Tokom vikenda je uhapšeno 100 vozača, od čega 41 u Podgorici, saopštili su iz Uprave policije.
Naime, od ukupnog broja, 41 vozač je uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, a 23 zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju.
Iz policije su naveli da je 36 vozača uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ukupnog broja uhapšenih, najviše ih je u Podgorici – 41 vozač, osam u Bijelom Polju, sedam u Nikšiću i šest vozača u Kotoru.
Od 6. do 8. marta na crnogorskim putevima evidentirano je 46 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba stradala u Kolašinu, dok je šest osoba zadobilo teške, a 16 lake tjelesne povrede.
“U istom periodu, službenici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 215 prekršajnih prijava, izdali 1.935 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 28 pari registarskih oznaka, a isto toliko vozila isključili iz saobraćaja”, zaključili su iz policije.
Najavljena manifestacija „Kršćansko lice kulture 2026.“ u Dubrovniku
Sedmo izdanje manifestacije “Kršćansko lice kulture” u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije održat će se u Dubrovniku od 10. do 22. ožujka, a donosi devet raznovrsnih programa, najavljeno je u petak na konferenciji za medije.
Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović izjavio je da okolnosti u svijetu nisu kakve bi trebale biti s tragedijom ratova.
„Papa nam u korizmenom vremenu i kao molitvenu nakanu za ožujak stavlja upravo razoružanje, molitvu za mir i uspostavu dijaloga. Kultura jest dijalog i ona oplemenjuje, a umjetnici nas obogaćuju jer su upravo oni suradnici tog stvarateljskog Božjeg djela i pokazuju nam što je plemenito što se može darivati drugima. Pozvani smo obogatiti druge“, rekao je Glasnović.
Predsjednik Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Damir Vlašić iz glazbenog programa je najavio koncert Hercegovačkog vizantijskog hora iz Trebinja u Pravoslavnoj crkvi sv. Blagovještenja 14. ožujka te tradicionalni korizmeni koncert zborova i klapa Dubrovačke biskupije u Katedrali Velike Gospe dan kasnije. Tradicionalan je i koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Crkvi Male braće, gdje će ove godine 19. ožujka biti izveden Pergolesijev „Stabat mater“ i Albinonijev „Adagio“. Ravnat će mo. Robert Homen, a solistice su Josipa Lončar i Martina Gojčeta Silić.
Dubrovnik
Član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Ivan Viđen istaknuo je da će i ove godine manifestaciju otvoriti izložba „Mysterium crucis – Križni put u djelima suvremenih umjetnika“ u Galeriji Dulčić-Masle-Pulitika 10. ožujka, gdje će se predstaviti petnaest sudionika s tridesetak radova.
Noć crkvenih muzeja sa stručnim vođenjima i predavanjima održat će se 13. ožujka, a ove će se godine moći obići muzejske zbirke franjevačkog i dominikanskog samostana, Zbirka samostana Sigurata, Katedrala Gospe Velike i Moćnik, Biskupska pinakoteka i Crkva sv. Ignacija.
Prof. dr. sc. Damir Tulić održat će 18. ožujka predavanje „Vela setemana u gradu Korčuli – stoljeća žive vjere, tradicije i umjetnosti“, povodom prošlogodišnjeg proglašenja obreda Vele setemane nematerijalnim kulturnim dobrom.
„Novost manifestacije je recitatorski turnir osnovnih i srednjih škola ‘Večer poezije Nikole Šopa’ 11. ožujka. Šopa smo izabrali zbog njegove franjevačke duhovnosti i obilježja pučke pobožnosti njegova rodnog kraja, ali jer je i Godina sv. Franje. Nastupit će učenici jedanaest škola i drago mi je što će dobiti to vrijedno iskustvo“, najavila je predsjednica Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju Dubrovačke biskupije Tea Kuzek Marević.
Ansambl Continuo i udruga Kulturni preporod s dirigentom don Draganom Filipovićem izvest će 21. ožujka u Crkvi sv. Vlaha Palestrinino djelo „Missa Papae Marcelli“, a manifestacija će se zatvoriti 22. ožujka korizmenim križnim putem padinama Srđa koji će predvoditi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
WASHINGTON – Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će odluka o tome kada završiti rat s Iranom biti “zajednička” i da će je donijeti s premijerom Benjaminom Netanyahuom, javlja The Times of Israel.
U kratkom telefonskom intervjuu američki predsjednik također je ustvrdio da bi Islamska Republika uništila Izrael da on i Netanyahu nisu bili na vlasti.
Rekao je: “Iran je namjeravao uništiti Izrael i sve oko njega… Radili smo zajedno. Uništili smo zemlju koja je htjela uništiti Izrael.”
Američkog predsjednika pitali su hoće li on sam odlučiti kada će rat s Iranom završiti ili će i Netanyahu imati riječ u tome.
“Mislim da je to zajednički… donekle. Razgovarali smo. Donijet ću odluku u pravo vrijeme, ali sve će se uzeti u obzir”, rekao je.
Na pitanje može li Izrael nastaviti rat i nakon što SAD odluči zaustaviti svoje napade, Trump je odbio nagađati, prije nego što je dodao: “Ne mislim da će to biti potrebno.”
Policija u Kotoru uhapsila je M.Đ. (21) i J.T. (21) zbog sumnje da su pokušali iznuditi novac od jedne osobe, dok će protiv trećeg lica biti pokrenut postupak zbog sumnje da je podstrekavao na izvršenje tog krivičnog djela.
Iz Uprave policije saopšteno je da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor, postupajući po prijavi i po nalogu nadležnog tužioca, uhapsili M.Đ. zbog sumnje da je počinio krivična djela iznuda u pokušaju i ugrožavanje sigurnosti, dok se J.T. sumnjiči za krivično djelo iznuda u pokušaju.
“Takođe, shodno izjašnjenju nadležnog tužioca, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iznuda u pokušaju putem podstrekavanja, biće procesuirano i lice M.N. (25)”, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, kriminalističkom obradom utvrđeno je da je M.N. tokom februara stupio u kontakt sa M.Đ. i zatražio od njega pomoć u naplati navodnog duga od 1.100 eura od oštećenog, po osnovu neisplaćene kupoprodajne cijene za putničko vozilo „VW Golf 4“.
“On je, kako se sumnja, pristao da u zamjenu za novčanu naknadu izvrši naplatu duga od oštećenog, za šta je angažovao i J.T.”, navodi se u saopštenju policije.
Dodaje se da je M.Đ. najprije telefonski kontaktirao oštećenog, a da su 17. februara, oko 23 časa, zajedno sa M.N., J.T. i još jednim za sada nepoznatim licem, vozilom došli na parking marketa gdje su sačekali oštećenog koji je zaposlen u tom objektu.
“Nakon što je osumnjičeni M.Đ. pozvao oštećenog da sjedne u vozilo, krenuli su u pravcu Tivta, kojom prilikom su, kako se sumnja, upotrebom sile i prijetnji po život i tijelo, od oštećenog pokušali da iznude naplatu duga, na način što su ga hvatali rukama za vrat i upućivali mu riječi prijeteće sadržine”, navodi se u saopštenju.
Policija dodaje da je M.Đ. osobi sa inicijalima M.N. putem telefona uputio poruke prijeteće sadržine, kako bi mu isplatio dogovorenu naknadu za izvršenu uslugu.
“Nakon prikupljenih obavještenja od više lica, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, M.Đ. i J.T. su lišeni slobode i uz krivičnu prijavu sprovedeni na dalju nadležnost tužilaštvu”, saopšteno je iz Uprave policije.
Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca.
“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.
On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.
Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i…
Talijansko brodogradilište Fincantieri isporučilo je kruzer Norwegian Luna kompaniji Norwegian Cruise Line u brodogradilištu Marghera u Veneciji. Riječ je o drugom brodu nove generacije Prima Plus klase koji se gradi za ovu kompaniju.
Svečanosti primopredaje nazočili su Biagio Mazzotta, predsjednik Fincantierija, te Luigi Matarazzo, generalni direktor odjela za trgovačke brodove u Fincantieriju.
Norwegian Cruise Line i matičnu kompaniju Norwegian Cruise Line Holdings Ltd. predstavljali su Marc Kazlauskas, predsjednik NCL-a, Patrik Dahlgren, izvršni potpredsjednik zadužen za operacije flote i novogradnje, te Daniel S. Farkas, izvršni potpredsjednik i glavni pravni savjetnik., piše Cruise Industry News.
Norwegian Luna pripada proširenoj Prima Plus klasi i sestrinski je brod kruzera Norwegian Aqua koji je isporučen 2025. godine. Brod ima oko 156.000 bruto tona, dug je 321 metar te može primiti više od 3.550 putnika.
U odnosu na prethodnu generaciju brodova Prima klase – Norwegian Prima i Norwegian Viva – novi brodovi su približno 10 posto veći, što omogućuje više prostora za putnike i dodatne sadržaje na brodu.
Gradnja broda u posljednjim mjesecima uključivala je oko 3.000 radnika, među kojima su zaposlenici Fincantierija i brojnih partnerskih tvrtki uključenih u završne radove i opremanje broda.
Isporukom Norwegian Lune Fincantieri dodatno potvrđuje svoju snažnu poziciju u segmentu gradnje velikih kruzera, dok Norwegian Cruise Line nastavlja modernizirati flotu novom generacijom većih i tehnološki naprednijih putničkih brodova.
Prezentacija Javnog konkursa za dodjelu bespovratnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti u objektima koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a u okviru kojeg visina subvencije iznosi 70 %, održana je prošlog petka, u organizaciji Ministarstva turizma i Eko-fonda u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i lokalnim turističkim organizacijama Herceg Novi i Tivat.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju, Ivana Bulatović, istakla je da je ovo direktna podršku Vlade Crne Gore i Ministarstva turizma, privatnim izdavaocima smeštaja i seoskim domaćinstvima.
„Ovo je projekat koji Ministarstvo turizma sprovodi zajedno sa Eko fondom. Na naše veliko zadovoljstvo prošle godine u februaru dodjeljena je subvencija od dva i po miliona hotelijerima i hoteli širom države su dobili ozbiljne subvencije u iznosu od minimalnih 60 000 do maksimalnih 200 000 eura. Nastavili smo sa ovim projektom koji je usmeren upravo na privatne izdavaoce smeštaja i seoska domaćinstva čijem porastu broja svjedočimo”, kazala je Bulatović.
Iznos subvencije u okviru javnog poziva može biti 70%, uz minimalno 50%.
„Ovo je koncept u kojem ne morate da 100% ulažete vaša sredstva i onda da se javljate Eko fondu ili državi za povrat subvencije koja vam je opredijeljena. U ovom slučaju vi ste dužni da izaberete kvalifikovanog izvođača na listi devet mjera koje postoje, uplaćujete vaš iznos obaveze prema izvođaču. Po završenom poslu izvođač se obraća Eko fondu za iznos subvencije koje je dodijelila Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma”, kazala je Bulatović.
Prezentacija konkursa – foto Opština HN
Rukovoditeljka međunarodnog projekta za međunarodnu saradnju u Eko fondu Vedrana Pajović istakla je da se subvencije tiču svih energetski efikasnih mjera, od zamjene fasade, bravarije, izrade toplotnih pumpi preko multisplit sistema solarnih panela.
Najveći iznos je 20 000 eura za seoska domaćinstva i 15 000 eura za privatne izdavaoce smještaja. Način prijave je vrlo jednostavan, potrebno je da je domaćinstvo registrovano kod Ministarstva turizma za izvršioce ugostiteljskih usluga, list nepokretnosti ili da imaju rješenje o odobrenju legalizacije, zatim da su platili poreze. Detalji su objavljeni i na sajtu Eko fonda, a prijave se podnose elektronski.
Ovo je prava prilika da prije turističke sezone seoska domaćinstva iskoriste dostupne subvencije i unaprijede svoj objekat kroz mjere koje se finansiraju u okviru programa podrške. Rok za prijave je do 30. maja.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp oglasio se na društvenoj mreži Truth Social nakon što su cijene nafte u svijetu porasle na više od 100 dolara po barelu, što je posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana od prethodne sedmice.
Tramp je, kao i uvijek, minimizovao loše posljedice ovog rata, rekavši kako se ovaj rat, čak i uz porast cijena, isplati.
“Kratkoročne cijene, koje će masovno pasti kada se uništi iranski nuklearni program, mala su cijena za SAD i svijet kako bi došli do mira i sigurnosti”, rekao je Tramp.
Na kraju je dodao da bi “samo budale mislile drugačije”.
Masovni skok u cijenama nafte je počeo da se pokazuje širom svijeta, gdje rastu cijene goriva.
U djelovima SAD-a je cijena goriva otišla iznad četiri dolara po galonu (1.06 dolara po litru), što bi moglo biti ogroman problem za Republikansku stranku i Trampa zbog izbora u novembru ove godine.
Iako su u Vašingtonu očekivali da će rat biti relativno brzo gotov, posebno nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija, sukob nije završen, a Iran čak najavljuje da će pojačati svoje napade u narednih nekoliko dana, nakon što su sinoć objavili ime novog lidera Modžtabea Hamneija.
Katurići sa nagradom iz Dubaija - - foto Đorđe Katurić i M.D.P.
1 od 6
Jelisaveta Katurić primila medalju i lincencu
Tomo Katurić sa priznanjima - foto M.D.P.
Medalja stigla u Kamenare
Jelisaveta Katurić primila nagradu
Medalja stigla u Kamenare
Plakat izložbe
Tomo i Jelisaveta Katurić iz Kamenara predstavili su svoju zemlju u Dubaiju na svjetskoj izložbi filatelije i za raritet, očuvanost, “important“, istraživanje, dizajn i kvalitet pisama dobili zlatnu medalju i sertifikat
-Velika mi je čast da i mi iz jednog malog mjesta među njima izlažemo svoju kolekciju pisama i marki, pored onih sa likovima kraljice Elizabete, princa Alberta, porodice Huana Karlosa, princeze Chirakiti sa Tajlanda, cara Simeona II iz Bugarske, princa Radua iz Rumunije, kaže za Boka News Tomo Katurić, poznati kolekcioinar-filatelista iz Kamenara, predsjednik Saveza filatelista Crne Gore. Nagradu je od visokih svaničnika u Dubaiju primila Jelisaveta Katurić, nacionalni komesar Filatelističkog saveza Crne Gore, supruga Toma Katurića.
Pod pokroviteljstvom FIPA-e (Svjetske federacije filatelista) Katurić je na velikoj svjetskoj izložbi u Dubaiju, u kojoj je od 4. do 8. februara učestvovalo 80 zemalja sa preko 600 izlagača, dobio zlatnu medalju i sertifikat za vrhunski obrađenu i predstavljenu kolekciju pod nazivom „Poštanska istorija Boke Kotorske od 1809. do 1875. godine“. Predstavio je istoriju Boke i Crne Gore i posebno mu je drago što je pismenost ovog naroda u tom dobu bila na visokom nivou.
Medalja stigla u Kamenare
U postavci od osam vitrina ljubitelji filatelije iz cijeloga svijeta imali su priliku da vide kolekciju od 256 pisama. Ovo je petnaesta zlatna medalja koju je Katurić donio u “malo mjesto Kamenari”.
-Malo mjesto mjesto Kamenari, a time i Crna Gora, postiglo je veliki uspjeh – među velikanima smo osvojili zlatnu medalju sa temom „Poštanska istorija Boke Kotorske od 1809. do 1875. godine“, predstavljajući istoriju, kulturu, pismenost, pomorstvo, ovih naših krajeva. Ponosan sam što sam kroz pisma i markice pokazao na kakvom smo svjetskom nivou živjeli, ističe Katurić.
Filatelija se boduje, objasnio nam je, kroz kriterijume kao što su “important“, raritet, očuvanost, istraživanje, dizajn i kvalitet samih pisama.
Tomo Katurić sa priznanjima – foto M.D.P.
U oktobru ga očekuje Svjetska izložba u Taipeiju (Tajland), pod pokroviteljstvom Federacije svijeta. Ove godine FIPA slavi stogodišnjicu (1926-2026), ali u Crnoj Gori se neće obilježavati.
-U Crnoj Gori nema razumijevanja za filateliju kao segment kulture i istorije jednog naroda. Ovdje to doživljavaju kao velike izdatke, ali ti izdaci bi se isplatili jer bi kod nas došao svijet. Nažalost, niko od naših političara se ne bavi ovom djelatnošću kao kulturnom manifestacijom. Kao predsjednik Saveza filatelista Crne Gore pisao sam Ministarstvu kulture, ali nažalost nisam dobio adekvatan odgovor. Jedino moram istaći da nas Pošta Crne Gore podržava i da nam plaća članarinu Svjetskoj federaciji, čiji su članovi iz 101 zemlje, kao i Evropskoj federaciji filatelista, koja okuplja kolekcionare iz 40 zemalja. Crnogorski savez ima šest klubova, od kojih su tri iz Opštine Herceg Novi (Igalo, Herceg Novi i Kamenari), zatim Kotor, Podgorica i Bar, podsjetio je Katurić.
Poštanskom markom kroz istoriju
-Period prije uvođenja poštanske marke se zove „prefilatelija“, sve do 1840. godine kada se u Engleskoj pojavljuje marka (One penny) sa likom kraljice Viktorije i sa njom je počela istorija marke. Kod nas je najstarija marka iz doba Austrije iz 1850. godine, a Crna Gora daje prvu marku 1874. godine sa likom knjaza Nikole. Pošta u Herceg Novom i Kotoru otvorena je 1804. godine, za vrijeme austrougarske vladavine sve do kraja Prvog svjetskog rata zadržala to svojstvo, pojasnio je Tomo Katurić.
