektu koji Njeguše treba da pozicionira kao konkurentan turistički lokalitet u Crnoj Gori.
– Rekonstrukcijom trga i pijace, uređuje se preko 2 hiljade metara kvadratnih prostora koji je svojim oblikom i formom zadovoljiti potreba domaćeg stanovništva, ali i sve brojnijih turista. Planirana je zamjena cjelokupne podzemne infrastrukture, izgradnja parking prostora, zelenih površina, javne rasvjete, te urbanog mobilijara. Posebno je važno što ćemo ovim projektom dobiti i lokacije za montažne objekte izložbeno prodajnog karaktera, koji će omogućiti lokalnom stanovništvu da kroz prodaju plasiraju tradicionalne proizvode sa ovih prostora – pojasnio je Bogdanović i dodao da će se na taj način podstaći razvoj poljoprivrede i domaće radinosti, te stvoriti uslovi za ostanak ljudi na selu i naseljima van urbanih gradskih zona.
Njeguši
On je kazao kako se u poslednje vrijeme jako puno investira u ovaj kraj, kako u dijelu rekonstrukcije putne infrastrukture, tako i u izgradnji novih turističkih kapaciteta.
– Rekonstrukcija putnog pravca od Cetinja do Njeguša i izgradnja tunela od Čekanja do Bukovice ima ogroman značaj za valorizaciju potencijala ovog područja. Uskoro ćemo dobiti jedan kvalitetan put, koji će omogućiti znatno bržu i sigurniju saobraćajnu vezu između Cetinja i Njeguša. Ono što nas jako raduje je da se tim projektom ne završavaju aktivnosti kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, jer je urađen projekat rekonstrukcije puta od Krstca do Ivanovih Korita u dužini od deset kilometara, i očekujemo da uskoro započnu radovi i na tom putnom pravcu – naglasio je Bogdanović.
On je kazao da realizacijom ovih projekata, Prijestonica Cetinje i Vlada Crne Gore na jedan sistemski i cjelovit način rade na stvaranju uslova za razvoju Njeguša i Katunske nahije – kako sa turističkog aspekta, tako i sa aspekta poljoprivrede.
Planiranio je da radovi traju 90 dana, a izvođač radova je firma „Tošković“.
Potpredsjednik Vlade Milutin Simović i gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović obišli su i investiciju izgradnje eko sela na Krstcu, vrijedne gotovo 5 miliona eura, koji će ponuditi smještajne kapacitete visoke kategorije ali i brojne druge turističke sadržaje.
