Sekretarijat za investicije Opštine Kotor donirao je deset vaterpolo golova mjesnim zajednicama koje su izrazile interesovanje za unapređenje sportskih aktivnosti u svojim sredinama.
Ova donacija naišla je na veliko odobravanje građana, posebno najmlađih, ali i veterana Vaterpolo kluba „Primorac“, jednog od simbola grada.
Opština Kotor, na ovaj način, još jednom potvrđuje svoju posvećenost razvoju sporta i stvaranju boljih uslova za djecu i mlade, kako bi kroz bavljenje sportom razvijali zdrave životne navike.
Opština Herceg Novi potpisala je danas sa novskim sportskim klubovima i organizacijama ugovore o sufinansiranju za 2025. godinu.
Za podršku novskom sportu ove godine je budžetom Opštine opredijeljen rekordni iznos od milion eura.
Sredstva su raspodijeljena na 50 sportskih i sportsko-rekreativnih organizacija, od kojih je većina potpisala ugovore danas, dok će ostali to učiniti naknadno, iz opravdanih razloga.
„Već nekoliko godina zaredom budžet za novski sport se povećava – prije dvije godine je bio 600 hiljada, prošle godine 850 hiljada, a ove godine milion eura. Konstantno povećanje sredstava za podršku novskom sportu je nešto što klubovi prepoznaju i cijene, pa tako ove godine nismo ni imali nekih žalbi i većih zamjerki“, kazao je pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
Ugovori o sufinansiranju su potpisani na osnovu Odluke o raspodjeli sredstava sportskim organizacijama za 2025. godinu, koja je donijeta na predlog Komisije za vrijednovanje programa rada sportskih organizacija, a prema programima koje su klubovi i društva dostavili.
Ponavljanje je majka znanja: nepismenom odlukom Savjeta RTCG ugašeno je dopisništvo Javnog medijskog servisa u Herceg Novom. Osim pojedinaca i pojedinki iz struke, medijski pismenih i osvješćenih građana i građanki, niko se nije mnogo osvrnuo na ovu činjenicu. Naprotiv, ova nepismena odluka naišla je na ćutanje hercegnovske lokalne vlasti, ćutanje političara i političarki kojima je zapalo da, privremeno, osmišljavaju javne politike u Herceg Novom. Tišina apartičika – i pravi trenutak da se zapitamo: zašto?
Sličan se sličnom raduje – kao odgovor na prethodno pitanje ili kao još jedna poslovica koja, simbolički, može da objasni zašto je zatvaranje dopisništva u Herceg Novom idealna situacija za lokalne moćnike. Moćni u bahatosti, egocentričnosti i zastrašivanju, a impotentni u znanju, profesionalnom autoritetu i moralnom integritetu, političari najviše vole one koji ne postavljaju pitanja: vlast ne voli kad novinari pitaju ono što ne želi da odgovori, vlast ne voli kad se novinari sjećaju prošlih obećanja, vlast ne voli kad novinari znaju više od onoga što je na papiru koji podmeću. Dakle, gašenjem hercegnovskog dopisništva i posljedičnim otkazom novinarki Nevenki Macan, vlast je dobila ono što najviše voli: mikrofone i kamere bez pitanja, prenosioce PR informacija i serviranih medijskih sadržaja. “Herceg Novi nikada nije bio zastupljeniji na TVCG”, kao da izgovaraju njihovi aplauzi jedni drugima.
Međutim, šta smo zaista dobili – kao publika Javnog medijskog servisa, kao finansijeri nacionalnog javnog emitera, kao Novljani i Novljanke, odnosno – kao građani i građanke?
Zatvaranje jednog dopisništva nije samo premještaj ili preseljenje. To je presijecanje komunikacije između lokalne zajednice i nacionalne javnosti, to je gašenje jednog važnog izvora informacija izvan Podgorice. To je još jedan korak ka centralizovanom, ispeglanom i medijski sterilnom prostoru u kojem se, na kraju, čuje samo ono što političarima odgovara da se čuje – po mogućnosti u formi saopštenja i marketinške plastike. Zatvaranje dopisništva znači da lokalna zajednica više nema „svoje“ oči i uši u Javnom medijskom servisu, da se lokalni problemi više neće slati iz Novog – već možda iz Tivta, ili iz Podgorice, da će informacije o životu ovog grada dolaziti filtrirane, sa distance, bez nijansi i bez konteksta. Više nema neugodne redakcije na terenu, više nema nezgodnih pitanja o neriješenim komunalnim problemima, buci i prljavštini, o partijskim zapošljavanjima, o zagađenju, neredu, bahatosti i ćutanju koje ovdašnji politički život već godinama praktikuje kao normu ponašanja. Umjesto toga, sad mogu da se obrate „javnosti“ preko mikrofonâ koji sami prenose – bez da ih iko pita „ali zašto?“, „kako?“ i „šta to znači za građane?“.
Još jedna stvar koju političari vole: institucionalni i građanski zaborav. I baš zbog toga da podsjetimo da su gašenje hercegnovskog dopisništva i otkaz Nevenki Macan samo posljednje aktivnosti unutar strategije koja ima cilj da pokori sve medijske slobode i isporuči samo jednu “istinu” – dizajniranu u političkim i partijskim kabinetima. Temelj ovim aktivnostima dalo je osnivanje Televizije Herceg Novi – bez elaborata ili strateškog plana, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura i sa velikim protivljenjem struke, zaposlenih i sindikalnih organizacija. Radio Herceg Novi nije bio dovoljno poslušan niti je imao sliku – a egocentricima treba baš to: da se vide, da prošetaju novi sako ili nove cipele, da ih pohvale komšije, da pokažu snimak asfaltiranih 100m puta…
Konačno, nije pitanje samo gdje će raditi novinari iz Herceg Novog. Pitanje je – šta će iz Herceg Novog uopšte biti ispričano? Ako se i dalje bude ćutalo, odgovor će biti jednostavan: ništa. I nikome. Jer bez dopisništva, bez lokalnih novinara sa ugledom, bez profesionalca koji znaju svoj grad – javni servis postaje samo još jedna stanica u lancu centralizovane propagande. U toj tišini – najviše gubi javnost. A to nije pravna, već duboko politička i društvena greška.
Na kraju, želim da vjerujem da je medijska realnost u kojoj se nalazimo posljedica neznanja, odnosno da je ispravan naslov ovog teksta – Esej o neznanju. Ne bih volio da moramo da ga preimenujemo u – Esej o bezobrazluku i korupciji.
PS: Jedna od osnovnih funkcija medija je i – edukativna. Pa zašto da ne pokušamo da edukujemo one koji su na čelu tih medija, a uostalom – i na čelu naših opština i države? Lijepo je čitati. Predlažem da počnete od knjige slovenačke filozofkinje i sociološkinje Renate Salecl Strast prema neznanju (Fraktura, 2022). Jer, ako je “strah od znanja” jedan od uzroka autoritarnih sistema, onda je “strast prema neznanju” – politika.
/Vuk Vuković, univerzitetski profesor i producent/
Izvanrednim izvođenjem “Okteta u F-duru”, remek-djela Franca Šuberta u Crkvi Sv. Duha, uz nastup vrhunskih umjetnika sa naših prostora, u utorak je otvoreno 16. izdanje Festivala gudača
Oktet je okupljen na koncertu “Schubert by the Sea” oko violiniste Romana Simoviċa, koncertmajstora i soliste Londonskog simfonijskog orkestra i njegovog brata, takođe violiniste Marka Simovića, sada umjetničkog direktora Muzičkog centra Crne Gore i člana Crnogorskog simfonijskog orkestra, kojima su se pridružili stari dobri prijatelji i kolege – Miša Berkut, profesor na Muzičkoj akademiji Cetinje, zatim članovi CSO – violončelista Milan Ninković, kontrabasista Zoran Zakrajšek, klarinetista Petar Garić, ujedno i profesor Muzičke akademije Cetinje, te hornista Nikola Ćirić iz Vojvođanskog simfonijskog orkestra i fagotista Nemanja Mihailović iz Beogradske Filharmonije. Ova sjajna “osmorka”, okupljena specijalno za ovu priliku, briljirala je na sceni svirajući Šubertov Oktet u F-duru, djelo koje se rijetko izvodi. Tokom sat i deset minuta, koliko je izvedba trajala, publika se jedva suzdržavala da ne “prasne” aplauzom između stavova (Adagio-Allegro-Adagio-Allegro vivace-Trio-Andante con variazioni-Menuetto:Allegretto-Trio-Andante molto-Allegro), tokom čijeg izvođenja je svaki umjetnik ponaosob dao maksimum u svom solističkom domenu, a svi zajedno ostavili utisak da “dišu kao jedno”, uspijevajući da Oktetu daju moćni, raskošni zvuk orkestra.
-Kotor volim, svirao sam mnogo puta u ovoj sali i svaki put je posebno. Iako su sredstva ograničena, uspjeli smo da okupimo sjajnu ekipu – kolege s kojima se poznajem više od 30 godina. Svi su vrhunski muzičari i rado su pristali da učestvuju, napravili smo jako dobru priču sa ovim grandioznim djelom, Šubert Oktet, pisan za ovaj sastav. U ovakvim okolnostima, to puno znači, ističe Roman Simović u izjavi za Boka News, primjećujući da je publika divna kao i uvijek, te da mu je žao što nije bilo više ljudi, iako su došli svi oni koji vole da slušaju dobru muziku i da uživaju. Simović je nedjelju dana prije koncerta odžao masterklas violine u okviru festivala, sa osmoro talentovanih mladih muzičara iz Crne Gore, Srbije i Italije. „Bilo je naporno, ali izuzetno kvalitetno. Važno je da ovakvi događaji postoje kod nas i da se razvija festivalska scena,“ dodaje Roman, koji nakon Kotora nastavlja gustu koncertnu turneju – od Londona, preko Zagreba i Zadra, sve do Velsa, Njemačke i Grčke.
Polaznici masterklasa Romana Simovića – Festival gudača
Iako su imali samo dan i po za pripremu, uspjeli su da se nakon samo tri probe “uštimaju” i da spremno stanu pred publiku, uživajući u radosti zajedničke izvedbe.
-Malo smo napornije radili, umorili smo se, ali kad je riječ o ovakvom djelu i ovakvoj ekipi, to je apsolutno nevjerojatno zadovoljstvo i osjećanje, zbog čega se bavimo ovim poslom. Jer svaki posao, čak i muzički posao, za koji ljudi obično misle da je najljepši i u pravu su, s vremenom postane obaveza i nekako uđe u neku rutinu, bez obzira na stres koji to donosi. Ali ovakve situacije, ovakva djela mladalačkog izražaja, kao što je Šubertov Oktet, sa gustom, nabijenom fakturom, gdje se konstantno svašta dešava, ovakvi kamerni ansambli gdje su svi solisti, gdje su svi instrumenti ravnopravni, a interpretacija zahtijeva izuzetnu muzičku usklađenost, to je ono što me uvijek potsjeti zbog čega volim svoj posao, ističe Garić.
Složio se da bi bilo lijepo da se ovako maestralno izvođenje ponovi još koji put, ali s obzirom da je Roman veoma zauzet, teško je uskladiti termine zbog obaveza i mogućnosti kolega sa raznih strana svijeta, što izuskuje dodatne troškove, a Festival raspolaže ograničenim sredstvima.
Istakavši da: ”U vremenu kada se pitanje muzičkog izbora sve više svodi na brzinu i na površnost, ovakvi festivali podsjećaju nas na vrijednosti istinske umjetnosti, muzike koja zahtjeva posvećenost, znanje i srce”, Radmila Radulović, direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković”, proglasila je XVI Festival gudača otvorenim.
Festival gudača
Umjetnička direktorka i osnivačica Festivala gudača Marina Dulović, najavila je da će drugi dio Festivala biti nastavljen u avgustu u Perastu.
Pokrovitelji Festivala gudača su Ministatstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Kotor, a . Prijatelji Festivala su Turistička organizacija, KC “Nikola Đurković”, ŠOSMO “Vida Matjan” i Kotorska biskupija.
“Crna Gora je uvijek bila pomorska zemlja, a naši pomorci zaslužuju više”, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović sa svečanosti koja je organizovana u Kotoru, a povodom 25. 06. Međunarodnog Dana pomoraca.
“Ovo je prvi put da se institucionalno obilježava Dan pomoraca i mogu reći da se Ministarstvo pod mojim rukovodstvom odlučno kreće putem konkretnih, mjerljivih i održivih reformi”, rekao je Radulović.
Dan pomoraca je zvanično priznat i od strane Ujedinjenih nacija, kao priznanje pomorcima za njihov doprinos u pomorskoj trgovini i ekonomiji.
Pomorci – foto Boka News
“Crnogorski pomorci zaslužuju više. Pod ovom administracijom to će i dobiti. Crna Gora je uvijek bila pomorska zemlja. Tako će i ostati kroz reformu, odgovornost i obnovu”, rekao je Radulović.
Ovogodišnja kampanja Međunarodne pomorske organizacije (IMO) nosi naziv Moje brodsko okruženje bez uznemiravanja. Riječ je o snažnoj inicijativi kojom se promoviše kultura međusobnog poštovanja i nulta tolerancija na bilo koji oblik uznemiravanja.
Lazar Andrić (1994. godište) – golman prvo je pojačanje Jadrana m:tel za narednu sezonu.
Ponikao na Škveru, a nakon srednje škole akademsko i vaterpolo usavršavanje nastavlja na američkom univerzitetu Berktli gdje je u posljednjoj sezoni nastupa osvojio šampionsku titulu NCAA i bio MVP finala.
Nakon toga vraća se za Evropu, gdje u francuskom Mompeljeu providi 7 sezona.
Boje crnogorskog nacionalnog tima branio je na SP u Fukuoki 2023. godine kao i na ovogodišnjem WA Svjetskom Kupu.
Nakon više od jednog vijeka, u Crnu Goru je vraćena dragocjena arhivska građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koja je nakon 1916. godine i Prvog svjetskog rata na kraju završila u Beču, saopštio je Državni arhiv Crne Gore.
“Ovaj istorijski trenutak predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u istoriji Državnog arhiva Crne Gore (DACG) i veliki doprinos očuvanju crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine.
Ovaj projekat predstavlja krunu aktivnosti Državnog arhiva Crne Gore na polju međunarodne saradnje, a plod je izuzetnih odnosa sa Austrijskim državnim arhivom i predanog angažmana da se vrijedna arhivska građa crnogorske provenijencije vrati tamo gdje pripada – u Crnu Goru”, ističe Državni arhiv Crne Gore.
Ceremonija potpisivanja akta o primopredaji građe održana je u prostorijama Austrijskog državnog arhiva u Beču, čime je ozvaničen povratak dragocjenog arhivskog materijala iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.
Građa, koju čine brojni dokumenti od neprocjenjivog značaja za proučavanje crnogorske istorije, kulture i državnosti, vraćena je u našu zemlju zahvaljujući pažljivo građenim odnosima i međunarodnoj saradnji koju Državni arhiv Crne Gore posebno njeguje posljednjih godina. Takav rezultat bio je moguć, prije svega, zahvaljujući izuzetnom razumijevanju i odličnoj saradnji sa partnerima iz Austrijskog državnog arhiva.
Riječ je o arhivskoj građi crnogorske provenijencije, nastaloj u periodu od 1906. do 1916. godine, a u širem smislu i izvan tog vremenskog okvira, koja obuhvata dragocjenu dokumentaciju iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore – građu Crnogorske Narodne Skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova… Ovaj materijal predstavlja i nezamjenjiv izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda njene istorije.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević ističe da se, bez sumnje, radi o najznačajnijem događaju za Državni arhiv od njegovog osnivanja 1951. godine, kada je riječ o međunarodnoj saradnji i prikupljanju građe crnogorske provenijencije koja se nalazi u drugim arhivima.
„Svjedočimo istorijskom trenutku – povratku arhivske građe u domovinu nakon više od vijeka. Ovo nije samo važan dan za Državni arhiv Crne Gore, već je od izuzetne važnosti i za našu istoriju, kulturu, cjelokupnu kulturno-istorijsku baštinu, naš identitet, za državu Crnu Goru. Povratak arhivske građe iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore koju potpisivanjem akata o primopredaji vraćamo kući nakon više od sto godina, ima za nas neprocjenjivu vrijednost, a njena simbolika je snažna. Ovo nije samo povratak naših starih dokumenta, arhivskih zapisa crnogorske provenijencije, radi se o povratku jednog dijela našeg pamćenja, naše istorije, kulture, našeg bića. Vjerujem da će značaj ovog trenutka nadživjeti i nas i naše vrijeme,” istakao je Mrvaljević.
Mrvaljević je posebnu zahvalnost uputio partnerima iz Austrijskog državnog arhiva, bez čije otvorenosti i saradnje ovaj trenutak ne bi bio moguć.
Takođe su razmijenili ideje o mogućem formalizovanju saradnje ovih institucija, na čijoj će se realizaciji raditi u narednom periodu.
Dodatno, Mrvaljević je izrazio zahvalnost i ambasadorki Crne Gore u Austriji, Stanici Anđić, koja je, kako je naglasio, svojim zalaganjem dala doprinos finalizaciji ovog procesa.
„Želim da iskažem duboku zahvalnost Austrijskom državnom arhivu, a posebno njegovom generalnom direktoru i dragom prijatelju, dr Helmutu Wohnoutu, čije su otvorenost, razumijevanje i iskrena posvećenost bili od ključne važnosti da ovaj istorijski trenutak postane stvarnost. Ovaj izuzetan gest Austrijskog državnog arhiva i ceremonija kojoj danas prisustvujemo ne predstavlja samo čin razumijevanja, otvorenosti i profesionalne odgovornosti, već i istinski čin prijateljstva među našim institucijama, našim državama i narodima Austrije i Crne Gore. Neka ovaj povratak arhivskog nasljeđa bude snažan podsticaj da nastavimo da čuvamo svoju pisanu kulturnu baštinu – iz poštovanja i odgovornosti prema prošlosti i obaveze prema budućnosti“, istakao je.
Povratak ove građe nadovezuje se na ranije projekte, poput onog iz 2023. godine, kada je iz Poljske vraćen jedan manji, ali takođe izuzetno vrijedan dio našeg arhivskog nasljeđa. Ipak, kako ističu iz Državnog arhiva Crne Gore, ovaj najnoviji povratak značajno je obimniji po vrijednosti, količini i sadržaju, te će trajno obogatiti fondove Arhiva i doprinijeti dubljem i potpunijem razumijevanju crnogorske istorije i njene državnosti.
Ovim povodom, Državni arhiv Crne Gore planira da organizuje svečanu javnu prezentaciju ove arhivske građe, koja će biti upriličena povodom Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture. Na taj način, značaj ovog istorijskog trenutka biće dodatno utemeljen. Istovremeno, biće to snažna inspiracija budućim generacijama i podsjetnik na odgovornost koju svi imamo prema očuvanju kulturne baštine i aktivnoj brizi za vrijednosti koje nas povezuju kao društvo i državu.
Četrnaest ljudi ubijeno je jutros u izraelskim napadima na Gazu, rekli su bolnički izvori za Al Jazeeru Arabic, čime je broj poginulih u enklavi porastao na više od 90 u protekla 24 sata.
Najmanje tri Palestinca su ubijena, a nekoliko ih je ranjeno u napadu izraelskih doseljenika na Kafr Malik, sjeveroistočno od Ramallaha, na okupiranoj Zapadnoj obali.
U izraelskim napadima ubijeno 20 Palestinaca u Gazi
Najmanje 20 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima širom Gaze od jutros, kažu izvori iz bolnica na tom području.
Među žrtvama je devet poginulih u bombardiranju škole u kojoj su smještene raseljene osobe u naselju Sheikh Radwan u gradu Gazi i tri osobe koje su čekale u blizini mjesta za distribuciju pomoći, o čemu smo ranije izvijestili.
Trumpov pritisak bi mogao dovesti do kraja sukoba u Gazi, kao u Iranu – ali nema znakova da to želi
S obzirom na to da se neprijateljstva u izraelskom sukobu s Iranom zaustavljaju nakon američkog pritiska, pažnja se vraća na kontinuirano krvoproliće u Gazi, a s njim i na pitanje može li se izraelskog čelnika Benjamina Netanyahua prisiliti da promijeni kurs.
Mairav Zonszein, viša izraelska analitičarka pri Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže za Al Jazeeru da “ako Trump to želi, on može natjerati Netanyahua da zaustavi ovaj rat”.
Ali do sada su Sjedinjene Američke Države dale Izraelu oružje i nekažnjivost “da radi šta god želi” u Gazi.
“Ne vidim da će američki predsjednik to zaustaviti, osim ako nema interese koji su u direktnom sukobu”, rekla je.
“Ali za sada, kad je Trump u pitanju, on Izraelu daje potpunu slobodu da radi šta želi.”
Radni sastanak potpredsjednika Opštine Kotor Siniše Kovačevića sa predstavnicima savjeta mjesnih zajednica, na inicijativu predsjednika 14 mjesnih zajednica, održan je u palati Bizanti. Tema sastanka bila je sagledavanje aktuelne komunalne situacije na teritoriji opštine i unapređenje saradnje između lokalne uprave i mjesnih zajednica.
Sastanku je prisustvovalo 11 predstavnika kotorskih mjesnih zajednica, koji su tom prilikom iznijeli zapažanja i prijedloge u vezi sa stanjem komunalne infrastrukture. Posebno su istaknuti izazovi u oblasti održavanja javne čistoće, redovnog košenja javnih površina, funkcionisanja javne rasvjete, uređenja i dostupnosti javnih plaža, stanja putne infrastrukture, kao i organizacije parkiranja na prostoru bivšeg kompleksa CEDIS-a. Takođe je otvoreno pitanje planiranja i izdavanja dozvola za gradnju stambenih objekata.
Potpredsjednik Kovačević izrazio je zahvalnost na iznesenim sugestijama i naglasio značaj kontinuiranog dijaloga sa predstavnicima mjesnih zajednica.
„Predstavnici mjesnih zajednica neposredno su upoznati sa svakodnevnim potrebama građana i upravo zbog toga njihova uloga u procesu odlučivanja mora biti aktivna. Zadovoljan sam održanim sastankom i vjerujem da ćemo, kroz zajedničko djelovanje, u najkraćem roku otpočeti rješavanje prioritetnih komunalnih pitanja. Kao potpredsjednik, preduzeću sve neophodne mjere u okviru svojih nadležnosti kako bismo poboljšali uslove života u svim dijelovima opštine“, kazao je potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević.
BK “Brđanin” već drugu godinu zaredom organizuje manifestaciju pod nazovom “Muške rabote i ženske stvari” koja ima za cilj da kroz segmente kulture, sporta, gastronomije muzike predstavi tradiciju i običaje ovih prostora, odnosno konkretno sela Đurđevo brdo, kao i navike mještana.
Ove godine događaj je koncipiran kroz četiri večeri (četiri četvrtka) kada će posjetioci imati priliku da se kroz različite sadržaje upoznaju sa raznim segmentima ponude grada Tivta.
Veče od piture i umjetničke ure, Veče od papalade i škerce, Veče od muških rabota i ženskih stvari, Veče od muzike i fešte, četiri su događaja u kojima će ovog ljeta uživati kako mještani tako i svi posjetioci grada Tivta, starosne dobi od najmlađih do penzionera.
Organizatori, Bućarskog kluba “Brđanin” poziva sve zainteresovane da svojim prisustvom uveličaju svečano otvaranje manifestacije koje je planirano za četvrtak 26. juna 2025.godine u 21 sat u selo Đurđevo brdo u Mažini.
