Najbolje plaćeni rukovodilac lokalnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač i vlasnik Opština Tivat je direktor Komunalnog preduzeća, a neki od tivatskih direktora sami sebe redovno časte dnevnicama u značajnim iznosima.
To pokazuju podaci iz posljednjih imovinskih kartona direktora četiri lokalna preduzeća i četiri javne ustanove Tivta, a koji su objavljeni na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije.
Ubjedljivo najveću platu od njih ima direktor Komunalnog preduzeća Vučeta Stanišić čija mjesečna zarada iznosi 2.141,92 eura. Stanišić koji je penzionisani kapetan bojnog broda Mornarice VCG, uz to prima i 969 eura vojne penzije, kao 334,25 eura mjesečno nadoknade kao predavač u Pomorskom trening centru Fakulteta za mediteranske poslovne studije u Tivtu.
Za razliku od drugih gradova u Crnoj Gori, Tivat nema problema sa javnom čistoćom i urednošću javnih i zelenih površina, a rad Komunalnog dobija prilično visoke ocjene u redovnim anketama građana i turista.
Isti je slučaj i sa drugim opštinskim preduzećem Vodovodom i kanalizacijom koje po svojim performansama i postignutim rezultatima, važi za najuspješnije lokalno vodovodno preduzeće u državi. Direktor Vodovoda i kanalizacije Alen Krivokapić, prema imovinskom kartonu za ovu godinu, lani je primao platu od 2.040 eura, a prijavio je i jednokratne nadoknade u visini od 100, 600, odnosno 2.130 eura koje je primio u avgustu, odnosno decembru mjesecu.
Plata direktora Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) Stefana Čobanovića koji veoma uspješno vodi tu zajedničku firmu opština Tivat i Kotor, kretala se u rasponu od 1.496 do 1.771 euro.
Direktorica Parking servisa Snežana Vuksavović Novosel imala je platu u iznosu od 1.374 eura koja joj je u drugoj polovini godine porasla na 1.754 eura, a uz to je sebi u decembru mjesecu isplatila i 370 eura varijabile. Vukosavović Novosel je prijavila da pored plate u Parking servisu, mjesečno prihoduje i još po 400 eura iz privatnog društva “New Wave Montenegro” čija je suvlasnica sa suprugom, a koje se bavi posredovanjem u prometu nekretnina.
Od direktora tivatskih javnih ustanova, najveću platu ima direktor JU Sportska dvorana Predrag Kovačević koji je mjesečno dobijao 1.452 eura.
Direktorica JU Gradska biblioteka Vesna Barbić primala je od 1.345 do 1.446 eura mjesečno.
Plata direktora JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Srđana Krunića kretala se u rasponu od 1.148 do 1.442 eura, dok je Danijela Đukić koja je direktorica JU Muzej i galerija, imala platu u rasponu od 1.194 do 1.289 eura. Đukić je uz to, prijavila da prima i penziju u mjesečnom iznosu od 530 do 540 eura.
Na papiru najskromniju redovnu mjesečnu zaradu je imao direktor JU Centar za kulturu Tivat Goran Božović čija je plata iznosila od 1.269 do 1.384 eura. Međutim, Božović je značajno sebi dopunjavao kućni budžet na način da je, kako je i sam prijavio u imovinskom kartonu, tokom 2024. sebi skoro svakog mjeseca isplaćivao po nekoliko stotina eura na ime dnevnica za službena putovanja po zemlji i inostranstvu, na koja je išao izuzetnom dinamikom. Ukupno je Božović kao direktor CZK sebi samom u 2024. isplatio čak 4.168,41 eura dnevnica. Dnevnice je obračunao i isplatio za 11 od 12 mjeseci 2024, u mjesečnim iznosima koji su se kretali od 126,87 eura u novembru do čak 1.152,20 eura koliko je dnevnica uzeo za maj mjesec te godine.
Uz te prihode, Božović je u svom imovinskom kartonu prijavio i da je od Centra za kulturu dobio 50 eura “naknade za novogodišnji paketić”, 80 eura “naknade za početak školske godine” i 540 eura zimnice.
U okviru obilježavanja Dana opštine Kotor, sinoć je u sali Kina “Boka” održana svečana promocija monografije „Spomenici ne umiru – spomenici i spomen obilježja NOR-a 1941.-1945. u opštini Kotor“, autora i predsjednika UBNOR-a Kotor, Jova M. Bećira. Ovo djelo nije samo knjiga o spomenicima, već svjedočanstvo o hrabrosti, dostojanstvu i nepokolebljivoj volji onih koji su svoje živote utkali u temelje slobode Boke Kotorske.
Prisutne je u ime organizatora pozdravio Miloš Dževerdanović, podsjetivši na važnost čuvanja sjećanja i poštovanja prema onima koji su se borili za život u slobodi. Bećir je naglasio da spomenici u knjizi nisu samo kamen i metal, već glasovi onih koji više ne mogu govoriti. Svaka ploča, svaka bista, svaka grobnica nosi priču o ljudima koji su birali slobodu i hrabro stajali pred silom i opasnošću, znajući da je cijena slobode najveća – vlastiti život. „Ovi spomenici“, rekao je Bećir, „čuvaju ne samo prošlost, već i naš moralni identitet. Dokle god ih pamtimo, dokle god pred njima zastanemo s poštovanjem, oni nastavljaju govoriti o hrabrosti, o nadi, o vjeri u bolje sutra.“ Knjiga je zbirka tih priča utkane u kamen, metal i ljudsku memoriju, vodič za buduće generacije koje trebaju znati da sloboda nikada nije slučajnost, već plod hrabrosti, odlučnosti i žrtve.
Promocija knjige Spomenici ne umiru
Istoričar dr Srđan Martinović naglasio je da knjiga povezuje prošlost i sadašnjost – ona je dokument, ali i spomenik, zapis o hrabrosti, dostojanstvu i pravednosti. „Iako su borbena dejstva na ovom prostoru sazrijevala nešto kasnije nego drugdje, duh koji je oblikovao borbu za slobodu rođen je upravo ovdje – u Boki Kotorskoj. Knjiga tako postaje i sama po sebi spomenik, nijemi svjedok vremena i sjećanja.“Generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore, Dragan Mitov Đurović, podsjetio je da prošlost naših heroja stalno živi među nama i da antifašizam nije samo dio istorije – on je sloboda svakog čovjeka, svakog naroda. „Naši preci nas uče da nije dovoljno pamtiti datume i godišnjice – istinska vrijednost sjećanja leži u svakodnevnom poštovanju, u pričama koje prenosimo, u djelima koja gradimo“, rekao je Đurović.
Promociji su prisustvovali, pored brojnihgrađana i antifašisti i članovi SUBNOR-a Tivta, Herceg Novog I Budve kao i predstavnici lokalnih institucija.
Muzički dio večeri upotpunila je Isidora Milovojević, koja je svojom gitarom i očaravajućim glasom plemenila promociju, čineći da sjećanje na borce i njihovu žrtvu postane još živopisnije i osjećajnije.
Promocija knjige Spomenici ne umiru
Sinoć je Kotor još jednom pokazao da spomenici zaista ne umiru – dokle god ih pamtimo i gledamo s poštovanjem, oni i dalje pričaju priče o slobodi, hrabrosti i ljudima koji su je izborili. Knjiga Jova M. Bećira podsjeća da antifašizam nije prošlost, već trajna obaveza prema onima koji su svoj život dali za slobodu!
Objavljivanje knjige podržala je Opština Kotor kroz konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturnog stvaralaštva za 2024. godinu.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji kompanije, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period.
Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika.
„Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od 3 miliona putnika“, rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja.
Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale.
Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.
“Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti”, kazao je Tolić.
Infrastruktura na ivici kapaciteta – žele da kupe imovinu Vektre Aviation
Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet.
„Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani“, rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme. „Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina“, naglasio je.
U tom kontekstu izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura.
“Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni”, kazao je Tolić.
Koncesije
Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.
“Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija – nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja”, kazao je Tolić.
Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona
Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan – dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.
“Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine”, kazao je Tolić.
“Zbog toga bi prva odluka svakako trebalo da bude tender za izradu novog master plana. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces”, kazao je Tolić.
Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.
Podgorica mora postati 24/7 aerodrom
Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.
„Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu,” rekao je Tolić.
Povodom 21. novembra – Dana opštine Kotor, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić upriličio je svečani prijem za članove Gradske muzike Kotor, kojem je prethodio tradicionalni defile Starim gradom.
Prijemu su prisustvovali predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, potpredsjednici Opštine Igor Kumburović i Siniša Kovačević, sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, glavna administratorka Marina Bjelja, kao i predsjednik Upravnog odbora Gradske muzike Kotor Vladimir Begović.
Gradska muzika Kotor ovogodišnji je dobitnik najvećeg opštinskog priznanja – Nagrade „21. novembar“, dok je u julu u Beču osvojila zlatnu nagradu na prestižnom World Orchestra Festivalu, potvrđujući kvalitet i posvećenost koja traje gotovo dva vijeka.
Gradska muzika Kotor
Predsjednik Jokić pozdravio je članove orkestra, izrazivši zadovoljstvo što vidi i nova, mlada lica u sastavu Gradske muzike Kotor. Istakao je ponos Opštine Kotor na njihove uspjehe i naglasio da će podrška lokalne samouprave ostati snažna i trajna, jer su rezultati koje orkestar postiže najbolji pokazatelj vrijednosti ulaganja u kulturu.
U ime Gradske muzike Kotor obratio se Vladimir Begović, koji je izrazio duboku zahvalnost Opštini Kotor na kontinuiranoj i izuzetnoj podršci. Naglasio je da je upravo ta podrška omogućila istorijske uspjehe, među kojima se posebno izdvaja zlatna nagrada osvojena u Beču. Istakao je da tamo gdje postoji dobra saradnja i razumijevanje, uspjeh ne može izostati.
Begović je iskoristio priliku da uputi apel mladim ljudima da se priključe Gradskoj muzici, poručivši im da će u njoj pronaći prijateljstvo, kvalitetan rad, divnu atmosferu i prostor da razvijaju svoj talenat daleko od telefona i ulice.
Dobijena Nagrada „21. novembar“ ocijenjena je kao „šlag na divnoj ovogodišnjoj torti“, a u završnici obraćanja iskazana je nada da će Gradska muzika Kotor i u godinama koje dolaze nastaviti da uveseljava građane i predstavlja svoj grad na način koji budi ponos.
Upućena je zajednička čestitka za Dan opštine Kotor, kao i poziv građanima da prisustvuju tradicionalnom novogodišnjem koncertu Gradske muzike Kotor.
Prijem za Bokeljsku mornaricu
Dan opštine Kotor – Prijem za Bokeljsku mornaricu
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, povodom 21. novembra – Dana opštine Kotor, upriličio je svečani prijem za delegaciju Bokeljske mornarice Kotor, u kojoj su između ostalih bili njen predsjednik Denis Vukašinović, admiral Mirko Vičević, viceadmiral Andro Radulović, kao i mali admiral Matija Radimiri.
Ovom tradicionalnom susretu prisustvovala je predsjednica Skupštine opštine Maja Mršulja, kao i potpredsjednici Opštine Igor Kumburović i Siniša Kovačević, glavna administratorka Marina Bjelja te sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.
Predsjednik Jokić istakao je značaj Bokeljske mornarice koja, kako je rekao, sa Gradskom muzikom Kotor i Srpskim pjevačkim društvom „Jedinstvo“ čini temelje društvenog i kulturnog života grada.
Jokić je podsjetio da je nedavno potpisan ugovor za rekonstrukciju prostorija Bokeljske mornarice, naglasivši da su potrebe i želje organizacije potpuno uvažene.
Dan opštine Kotor – Prijem za Bokeljsku mornaricu
„Kao i do sada, sve što je u našoj nadležnosti činićemo kako bismo pomogli rad i razvoj Bokeljske mornarice. U ranijim susretima moja želja bila je da se Mornarica upiše na listu UNESCO-a, a danas je želja da se usvoji i dugo očekivani lex specialis“, kazao je Jokić.
Predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović uputio je zahvalnost na prijemu i čestitao Dan opštine, Dan oslobođenja Kotora te Aranđelovdan i Gospu od Zdravlja, ističući jedinstvenost i bogastvo Kotora.
„Malo je reći hvala. Oslanjamo se na vašu podršku i sigurni smo da ćemo radom i rezultatima doprinijeti očuvanju tradicije i razvoju našeg grada“, rekao je Vukašinović te podsjetio na potrebu dodatne finansijske podrške za završetak monografije „Odore i oružje Bokeljske mornarice“, za koju je dio sredstava obezbijeđen preko Ministarstva kulture i medija.
Vukašinović je najavio i da je Bokeljska mornarica u procesu dobijanja termina za posjetu Rimu i Vatikanu, sa planiranom audijencijom kod Svetog Oca.
„Bila bi nam čast da Vi, kao prvi čovjek grada, budete sa nama na audijenciji. Smatramo da bi to imalo izuzetan značaj za promociju Kotora i njegove višestoljetne tradicije“, poručio je predsjednik Bokeljske mornarice.
Sa ovog tradicionalnog susreta građanima je upućena zajednička čestitka za Dan opštine Kotor.
Rusija je zaključila ovogodišnju sezonu plovidbe Sjevernim morskim putem (NSR), nakon što je gotovo 3 milijuna tona LNG-a otpremljeno prema azijskim kupcima prije povratka debelog zimskog leda. Ova sve prometnija arktička ruta, koja skraćuje plovidbu između Europe i Azije u prosjeku za desetak dana, u pravilu je plovna samo od lipnja do studenoga.
Ovogodišnji prvi LNG teret krenuo je 20. lipnja brodom Georgiy Ushakov, dok posljednju rotaciju obavlja tanker Boris Vilkitsky. Kako se Arktik ponovno zatvara pod zimskim uvjetima, preostali mjeseci zime i proljeća bit će rezervirani za izvoz Novatekova LNG-a prema europskim lukama, gdje se teret može preusmjeriti i dalje distribuirati LNG carrierima izvan ledom okovanih voda.
Ukupno su dva velika ruska LNG projekta na Arktiku – Yamal LNG i Arctic LNG 2 – ove sezone prevezla blizu 3 milijuna tona LNG-a prema Aziji, od čega je najveći dio završio u kineskim terminalima. Iako se radi o impresivnom volumenu za ograničeno navigacijsko razdoblje, pomorska industrija i dalje pomno prati razvoj situacije jer se kombinacija sankcija, oslanjanja na starije ledolomce i ekstremnih vremenskih uvjeta pokazuje izazovnom.
Za pomorce koji plove ovim područjem, NSR ostaje jedna od najsloženijih ruta na svijetu. Plovidba zahtijeva posebne ICE klase, iskustvo u navigaciji u uvjetima brzog zaleđivanja te koordinaciju s ruskim ledolomcima. Uz to, sezona prohodnosti ostaje kratka i nepredvidiva, što dodatno otežava dugoročno planiranje plovidbenih ugovora.
Unatoč svemu, Rusija nastavlja promovirati Sjeverni morski put kao stratešku rutu koja bi u budućnosti mogla postati stalno plovna uz pomoć nove generacije nuklearnih ledolomaca. No, za sada, LNG promet i dalje ostaje sezonski i izrazito ovisan o arktičkim uvjetima, koji se ove zime ponovno vraćaju u svoju tradicionalnu snagu.
Autor je sabrao 190 reprint-članaka objavljenih u “Glasu Boke” u periodu od 1932. do 1941. godine, te dao QR kodove sa izvedbama na Youtubeu
Predstavljanje publikacije „Dva hora, jedan grad – Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” i Crkveni pjevački zbor Sv. Tripun” u kotorskoj periodici (1932 – 1941)“ autora Ilije Mlinarevića u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru okupilo je je brojne poštovaoce kulturne tradicije i vjekovnog prožimanja života građana katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti, života oplemenjenog muzikom i horskom pjesmom. Pred čitaocima je luksuzno izdanje na preko 200 stranica sa 190 članaka koji su objavljeni u “Glasu Boke” u periodu od 1932. do 1941. godine, uz arhivske zapise i fotografije, ali i jedan inovativni moment – QR kodove koji vode do izvedbi dvaju horova, objavljenih na Youtubeu. Fotografije i arhivsku građu sakupili su Petar Bukilica (Arhiv SPD “Jedinstvo”), Slavko Dabinović i dr Stevan Kordić. Djelo je rezultat saradnje Mlinarevića sa njegovim bližnjima – u okviru porodice, s obzirom da je naslovnicu kreirala Iva Marković, njegova sestra, a dizajn je osmislila Jovana Mračević, autorova životna saputnica. Mlinarević je ovo djelo posvetio tetkama Gracijeli Čulić i Matildi Obradović i kumu Nenadu Lazareviću.
-Publikaciju posvećujem Kotoranima, onima koji shvataju tu nenametnutu multietičnost i svakodnevni zajednički život, ne razmišljajući o nekim razlikama. Tako su i dva hora u svom vjekovnom postojanju sarađivali, molili se, pjevali istom Bogu, sa istom namjerom. Sarađivali su i sa istim društvima iz tog perioda između dva svjetska rata, kada je u Kotoru djelovao veliki broj kulturnih udruženja – folklornih, pjevačkih, pa i diletantsko pozorište, kazao je Mlinnarević za Boka News. Kao kustos Pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore priznaje da je ovom prilikom malo izašao iz svog “faha”, ali priznaje da je i sam bio član CPZ “Sv. Matej”, te zaključuje da muzika itekako ima veze sa pomorstvom.
Sa promocije u Galeriji PM
– Kada razmišljam o 18-19. vijeku i načinu kako su notni zapisi dolazili do SPD Jedinstvo ili do Crkvenog pjevačkog zbora “Sv. Tripun”, zaključujem da su u Kotor dolazili jedrenjacima ili parobrodovima, tako da i muzičku tradiciju možemo povezati sa pomorstvom, kaže Ilija, koji u Uvodu objašnjava da je u publikaciji sistematizovao i hronološki uredio arhivsku građu sa željom da olakša pristup budućim istraživačima i podstakne ih na dalja proučavanja bogatog muzičkog života Kotora. Iako je naglasak na dva hora, on ističe i značaj drugih horova i udruženja, koji se pojavljuju u člancima: HPD Zvonimir, Muo, CPD Sveti Sava, Herceg Novi, HPD Tomislav, Škaljari, CPZ Sveti Jeronim, Herceg Novi, Gradska muzika Kotor, Seoska glazba Škaljari, PD Jadran Tivat, Orkestar Kraljevske mornarice, DPMD Bokelj i dr.
Članci iz Glasa Boke i QR kodovi
Dio uvodnika je i tekst “Istorijat Srpskog pjevačkog društva” Jedinstvo” (1839) štampan na ćirilici, autora Petra Bukilice, podpredsjednika SPD Jedinstvo, koji se i uživo obratio prisutnima dajući kratki istorijat djelovanja Društva kroz decenije. “Jedinstvo” je od prvog dana uspostavilo saradnju sa HPD “Zvonimir” s Mula, sa Tamburaškim zborom “Zora” iz Dobrote, sa Društvom “Sastanak” iz Škaljara, sa HPD “Napredak”, sa SPD “Sloga” i PD “Dubrava iz Dubrovnika, sa društvom “Gusle” iz Mostara” i “Njegoš” sa Cetinja, ali najintenzivnija i najznačajnija saradnja SPD Jedinstvo je uvijek bila sa CPZ Sv. Tripun i sa Gradskom muzikom i to u periodu između dva svjetska rata.
Zajednički dirigent
– Brojni pripadnici pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti su bili članovi i pjevali su u oba hora, a u periodu od 1947. do 1951. godine imali su zajedničkog dirigenta, Antuna Homena, podsjetio je Petar Bukilica. Ova publikacija će, kaže on, “dati novo svjetlo svima onima koji možda nisu znali koliko su značajna ova dva naša kotorska hora”, te naglasio da je hor samo jedan od segmenata SPD “Jedinstvo” (pored dramske sekcije, Kamernog orkestra “Jerolim Fiorelli”, organizovanja “Venecijanske večeri” i “Crno-bijele maskirane redute”, te objavljivanje prvog broja satirično-humorističnog lista “Karampana” i drugih aktivnosti)
Tekst “Kratki pregled rada Crkveno pjevačkog zbora Sv. Tripuna”, objavljen u Zborniku biskupa Iva Gugića “Uvijek na istom putu”1996. godine, preuzet je od dirigenta Nikše Čučića. Kratak osvrt na istorijat CPZ “Sv. Tripun” koji je napisao Slavko Dabinović pročitala je Dijana Đurašković.
Mlinarević je zahvalio opštinskom Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, koji je podržao ovaj projekat u sklopu konkursa za podršku individualnog stvaralaštva za 2024. godinu, kao i sponzorima: Nativa d.o.o. iz Budve, Medicor i Spinel iz Kotora, TO Kotor.
Europska unija ima vrlo jasan plan, a to je oslabiti Rusiju i podržati Ukrajinu, izjavila je u četvrtak visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Pritisak mora biti na na agresoru, a ne na žrtvi. Nagrađivanje agresije samo će potaknuti još više agresije. EU ima vrlo jasan plan u dvije točke, prvi je oslabiti Rusiju, a drugi podržati Ukrajinu, rekla je Kallas nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.
Ministarski sastanak je održan nakon što su procurile informacije da Sjedinjene Države dogovaraju s Rusijom plan prema kojem bi Ukrajina morala odustati od dijela svog teritorija i smanjiti svoje oružane snage.
– Ministri su bili prilično mirni u vezi s tim jer smo viđali i ranije različite mirovne planove koje ne mogu funkcionirati ako se s njima ne slože Europljani i Ukrajinci, rekla je Kallas.
Kallas je rekla da su ministrima predočene informacije koje jasno pokazuju učinak sankcija na Rusiju.
Izvoz ruske sirove nafte pao je na najnižu razinu posljednjih mjeseci, porezni prihodi od nafte najniži su od početka rata. Sankcije snažno pogađaju Rusiju, a doći će i nove, istaknula je Kallas, dodajući da je sada prioritet kažnjavanje ruske tzv. flote u sjeni, neosiguranih brodova koji plove pod stranim zastavama koje se koristi za zaobilaženje sankcija na izvoz nafte.
EU je dosad uveo sankcije za 550 takvih brodova i namjerava nastaviti s tim. Ideja je da se takvi brodovi brže stavljaju na popis sankcioniranih ne čekajući nove pakete sankcija.
Više ministara vanjskih poslova država članica EU-a usprotivilo se planu po kojem bi se Ukrajina morala djelomično razoružati i predati još više svoga teritorija.
– Mir ne može biti kapitulacija. Ukrajinci žele pravedan mir koji poštuje suverenitet svih, trajni mir koji ne može biti doveden u pitanje budućom agresijom, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot.
„Ta mrva svjetlosti, nade, vjere koja nas pokreće…” – promocija romana “Zera luče” Jasenke Lalović u Tivtu
Jasenka Lalović jedna je od najčitanijih književnica u regionu i jedna od najčitanijih, omiljenih autorki u tivatskoj Biblioteci.
Rođena Petrovčanka, tu je završila osnovnu školu, a u rodnom mjestu je ove godine tradicionalno i započela promocija najnovijeg romana, „Zera luče”. JU Gradska bibliteka Tivat, u okviru Novembarskih dana 2025, organizovala je promociju paštrovskog romana za tivatsku publiku.
Nakon trilogije “Brda od pelima” i romana “Bastadur” Jasenka Lalović napisala je peto djelo, “Zera luče”.
“Ovaj roman se pisao drugačije od prethodnih. Čini mi se da se pisao uporedo od prvog slova mog prvog romana jer ono što je bila vodilja za Zeru luče je ta mrva svjetlosti, nade, vjere koja nas pokreće, kojom opstajemo, idemo naprijed, koja osmisli svako trajanje”, zapisala je Lalović. Na knjizi je radila oko godinu dana, međutim, autorka kaže da su je sudbine koje je pokušala da obuhvati vratile decenijama unazad.
„Zera luče” pisana je kao roman o izborima koji nas oblikuju, o poverenju u život uprkos lomovima, o iskri svetlosti, „zeri luče”, dovoljnoj da nas vrati sebi. Roman tematizuje višegeneracijske odnose, identitetske potrage i mediteranski ambijent a obraća se čitaocima koji vole lične priče i kulturološki utemeljenu prozu.
Promocija novogromana “Zera luče” Jasenke Lalović , 26. 11. u 19h, Velika sala CZK . Učestuvuju: Jasenka Lalović, autorka, Marija Starčević, sagovornica i Nataša Janović, moderatorka.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, povodom Dana opštine Kotor, priredio je u četvrtak svečani prijem za kotorske učenike i studente, kao i njihove nastavnike i profesore. Prijemu je prisutvovala i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja te potpredsjednik opštine Igor Kumburović i Tatjana Kriještorac, sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
Predsjednik Jokić istakao je kako mu susreti s mladima uvijek predstavljaju posebno zadovoljstvo, dodajući kako je duboko impresioniran izvanrednim uspjesima, posvećenošću i brojnim talentima kotorskih đaka i studenata koji, kako je rekao, predstavljaju istinsko bogatstvo, ponos i budućnost Kotora.
Na prijemu je, uz subvencije za učenički prevoz, istaknut doprinos lokalne samouprave na unapređenju uslova u obrazovnim ustanovama i radu dnevnih boravaka u svim osnovnim školama. Naglašeno je i da Opština Kotor preduzima niz mjera kako bi rasteretila kućne budžete, među kojima je i podrška brojnim besplatnim vanškolskim aktivnostima.
Prijemu su prisustvovali Nikolina Jokić i Milan Marković iz Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, Dijana Adrović i Una Marija Kokot predstavljale su risansku osnovnu školu „Veljko Drobnjaković“, dobrotsku “Narodni heroj Savo Ilić” Darija Majer i Goran Bjelja, a školu „Njegoš“ ĐinaCrepulja i Tomislav Radović. Iz Osnovne škole „Ivo Visin“ bili su Petra Poček i Pavle Odža, dok su Jana Gezović i Mara Gezović predstavnici škole iz Radanovića.
Zlata Marković i Vuk Đakonović bili su u ime muzičke škole „Vida Matjan“, gimnazijalci Damjan Gledić i Anđela Đurašković, a iz Pomorske škole prijemu su prisutvovali Luka Ivanović i Sava Mijajlović.
Sa Fakulteta za pomorstvo bile su Dejana Pudar i Selma Medunjanin, dok je Fakultet za turizam i hotelijerstvo predstavljala Olga Stanojević.
U prisustvu đaka i studenata bili su njihovi nastavnici i profesori: Mirjana Kaluđerović, Tatjana Krstićević, Sonja Golub Klenak, Senka ŠekularacIvošević, Aleksandra Sindik Milićević, Marina Jovanović, Sofija Bagić, Desanka Tričkovska, Slađana Gopčević, Ljiljana Dončić i Mileva Manojlović.
Turistička organizacija opštine Tivat objavila je Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat, u produženom roku.
Ukupna opredijeljena sredstva iznose 61.509,52 EUR.
Podršku prvenstveno mogu obezbijediti:
projekti koji se odnose na arheološka, istorijska, istorijsko-umjetnička, etnološka i druga istraživanja materijalne i nematerijalne baštine Tivta koja vode lica s odgovarajućim kvalifikacijama;
projekti koji se odnose na konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara koje realizuju lica s odgovarajućim kvalifikacijama i licencama;
projekti usmjereni na očuvanje ugrožene baštine, posebno baštine s elementima kulturnog dobra, odnosno njeno istraživanje, očuvanje integriteta i autentičnosti u cilju valorizacije.
„Pravo podnošenja zahtjeva po Javnom pozivu imaju:
a) javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara koju je osnovala država ili opština za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske ili kinotečke djelatnosti
b) nevladine organizacije, druge asocijacije, subjekti i udruženja čiji su Statuti i djelatnost usklađeni s ciljevima Poziva;
c) pravna i fizička lica shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, odnosno držaoci i vlasnici kulturnih dobara ili spomenika s elementima kulturnog dobra koji zahtijevaju istraživanje i zaštitu“, napominju iz TO Tivat.
Javni poziv u produženom roku otvoren je do 08.12.2025. godine
