IBM – spasimo naše morske kornjače

0
Spasimo kornjače

Institut za biologiju mora apeluje na stanovnike priobalja i glavne korisnike resursa iz mora da na svaki način daju doprinos očuvanju morskih kornjača, jer u suprotnom bićemo sve manje u prilici da ih sretnemo u crnogorskim vodama.

Prethodne sedmice zabilježena su dva slučaja uginulih morskih kornjača u crnogorskim vodama i to u Baru (11.2.) i Kotorskom zalivu (16.2.).

U naše vode morske kornjače stižu tokom njihovog puta iz sjevernog Jadrana, gdje se hrane i zimuju do južnog Jadrana, Jonskog i Egejskog mora, gdje polažu jaja i razmnožavaju se.
Tokom istraživanja morskih kornjača od 2012. do 2016. godine u crnogorskim vodama registrovano je ukupno 48 jedinki. Od tog broja svega 24 kornjače su nađene žive i u dobrom stanju, dvije su bile povrijeđene, 16 uginulih, a za preostalih šest nismo imali informaciju osim datuma i mjesta pronalaska.

Glavne prijetnje morskim kornjačama su ljudske aktivnosti kao što su: slučajni ulov (kočarenje, potegače), ubijanje i eksploatacija (zbog upotrebe jaja i skeleta za ishranu i izradu suvenira), degradacija staništa uglavnom urbanizacijom, ozlijede od plovila, zagađenje (plastičnim otpadom i kesama) kao i ribanje dinamitom. (Izvor: “Distribution records of sea turtles in the Montenegrin waters”- Gvozdenović et al., 2016)

Kornjača

Kornjače ulovljene kočom ili mrežama stajaćicama mogu uginuti od utapanja. U Jadranu, mnoge od njih pronađene su mrtve ili u stanju kome, a komatozne kornjače utopiće se ako se vrate nazad u more, jer nisu u stanju da doplivaju na površinu da bi udahnule vazduh. Međutim, kornjače se mogu oporaviti, ako ih ribari određeno vrijeme zadrže na palubi, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa uzvišenija od glave, što omogućava izbacivanje vode iz pluća, i puste ih nakon što postanu ponovo aktivne.

Kornjače koje se ulove na parangal su često pronađene u dobrom stanju, ali većina ih ubrzo ugine zbog progutane udice ili najlona. Većina ovakvih uginuća može se izbjeći, ako ribar ukloni udicu koja je u ustima, ili barem odreže najlon što bliže udici, prije nego što puste životinju.

Dokazano je, smatraju stručnjaci, da je najlon za morske kornjače opasniji od udice, jer zareže ili deformiše crijeva, što uzrokuje polaganu i bolnu smrt. Čak i vrlo kratak najlon, dužine oko 50 cm, može biti smrtonosan.

U međuvremenu, kornjača bi se trebala održavati vlažnom, posebno glava i oči, koristeći morsku vodu, u ljetnim mjesecima u sjenci, jer će se inače temperatura podići na smrtonosni nivo.

Institut za biologiju mora Kotor

Ovim putem vas molimo da, koliko ste u mogućnosti obratite pažnju na ove predivne morske organizme, smanjite lični uticaj i time povećate mogućnost njihovog preživljavanja, poručuju iz Instituta za biologiju mora Kotor.

“Služiti istini”- knjiga “el maestra” Luke Brajnovića predstavljena u Zagrebu

0
Služiti istini Luka Brajnović

Kotoranin, poznati hrvatski i španjolski novinar, književnik i sveučilišni nastavnik Luka Brajnović, kojega su Španjolci prozvali “el maestro”, u hrvatskoj domovini posve je zanemaren, a prva knjiga njegovih odabranih spisa “Služiti istini” prevedena na hrvatski jezik želi ga približiti našoj javnosti, rečeno je u petak na svečanom predstavljanju te jedinstvene knjige.

Zlatna dvorana Hrvatskog instituta za povijest bila je tako mjesto jedinstvena događaja, suglasni su bili ugledni govornici i predstavljači, jer prvi put u Hrvatskoj donosi i dio njegovih objavljenih memoara u kojima vrsno opisuje torturu svih režima koje su prolazili hrvatski intelektualci prije i poslije Drugoga svjetskog rata. Na predstavljanje su iz Španjolske doputovale i  Brajnovićeva kći počasna hrvatska konzulica u Španjolskoj Elica Brajnović de Leahy i njezina mlađa sestra Olga, a s rimskoga Sveučilišta njegov nekadašnji student i asistent dr. Norberto González Gaitano.

“Moj je otac uvijek ‘veslao na pučinu’. Nadam se da će svojim zapisima te intelektualnom i ljudskom ostavštinom nastaviti podučavati buduće generacije, kao što je to nastojao do posljednjeg trenutka svoga života«, rekla je Elica Brajnović de Leahy.

Služiti istini Luka Brajnović

Knjigu je objavio “Glas Koncila”, kao 29. naslov u nizu “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, a urednik Vladimir Lončarević istaknuo je kako je riječ o maloj, ali važnoj knjizi o velikome čovjeku koju je s posebnom ljubavlju i marom priredila komunikologinja s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu mr. Matilda Kolić Stanić, koja priprema i doktorsku disertaciju posvećenu osobi i djelu Luke Brajnovića, a autorica je i predgovora knjizi.

Služiti istini Luka Brajnović

Brajnović – novinar, katolički intelektualac i vrstan učitelj

Matilda Kolić Stanić podsjetila je da se sporadično posljednjih godina u Hrvatskoj moglo o Brajnoviću nešto čuti i pročitati, posebno kao o književniku, ali rijetko njegov glas Luke Brajnovića katoličkog intelektualca, novinara, i teoretičara, te istaknula kako ova knjiga to želi pokušati promijeniti. U knjizi su tek 22 teksta od ukupno više od šest tisuća publicističkih tekstova koje je Brajnović napisao. Izrazila je i nadu da neće pogriješiti ako kaže da je ovo i prva knjiga s takvim izabranim tekstovima također i s obzirom na španjolsko govorno područje, a njezina je posebnost i ta što su u njoj objavljeni i neki španjolski tekstovi koji su sada prvi put prevedeni za hrvatsku publiku. U knjizi su i njegovih stručnih radova o novinarskoj deontologiji- Brajnović je napisao jedan od prvih udžbenika novinarske etike na području Europe, koji je i danas standard u poučavanju, kao i neke njegove vanjskopolitičke kolumne  koje je ispisivao u dnevniku “Diario de Navarra”.

Gost iz Rima, prof. dr. Norberto González Gaitano s Papinskoga sveučilišta Svetog križa surađivao je s Lukom Brajnovićem od 1981. do 1991. kao asistent na katedri za Etiku i novinarsku deontologiju na Sveučilištu Navarra, a Brajnovića je nazvao svojim “sveučilišnim ocem”. Rekao je kako je Brajnović, već pri koncu svoje akademske karijere pisao “Priču o šestom novinaru” a da pri tomu nije bio svjestan i ne misleći na samoga sebe, svoj vlastiti profil. Podsjetio je kako je Brajnović proučavao i obrađivao načela, koncepte i kriterije o dobrom profesionalcu u svojim knjigama koje je, smatra González Gaitano, sve naučio praktično tijekom svog života i prenio dalje svojim životnim primjerom.

Brojne okupljene pozdravili su veleposlanik Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj Eduardo Aznar, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb Ivo Škanata, v. d. direktora i glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, a program je moderirala prof. dr. Gordana Varošanec Škarić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U glazbenome dijelu nastupili su sopranistica Marija Kuhar Šoša te pijanist Mario Šoša.

Služiti istini Luka Brajnović

Luka Brajnović hrvatski je iseljenik, rođen 1919. u Kotoru, profesionalno je stasao u Zagrebu, a u Španjolskoj je ostvario jednu od najblistavijih međunarodnih karijera u povijesti hrvatskoga i europskoga novinarstva te mu djelo živi i nakon smrti 2001. Krajem 50-ih godina prošloga stoljeća bio je jedan od suosnivača Instituta za novinarstvo Sveučilišta u Navari. Zbog njegova golemoga znanja i profesionalnog integriteta Brajnović je u Španjolskoj bio poznat i kao “el maestro”.

Brajnovićevo ime nosi ugledna međunarodna novinarska nagrada koju je još za njegova života ustanovilo glasovito španjolsko Sveučilište Navara u Pamploni. Nagradu su u posljednjih 20 godina dobila velika imena iz svijeta medija koja su se istaknula u etičkom djelovanju – novinari, fotoreporteri, filmski redatelji  – a posthumno ju je dobio i Siniša Glavašević 2001. godine za izvještavanje iz okupiranoga Vukovara, kao i redatelj filma “Misija” David Puttnam.

Lazović: Pas je zdrav, a vlasnik ga je tražio nazad

1
Radnik Azila odvodi psa

Pitbul koji je 7.februara u Tivtu usmrtio pudlicu i potom napao i na sreću, lakše povrijedio dvogoidišnju djevojčicu, zdrav je i nije pokazivao znake agresivnog ponašanja tokom desetodnevnog boravaka i posmatranja u Azilu u Kotoru. Pitbul je vraćen na zahtjev vlasnika jer je to u datim okolnostima, bila jedina zakonom dozvoljena opcija postupanja sa tom životinjom. To kaže republički veterinarski inspektor za Tivat, Herceg Novi i Budvu Tomislav Lazović.

Pitbul koga je nakon incidentra na gradskom šetalištu Pine u Tivtu uhvatila šinterska služba i odvela u Azil u Kavču, prije par dana je vraćen vlasniku, Tivćaninu Hazredinu Elezoviću (43), iako je protiv Elezovića u međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru pokrenulo krivilni postupak zbog sumnje da je neodgovarajućim držanjem opasnog psa, počinio krivično djelo „izazovanje opšte opasnosti“.

„Pas je proveo zakonom predviđenih 10 dana na posmatranju u Azilu, tokom kojih je bio podvrgnut kontroli od strane ovlašćenog veterinara te ustanove, da bi se utvrdilo stanje te životunje. Postupljeno je u skladu sa  propisima koji regulišu ovu materiju, odnosno sa odredbama Zakona o zaštiti i dobrobuti životinja. Tokom boravka u Azilu, nakon što je nahranjen, pas nije pokazivao znake bilo kakvih promjena koje bi upućivale na bjesnilo ili neku drugu bolest, niti je bio agresivan. To i druge činjenice u vezi sa fizilkim karakteristikama ovog psa, upućuju na zaključak da je riječ o životinji koja je bila zanemarena, izgladnjivana i nije adekvatno držana od strane vlansika, a ne da je riječ o psu namjenski treniranom za ilegalne borbe pasa“- kazao je inspektor Lazović.  On je istakao da je tokom čitavog tog perioda bio u kontaktu sa tužiocem u Kotoru koji ga je upitio da protiv Elezovića ne preduzima prekršajne mjere koje mu kao veterinarskom inspketoru stoje na raspolaganju, jer je protiv Tivćanina zbog incidenta što ga je prouzrokovao njegov pitbul, već pokrenut krivični postupak. Lazović je dodao da je odmah po incidnentu, posjetio i porodicu povrijeđene djevojčice i objasnio im kompletan zakonom predviđen postupak sa ispitivanjem životinje koja je napala njihovo dijete.

Veterinasrki inspektor je dodao da je nalaz zvaničnog veteriinara kotorskog Azila pokazao da je pitbul zdrav i da nije agresivan, a u međuvremenu je, samo dva dana nakon što je pas napravio incident na Pinima, njegov vlansik Elezović, zatražio da mu se ćivotuinja vrati.

„To je tada odbijeno jer se morao ispoštivati zakonom predviđen karantin od 10 dana. Međutim, nakon štoo je istaklo i 15 dana boravka psa u Azilu, ja više nisam imao nikakvih zakonskih mogućnosti da sa zdravim psom postupim drugačije, nego da ga vratim njegovom poznatom vlasniku koji ga je zvanično tražio.“- istakao je Lazović dodajući da Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u konkretnom slučaju, nije dozvoljavao uspavljivanje ili dalje zadržavanje ovog psa u Azilu. On je dodao da ukoliko se neki incident sa ovim psom ponovi, tek onda država može da ga oduzme od neodgovornog vlasnika.

Osim što čeka na suđenja zbog kkrivilne prijave koju je protiv njega podnio osnovni državni tužilac u Kotoru, Hazredin Elezović je za sada, u ovom slučaju kakav se ne pamti u Tivtu, prošao sa vraćenim psom i novčanom kaznom od 50 eura – maksimalnom koju mu je u datim okolnostima mogla naplatiti Služba za inspekcijske poslove Opštine Tivat. Napadnuto dijete osim velike traume, prošlo je na sreću samo sa lakšim tjelesnim povredama.

Papa Frane uništio međugorski turizam: Prije bi za jednu turu Talijana pripremili 8 autobusa, a sad smo sretni ako do pola napunimo jedan, jedna agencija već se ugasila…

0

 

Međugorje

Zvuči nemoguće, ali je istinito: trideset i šest godina nakon što je malo hercegovačko Međugorje upisano na kartu svjetskih hodočasničkih odredišta, koje je prosječno posjećivalo oko milijun katoličkih vjernika (i ostalih) godišnje, zabilježen je osjetan pad dolazaka, i to prije svega talijanskih hodočasnika.

Talijani su, naime, bili među prvima koji su krenuli na mjesto navodnih Gospinih ukazanja i godinama najbrojniji hodočasnici. Sada se njihov broj i više nego prepolovio, a Gianni Mauro, vlasnik agencije “Mauro”, u talijanskim je medijima objavio zatvaranje svog biznisa koji je bio oslonjen na talijanske hodočasnike. Mauro navodi da je iz Italije godišnje u Međugorje stizalo i više od 200 tisuća hodočasnika, da bi se u ljeto 2016. godine taj broj smanjio na tek pedesetak osoba po trajektu! K tome, više ne vozi ni brodska linija kompanije Blue Line, ostali su Jadrolinija i SNAV, a vlasnik agencije za ovakav pad broja putnika pronalazi dva razloga: ekonomsku krizu u Italiji, ali i kritike koje je međugorskom fenomenu uputio papa Frane, u nekoliko navrata izjavivši da “Bogordica nije poštarica koja bi svakodnevno ostavljala poruke”.

Broj običnih turista raste

U Milanu djeluje agencija “Solo Croazia” koja se više od dvadeset godina bavila i hodočasničkim turizmom prema Međugorju, a vlasnica Rea Karninčić potvrdila nam je da broj hodočasnika rapidno pada u zadnje dvije godine.

– Možda ćete najbolje shvatiti koliko je Talijana išlo prema Međugorju kad vam kažem podatak da bi se jadna hodočasnička grupa nekad rasporedila u osam punih autobusa s 55 mjesta, a sada ako se popuni i četrdesetak mjesta u jednom autobusu, možemo biti zadovoljni. Neusporedivo s nekadašnjim godinama. Moram napomenuti da su trajektima za Split putovali hodočasnici s juga Italije, a autobusima su dolazili oni sa sjevera, ali očit je pad jednih i drugih – objašnjava Karninčić, potvrđujući da su, osim krize (ovdje valja napomenuti da broj “običnih” talijanskih turista u Dalmaciji raste), i Papine kritike dovele do smanjenja organiziranih hodočašća.

– Papa Ivan Pavao II. činio se sklon Međugorju, papa Benedikt nije se izjašnjavao, ali papa Frane je izrazito kritičan, što djeluje na vjernike. I premda povrememeno uputi izjave koje bi se mogle odnositi na Međugorje, ipak bi bilo dobro da donese svoj službeni sud jer prošle su skoro dvije godine otkad je dobio izvješće međunarodne komisije teologa o Međugorju. Tako bi i organizatori i vjernici mogli lakše prosuditi što im je raditi – navodi Rea Karninčić.

Službenih podataka nema

Neslužbeno doznajemo da za razliku od talijanskih hodočasnika u Međugorju raste broj dolazaka iz Poljske. Nažalost, službenih podataka o broju hodočasnika koji dolaze u Međugorje nema, nevjerojatno je da se procjene objavljuju prema broju podijeljenih pričesti – što bi značilo da se jedan hodočasnik može u pet dana pričestiti pet puta pa se broji kao petero, a budući da ima puno onih koji se i ne pričeste – brojka od milijun godišnje mogla bi biti tu negdje… Procjene broja postelja kreću se oko 20 tisuća, veliki broj vrlo kvalitetnih pansiona i hotela uočljiv je na prvu, no nikako doći do podataka na papiru. A i kako kad se smatra da je 70 posto bespravno sagrađenih objekata!

Opština Kotor – ubuduće bez zloupotrebe službenih vozila

1
Službeno vozilo Kotor

Službena vozila predsjednika kotorske Opštine i Skupštine Opštine, bez obzira ko ih je do sada koristio i na koji način su zloupotrebljavana, od sutra će biti namijenjena isključivo za službene potrebe predsjednika Opštine i predsjednice Skupšttine Opštine, i to u međugradskom saobraćaju, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.

Za dolazak na posao i ostale dnevne službene aktivnosti u lokalnom saobraćaju gradonačelnik Vladimir Jokić koristiće sopstveno vozilo.

Na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi  i Statuta Opštine Kotor, predsjednik Jokić donio je danas Naredbu kojom se precizno definiše upotreba, odnosno korišćenje službenih vozila.

Naredbom je starješinama organa, sekretarijata i službi naloženo da “od sutra obezbijede da sva službena putnička vozila u vlasništvu Opštine Kotor, poslije završetka radnog vremena ili nakon završetka službenog posla, budu parkirana na parkinzima “Komunalno Kotor” d.o.o.”

Takođe, zabranjeno je parkiranje službenih opštinskih vozila na prostoru ispred kotorskog Starog grada.

Naredbom je definisano da se u javnom saobraćaju vozilla Opštine mogu koristiti samo na osnovu putnog naloga, izdatog od strane starješine nadležnog organa, sekretarijata ili službe Opštine Kotor.

Naredba biće primjenjivana do donošenja Pravilnika o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u vlasništvu Opštine Kotor, kaže se u saopštenju.

 

 

U jednom dahu pod ledom do Ginisova rekorda

0
Ronioc pod ledom Damir Zurub

Nakon višemjesečne pripreme i ekstremnih napora sportaša Ginis svjetske rekorde će pokušati oboriti Lidija Lijić, višestruka svjetska rekorderka u ronjenju na dah, evropska i svjetska prvakinja, instruktorica ronjenja na dah i Vitomir Maričić, multisportaš zadnjih godina aktivan u globalnim ekstremno sportskim i pustolovnim projektima.

„Riječ je o dosta ambicioznoj ideji u kojoj ovisimo ne samo o nama već i vremenskim uvjetima i cijeloj organizaciji te je zbog toga sve skupa još složenije. Iza svega skupa još je i autorizacija agencije za rekorde koju moramo za neke discipline tek dobiti. Ali, ukoliko zaista posložimo sve detalje kako treba, radit će se o jednom iznimnom rezultatu.” uvodno je istaknuo je Vitomir Maričić.

Projekt ARCTIC BREATH zamišljen je kao pokušaj da se obori nekoliko Guinness rekorda u ronjenju na dah pod ledom na poznatoj lokaciji jezera Weissensee u Austriji te se uspostavi jedan novi rekord.

Pokušaj obaranja Guinness rekorda će biti 1. marta 2017. godine.

Ronjenje na dah karakterizira činjenica da se ronjenje obavlja u „jednom dahu” što stvara veliki psihofizički stres za organizam te se smatra jednim od najekstremnijih sportskih pothvata.
„Pripreme su dio trenažnog ciklusa koji je počeo prije šest mjeseci, a za sam led pripremati ćemo se na licu mjesta, najveći problem je priviknuti se na hladnoću, tamu i specifičnost leda debelog 30 cm iznad glave što znači nemogućnost trenutnog izrona.” istaknula je Lidija Lijić.

Predstavnik Nemo Adria Rescue Team-a zaduženog za sigurnost ronioca kod pokušaja obaranja Guinness rekorda, Davor Ostrman – Oscar naglasio je važnost sigurnosti svih sudionika bez obzira na ekstremne uvjete u kojima se roni. „U svakom momentu moramo biti spremni na sve potencijalne probleme, a da ujedno ničim ne ometamo naše sportaše u pokušaju obaranja rekorda.”

/www.slobodnadalmacija.hr/

Luštica Bay: Više od 50 hiljada eura Krtolima u prošloj godini

0
Luštica Bay – panorama

U prošloj godini, u različite projekte na teritoriji Mjesne zajednice Krtoli na poluostrvu Luštica, kompanija Luštica Development uložila je 50,519.28 eura. Ova sredstva su izdvojena iz budžeta od 150 hiljada eura koji je obuhvaćen prošlogodišnjim Protokolom o sponzorstvu kompanije i Opštine Tivat.

Opredijeljeni iznos u Krtolima je bio usmjeren na sufinansiranje adaptacije ambulante u Radovićima, podršku FK Sloga, nabavku TV uređaja za područno odjeljenje JPU „Bambi“ u Radovićima i održavanje Vaskršnjeg turnira.

Kompanija je podržala i štampanje knjige „Liber de Belilla“, svojevrsne enciklopedije o Krtolima, koja sadrži arhivsku građu, legende, predanja, mape, rodoslove i stare recepte sa ovog područja na poluostrvu Luštica.

„Na samom kraju godine, kompanija je opredijelila sredstva kroz koja će se u narednom periodu kompletirati niz važnih projekata za stanovnike i predstavnike MZ Krtoli, kao sto su popravka krova na autobuskom stajalištu, uređenje terena i opremanje vježbališta na otvorenom te uređenje javnih površina postavljanjem 10 parkovskih klupa u Radovićima. Popravkom fasade na OŠ „Branko Brinić“ trebalo bi da bude riješen problem vlage i poboljšan izgled školskog objekta sagrađenog 1980. godine, koji trenutno pohađa oko 120 učenika. Radovi na obnovi fasade počeće sa prvim proljećnim danima. Konačno, nabavkom kompleta od po osam muških i ženskih narodnih nošnji za članove KUD „Kadena“, te obezbjeđenjem sredstava za realizaciju projekta uređenja površina za djecu nabavkom opreme za dječije igralište, na radost najmlađih članova zajednice, kompanija je još jednom dala doprinos poboljšanju kvaliteta sadržaja za djecu u našem neposrednom okruženju“, saopštila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u marketingu Luštica Development.

Kompanija je nedavno potpisala Protokol o sponzorstvima za 2017 godinu sa Opštinom Tivat prema kome će 150 hiljada eura biti uloženo u lokalne obrazovne i zdravstvene ustanove, kulturne festivale, i druge projekte. Oko 40 hiljada će biti usmjereno na razvoj MZ Krtoli na čijoj teritoriji Luštica Development razvija projekat integrisanog turističkog naselja Luštica Bay.

U okviru programa društveno-odgovornog poslovanja Kompanija je od 2010. godine, kao podršku lokalnim i projektima na nivou Crne Gore, opredijelila 1,1 milion eura.

 

Lastovski karneval odložen za nedjelju 26.februara

1
Lastovski karneval 2016.
Lastovski karneval 2016.

Tradicionalne karnevalske svečanosti u Donjoj Lastvi odložene su za nedjelju 26. februara sa početkom u 12 sati, zbog najave lošeg vremena saopštila je NVO”Harlekin”.

“Trasa karnevalske povorke je već tradicionalna, dakle povorka kreće iz VII kvarta, u 12 ati kreće se jadranskom magistralom do ulice Ruljina, gdje skreće desno u pravcu obale. Nakon toga se obalom D. Lastve kraće do crkve Svetog Roka, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.

Neposredno, nakon toga, u hotelu Kamelija, održat ćemo tradicionalni maskenbal. Uz muziku Rilija i Ivane Gajić pružit ćemo dobru zadavu svim učesnicima i podijeliti bogate nagrade najuspješnijim maskama – saopšteno je iz NVO”Harlekin”

Aktuelnosti iz Boke

0

Donosimo aktuelnosti iz Boke…

Kotorski karneval – foto Boka News

Kotor

Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 26. februara sa početkom u 15 sati.

Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, tako da će saobraćaj biti zatvoren na potezu od otvorenog bazena do kružnog toka, kod marketa “Idea”, od 14 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Formiranje karnevalske povorke biće na Tabačini, od zgrade Jugopetrola do Jaslica, kao i od ulaza na paking „Benovo“,  iza zgrade SUD – a do Kamelije, tako će i ovaj sporedni put biti zatvoren od 13 sati i 30 minuta  do 15 sati i 30 minuta.

Tivat

TO Tivat

U Tivtu danas boravi 656 gostiju, što je  za 22 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Turističke organizacije među turistima 623 je iz inostranstva a 33 iz Crne Gore. U privatnom smještaju odmara 573 gosta a u hotelima 83.

Herceg – Novi

Fešta narandže

Hercegnovske Udruženje Ruke poziva na 3. Malu feštu od naranče na terasi Gradske kafane u nedelju 26.februara od 10 sati.

Fešta će okupiti oko 40 izlagača na temu naranče, od rukotvorina do najrazličitijih gastro delicija. Ove godine biće organizovano i takmičenje za izbor najboljeg džema, najavila je članica Udruženja Milina Kovačević.

Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda…

0

„Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od petnaestog do osamnaestog vijeka)” naziv je knjige, autora prof. dr Ilije D. Laloševića – redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koja je predstavljena u četvrtak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Predstavljajući knjigu prof. dr Nađa Kurtović Folić, redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, istakla je da ovo izdanje bez obzira što govori o Mletačkim fortifikaciskim utvrđenjima u Boki Kotorskoj prevazilazi lokalnu temu i pripaja se čitavom lancu venecijaskih utvrđenja koja se protežu duž cijelog Sredozemlja.

„Mletačke fortifikacije u Boki Kotorskoj su na jednom zavidnom arhitektonskom, strategijskom i društveno – istorijskom nivou. Radi se o jednom promišljenom sistemu odbrane koji je na različite načine, piradimalno stratifikovan od najjačih utvrđenja koja brane gradove do onih na periferiji. Ono što u knjizi dragocjeno je tipološki metod koji je autor uradio koji se zasniva na prepoznavanju određenih tipova građevina kroz sve vremenske periode. Ova knjiga je veoma značajna jer predstavlja jednu od karika u dugovjekovnom nizu formiranja svijesti o fortifikacijskoj arhitekturi. Mletačka fortifikacija zauzima značajno mjesto u Evropi, tako da vojni inžinjeri i arhitekte su bili veoma značajne ličnosti, primjer u jednom kratkom periodu Leonardo da Vinči, a sve to je u knjizi kolege Laloševića dobilo jedan svoj redosljed, značaj i određivanje vrijednosti mletačkih fortifikacija u Boki Kotorskoj“ – zaključila je prof. dr Nađa Kurtović Folić.

Dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Svetislav G. Popović u svom uvodnom izlaganju podsjetio je na bogatu radnu biografiju prof. dr Ilije D. Laloševića i njegov naučni rad koji je kao rođeni Kotoranin motivisan i inspirisan temama, temeljnih civilizacijskih vrijednosti Kotora, Boke, Jadrana i Mediterana…

Fortifikacijska arhitektura Boke

„U ovoj monografiji imamo bogat izvor bibliografije gdje se prvi put pojavljuju neobjavljeni izvori iz fondova arhiva Venecije. Monografija sadrži 111 grafičkih priloga, topogrfske karte, planove utvrđenja. Ono što monografiju čini još impozantnijom je 190 fotografija. Istaživanja prof. Laloševića su pokazala izuzetni značaj fortifikacijske arhitekture Boke Kotorske koji odslikava istorijski i strateški značaj, predstavlja svjedočanstvo  kulturne baštine…“ kazao je Svetislav G. Popović, koji je podsjetio na misao indijskog državnika Gandija koji je kazao „kultura jedne nacije leži u srcu ili duši jednog naroda“.

Fortifikaciona arhitektura nisu samo utvrđeni gradovi kao što su Kotor, Herceg Novi, već i gradovi koji su izdvojeni utvrđenima kao što su Perast i Risan, predstraže gradskih utvrđenja, jer je bilo važno neprijatelja što dalje držati, kao što su Trojica, Španjola i ostrvo Sveti Đorđe.

Čuveni trougao Verige Perast i Sveti Đorđe su bili predstraža Kotoru kao i fortifikacioni punktovi, ostrvo Stradioti da u slučaju blokade Veriga, gradu sa druge strane može pristići pomoć od strane grčke konjice, kao i jedan manje poznat lokalitet tvrđave Vrbanj sa kojeg se nadgledao Kumborski tjesnac. Tu spadaju i Turske verige koje ovih dana imaju imaju drugu vrstu negativne popularizacije, kao i Lazarata u Meljinama čiji smo svedoci, blago rečeno umanjivanja autentičnih vrijednosti najbolje očuvanog lazareta na Jadranu. Nažalost on je danas pretvoren u kulisu, a prave vrijednosti autentične arhitekture su mu oduzete, istakao je autor prof. dr Ilija D. Lalošević.

On je kazao da se danas nalazimo u trenutku prekretnice kada moramo odlučiti dali želimo da sačuvamo kulturnu baštinu koja od 1979. godine, nije samo naša, već svjetska, te u tom smislu iznaći način da se negativni procesi zaustave.

„Kotorska tvrđava i njen sistem predstraža su bili u tolikoj mjeri značajni da su mletački stratezi tvrdili, vjerujem bez pretjerivanja, s obzirom da je sjeverni dio Boke Kotorske bio 200 godina pod vlašću Otomanske imperije, u slučaju da Boka u cijelini padne u njene ruke, ni jedan mletački brod nebi mogao proći Jadran i otići dalje prema Levantu, što bi značio pad Mletačke Republike, te iz toga razloga nisu žalili ni sredstva ni napor da bi održali sistem. Uložili su ogromna finasiska sredstva i angažovali najbolje arhitekte vojne injžinjere na ovim prostorima. Mletačaka Republika je bila lider po pitanju razvoja fortifikacija u Evropi, a Kotor je bio prvi zbog pomenutog značaja…“ zaključio je Lalošević.

Pozdravljajući zvanice i goste direktorica Pomorskog muzeja, Mileva Pejaković Vujoševć kazala je da su u ovoj ustanovi 2017. godinu su progalsili godinom “Pisane riječi”, te najavila promociju knjiga, Jovice Martinovića, Petra Palavršića, Antuna Sbutege, knjigu 130 godina rođenja don Nika Lukovića…

U muzičkom dijelu  programa nastupio je Luka Brkanović učenik Muzičke škole „Vida Matjan“ iz Kotora.