U okviru svoje podrške razvoju lokalne zajednice, kompanija Luštica Development opredijelila je 35 hiljada eura sportskim klubovima KK Teodo, FK Sloga i RK Partizan 1949, kao perspektivnim lokalnim klubovima koji ostvaruju dobre rezultate.
„Partneri u gradu, državi i regionu prihvataju nas kao stabilan sportski kolektiv koji je godinama po rezultatima u vrhu domaće lige i učesnik finalnih turnira u Kupu. Tako nas je prepoznala i Luštica Development, naš dugogodišnji pokrovitelj, kompanija koja se tokom prethodnih godina pokazala kao veoma društveno odgovoran kolektiv“- rekao je predsjednik Košarkaškog kluba Teodo Miško Lučić.
Rukometni klub Partizan 1949 zadržava velike ambicije za predstojeću sezonu sa ciljem da odbrani titulu pobjednika Kupa Crne Gore i da što duže opstane u evropskom Čelendž kupu kao jedini crnogorski predstavnik u muškom rukometu. Kao lokalni fudbalski klub iz Radovića „Sloga“, tradicionalno uživa podršku kompanije koja posluje u Krtolima.
“Partnerstvo sa lokalnom zajednicom je naše čvrsto opredjeljenje jer vjerujemo da je takvo partnerstvo jednako važno kao i razvoj našeg projekta. Posebno nam je zadovoljstvo kada smo u prilici da podržimo organizacije koje postižu zavidne rezultate, kao što su ovi sportski klubovi.” -ocijenio je Damir Moškov iz marketinga kompanije Luštica Development.
Kroz program podrške lokalnoj zajednici kompanija Luštica Development, koja nadomak Tivta razvija novu turističku zajednicu Luštica Bay, tokom ove godine je donirala 150 hiljada eura u različite oblasti, institucije, ustanove i projekte.
Na 690 hektara zemljišta nadomak Tivta kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kreiran kao novo turističko naselje u Crnoj Gori, u potpunosti uklopljen u prirodno okruženje i integrisan u lokalnu zajednicu kao funkcionalni grad otvoren posjetiocima tokom cijele godine.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske na 13. sjednici koja se održala ususret Božiću u promet je vraćena trajektna linija Dubrovnik – Rijeka (Plava magistrala) i to tokom cijele godine jedan put sedmično, a u post i pred sezoni te tokom ljetnih mjeseci najmanje dva puta semično.
Prihvaćeno je to u Odluci o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu za 2017. godinu te u projekcijama za 2018. i 2019. godinu.
Zanimljiv prizor mogli su vidjeti svi oni koji su na Božić prošetali Lapadskom obalom.
Naime, na jednoj od privezanih barčica kreativni je dubrovački ribar okitio bor. Kako nije bilo valova, a ni jačeg vjetra, za ukrašeno stabalce nije bilo većih problema.
/Dubrovački Dnevnik/
U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića” sinoć je u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” održan tradicionalni novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor.
Gradska muzika i njihovi gosti uspjeli su da na najbolji način uvedu Kotorane, koji su ispunili salu, u veselu atmosferu predstojećih praznika.
Pod dirigentskom palicom Darija Krivokapića u maniru pravih profesionalaca održali su bogat koncert i prošetali publiku muzikom od bečkih klasika preko popularnih dalmatinskih melodija, do djela jednog od najpoznatijih Kotorana u svijetu muzičke umjetnosti Antona Kopitovića.
Pozdravljajući prisutne direktor TO Kotor Mirza Krcić podsjetio je da Gradska muzika Kotor 2017. proslavlja 175 godina postojanja.
„U ime TO Kotor i našeg partnera NVU „Karampana“ želim podsjetiti da u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“ sva prikupljena sredstva će biti donirana za pomoć liječenja naše sugrađanke Anđele Petrović. Vjerujem da će ova muzika večeras doprijeti do nje i njene porodice i dati im snage da ovu bitku dobiju i da Anđela sledeće godine bude sa nama ovom koncertu“ – kazao je Krcić.
Dobrom raspoloženju doprinjeli su gosti koncerta klapa Incanto i solisti na harmonici Boško Tujković i prof. Goran Ševaljević.
Rušenje autobuskog stajališta u Kamenarima izazavalo je negodovanje i ogorčenje mještana i rukovodilaca mjesne zajednice, nakon čega je zaustavljeno. Rušenje bi trebalo da bude nastavljeno u utorak, ako se ne pronađe drugo rješenje.
“Rušenje je počelo u nedjelju , a da o tome nije obavještena ni mjesna zajednica, ni lokalna uprava”, tvrdi predsjednik Tomo Katurić koji je , kako kaže, bio spreman da legne ispred bagera i spriječi mašine da razruše objekat bivše poslovnice Pošte i objekta sa putnike.
Rušenje je naložila Uprava za inspekcijske poslove, odsjek inspekcije zaštite prostora, rješenjem od 7.novembra ove godine. Od NN lica se traži da ukloni privremeni objekat i vrati prostor u prvobitno stanje na parcelama 271 i 272 KO Đurići u Kamenarima, jer su privremeni objekti postavlje i bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa.
Katurić je pojasnio da je još 1984. Godine Zamira Ljubetić , jedina nasljednice mještanina Bogdana Đuranovića, koja sada živi u Italiji, mjesnoj zajednici dala u besplatan dugoročan zakup parcelu za izgradnju autobuskog stajališta i okretišta . Ugovor je potpisan i sa preduzećem Autosaobraćaj ( sada Blue line) koji je i tada i sada jedini obavljao lokalni prevoz u hercegnovskoj opštini . Pribavljena je i saglasnst JP Morsko dobro, jer je riječ o prostoru posebne namjene. Katurić je sve ugovore, saglasnosti, UT uslove i glavni projekat danas donio na uvid čelnicima lokalne uprave , tražeći da se zaustavi rušenje.
“Zašto se rušenju pristupilo u nedjelju na Božić,kada mnogi mještani Kamenara slave i zašto niko nije obavješten”,pita se mještanin Frano Ercegović.
Spekuliše se da je sve “pokrenuo” Dejan Ban vlasnik Pomorskog saobraćaja koji u blizini namjerava da gradi hotel i kome je taj prostor potreban za izgradnju parkinga.
Potpredsjednik Opštine Dragan Janković je kazao da je i rušenju saznao tek jutros i obećao da će ispitati zašto je došlo do svega i da li je izvršno rješenje inspektora donijeto po zakonu, ustvrdivši da da se izvršno rješenje ne može zaustaviti i da lokalna uprava nema ingerencije u tom slučaju.
S.K
U organizaciji Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Ooštine Tivat, ovih dana završen je jesenji dio pošumljavanja brda Vrmac sa tivatske strane.
Na prostoru do oko pet hiljada kvadrata zasađeno je 200 sadnica pitomog kestena i hrasta medunca. Sadnice su proizvedene na prostoru tivatske Opštine, istakli su iz nadležnog sekretarijata.
Za taj posao je sa evidencije Biroa rada angažovan Niko Staničić koji inače posljednjih godina, uglavnom obavlja takvu sadnju drveća na Vrmcu na području Tivta.
Iako se već više od godinu dana ništa“opipljivo“ ne dešava sa tim projektom, tivatski „Adriatic Marinas“ koji stoji iza nautičkog centra Porto Montenegro, i dalje je veoma zainteresovan da u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj (JBB) u saradnji sa holandskom kompanijom „Damen“, napravi remontni centar za mega i super jahte.
Potvrđeno je to iz menadžmenta „Adriatic Marinasa“ koji je u maju ove godine promijenio većinskog vlansika, dospjevši u portfolio koji kontroliše državni investicioni fond Dubaija – Investment Corposration of Dubai. Saradnju sa „Damenom“ na planu preuzimanja dijela kapaciteta JBB, prije dvije godine započeo je bivši većinski vlasnik Porto Montenegra, kanadski milijarder Piter Mank, ali primjena vlasničke strukture u tivatskom nautičkom centru, nije poremetila Holanđane u namjeri da u partnerstvu sa „Adriatic Marinasom“, preuzmu dio kapaciteta Bijele.
„Porto Montenegro želi da obezbijedi remont jahti svojih klijenata u blizini marine, a ne da ima postojeću situaciju, u kojoj klijenti odlaze iz Crne Gore tokom zimskih mjeseci. Međutim, za ostvarivanje tog cilja, potrebno nam je da imamo iskusnog operatera i odgovarajuću lokaciju. Kompanija “Damen” je još uvijek naš partner i zajedno naporno radimo kako bismo realizovali taj projekat.”- kazali su nam u menadžmentu “Adriatic Marinasa” potvrđujući svoju zainteresovanost za Bijelu.
Prije godinu i po, iz “Damena” su precizirali da u Bijeloj namjeravaju da izgrade sinhro lift koji će moći iz mora da na suvo podigne brodove teške do 3,6 hiljada tona i dugačke do 100 metara čime „pokrivaju“ potrebe najvećeg dijela superjaht -tržišta. Gradili bi i novu modernu halu za farbanje jahti sa kontrolom temperature i vlažnosti vazduha i rekonstruisali mali plutajući dok JBB kako bi on mogao da prima i superjahte. Radnike JBB koji su u međuvremenu zbog stečaja ostali bez posla i koji nemaju iskustva u specifičnim remontnim radovima na unutrašnjosti i posebnim sistemima koje imaju luksuzne jahte, obučavali bi kako u Holandiji u svom brodogradilištu Amels, tako i na licu mjesta u Bijeloj, za obavljenje poslova na jahtama. „Damen“ je obećao i uvođenje standarda ekološke zaštite u brodogradnji koji se primjenjuju u zapadnoj Evropi, što znači da više ne bi bilo pjeskarenja brodova gritom, već samo vodom ili suvim ledom i to većinom u zatvorenim prostorima. Po njime, investicija bi bila mnogo veća od minimalnih 15 miliona eura koliko je tada tražila crnogorska Vlada.
Na pitanje zašto, ako su i dalje zainteresovani za projekat u Bijeloj do sada nisu učepstvovali na oglasima za prodaju imovine JBB koje raspisuje stečajna uprava, iz „Adriatic Marinasa“ su nam kazali da to prvenstveno nisu učinili „jer nismo spremni da uložimo značajna sredstva prije nego što vidimo da se remedijacija životne sredine na lokaciji brodogradilišta razvija na zadovoljavajući način”.
“To je ključna obaveza Vlade, jer je Vlada najveći akcionar te kompanije, tako da nije razumno pretpostavljati da će strani investitor, koji nema nikakve veze sa nastankom zagađenja, preuzeti na sebe rizik tog obima.”- kažu u “Adriatic Marinasu”. Iz Vlade je nedavno najavljeno da će do polovine naredne godine biti okončan oposao uklanjanja ukupno 133.114 tone grita i sa njime zagađenog zemljišta, a što će finansirati država iz kredita Svjetske banke.
Iz menadžmenta tivatske nautičke firma su nam kazali da “čvrsto vjeruju” da je vrijednost imovineJBB koju je stečajna uprava nuduila na prodaju na prethodnim tenderima “bila precjenjena, imajući u vidu njenu starosti tehničku zastarjelost, čije stanje je još više pogoršano nedostatkom investicija i održavanja, te značajnim troškovima koji su potrebni da se imovina renovira ili da se, ona koja se ne može iskoristiti za novu djelatnost, na drugi način ukloni.”
“Svaki razumni kupac mora da razmotri te troškove kada kupuje imovinu, naročito u ovakvom slučaju, u kojem se planira potpuno nova djelatnost.”-kažu u “Adriatic Marinasu”. Stečajna uprava JBB do sada je uspjela da proda veliki plutajući dok sa pripadajućim alatima i opremom za 11 miliona eura jednoj litvanskoj kompaniji, a hercegnovska firma “Azalea Maritime” je za potrebe svog Trening centra za obuku pomoraca, kupila veći dio upravne zgrade JBB. Na posljednjem tenederu za prodaju imovine brodogradilišta ponuđena je preostala oprema i imovina firme, ukupne vrijednosti 8,77 miliona eura, od čega se 2,2 miliona odnosi na mali plutajući dok sa pratećim alatima i opremom, a koji je “Damen” ranije namjeravao da zadrži i rekonstruiše za potrebe svog remontnog centra za jahte.
“Damen” i “Adriatic Marinas”, potvrđeno je “Vijestima”, još pregovaraju sa Tenderskom komisijom koja je nadležna za dodijelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela. Tender za 30-to godišnju koncesiju brodogradilišne luke Bijela uz minimalno zahtijevano ulaganje koncesionara od 20 miliona eura, Vlada je raspisala u decembru 2015. a ponudu “Damena” i “Adriatuic Marinasa” tenderska komisija je prihvatila u februaru 2016.
“Nadamo se da ćemo finalizovati ove pregovore u skorijem razumnom roku, te da ćemo započetu novu djelatnost za kojom postoji velika tražnja na Mediteranu, koja će doprinijeti smanjenju sezonalnosti, jer će zadržati veći broj jahti i njenih gostiju i članova posade u Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci. Takođe, i na ovom projektu, kao u Porto Montenegru, sa zadovoljstvom planiramo progresivno zapošljavanje stotine kvalifikovanih građana Crne Gore, u ovom slučaju i mnogih bivših radnika JBB, koje ćemo obučiti da rade sa najmodernijim tehnologijama, što će predstavljati stabilnu budućnost i čistu lokaciju za Opštinu, te generisati prihode za državni budžet. Ukoliko prevaziđemo postojeće probleme, postićićemo veliki uspjeh za dobrobit svih.”- kažu u “Adriatic Marinasu”.
Prema nezvaničnim informacijama, “zapelo” je oko toga što Vlada traži koncesionara na 30 godina, a Holanđani i “Adriatic Marinas” žele da pravo upravljanja i korišćenja oko 120 hiljada kvadrata površine kopnenog dijela aktuelnog brodogradilišta i 350 hiljada kvadrata akvatorijuma brodogradilišne luke i njenog sidrišta, dobiju na najmanje 45 godina. Tome se lani žestoko opirala SDP trvdeći da bi eventualno izlaženje u susret ovakvim zahtjevu bilo kršenje naših zakona koji ne dozvoljavaju duži koncesioni rok od 30 godina.
DAMEN POSLUJE ŠIROM SVIJETA I GRADI SVE OD REMORKERA DO RATNOG BRODA
Krenuvši kao mala porodična firma sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka u Holandiji, „Damen“ je u međuvremenu izrastao u ogromnu internacionalnu korporaciju koja ima 32 brodogradilišta širom svijeta, zapošljava preko 9 hiljada radnika i ima godišnji obrt od preko dvije milijarde eura. „Damen“ godišnje isporuči od 120 do 150 novosagrađenih brodova koji variraju od malih ribarica i radnih plovila, preko remorkera, jahti, brodova za offshore industriju, klasičnih teretnjaka i tankera, do sofisticiranih ratnih brodova, a u njihovim brodogradilištima godišnje se obavi i preko hiljadu remonta brodova.
Njihova „Amels“ grupacija u Holandiji jedan je od najvećih svjetskih dizajnera, graditelja i remontera super i giga-jahti.
Novogodišnji praznici su pred nama, a vi nemate ideju šta pokloniti voljenim osobama?
Cadmus Cineplex je pripremio poklon koji nikog neće ostaviti ravnodušnim.
Sa poklon karticom Cadmus Cineplex-a Vaše drage osobe uživaće u najnovijim filmskim hitovima, a vrijednost poklon kartice koju će korisnik da troši birate vi.
Cadmus poklon karticu možete preuzeti na blagajni Cadmus Cineplex-a, a dobitnik je može koristiti tokom naredna tri mjeseca.
Budite originalni, poklonite pravi doživljaj. Poklonite filmove!
Vlada je odlučila da obavi „nepotpunu ekspropijaciju nepokretnosti“ u opštini Tivat za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema (RVS), od mjesta gdje se on sada završava na potezu Budva – Tivat, do Lepetana gdje će se RVS, preko podmorskog cjevovoda, spojiti sa vodovodnim sistemom Herceg Novog. Ukupna dužina te trase od Pumpne stanice „Pod Kuk“ u Tivtu do rta Opatovo na ulasku u Lepetane je 3,2 kilometra.
Država će ekpropiisati ukupno nešto više od 1.500 kvadrata zemljišta na parcelama u vlasništvu građana, privatnih preduzeća i opštine Tivat, u katastarskim opštinama Tivat, Donja Lastva i Lepetane, a predviđeno je i da se cijevi RVS djelimično postavljaju i u trup puta Jadranke magistrale.
Ova ekspropijacija obavlja se zbog „ustanovljenja prava službenosti postavljanja i upotrebe“ cjevovoda i optičkog kabla RVS kroz Tivat. Iz preduzeća „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ iz Budve, ranije su saopštili da će izgradnja ovog nedostajućeg kraka RVS do spoja sa sistemom Opštine Herceg Novi na Opatovu, koštati oko 1,7 miliona eura.
© BokaNews, 2021
