Uoči sutrašnje proslave Svetog Tripuna (3.februar) zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Svakako, posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija. Kađenje su obavili visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok je Bokeljska Mornarica pored relikvija čuvala počasnu stražu.
Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine. Ovaj običaj, nije poznat u svijetu da moći Sveca kade, laici, građani. To obično čine biskupi svećenici ali ne laici.
„Večeras smo zajednički izmolili molitvu Oče naš, koju je Krist naučio moliti svoje učenike. Ona je na istoku i zapadu istog sadržaja. Kristovi sljedbenici počeli su se zvati Kršćanima prvi put u Antiohiji.
Večeras na poseban način zahvaljujem vam na ovakvom kršćanskom zajedništvu koje nadilazi naše lokalne okvire i primjer je za kršćane crkve.
Hvala vam što ste nam takav primjer zajedništva pružili. Žalim samo jedno što mi svećenici – sveštenici nismo vama takav primjer mogli priuštiti“ – kazao je don Anton Belan, nakon čega se prolomio spontani aplauz vjernika u katedrali Svetog Tripuna, što se rijetko događa.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2017.
Sutra na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati. Mornari – kopljanici držaće počasnu stražu pored moći.
Vanjska proslava je u nedjelju 5. februara u 9.20 odred Bokeljske mornarice iz Kotora, sa kotorskom Gradskom muzikom ispred glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.
Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale, i pozdravni plotun je u 9.50, kolo u čast Svetog Tripuna u 10 sati.
Svečanu pontifikalnu misu u 10,30 sati služiti će monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori, a poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.
Humanist, kozmopolit, poliglot, aktivist, istaknuti intelektualac i jedan od naprevođenijih europskih književnika Predrag Matvejević umro je u četvrtak u Zagrebu u 85. godini nakon duge i teške bolesti.
Predrag Matvejević rodio se u Mostaru 7. oktobra 1932. Njegov otac Vsevolod Matvejevič, rođen je u ukrajinskoj Odessi, a nakon povratka iz ratnoga zarobljeništva u Njemačkoj 1945. bio je sudac u Mostaru. Majka Angelina (rođena Pavić) bila je Hrvatica iz Bosne i Hercegovina, a njezina obitelji imala je bitan utjecaj na Matvejevićev rani odgoj.
U rodnome gradu Matvejević je završio osnovnu i srednju školu,a Studij romanistike, koji je počeo je u Sarajevu, završio je u Zagrebu. Komparativnu književnost i estetiku doktorirao je 1967. na Sorboni, a na tome glasovitom pariškom sveučilištiu obranio je 1994. i habilitaciju za redovitoga profesora.
Francusku književnost predavao je od 1959. do 1991. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1959-1991). Iz Zagreba se 1991. godine preselio najprije u Francusku gdje je do 1994. predavao na Odsjeku za opću i komparativnu književnost na Sorboni (Paris III, Sorbonne nouvelle). Od 1994. bio je redovni profesor slavistike na poznatom Rimskom sveučilištu La Sapienza.
Bio je gostujući profesor na raznim sveučilištima: New York University (1982.), École des langues orientales (1991.), Collège de France (1994.), Université Catholique de Louvain (2000).
Sveučilište u Perpignanu, u povodu šestote obljetnice svoga postojanja, dodijelilo je Matvejeviću doktorat honoris causa. Počasne doktorate dobio je također na univerzitetima u Trstu (2001.), Genovi (2004.) i rodnome Mostaru (2006.).
Jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu i angažirani intelektualac
Uz iznimnu akademsku karijeru, Predrag Matvejević bio je i istaknuti književnik. Jedno od njegovih najpoznatijih djela “Mediteranski brevijar”preveden je na 23 jezika, a samo u Italiji prodan je u više od 300 tisuća primjeraka. Njegova knjiga “Druga Venecija” prevedena je na desetak jezika, a publicistička knjiga “Jugoslavenstvo danas” objavio je 1984. beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.
Šezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog “Mediteranskog brevijara”. Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris.
Matvejević je bio počasni doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu, predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju.
Predrag Matvejević
Zajedno s Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim, a uz podršku generala Koče Popovića, Matvejević je bio i među osnivačima Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), prve neovisne političke asocijacije u tadašnjoj Jugoslaviji, koja je imala službeni slogan “Jugoslavija, ili rat!” i u Zagrebu prethodila osnutku nacionalnih stranaka (HSLS, HDZ).
Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1992. bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskome saboru na stranačkoj listi Socijalno-demokratske unije, a 1999. bio je, kao državljanin Talijanske Republike, kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament Europske unije.
Nositelj je brojnih odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj (Legija časti), Hrvatskoj (Red Danice hrvatske), Sloveniji i Italiji.
Objavio je brojne knjige, među kojima “Sartre”1965. “Razgovori s Krležom”, prvi put objavljenu 1969. , “Književnost i njezina društvena funkcija” 1977., “Te vjetrenjače” 1977., “Jugoslavenstvo danas” 1982., “Mediteranski brevijar”, prvi put objavljen 1987., “Istočni epistolar” 1995., “Gospodari rata i mira” 2000., “Druga Venecija” 2004. “Kruh naš” 2009. te 2011.s Borisom Gunjevićem
“Tko je tu, odavde je – povijest milosti; eseji.
Napisao je i više knjiga i eseja na francuskome te talijanskome jeziku
Dobio je niz nagrada, među ostalima, Godišnju nagrada Vladimir Nazor 1975., nagrade “Malaparte”, “Boccaccio”, “Silone”, “Marinità” i “Obiettivo Europa”, “Nagradu Exodus”, odlikovanje “Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike” s počasnom titulom “Commendatore” (2007.), Mediteran mira – nagrada grada Ancone 2007. i druge nagrade.
Predstavljena knjiga “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja”
Knjiga akademika Nenada Cambija, Miroslava Glavičića, Željka Miletića i Joška Zaninovića “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja” predstavljena je u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu, gdje je u velikom predvorju NSK otvorena i istoimena izložba motiva na papirnatim novčanicama sredozemnih država.
Knjigu su predstavili professor emeritus Marin Zaninović, akademik Nenad Cambi te arheolozi Željko Miletić i Joško Zaninović. Pozdravne riječi uputili su glavna ravnateljica NSK Tatjana Petrić, ravnatelj Nacionalnog parka Krka Krešimir Šakić, te državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak.
Prof. Marin Zaninović ocijenio je kako ova knjiga zaslužuje čitanje i priznanje jer se kroz nju očituje ono što arheologija i jest, a to je da ona otkriva sastavne dijelove našega identiteta koji se očituju i u sadašnjosti.
U knjizi je prikazana povijest Sredozemlja, napomenuo je dodavši kako je preko nje objašnjena naša prošlost kako bismo shvatili sadašnjost.
Po Miletićevim riječima u knjizi je obrađeno ono što nam je čovječanstvo toga razdoblja ostavilo u nasljeđe.
Akademik Cambi podsjetio je kako je u knjigu ušla građa vezane uz antičke motive koji su krasili novčanice sredozemnih država do 2013. godine.
Predstavljena knjiga “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja”
Knjiga predstavlja, kako je rekla glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić, katalošku obradbu zbirke papirnatoga novca koju je prikupio ugledni arheolog Joško Zaninović.
Po njezinim riječima zbirka novčanica predstavljena u knjizi zorno pokazuje kako su arheologija i kulturna baština bitne za državnu suverenost i narodni identitet, kao i za gospodarsku politiku mediteranskih zemalja, posebno onih koje svoj prosperitet temelje na turizmu.
Podsjetila je kako gotovo sve zemlje na područjima u kojima su se bile proširile rimska i grčka civilizacija, a u knjizi su obuhvaćene Albanija, Alžir, Armenija, Cipar, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Jordan, Libanon, Libija, Makedonija, Rumunjska, Sirija, Tunis, Turska i Ukrajina, s ponosom na papirnatom novcu predstavljaju arheološke spomenike kao bitan temelj identiteta i promidžbe zemlje.
Predstavljena knjiga “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja”
U knjizi “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja” (400 str.) podijeljenoj na osam poglavlja – arheološka baština u temeljima suvremenih država, antičke grčke i rimske provincije, povijest papirnatog novca, katalog novčanica, o kolekciji papirnatog novca, Krka u svjetlu antičkoga Mediterana, literatura i mrežni izvori podataka – opisane su i prikazane papirnate novčanice s arheološkim motivima i objektima zemalja oko Sredozemnog i Crnog mora uključujući Armeniju kao prvu kristijaniziranu zemlju te današnju Makedoniju. Knjiga sadrži više od 200 faksimila novčanica iz velike privatne numizmatičke zbirke isključivo papirnih novčanica iz cijelog svijeta, koju je tijekom proteklih 20 godina stvarao Joško Zaninović.
Knjigu je objavila javna ustanova Nacionalni park “Krka”, a izložba “Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja” bit će otvorena do 18. februara.
Da bi projekat zaštite i valorizacije posebnog rezervata prirode Solila u potpunosti uspio, treba prvenstveno napraviti dobru konekciju sa lokalnim stanovništvom – poručio je dr Andrej Slovinc iz Slovenije na današnjem okruglom stolu o zaštiti i unapređenju Solila u Tivtu.
Okrugli sto koji je okupio brojne predstavnike državne i lokalne uprave, držanih i opštinskih preduzeća i ustanova, naučnike, NVO aktiviste, djecu iz tivatskih škola i stručnjake za zaštitu prirode, kulturne baštine i prostora, or
eganizovali su Opština Tivat i JP „Morsko dobro“ povodom 2. februara –Svjetskog dana vlažnih staništa.
Solila
„Prva pretpostavka da ovaj projekat uspije je da se angažuje lokalno stanovništvo jer ovdašnji ljudi imaju i iskustvo i emociju prema tome što ovaj prostror za njih znači i za to što su im djedovi i očevi tu radili. To nikako ne mogu učiniti velike firme“- kazao je dr Slovinc koji je godinama bio angažovan na sličnim prijektima re-naturalizacije zaliva Škocjanski zatok kod Kopra i formiranja jednog od najljepših i najuspješnijih slovenačkih rezervata prirode na Sečovljanskim salinama. Ova stručnjak odabran je da za potrebe JP “Morsko dobro“ izradi studiju regulacije kanala i vodotoka na Solilima, što je naredna faza već uspješno započetog projekta zaštite i unapređenja tog jedinstvenog prirodno-kulturološkog područja nekadašnjih srednjevjekovnih bazena za proizvodnju soli u Krtolima.
Sa okruglog stola
Predstavjajući učinjeno na Sečovljanskim salinama, Sovinc je istakao da je zaštita i valorizacija na principima održivog razvoja te solane, od nje napravila jednu od največih turističkih atrakcija u Sloveniji koju posjećuje oko 45 hiljada ljudui godišnje i koja, uz potpunu zaštitu prirode, proizvodi so što se izvozi u 26 država svijet. Sečovljanske saline zapošljavaju 96 radnika iz lokalne zajednice jer su stručnjaci insistirali da upravo domicilno stanovništvo svojim radom i trudom, bude nosilac aktivnosti na obnovi preko 40 kilometara nasipa na tamošnjoj solani i svega što je preduzeto da se zaštiti taj jedinstveni i vrijedni ambijent.
Današnja tivatska Solila predstavljaju preslikanu Sečovljansku salinu od prije 15 godina, pa je Sovinc predstavio najhitnije mjere koje treba preduzeti, prvenstveno na hidrološkom uređenju kanala, rijeke i nasipa na tom području. Preporučio je i korišćenje evropskih fondova i naglasio da Solila „koja su nastala vjekovnom pametnom saradnjom čovjeka prirode, valja znati isto takvom saradnjom sačuvati i na pravi način iskoristiti.“ Ornitolog Darko Saveljić govorio je o izuzetnom značaju Solila i Ulcinjske solane koja je potpuno nezaštićena, na migatorne tokove ptica u ovom dijelu Evrope.
„U Crnoj Gori ne postoji nijedan drugi slučaj gdje su se Vlada, njeni organi i preduzeća, lokalna uprava i njene institucije, nauka, NVO sektor, međunarodna zajendica i naša javnost usaglasili da se jedno područje zaštiti kao što je to slučaj sa tivatskim Solilima i zbog toga je tako mnogo ovdje i postignuto.“— kazao je Saveljić.
Solila koja pokrivaju površinu od oko 150 hektara, 2008. su formalno proglašena zaštičenim parkom prirode, a 2013. zvanično su uvrštena u Ramsar listu međunarodno važnih močvarnih područja. Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima, a od toga čak 109 primjećenih vrsta uživa neki vid zaštite. Ovo područje je kao drevna solana sa brojnim arheološkim nalazima, veoma vrijedno i u kulturno-istrojskom smislu, a stanište je I brojnih vrijednih vrsta biljaka, vodozemaca, riba i rakova.
O slatkovodnim kornjačama koje žive na Solilima govorio je Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa, Aleksandra Kapetanović iz “Expeditia” predstavila je izuzetno vrijedno i bogato kulturno nasljeđe koje postoji u Solilima još od grčko-rimskih vremena, dok je dr Olivera Marković iz Instituta za biologiju kora iz Kotora, predstavila rezultate monitoringa riba, rakova, kvaliteta vode i zemljišta kojeg su stručnjaci Instituta lani obavili na Solilima.
U veoma zaninljivom izlaganju, ona je istakla da je akvatorijum Solila vrlo značajan za mrijest više vrsta riba, a da ga stalno nastanjuju dvije vrste cipola, brancini, orade, dvije vrste lista, šparevi, guljoči i kanjci. Od rakova prisutan je kanjoč, domicilna zelena kraba i nova – importovana vrsta iz inoistranstva, plavi rak.
Predsjednica Demokratske srpske stranke i odbornica Denmokratskog Fronta u kotorskom parlamentu Dragica Perović, izabrana je danas za novu predsjednicu Skupštine Opštine Kotor.
Za izbor Perovićeve na tajnom glasanju bilo je 17 odbornika, dok je njen protivkandidat Željko Avramović (DPS) sakupio 16 glasova. To znači da je u praksi operacionalizovan dogovor između dosadašnje opozicije koja ima 14 odnornika i SNP-a koji ima 3 odbornika, po kome je stranka Srđana Milića dala podršku manjinskoj vlasti Demokrata, DF, URA-e i SDP-a.
Na taj način DPS sa svojim partnerima LP, SD i HGI je nakon 12 godina smijenjen sa vlasti u Kotoru i preseljen u opozicione klupe.
Nova predsjednica kotorskog parlamenta Dragica Perović nam je kazala da će nova sjednica Skupštine biti održana najvjerovatnije u četvrtak, 9.februara, a na njoj će za novog kotorskog gradonačelnika po ranijem dogovoru opozicije i SNP-a, biti izabran Vladimir Jokić (Demokrate).
„Na toj sjednici donijećemo i odluku o privremenom finansiranju Opštine jer budžet za 2017. koji je predložila sada već bivša DPS vlast nije usvojen“-istakla je Perović.
Prema ranijem dogovoru, Jokić će nakon izbora za gradonačelnika, predložiti tri nova potpredsjednika Opštine Kotor koji će biti iz redova SDP, URA-e i DF-a.
Dva nova filma od 2. februara na nedeljnom repertoaru bioskopa Cadmus
Cineplex Budva
KRUGOVI 3
Režiser: F. JAVIER GUTIÉRREZ
Glumci: MATILDA LUTZ, ALEX ROE, JOHNNY GALECKI
Žarn filma: HOROR
Novo poglavlje iz voljene horor franšize KRUG. Mlada žena će se
zabrinuti za svog dečka kad on počne da istražuje mračnu podkulturu koja
okružuje misteriozni video snimak u kom se kaže da će gledalac snimka
biti ubijen nakon sedam dana. Ona će žrtvovati sebe da bi spasila svog
dečka i na taj način će otkriti nešto užasavajuće: postoji „film unutar
filma“ koji niko do sad nije vidio…
ZLATO
Režiser: STEPHEN GAGHAN
Glumci: BRYCE DALLAS HOWARD, MATTHEW MCCONAUGHEY, TOBY KEBBELL, RACHAEL
TAYLOR, EDGAR RAMÍREZ
Zemlja: USA
Žarn filma: AVANTURA | DRAMA | TRILER
Radnja filma prati život propalog biznismena Kennyja Wellsa koji zajedno
sa geologom Michaelom Acostom kreće na najuzbudljivije putovanje
njihovih života kako bi pronašli zlato u divljini indonezijske džungle.
U epskoj priči o čovjeku u potrazi za američkim snom u sporednim ulogama
se pojavljuju Edgar Ramirez kao Michael Acosta, Corey Stoll kao Brian
Woolf, Toby Kebbell kao Jennings, Bruce Greenwood, dobitnica Zlatnog
globusa Stacy Keach i dr.
Filmovi koji nastavljaju da se prikazuju:
ZONA ZAMFIROVA DRUGI DIO
Režiser: JUGO RADIVOJEVIĆ
Glumci: MILAN VASIĆ, BRANKICA SEBASTIJANOVIĆ, LJILJANA DRAGUTINOVIĆ,
NIKOLA RISTANOVSKI
Žarn filma: DRAMA
Lijepu Zone igra mlada Brankica Sebastijanović, dok je uloga Maneta
pripala Milanu Vasiću. Skoro 15 godina nakon što je ekranizovana ova
velika ljubavna saga, scenaristi Ivana i Miroslav Mitić napisali su
priču o tome šta se dogodilo u braku čuvenog para dvije godine nakon
vjenčanja. Režija je povjerena Jugu Radivojeviću, a iza produkcije filma
stoje Pink international i produkcija “Vrati se Zone”.
LA LA LAND
Režiser: DAMIEN CHAZELLE
Glumci: EMMA STONE, RYAN GOSLING, JOHN LEGEND, J.K. SIMMONS
Žarn filma: KOMEDIJA | MUZIČKI FILM
Omiljeni filmski ljubavni par, Emma Stoun i Rajan Gosling su ponovno
zajedno u priči o dvoje sanjara koji pokušavaju da uspeju u Los
Anđelesu! Riječ je o iščekivanom filmu za Oskara nominovanog reditelja
Dejmijana Šazela, poznatog po sjajnom i hvaljenom filmu „Ritam ludila
(Whiplash)”. U filmu Gosling igra džez muzičara koji se zaljubljuje u
glumicu u usponu (Ema Stoun), nakon čega slijedi prava ljubavna romansa
sa zapletom. Radnja filma smještena je u Los Anđelesu sa naglaskom na
atmosferu zlatne ere Holivuda koja pršti romantikom kakva se ne viđa
svaki dan.
XXX – POVRATAK ZENDERA KEJDŽA
Režiser: D.J. CARUSO
Glumci: VIN DIESEL, SAMUEL L. JACKSON, RUBY ROSE, NINA DOBREV, RORY
MCCANN
Žarn filma: AKCIJA
U trećem eksplozivnom poglavlju blokbaster franšize koja je redifinisala
žanr špijunskog trilera vidjećemo ekstremnog atletu koji je postao
vladin operativac, Zendera Kejdža (Vin Dizel), kako se vraća iz
samonametnutog progonstva i sukobljava se sa smrtonosnim alfa ratnikom
Sjangom i njegovim timom u trci da povrati zlokobno i naizgled
nezaustavljivo oružje poznato kao Pandorina kutija. Zender će
regrutovati novu ekipu vještih saradnika i biće upleten u smrtonosnu
zavjeru koja ukazuje na dosluh na najvišem nivou svjetskih vlasti.
Nabijen dobro poznatom ironijom i opasnim stavom, „xXx – Povratak
Zendera Kejdža“ podići će standarde u ekstremnoj akciji sa
najnevjerovatnijim akcionim scenama kakve dosad nisu viđene u filmu.
SLATKI SNOVI
Originalni naziv: FAI BEISOGNI / SWEET DREAMS
Godina izdavanja: 2016
Režiser: MARCO BELLOCCHIO
Glumci: BÉRÉNICE BEJO, EMMANUELLE DEVOS
Zemlja: ITALIJA, FRANCUSKA
Jezik: ITALIJANSKI, FRANCUSKI
Žarn filma: DRAMA
Masimova majka umire. Ovaj tragičan događaj proganja junaka kroz
djetinjstvo i godine odrastanja. Kasnije postaje novinar, prati
dešavanja u Sarajevu 1993. Potom postaje sportski novinar. Poslije smrti
oca, Masimo, sada već odrastao čovjek, suočava se sa istinom koja je
skrivena od njega 30 godina.
SAGA O TRI NEVINA MUŠKARCA
Dužina trajanja filma: 91 min
Žanr: komedija
Glumci: Nebojša Glogovac, Momčilo Otašević, Ljubomir Bulajić, Slavko
Sobin, Zoran Cvijanović, Eva Ras, Nebojša Glogovac, Danica Maksimović,
Ivan Bekjarev, Luka Raco, Frano Lasić, Marija Stokić, Miljana Gavrilović
Režiser: S Shridhar
Ovo je saga o tri neobična druga koji su do ušiju zaljubljeni. Zoran,
Aleksandar i Damjan su… još uvijek nevini. Viđaju se sa djevojkama, ali
one nisu spremne na seks. Izazov: do petka odvesti djevojku u krevet!
Tri momka će pokušati sve moguće i nemoguće. Ovo je do sad bila tabu
tema, ali od sada će probleme rješavati roditelji, stričevi, uža i šira
rodbina. Do suza će vas nasmijati njihove dogodovštine i situacije kroz
koje prolaze ne bi li privoljeli svoje djevojke na seks.
VELIKI KINESKI ZID 3D
Dužina trajanja filma: 103 min
Žanr: akcija, avantura, fantazija
Glumci: Matt Damon, Jing Tian, Pedro Pascal, Willem Dafoe, Andy Lau
Režiser: Zhang Yimou
S globalnom super zvijezdom Metom Dejmonom u glavnoj ulozi, a pod
rediteljskom palicom jednog od najvećih vizuelnih stilista našeg
vremena, Džanga Jimoa („Heroj“, „Kuća letećih bodeža“), „Veliki kineski
zid“ studija Legendary govori o elitnoj sili koja pravi hrabro uporište
na jednoj od najpoznatijih svjetskih građevina. Ovo je prva produkcija
na engleskom jeziku za Jimoa i najveći film ikad snimljen u Kini.
MAŠA I MEDVJED
Žanr: animacija
Glumci: Jovana Jelovac Cavnić, Mateja Vukašinović
Režiser: Dušica Novaković
Maša je trogodišnja energična, druželjubiva i pomalo luckasta devojčica
koja živi u šumi i koja stalno upada u nevolje. Njen dobri drug Medved,
koji je štiti, često i sam upadne u nevolju zbog Mašinih nestašluka, ali
ipak, njih dvoje, uz ostale životinje u šumi zabavljaju gledaoce, ali ih
i uče kreativnosti, lojalnosti i pravom prijateljstvu.
SNIJEŽNA KRALJICA 3: VATRA I LED 3D
Režiser: ALEKSEY TSITSILIN
Jezik: SINHRONIZOVANO
Žarn filma: ANIMACIJA
Treći nastavak bajkovitog animiranog hita Sniježna kraljica oduševiće
nas i ove zime!Nakon junačke pobjede Sniježne kraljice i kralja, Gerda
još uvijek ne može da pronađe mir. Njen san je da pronađe roditelje i
konačno skupi cijelu porodicu. Gerda i njeni prijatelji odlaze na
putovanje u potragu za njenim roditeljima i oni će se na tom putu
susresti sa novim izazovima: otkriće antički čarobni artefakt. Od toga
trenutka ništa više neće ići prema planu…
ZAŠTO BAŠ ON
Režiser: JOHN HAMBURG
Glumci: JAMES FRANCO, BRYAN CRANSTON, ZOEY DEUTCH
Žarn filma: KOMEDIJA
Za vrijeme novogodišnjih praznika, zaštitnički nastrojen otac Ned
(Krenston), zajedno sa svojom porodicom dolazi u posjetu ćerki
studentkinji (Dojč).Međutim, ta posjeta se pretvara u pravu noćnu moru,
s obzirom da Ned upoznaje Lerda (Franko) – dobroćudnog, bogatog, i
najblaže rečeno ,,neobičnog’’ momka svoje ćerke. Poput svakog brižnog
oca, Ned misli da Lerd nije dovoljno dobar za njegovu ćerku, te će
pokušati da shvati šta je to što ona vidi u njemu. Nedov napad panike
kulminira u trenutku kada saznaje da Lerd ima krajnje ozbiljne planove i
planira da je zaprosi.
Sredstvima Direkcije za izgradnju Kotora, firmama: Braća (Stanko) Magud, Tujković d.o.o. Stovarište Vukšić, MZ Gornji Grbalj i mještana sela Pelinovo, rekonstruisan je Dom kulture u Pelinovu koji će, osim osnovne namjene, imati funkciju i Muzeja masline.
U Pelinovu, selu u Gornjem Grblju, Opština Kotor, rekonstruisan je sprat na seoskom, Kamenom mlinu koji je od izgradnje služio mještanima kao Dom kulture.
U periodu socijalizma, Dom kulture je u potpunosti ispunjavao svoju namjenu.U njemu su se okupljali mještani, održavali sastanci, skupovi i manifestacije. Selo je imalo i svoje pozorište, koje je imalo za cilj da prigodnim predstavama, obogati sadržaj seoskog kulturnog života.
U projektu Tradicionalno maslinarstvo kao jedan od vidova turističke ponude, u prvom pozivu EU za grantove iz IPA fondova, u prekograničnoj saradnji sa Hrvatskom u kojoj je jedan od partnera, pod tehničkim vođstvom Danske Agencije za razvoj SNW (koje više nema), MD Boka koordiniralo je sprovođenjem projekta u Boki.
Izlivanje ploče 2012.
Sredstvima iz ovog projekta, uz podršku Direkcije za izgradnju Kotora, Opštine Kotor i mještana sela Pelinovo, u decembru 2012.godine završena je sanacija seoskog kamenog mlina, kojim gazduje Maslinarsko-uljarska zadruga Pelinovo, koja je po ugovoru, dala na korištenje prostora MD Boka za potrebe održavanja skupova, radionica, grupnih posjeta…
Tada su izvršeni neophodni unutrašnji i spoljašni radovi na podizanju nivoa higijensko-tehničkih uslova proizvodnje maslinovog ulja na tradicionalan način.
Kao logičan nastavak projekta uslijedio je plan rekonstrukcije gornjeg sprata, prostorije koja je korištena kao Dom kulture za mještane ovog dijela Grblja, u kome se odvijao kulturni život sela.
Radovi su nastavljeni 2015. godine i opet, okončani krajem decembra mjeseca 2016.
U planiranju ovog poduhvata učestvovali su: sada pok.Gojko Zec, Rajko Spasojević, Novak Đukić, Milo Pavleža, Peđa Vujović i Vesna Đukić.
Izvođač radova, Dejo Petranović, kome se ovom prilikom zahvaljujemo za razumijevanje i podršku, izvršio je sve planirane radove u dogovorenom roku – poručuju iz MD Boka.
Zdravica za izlivanje ploče – arhiva
Svečanom ručku povodom postavljanja krova na objektu, organizovanom od strane jednog broja aktivnih seljana, osim mještana, pozvanih gostiju i mali broj predstavnika donatora: Stanko Magud, Željko Ćetković predsjednik MZ Gornji Grbalj, Tujković Slavko i drugi.
Opremanje prostora i otvaranje za javnost, planira se u toku 2017. u sklopu budućih projekata.
Zahvaljujući dvojici velikih prijatelja posvećenih istom cilju, Ivi Šegoviću i Ediju Bajurinu, svjedoci smo da je čak i u današnjim vremenima zajedništvo moguće.
Oni se naime odnedavno mogu pohvaliti jedinstvenim proizvodom – zaštićenim kao vlastiti patent na Zavodu za intelektualno vlasništvo. Podvodni je to vinski izazov te jedno od najskupljih hrvatskih vina koje u amforama doseže cijenu od 2.000 kuna.
Čuvari tišine i intelektualnog vlasništva!
Ivo (inače ronilac) i njegov prijatelj, “kliker”, Edi Bajurin dosjetili su se ovom proizvodu njihove mašte u spoju s kvalitetom koju tržište uvijek prepoznaje.
Nekoć misteriozno, a sad već vinskom svijetu poznato, Edijevo vino boravi polegnuto 20 m ispod mora oko dvije godine u nevjerojatnim uvjetima, uvjetima savršenim za vinski svijet.
“Nitko osim nas ga ne dira. Pružamo mu sve ono što u drugom podrumu ne može dobiti. Mir, tišinu, ljubav, jedinstvenost. Sama ideja za ovakav vid proizvodnje se rodila u glavi, a potaknuta je događajem iz daleke 2000. i neke kad sam otvorio ugostiteljski objekt u Dubrovniku. Tada mi je sestra poklonila bocu bijelog vina Svete Ane iz 2003. godine., koju ni dan danas nisam otvorio., a ista, na gornjem dijelu ima ostatke amfore, te stojeći kao takva čitavo vrijeme na staklenoj boci, inspirirala me.
Na početku smo vino htjeli ulijevati direktno u amforu (koja se kroz povijest rabila za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe) i polijegati ga u more, međutim, to je jako teško zbog tlakova, simbioze, poroznosti, gline itd, te smo ga ulili u tamu, staklenu, Winex Exkluziv bocu, elegantnu zbog visokog grlića, a bocu stavili u amforu.
Hrvatski proizvod!
Nazvali smo ga Navis Mysterium – Brodska Tajna. Čitavi je proizvod hrvatski. Vino je plavac mali iz Janjine, amfora se peče od gline u Požegi, noge u kojima se drži amfora su od kovanog željeza iz Siska, kutije se rade u Varaždinu, a vino odležava u našem Jadranskom moru“, objašnjava Edi Bajurin.
Težak početak, strelovit uspon
Kad su vinski kreativci, direktor Ivo i prijatelj Edi, prvi put 2011. godine odigrali prvi potez polaganja boca u more koji im je propao zbog problema s atmosferskim tlakom, ovi zanesenjaci nisu izgubili vjeru.
Roneći bocu po bocu vina odnose u morske podrume
More probijalo čepove
Nezaustavljivo su nastavljali prema cilju premda im je more probilo čepove te uništilo 200 boca dragocjenog vina. Ubrzo su čepove obložili s dva sloja voska, no ni to nije bilo dovoljno jer je neukrotivo more iznova ugrozilo dio boca. Uporni u nastojanju, kada su zaštitili boce s dva sloja voska i gumom u tekućem stanju te stavili iste u amfore, Ivo i Edi su već u idućem potezu mogli reći šah-mat.
Bio je pravi zgoditak. Amfore su, težeći istraživačkom savršenstvu, rasporedili na više lokacija u Malostonskom zaljevu i Mljetskom kanalu.
Odležavanje vina pod morem na 20 m dubine
“Zbog snažnog strujanja mora u Mljetskom kanalu (između otoka Mljeta i poluotoka Pelješca) na amfore i boce nije se, na žalost, ništa uhvatilo, dok su Malostonskom zaljevu (najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj) rezultati bili fascinantni. Vizualno, amfore i boce su izgledale kao da smo zaronili točno na mjesto brodoloma nekakvog jedrenjaka napuštenog nekoliko stotina godina. Bile su prepune morske flore i školjaka, a tako obrasle, bile su savršene“, srčano objašnjava Ivo Šegović koji je uz pomoć Edija uspio bez greške uskladiti odležavanje vina pod morem na 20 m dubine.
Roneći, bocu po bocu odnose u misteriozne morske podrume
“Roneći dostavljamo bocu po bocu na dubinu od 20 m ispod mora gdje je tijekom cijele godine ista temperatura (od 15-17 stupnjeva). Naše se blago (vino) nalazi u tami gdje u zvucima potpune tišine odležava dvije godine”, dodaje Edi Bajurin, koji je osim što je Ivin veliki prijatelj, i stric Šegovićeve supruge.
Amfore
Podrumi na nekoliko morskih lokacija
U vrijeme polaganja i izranjanja vina, ovi unikatni vinari svakodnevno rone, dok kontrole podvodnih resursa obavljaju svakih 15 dana. Obilazak vinskih podruma prožet je na nekoliko lokacija pri kojem Edi i Ivo provjeravaju je li struja prevrnula neki od unikatnih kaveza obogaćenih amforama.
Pravilno skladištenje izvedivo i pod morem
Kavezi su kapaciteta od 20-30 amfora, pravilnog skladištenja, a tajnovitog načina polaganja.
Izvoze i postižu od 80 do 2.000 kn po boci
Trenutno se mogu podičiti s etiketama: Plavac mali – vrhunsko vino iz 2012., Dingač iz 2014., Navis Mysterium iz 2012. i amforom iz 2012. Cijene po butelji kreću se od 80 kn, a dosežu cijene i do 2.000 kn. Zahvaljujući izvozu, za sada nemaju problema s prodajom i unatoč zamašnim cijenama, uspiju sve prodati.
Unikatna vina
Njihovo je vino dobro došlo u Ameriku, Hong Kong, Srbiju, Crnu Goru i Češku
“Prvi izvoz bio je u Ameriku, u ovo vrijeme izvozimo u Hong Kong. Obogatili smo, svojim vinima, i susjedne zemlje, Srbiju, Crnu Goru i Češku“, poručuje direktor Ivo koji bi hrvatsku vinsku scenu opisao zanimljivom.
Proglašeni Vicešampionima na Sabatini 2016.
Kruna njihove originalnosti je i ovogodišnja nagrada na Sabatini 2016. gdje su proglašeni Vicešampionima za izgled proizvoda – Navis Mysterium 2012. – Edivo d.o.o., Lugo, Janjina.
Inovacije: ekološka proizvodnja i podvodni turizam
Uzimajući u obzir da su ova dva velikana mali proizvođači vina, mogu se podičiti s dva vinograda koja ukupno broje 20.000 loza. Surađuju s kooperantima na Pelješcu, i iako ne koriste poticaje, rade na prelasku u ekološku proizvodnju. U budućnosti ih očekuje i podvodni turizam gdje će zainteresiranima ponuditi ronjenje kako bi si mogli odabrati željenu amforu, koju će odnijeti kući i piti unikatno vino.
“U ekološku proizvodnju planiramo zakoraknuti u ljeto 2017., a s prvim ronjenjem krećemo 2018.”, dodaje Ivo Šegović čiji postotak alkohola u vinu oscilira od 14.5 do 16.5.
sabatina-2016.
Da se razveže jezik kad pijete vino, dokazuje i raspjevani Edi Bujurin
Kada bi Edi Bujurin morao poistovjetiti Edivo vino s pjesmom, srčano bi zapjevao: “Sve bih dao da me ona voli, da me voli, a da me ne boli“. Iako je uz vino zapjevati lako, njihovo bocu vina nije lako otvoriti. Bogata je izraslinama i ostatcima s mora, te kao takva, predstavlja osim vrhunskog vina i trajni proizvod pogodan kao suvenir jedinstvenosti.
Budvanska kompanija Imobilia, biznismena Branka Ćupića, zaključila je sa Vladom, Investiciono razvojnim fondom, Fondom PIO i Zavodom za zapoljšavanje Aneks II ugovora o prodaji 74,97 akcija Jadran Perasta.
Aneks je potpisan u petak i njime je predviđeno da se u naredne četiri godine u Perastu izgradi luksuzni hotelski kompleks Jadran sa pet zvjezdica.
Ćupić je kao obazbjeđenje da će realizovati novi investicioni program vrijedan najmanje deset miliona eura, založio jednu od najljepših palata u Boki – Palatu Zmajević. Na njoj je upisana hipoteka države. Centralni dio budućeg hotelskog kompleksa Jadran, koji će imati oko 100 soba, činiće Palata Smekja, spomenik graditeljstva prvog reda.
Ovim je stavljena tačka na agoniju koja je trajala deceniju, koliko je nadležnim državnim i opštinsim službama trebalo da se usaglase, donesu planska dokumenta i izdaju neophodna papire, kako bi zahtjevna investicija počela da se realizuje.
Jadran Perast je Imobilia kupila na međunarodnom tenderu, u novembru 2006. Međutim, kupljeni akcijski kapital od 74,97 i dalje blokira država, dok se investicija ne realizuje.
Ćupić je kao obazbjeđenje da će realizovati investiciju založio Palatu Zmajević
Savjet za privatizaciju u decembru prošle godine je dao zeleno svjetlo na konačnu verziju.
“Prepoznajući vrijednost samog mjesta Perasta, kako bi podigli turističku ponudu Boke i Crne Gore na veći nivo, odlučili smo da Jadran ne bude hotel sa četiri već pet zvjezdica. Iako se ovim drastično smanjuje broj soba i povećava cijena same investicije, Perast zaslužuje luksuzni hotelski kompleks, kakav će biti Jadran”, kazala je izvršna direktorka Jadran Perasta Mara Todorović.
Ona se zahvalila posebno ministru Raduloviću koji je, kako je navela, prepoznao problem i brzo ih riješio, čim je omogućio da se u kratkom roku potpiše aneks II.
Ona dodaje da su tokom deset godina nailazili na brojne prepreke, nerazumijevanje, pa čak i opstrukciju.
Perast- foto Boka News
Navodi da su imali i želju, volju i finansijske mogućnosti da se hotel u što kraćem roku završi, ali da je projekat ne njihovom krivicom godinama tapkao u mjesto.
“Prilikom kupovine akcijskog kapitala, davne 2006. Imobiliji je obećano da će dobiti svu administrativnu podršku u dobijanju potrebnih dozvola za izgradnju Jadrana. Imajući u vidu da Perast nije imao Detaljni urbanistički plan, a u pitanju je grad koji je pod zaštitom UNESCO-a, Imobilija je od Tenderske komisije i Vlade tražila da se pomogne u dobijanju dozvola”, rekla je Todorovićeva.
Podsjeća da su u martu 2007. raspisali konkurs za izradu idejnog rešenja hotela Jadran.
“Javilo se šest eminentnih projektantskih kuća, ali svih šest projekata Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture (RZZSK) Kotor je odbio kao neprihvatljive. Sa projektovanjem nismo mogli ići dalje“, kazala je Todorovićeva.
Nepostojanje DUP-a Perasta, kako je dodala, blokiralo je cijelu investiciju.
“Savjet za privatizaciju je slao svoje komisije, pravili su se zapisnici i konstatovali da je u Jadranu sve urađeno što je moglo i da se ne može ništa uraditi dok se ne donese DUP. U novembru 2009. potpisujemo aneks I ugovora, kojim se propisuje da u roku od 36 mjeseci od donošnje DUP-a realizujemo investiciju, vrijednu najmanje 10 miliona eura. Kako ne bi gubili vrijeme, dok se ne donese planski dokument rekonstruisali smo palatu Smekja, koja čini 50 odsto kapaciteta budućeg hotela Jadran”, navela je Todorovićeva.
Za palatu su dobili urbanističko-tehničke uslove pa su, kako kaže, završili sve sanacione, konstruktivne i konzervatorske radove, za koje su dobili pohvale od venecijanskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Iz IRF-a saopštili da su spremni da kreditno podrže cijeli projekat, što su u Imobiliji prihvatili
“Ovim konstruktivno-konzervatorskim radovima završili smo najznačajniji i najsloženiji dio radova budućeg hotela Jadran“, naglasila je Todorovićeva.
Nakon 20 godina koliko se radio, Opština Kotor je tek u decembru 2011. usvojila DUP Perasta.
Prema riječima Todorovićeve, oni su još 2007. predali zahtjev za dobijanje konzervatorskih uslova za kompletni hotelski kompleks, a dobili su ih tek 2016.
Zbog činjenice da DUP-om nije definisan dio urbanistčke parcele budućeg hotela Jadran, kako je istakla, već 2013. se konstatuje da se mora napraviti aneks II ugovora.
Perast – Foto Boka News
“Od tada smo radili pune tri godine na njemu i potpisujemo ga tek 27. januara 2017. Savjet za privatizaciju, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Milo Đukanović, je još u avgustu 2015. usaglasio aneks II i ugovor o hipoteci. Ni tu nije bio kraj, već tada ponovo počinje da se razmatra i usaglašava tekst tog aneksa, koga je Savjet već usaglasio. Reviduje se tekst aneksa na našu štetu, ali pristajemo, samo da se što prije počne sa investicijom, zbog šetete koju smo trpili svih godina. Savjet ga krajem decembra prošle godine potvrđuje i napokon se sada potpisuje“, navela je Todorovićeva.
Predstavnici Investiciono-razvojnog fonda na potpisivanju aneksa II saopštili su da su spremni da kreditno podrže cijeli projekat, što su u Imobiliji prihvatili, uvjereni da će dobiti kreditnu beskamatnu podršku za izgradnju hotelskog kompleksa Jadran.
