Ratni vremeplov – Čilipi su „raspremljeni“ naredbom iz Beograda!

Boka News
-
0
Ratni vremeplov – Čilipi su „raspremljeni“ naredbom iz Beograda!
Čilipi aerodrom 1991.
Čilipi aerodrom 1991.

Podsjećajući se agresije Srbije, Crne Gore i bivše JNA na Dubrovnik i jug Hrvatske od prije četvrt stoljeća svakako se valja prisjetiti i ratne pljačke Zračne luke Dubrovnik (ZLD). Po svojoj organizaciji i dimenzijama „pothvata“ taj dio ratnih zbivanja u Konavlima zasigurno može ponijeti neslavni epitet „pljačke svih pljačka“ koje su se od oktobra ’91 do oktobra ’92 događale u i na okupiranim dijelovima dubrovačkog kraja.

Uz dokumente i utemeljeno potvrđena saznanja, pohranjena u spisima MUP-a RH i haškog Tužiteljstva, nepobitno je da prigodom napada i „raspremanja“ aerodroma u Čilipima u jesen 1991. godine nije bilo nikakve slučajnosti. Stoga ćemo se vratiti u oktobar ’91 kada „oslobodioci“ pod vodstvom zapovjednika II Operativne grupe za dubrovačko-hercegovačkom ratište generala Pavla Strugara (kasnijeg haškog osuđenika), njegova ondašnjeg pomoćnika pukovnika Radomira Damjanovića i tzv. koordinatora za konavoski dio ratnih „dejstava“ generala Branka Stankovića napreduju od Debelog brijega/Karasovića ka Cavtatu.

Zračna Luka Dubrovnik (ZLD), u to vrijeme među najopremljenijima u bivšoj SFRJ, jedan je od važnijih ciljeva tog „oslobodilačkog pohoda“. Stoga do Čilipa, brojčano i tehnički nadmoćnija JNA i pridružene joj jedinice bez većih problema, stižu već 4./5. oktobra.
Dan kasnije JNA u potpunosti „ovladava“ zračnom lukom u Čilipima, i tada počinje funkcioniraati veza Beograd – Vojno pomorski sektor Boka – Aerodrom Tivat. U beogradskom Generalštabu i Saveznoj upravi kontrole letenja (SUKL) odlučuju da se iz ZLD-a „izuzme i demontira“ oprema kako bi se „ista sačuvala od uništenja“. Naredbu za tu akciju potpisao je tadašnji, ratni direktor SUKL-a general major Viktor Zupančić.

Tim povodom general Zupančić (umro je 2000. godine u rodnoj Sloveniji, op.) upućuje posebnu telefaks poruku s pečatom SUKL-a načelniku Aerodromske kontrole letenja u tivatskoj zračnoj Luci Milojici Bojiću.

„Formirati ekipu tehničara i lično se javite u Vojnu poštu 4004 Kumbor potpukovniku KaličaninLjubiši, načelniku veze radi odlaska na AKL Čilipi u cilju demontiranja preostale opreme. Opremu dopremite u AKL Tivat i obavijestite Vojno pomorski sektor o stanju i količini opreme. Rok 10.10.1991.“, piše u Zupančićevoj poruci Bojiću.

Usto, načelnik AKL Tivat Bojić dobiva i posebno Zupančićevo „ovlašćenje“ kojim ga direktor SUKL-a osobno zadužuje  da sa „svojom ekipom izvrši demontažu opreme na AKL Čilipi“. Kako ništa ne bi bilo prepušteno slučaju SUKL stupa u vezu sa Zapovjedništvom VPS-a Boka u Kumboru, čiji je tadašnji načelnik Štaba, kapetan fregate Milan Zec.

Unisteni kontrolni toranj - Ćilipi
Unisteni kontrolni toranj – Čilipi

Jedinice VPS-a Boka, podsjećamo, su u jesen 1991. godine predstavljale „udarnu iglu“ združenih formacija JNA, teritorijalaca i dobrovoljaca u „oslobađanju“ Konavala, a bez znanja i odobrenja Zeca (kasnije prekoredno unaprijeđenog u admirala) kao prvog operativnog oficira VPS-a na samom terenu se nije moglo ništa dogoditi.

Slijedeći naredbu Zec stupa u vezu s Bojićem i uz asistenciju pukovnika Tomislava Jovanovića nadgleda tzv. izuzimanje opreme s Čilipa. Sa svojom ekipom načelnik AKL Tivat Milojica Bojić demontira opremu i „zadatak“ završava 13. oktobra, kada je na tivatski aerodrom prebačen najvrijedniji dio „ratnog plijena“ iz ZLD-a.

Prethodna saznanja prikupili su istražitelji MUP-a RH kao i haškog Tužiteljstva s obzirom na to da je ratna pljačka jedno od težih kaznenih djela. I zbog toga se u Haagu, podsjećamo, sudilo generalu Strugaru i admiralu Miodragu Jokiću, ratnom zapovjedniku VPS-a Boka koji je pred ICTY-em priznao svoju krivnju i nagodivši se odležao skromnih sedam godina zbog sudjelovanja u tzv. Operaciji Dubrovnik.

Čilipi aerodrom 1991.
Čilipi aerodrom 1991.

No, uz tzv. izuzimanje opreme kojom je raspolagala AKL Čilipi „oslobodioci“ Konavala su se malo zanijeli (oni bi kazali „ponijela nas ideja“) pa su u doslovnom smislu te riječi od jeseni ’91 do jeseni ’92 dubrovačku zračnu luku oslobađali od gotovo sve opreme i inventara kojim je raspolagala.

Tako je ZLD, primjerice, „oslobođen“ opreme tehničkog i komercijalnog prihvata otpreme zrakoplova, 10 agregata za električni start aviona, 3 zračna startera, 30 stepenica za zrakoplove visine do 5,4 metra, 24 aerodromska traktora, 7 utovarnih traka, 160 kolica za prtljagu, 2 zglobna autobusa za prijevoz putnika po stajanci za zrakoplove, 3 standardna autobusa, 4 „follow me“ vozila…

Na popisu opljačkane opreme su i radio navigacijski uređaji za instrumentalno slijetanje (ILS), uređaj VOR/DME za rutno letenje, kompletna rasvjeta uzletno-slijetne staze, vatrogasna i sva druga aerodromska vozila, 15 rontgena za pregled prtljage svjetski poznate tvrtke Heimann… Rječju, odneseno je praktički sve što se moglo demontirati i prevesti u Tivat odakle se kasnije sve to „raspodjeljivalo“ u pravcu Beograda i Podgorice, Niša, Banja Luke…

Samo vrijednost odnesene opreme iz ZLD-a iznosi oko 10 milijuna eura, a kad se tome pridodaju zbog granatiranja i gotovo potpuno uništene pristanišne i poslovne zgrade sa svom infrastrukturom, opljačkana dutyfreeroba (cigarete, pića, audiovizualna tehnika, satovi, parfemi…)iz aerodromskih skladišta, otuđena imovina INE iz Čilipa… tada  sveukupne ratne štete dosežu iznos od oko 25 milijuna eura.

Ono što se tijekom okupacije Konavala događalo na prostorima ZLD-a u Čilipima spada u kaznena djela, odnosno bezobzirnu devastaciju civilnih objekata, suprotna običajima ratovanja. No, za uništenje i pljačku ZLD-a u proteklih 25 godina nitko u Crnoj Gori i Srbiji nije ni prekršajno, a nekmoli kazneno odgovarao…

Tekst: Luko Brailo

Foto: Milo Kovač

 

Kotorski komandir priznao da je član kavačkog klana

Boka News
-
0
Kotorski komandir priznao da je član kavačkog klana
Kotor - kamere
Kotor – kamere

Pomoćnik komandira kotorske policije Zlatko Samardžić pušten je na slobodu nakon što je tužiocima priznao da je članovima kavačkog klana odavao povjerljive službene informacije.

“Vijesti” saznaju da je uhapšeni policajac specijalnim tužiocima do tančina ispričao kada je i kako postao član kavačke kriminalne grupe, ali i koje je sve informacije odavao vođama tog klana.

Navodno, on je Kavčanima javljao kada policija kreće u pretres njihovih stanova, upozoravao ih da se čuvaju ili bježe ukoliko je postojala mogućnost da budu privedeni, zbog čega su oni uvijek bili korak ispred organa gonjenja.

Izvor iz istrage kazao je da se pomoćnik komandira “upleo” u kavački klan zbog prijateljskih odnosa sa sestrom jednog od vođa te kriminalne grupe. Samardžić je uhapšen 12. septembra u Kotoru.

Prema pouzdanim saznanjima “Vijesti” pritvor je ukinut samo Samardžiću, ali je tužilaštvo ponudilo sporazum o priznanju krivice i ostalim uhapšenima u toj akciji.

 

Savjesno.me: Prijavite saobraćajne prekršaje i učinite CG puteve bezbjednijim

Boka News
-
0
Savjesno.me: Prijavite saobraćajne prekršaje i učinite CG puteve bezbjednijim

Nakon što je tokom dvije sedmice na crnogorskim putevima stradalo dvanaest ljudi, na crnogorskom internet prostoru se, kao rezultat građanske inicijative i želje za bezbjedniji saobraćaj, pojavila stranica Savjesno.me.

Njen autor je Ivan Radunović, osnivač codingo.me, firme za razvoj mobilnih i web aplikacija.

Savjesno.me
Savjesno.me

Stranica Savjesno.me je namijenjena prijavi saobraćajnih prekršaja, a Radunović u poruci na Facebooku, uz objavu o početku rada tog servisa, navodi da su prijave anonimne, da svi podaci podnosioca ostaju zaštićeni i nisu vidljivi. Drugim korisnicima i posjetiocima stranice, dodaje on, vidljiv je samo nadimak, odnosno korisničko ime autora prijave.

Radunović napominje i da servis nije povezan sa državnim institucijama.

“Smatramo da ovakav portal može da popravi saobraćajnu kulturu u Crnoj Gori”, kaže on, pozivajući građane da daju doprinos u kreiranju sadržaja.

“Savjesno.me je portal čiji sadržaj kreiraju posjetioci. Trenutno najbitnija tema u Crnoj Gori je bezbjednost u saobraćaju, zato smo se i fokusirali na prijave saobraćajnih prekršaja”, kaže on.

Prilikom posjete stranice, korisnik na mapi može da vidi sve prijaveljene saobraćajne prestupe. Dodavanje nove prijave je jednostavno – potreban je samo klik na dugme Javi, nakon čega korisnik dodaje opis prijave.

Savjesno
Savjesno

Servis Savjesno.me je otvorenog koda i Radunović je najavio da će tokom sedmice kompletan kod objaviti na Github.com, gdje programeri iz cijelog svijeta objavljuju svoje projekte.

Nakon objave na Githubu, Radunović će pozvati ostale programere i druge koji su voljni da se pridruže inicijativi i pomognu dalji razvoj servisa.

“Nadam se da će ovo pomoći da se smanji broj nesreća u Crnoj Gori”, kazao je on.

Zainteresovani za rad na razvoju servisu mogu da se jave na info@savjesno.me ili putem Facebook stranice Savjesnome.

Damira Kalač

 

Sektor za hidrografiju dobio novu modernu opremu

Boka News
-
0
Sektor za hidrografiju dobio novu modernu opremu
Branislav Gloginja
Branislav Gloginja

Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Zavoda za hidrometeorologiju ni seizmologiju Crne Gore (ZHMS) dobio je novi najmoderniji tzv. multibeam sonar  (višesnopni ultrazvučni dubinomjer) norveškog proizvođača „Norbit Subsea“, vrijedan 137.500 eura.

Nova oprema nabavljena je u sklopu IPA programa prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske „CoRE“ u kome  ZHMS nastupa u partnerstvu sa Hrvatskim hidrografskim institutom iz Splita, JP „Morsko dobro“ iz Budve i  Institutom za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku. Projekat vrijedan ukupno skoro 570 hiljada eura, finansira se iz sredstava bespovratne pomoći EU, a usmjeren je na razvoj prekogranične saradnje u zajedničkim istraživanjima mora i podizanju svijesti o potrebi zaštite mora.

Fokus na crnogorskoj strani, stavljen je na nabavku nove moderne opreme za SHO kako bi se on dodatno osposobio da efikasno odradi svoj dio posla u monitoringu uticaja snage valova na dijelu crnogorske obale, praćenju erozije, monitoringu struja i drugih parametara koji se odnose na sigurnost plovidbe.

Hidrografski čamac opremljen novim sonarom
Hidrografski čamac opremljen novim sonarom

Novi multibeam sonar koji je isporučen SHO-u ovih dana, značajno će unaprediti sposobnosti crnogorske državne hidrografske službe jer je korišćenje ovog modernog uređaja nezamjenjivo u hidrografiji, batimetriji, snimanju pomorskih instalacija, traženju potonulih objekata, kao i u prikupljanju podataka vezanih za očuvanje životne sredine. Upotrebom multibeam sonara koji radi po principu emitovanja i prijema od prepreke odbijenih ultrazvučnih talasa, dobija se izvanredno precizna slika svega što se pod vodom nalazi.

„Uz sam sonar, dobili smo i integrisani pozicioni sistem i specijalni softver za prikupljanje i obradu podataka. U toku je 14-to dbevni trening i obuka osoblja koju obavlja Majk Matšler, hidrograf i instruktor firme „Norbit Subsea“ iz Trondhajma.“- kazao je „Vijestima“ juče hidrograf u SHO i Mornarici Vojske Crne Gore, kapetan korvete Branislav Gloginja. Uz njega, obuku za korišćenje novog sonara ovih dana u Tivtu prolazi i pomorski kartograf u SHO Radovan Kandić, a koji je specijalističku kartografsku obuku prethodno završio u Sauthemptonu u Velikoj Britaniji.

„Novi sonar zadovoljava sve standarde Međunarodne hidrografske organizacije IHO za prikupljanje batimetrijskih podataka i daje preciznu trodimenzionalnu sliku podmorja, a može se koristiti do dubine od 500 metara, zavisni od temperature i drugih parametara morske vode. Stoga je sistem uparen sa sondom za mjerenje brzine rasprostiranja zvuka kroz vodu, kao i preciznim sistemom za globalno pozicioniranje, pa se dobijaju vrlo pouzdani i precizni podaci za izradu pomorskih karata.“- istakao je Gloginja.

Sa obuke
Sa obuke

Pomoć pri instalaciji nove opreme na hidrografski čamac ČH-1 pružila je kompanija „Navar“ iz Tivta koja radi i na izradi još jedne mobilne instalacije što će omogućiti da se sonar privremeno postavlja i na druga manja plovila SHO. Prva mjerenja novim uređajem obavljena su ovih dana u akvatorijumu uvale Bonići kod Tivta gdje je već precizno snimljen profil morskog dna i dubine ispred tamošnje marine i brodogradilišta.

„Plan je da polovinu od ukupno 14 dana predviđenih za obuku osoblja SHO, provodemo na moru praktično radeći sa sonarom i pratećom opremom, a ostatak je predviđen za rad u kabinetima na treningu za pravilno podešavanje opreme, odnosno na softveru za obradi prikupljenih podataka.“- kazao je viši hidrograf i instruktor „Norbita“ Majk Matšler koji je ujedno i predsjednik Hidrografskog društva Zapadne obale SAD.

 

Surlaš prijeti da izmijeni sliku Tivta

Boka News
-
0
Surlaš prijeti da izmijeni sliku Tivta
Surlašem unistene palme u krugu vojnog objekta Opatovo
Surlašem unistene palme u krugu vojnog objekta Opatovo

Uprkos naporima koje je do sada preduzela Opština Tivat, dejstvo insekta –štetočine palminog surlaša, prijeti da bukvalno uništi vizuelni identitet najmanjeg bokeljskog grada, poznatog po  drvoredima i brojnim pojedinačnim primjercima velikih kanarskih palmi na javnim i privatnim površinama.

Prema podacima opštinskog Sekretarijaza za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, do sada je na javnim i istaknutijim privatnim površinama u gradu surlaš potpuno uništip šest velikih kanarskih palmi, mada je taj broj osjetno veći jer u njega njije uračunato najmanje još desetak palmi koje je taj insekt u međuvremenu potpuno uništio na privatnim parcelama u Kavi, Mrčevcu, Kalimanju, na Seljanovu i u Donjoj Lastvi. U obračun nije ušlo ni pet velikih palmi u krugu vojnog objekta na Opatovu kojima teško da više ima spasa, jer na njima, uprkos tome što se nalaze na posjedu državnog organa, u proteklom peruodu uopšte nije obavljano prskanje insekticidima. Takođe, nisu uračunate ni palme u Porto Montenegru, gdje je takođe uništeno nekoliko komada. Inače, surlaš je na području Tivta prije dvije godine prvi put evidentiran upravo na palmama u Porto Montenegru koje su uvezene iz inostranstva za potrebe ukrašavanja zelenih površina u elitnoj marini i turističkom naselju, a koje su po svemu sudeći, već bile zaražene larvama surlaša što je promaklo nadležnima u Fitosanitarnoj inspekciji Ministarstva poljoproivrede i ruralnog razvoja.

Ministarstvo kojim je do prije nekoliko mjeseci rukovodio dr Petar Ivanović (DPS) nije se baš „pretrglo“ u aktivnostima na pokušajima spriječavanja šitenja surlaša koji osim u Tivtu, velike štete na palmama nanosi u gotovo svim djelovima primorja. Opština Tivat do sada je sama sprovodila prskanje insekticidima ukupno 256 plami koliko ih ima na javnim površinama u gradu, ali je to radio malo ko od privatnih vlasnika te vrste biljaka, sa palmama u svojim dvorištima. Zbog toga su brojne plame u gradu napadnute i teško oštećene djelovanjem insekata koji se u njima gnijezde i hrane biljnom masom, pa je na više primjeraka nekoliko desetina godina starih palmi, morala biti primijenjena i najradikalnija mjera – tzv.dendrohirurgija, odnosno uklanjanje čitave krošnje i gornjeg dijela stabla palme, sve do još zdravog dijela. Mnoge od tako obrađenih palmi ipak, nisu uspjele da se revitalizuju, pa Tivat ima sve više potpuno posječenih palmi, ili „totema“ kako građani u jetkoj šali nazivaju ove nekada impozantne biljke što se sada, sa otkinutom krošnjom, bore za život.

Tivat - Surlaš
Tivat – Surlaš

„U martu ove godine tretirane  sve palme na javnim površinama tretirane su preporučenim insekticidom. Tretiranje je  vršilo Komunalno preduzeće Tivat.U junu palme su ponovno tretirane preporučenim insekticidom, a to je obavila firma „Veterinum“ iz Ulcinja. Novo tretiranje u septembru je izvršila firma „Ekoplant“ iz Podgorice, a sa njom je isti posao već ugovoren i za decembar ove godine.“- kazala je Radmila Kilibarda iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Tivat.

Uprkos pravovremenim mjerama koje je preduzimalo HTP „Primorje“ surlaš je napao i velike palme u drvoredu kod restorana „Prova“ gdje su one jedinstveni dio tog ambijenta. Na jednoj je već obavljena dendrohirurgija, a slični zahvati skidanja krošnje urađeni su i na plamama na gradskoj rivi Pine, ispred zgrade Centra za kulturu, na Trgu od kulture, skveru ispred stare zgrade Opštine, ispred crkve Svetog Antona….

„Problem sa surlašem je zaista regionalnog karaktera i on prevazilazi naše nadležnosti. Mi smo uradli sve što smo mogli –u međuvremenu smo dobikli i Akcioni plan Ministarstva poljoprivrede za borbu protiv surlaša i činimo sve što je u našoj moći.“- kazala je portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović. Gradonačelnica dr Snežana Matijević je naložila Komunalnom preduzeću da sagleda mogućnosti za nabavku savremene opreme kojom se u inoistranstvu surlaš u krošnjama palmi uništava infracrvenim zracima, ali čelnici lokalne uprave ističu da je problem toliko eskalirao da prevazilazi mogućnosti lokalnih uprava i zahtijeva koordinisanu i mnogo efikasniju akciju nadležnih državnih organa.

 

Ministar: Radimo sve kako se ne bi ukinula linija Bar – Bari

Boka News
-
0
Ministar: Radimo sve kako se ne bi ukinula linija Bar – Bari

Ministar saobraćaja Ivan Brajović izjavio je da sve rade kako ne bi došlo do ukidanja jedine pomorske linije između Crne Gore i Italije, Bar – Bari – Bar.

“Sveti Stefan II” na putu za Bijelu
“Sveti Stefan II” – foto S.L

Ta linija, pogotovo u zimskim mjesecima, nije rentabilna, ali svakako da vodimo računa i ne možemo sada reći ništa konačno šta će biti 3. decembra. Još nijesmo odredili datum kad će linija biti obustavlljena. Radimo na tome i činimo sve da ta linija ipak ne bude obustavljena jer nam je potrebna. Posebno u ljetnjim mjesecima”, rekao je on novinarima.

Mediji su juče objavili da će linija biti ukinuta ukinuta 3. decembra, nakon 51 godinu, jer je klasifikaciono društvo “Bureau Veritas” otkazalo klasu za putnički brod “Sveti Stefan 2”, star 43 godine, koji saobraća na toj liniji.

Brajović je dodao da postoje određeni problemi u funkcionisanju te linije, između ostalog i zbog starosti broda.

“I Barska plovidba koja gazduje feribotom vodi računa o tome da li se može dobiti nova plovidbena dozvola za njega ili se nabaviti neki mlađi feribot koji bi mogao da funkcioniše”, naveo je Brajović.

Na 8. lignjolovu “Arbanija 2016” rekordan ulov

Boka News
-
0
Na 8. lignjolovu “Arbanija 2016” rekordan ulov
8. lignjolov
8. lignjolov

Nismo se stigli ni napit, lignje su same dolazile. Puno brodova oko nas, a mi ulovili čak 27 komada ukupne težine 3.27 kg. Lani smo također bili prvi i volili bi da se ovo ponovi, kazali su Ivo Belas – Korea i sin mu Marin osvajači zlatne medalje na 8. natjecanju u lignjolovu “Arbanija 2016” koje se u Kaštelanskom zaljevu održalo ovu subotu u organizaciji PŠU Timun.

Drago im je, kažu, što se ovaj ribolov održao i što je svake godine sve veći broj prijavljenih natjecatelja, ovu godinu čak 38 ekipa. Pošta im je bila, kako su rekli, „cilo more” , ne otkrivši točno mjesto lignjolova.

Za nagradu su uz medalju osvojili pehar, sonder i pribor za ribarenje.

Srebrnu medalju osvojili su Darko Miše i Žarko Žarković, koji su nagrađeni za 28 komada lignji čija je težina iznosila 2.16 kg, dok su treće mjesto za 13 komada lignji i 1.29 kg ulova zauzeliGordan i Ena Pavunić, otac i kćer iz Zagreba koji od prvog puta sudjeluju na lignjolovu. Oni su ulovili i najveću lignju, težine 192 grama, piše Trogirski portal.

– Ulov je ovu godinu bio rekordan, ulovljeno je blizu 16 kg liganja , kazao je Jakov Vulas iz organizacijskog odbora i dodao kako se PŠU Timun zahvaljuje Gradu Trogiru i svim ostalim sponzorima koji su pomogli da se lignjolov u Arbaniji održi i postane tradicionalan.

Napomenuo je kako ekipe nisu bile samo iz Hrvatske, već su natjecatelji pristigli i iz Njemačke, Amerike, Mađarske…

U sklopu lignjolova u kojem je svim osvajačima odličja i prigodne poklone uručio gradonačelnikAnte Stipčić, po treći puta za redom održano je i „Natjecanje u kuvanju brujeta”.
Natjecalo se šest ekipa, a prvo mijesto podijelile su dvije ekipe, Sandro Hrabar i Andro Vetma teIvica Prga i Boško Kulmanić. Oni su za najbolje skuhane brujete zasluženo osvojili prigodne poklone.

Uz voditeljsku palicu Vinka Klarića, sve natjecatelje i goste najvećeg lignjolova na Jadranu do kasno u noć zabavljali su Ivan Cinotti – Cima i Morski vukovi.

Foto: Trogirski portal

www.trogirskiportal.hr

Pikasova djela u Herceg-Novom

Boka News
-
1
Pikasova djela u Herceg-Novom
Pikaso - plakat
Pikaso – plakat

U okviru oktobarskih dana posvećenih oslobođenju Herceg-Novog, u atrijumu Dvorane Park biće postavljena ekskluzivna izložba djela jednog od najvećih slikara epohe Pabla Pikasa.

Izložba gradu u čast će biti otvorena 25. oktobra u 19 sati.

Preko četrdeset različitih formata iz galerije “Visconti Fine Art” po prvi put će biti pred crnogorskom javnosti.

Ova izložba je snažan argument Herceg-Novog u njegovom određenju Evropske prijestonice kulture, a predstavlja i kontinuitet u ambicioznim projektima na polju kulture u Herceg-Novom.

Komesar izložbe je akademski  slikar Vojislav Kilibarda, a otvoriće je Stevan Koprivica, dramski pisac i direktor Javne ustanove kulture “Herceg Fest”.

Pokrovitelj je Skupština  opstine Herceg-Novog, a izvršni producent i idejni inicijator je “Herceg Fest”.

“Herceg fest“ je u saradnji sa “Visconti Fine Art” galerijom prošle godine organizovao izložbu najistaknutijih slikara pop arta, koja je bila postavljena u galeriji “Josip Bepo Benković”.

 

Sakupljeno više od dvije tone limenki

Boka News
-
0
Sakupljeno više od dvije tone limenki
Limenka
Limenka

Tokom dvije godine sprovođenja međunarodne kampanje „Svaka limenka se računa“ u Crnoj Gori prikupljeno je više od dvije tone aluminijumskih limenki, koje su poslate na reciklažu, saopšteno je iz Ekološkog pokreta “Ozon”.

“Na ovaj način značajno je smanjena količina otpada koji završava na deponijama, ali i posredno dat doprinos smanjenju emisije ugljen dioksida (C02) i globalnog zagrijevanja, jer svaka tona recikliranog aluminijuma smanjuje emisiju CO2 u atmosferu za devet tona”, kaže se u saopštenju.

Kampanju, koja je počela 2013. godine kao pilot projekat, a potom prerasla u trajne aktivnosti, realizuje Recan fondacija, u saradnji sa partnerima.

Navodi se da je kampanja u prethodne dvije godine obuhvatila postavku kutija za odlaganje limenki u brojnim javnim i privatnim preduzećima, školama i drugim privrednim subjektima, na svim značajnijim festivalima i manifestacijama, kao i na plažama i u restoranima tokom ljetnje sezone.

Menadžerka u ReCan fondaciji, Jelena Kiš, rekla je da dosadašnja kampanja dala je odlične rezultate u Crnoj Gori.

Ona je istakla da je dobar odziv organizacija za učešće u projektu i da šire mrežu zainteresovanih za reciklažu.

“Kroz sve naše aktivnosti od 2014. godine prikupljeno je preko dvije tone limenki, imamo 70 stalnih mjesta za prikupljanje sa 106 punktova za prikupljanje limenki u čak 11 gradova“, navela je Kiš.

Projekat su finansijski podržali Evropska aluminijumska asocijacija, grupa za pakovanja Ball Packaging Europe, Pivara „Trebjesa“ i Coca-Cola Hellenic Group.

Programski partneri su Vladina Mreža za društvenu odgovornost, ECOM nacionalni operater programa Plava zastavica, preduzeće Deponija iz Podgorice, komunalna preduzeća iz Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog, Ekološki pokret “Ozon”, Eko Centar Delfin i Recomont.

(Mina)

 

Prestanak padavina, od petka toplije

Boka News
-
0
Prestanak padavina, od petka toplije
Photo: Zoran Nikolić - Photo: Zoran Nikolić
Photo: Zoran Nikolić

Do petka pratit će nas relativno svježe vrijeme, a onda slijedi obrat sinoptičke situacije. Zbog približavanja ciklone sa zapada doći će topliji vazduha pa bi se na samom kraju sedmice ponovno mogli vratiti u kratke rukave! Ipak toplije vrijeme će biti praćeno povremeno jakom južinom, a moguća je i obilnija kiša.

U Crnoj Gori danas se u južnim i centralnim predjelima ujutru ili prijepodne očekuje prestanak padavina i djelimično razvedravanje.

Vjetar tokom dana uglavnom južni i zapadni, slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 13, najviša dnevna od 5 do 22 stepena.

Snijeg na Žabljaku

Prve pahulje ove jeseni na Žablajku stigle su jutros u osvit smijenivši kišu koja je prethodnih dana intenzivno padala na ovom području.

U gradu je pao deset dana ranije nego prošle godine snijeg da prve pahulje najavljivali su ranije obijeljeli prostori Durmitora, gde se bijeljelo iznad 1.700 metara što se moglo vidjeti u rijetkim trenucima sklanjanja gustih oblaka.

AMSCG: Vidljivost smanjena, putevi klizavi i mokri

U Crnoj Gori danas se saobraća po mokrim i klizavim putevima, a vidljivost je mjestimično smanjena zbog niske oblačnosti, saopštili su iz Auto moto saveza i savjetovali opreznu vožnju.

Na regionalnom putu Crkvice – Vrulja saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati, zbog bušenja i miniranja.

Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši, zbog minerskih radova, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.

Saobraćaj će, zbog miniranja na stopi mosta Moračica, auto puta Bar – Boljare, prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo, biti obustavljen ne duže od 30 minuta od osam do deset i od 12 do 14 sati.

Zbog izgradnje pješačke staze uz magistralni put M-2 Risan – Perast, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.

1...4.0054.0064.007...4.531Stranica 4.006 od ukupno 4.531