Deveto međunarodno gradsko snowboard takmičenje Carnival Snowboard Session, na kojemu će na snježnoj stazi uz more u sudjelovati 20-ak natjecatelja, otvoreno je u subotu u riječkoj luci.
Carnival Snowboard Session održava se od 2008. u središtu Rijeke, na Gatu Karoline Riječke, u sklopu Riječkog karnevala. Jedinstveno je po tome što je snježna staza postavljena na rivi, uz more. Da bi se natjecanje moglo održati, šleperima je dopremljeno oko 200 kubika snijega.
Najbolji sudionici osvojit će novčane nagrade, a natjecanje u „slopestyle“ disciplini bodovat će se za završni poredak vozača u World Snowboard Touru.
Uz natjecanje, danas će biti održan i Carnival Snowboard Film Festival na kojemu će biti prikazani amaterski i profesionalni snowboard clipovi. Najavljen je i Carnival Snowboard Session Kids – otvoreni kup Hrvatske za djevojčice i dječake.
Organizatori događaja su Snowboard klub Nine i Turistička zajednica grada Rijeke, pod pokroviteljstvom Grada Rijeke.
U Institutu Igalo sinoć je održan maskenbal u sklopu 48. Praznika mimoze. Za dobro zabavu pobrinuli su se Jelena Rozga i klapa Stari kapetan.
U finišu divne maskenbalske noći izabrane su i najbolje maske. Prema glasovima publike najuspješniji su bili autori maske Upravo vjenčani, zatim maska U pamet se braćo Crnogorci, dok je treće mjesto voljom publike pripalo autorima maske Šedi đe si ni za đe si nisi – Od izbora dva putića…
Direkcija Praznika mimoze za autore je obezbjedila novčane nagrade u iznosu od hiljadu, 700 odnosno 500 eura za treće nagrađenu masku.
Jednu od nagrada sasvim opravdano zaslužio je i raspoloženi ambasador Njemačke Hans Günther Mattern koji je rekao kako se divno osjeća u Novom, srećno na maskenbalu a za nagradu je od srca zahvalio. Zanimljiva je i bila i njegova priča da su u Njemačkoj karnevali važnije svetkovine od dočeka Nove godine ili rođendana…
Zapažene su i nagrađene zahvaljujući brojnim donatorima i maske NATO paketići, Gospodari pršljenova, Divlji zapad, Zagini ludaci i Snježna kraljice Boke…
U sklopu Prazniku mimoze očekuje nas još dva maskenbala…
Promocija filma o Svetom Leopoldu - muzički nastup
Sveti Tripun 2017.
Sveti Tripun 2017.
Vijek od pobune mornara u Boki Kotorskoj
Sveti Anton - proslava Lepetane 2019.
Sveti Tripun 2017.
Sveti Tripun 2017.
Sveti Anton - proslava Lepetane 2019.
Sveti Tripun 2017.
Sveti Tripun 2017.
Sveti Tripun 2017.
Sveti Tripun 2017.
Sveti Tripun 2017.
Centralna vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika Biskupije i grada Kotora, održana je u nedjelju po 1208. put, u prisutnosti velikog broja građana i vjernika Boke Kotorske.
Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom formiran odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji Gradske muzike Kotora i Tivta uputio ispred katedrale Svetog Tripuna.
Sveti Tripun 2017.
Admiralu Bokeljske mornarice Antunu Sbutegi predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska Mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Sveto Euharistijsko slavlje predvodio je monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori.
Sveti Tripun 2017.
Brojne vjernike koji su prisustvovali misnom slavlju pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić, kao i visoke zvanice, nadbiskupa splitsko-makarskog Marina Barišića, dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzinića, mons. Tomislava Rogića šibenskog biskupa, mons. Toma Vukšića – vojni biskup BiH, barskog nadbiskupa mons. Roka Đonlešaja, mnons. Zef Gašija barskog nadbiskupa u miru, šibenskog biskupa u miru mons. Antuna Ivasa, admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutegu, brojne ministre (Janko Ljumović, Andrija Pejović,Srđan Darmanović, Marija Vučinović) iz Vlade Crne Gore, ambasadora Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišić te članove diplomatskog kora.
Sveti Tripun 2017.
Nakon mise, ulicama Kotora prošla je procesija u kojoj su moći Svetog Tripuna nosili mornari Bokeljske mornarice. U procesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika, brojnih hodočasnika iz regiona, Šibenika, Jelse sa Hvara, Velike Gorice pored Zagreba, građana Kotora i Boke Kotorske koji su došli odati počast Svetom Tripunu zaštitniku grada Kotora i biskupije.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, odlukom Kotorske biskupije od 2000. slavi se vanjskom proslavom, procesijom ulicama grada prve nedjelje nakon trećeg veljače, jer je to neradni dan.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore priredilo je u subotu Tripundanski bal u hotelu „Splendid“ u Bečićima.
Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 12. februara spuštanjem zastave sveca s katedrale.
Predavanje u jednom od polamaturskih odjeljenja u OŠ Ilija Kišić Zelenika Herceg Novi
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) na početku drugog polugodišta školske 2016/17.godine obišli su JU OŠ „Ilija Kišić” u Zelenici – Herceg Novi, koja je davne 1970.godine nagrađena tada tek ustanovljenom najvišom republičkom nagradom „Oktoih“. Tačnije, priznanje je prvi put dodijeljeno ovoj školi od svih osmogodišnjih škola u Crnoj Gori 4.januara 1971.godine. Inače osnovna škola u Zelenici već preko 52.godine nosi ime narodnog heroja, učitelja i humaniste Zeleničanina Ilije Kišića, koji je poginuo 1943.godine.
Posjeta spada u našu stalnu aktivnost u borbi protiv konzumiranja duvanskih proizvoda u okviru koje posjećujumo osnovne i srednje škole po Crnoj Gori. Prilikom posjete razgovarano je sa direktorom Đorđijem Radovićem i osobljem škole o problemima koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvoda u školskom uzrastu. Svim učenicima završnog razreda nakon održanog predavanja o štetnosti konzumiranja duvanskih proizvoda, kao i datih uputstava koliko pušenje nepovoljno utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti,tj u školskom uzrastu, uručena je po knjiga za školsku lektiru i CD.
Očekujemo da će navedena donacija, koja predstavlja mali / veliki znak pažnje prema učenicima i školi, sigurno najviše obradovati same učenike i istovremeno im koristiti, kako za školske obaveze, tako i za vannastavne aktivnosti.
Na ovaj način uvijek koristimo prigodne prilike da obiđemo vaspitnoobrazovne ustanove i ukažemo na svu štetnost konzumiranja duvanskih proizvoda na zdravlje.
Pušenje i sve njegove negativne posljedice prvenstveno utiču na razvoj raznih vrsta kancera, kao i oboljenja srca i krvnih sudova. Stoga apelujemo na sve da ne počinju nikada pušiti, a ukoliko su već pušači da ostave pušenje ili bar pokušaju da se odviknu od konzumiranja duvanskih proizvoda, kako bi sačuvali ono najvažnije, a to je svakako zdravlje – kaže se u saopštenju CDPR-a.
Ministarsto kulture pripremilo je Akcioni plan za sprovođenje odluka Komiteta UNESCO-a koje se odnose na područje Kotora, a koje su zapravo posljednij pokušaj da se Stari grad Kotor i područje Kotorskog zaliva zadrže na listi zaštićene svjetske prirodne i kultune baštine.
„Piroman sada pokušava gasiti vatru koju je podmetnuo i proglasiti se spasiocem“- jednodušna je ocjena stručnjaka koje su ovim povodom kontaktirani.
Plan koji je usvojen na sjednici Vlade u četvrtak, podrazumijeva i neke radikalne korake na koje su domaći i strani stručnjaci i NVO sektor, do sada u više navrata pozivali Vladu i njene institucije, bezuspješno upozoravajući da je „voda dopla do poda“ i da Kotoru prijeti brisanje sa liste svjetske baštine na kojoj se nalazi od 1979.
„Problematika koja se odnosi na Kotor i ubrzanu urbanizaciju, kulminirala je na sastanku Komiteta UNESCO.a u Istanbulu u julu 2016, kada je Crna Gora strogo opomenuta zbog odnosa prema ovom području. Stim u vezi, iskazana je briga za univerzalne vrijednosti UNESCO područja koje su Kotor preporučile za ovaj status, a takva pozicija ozbiljno prijeti da problematizuje status Kotora na UNESCO listi svjetske baštine.“- piše u Vladinoj informaciji koja prati Akcioni plan. Komitet UNESCO-a pozvao je Vladu da učini bukvalno sve ono na što je već godinama bezuspješno upozoravaju domaći i strani stručnjaci, zgroženi načinom na koji se devastira prostor Kotorskog zaliva. Ministarstvo kulture Akcioni plan za ispunjavanje UNESCO-vih zahtjeva međutim, pripremilo je tek pola godine kasnije, i njime predvidjelo da se do 1.decembra 2017 do kada je UNECSO ostavio rok Vladi, pored ostaloga, revidira sistem upravljanja zaštićenim područjem Kotorskog zaliva, donesu nove Studije zaštite kulturnih dobara za izradu PUP-a Kotora, odnono Prostornog plana obalnog područja, te napravi niz tzv. HIA (Heritage Impact Assesment) procjene uticaja na kulturno i prirodno nasljeđe od primjene planskih dokumenata i gradnje konkretnih objekata poput mosta Verige i mamutskih stambeno-turističkih naselja u Kostanjici, Morinju i na Prčanju.
Vlada je u međuvremmenu ispunila jedan od traženih uslova – imenovala je Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim podruljem Kotora. Tijelo na čijem je čelu odlazeći gradonačelnik Aleksandar Stjepčević formirano je lani, ali se sastalo samo nekoliko puta i skoro ništa konkretno nije preduzelo da se stanje popravi.
„O svemu ovome što piše u Vladinoj odluci za donošenje najnovijeg Akcinog plana, razgovarali smo još u oktobru kada nam je sve ovo predočio izvještaj ICOMOS-a, ali ništa konkretno nije preduzeto.“- kazala je arhitektica Aleksandra Kapetanović iz NVO „Expeditio“ koja u Savjetu predstavlja NVO sektor. Pored nje i Stjepčevića, članovi Savjeta su i sada već bivša direktirica Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Lidija Ljesar, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZK) Anastazija Miranović, Dijana Vučinić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Veljko Radulović iz Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-m i predstavnici Opštine Kotor Ilija Lalošević, Vesna Vičević, Miodrag Burzan, Andro Radulović i Andrija Lompar.
Jedna od mjera predviđenih Akcionim planom je da se do kraja marta, stavi van snage sva postojeća prostorno-planska dokumnetacija na teritoriji Opštine Kotor i da se do kraja godine donese novi Prostorno-urbanistički plan. To bi značilo i privremeni moratorijum na dalju izgradnju u Kotoru.
„Nova kotorska uprava će uraditi apsolutno sve što je u njenoj moći da se zaustavi devastacija prostora na teritoriji opštine Kotor, preispitaju sva planska dokumenta i planirani „projekti“. Formiranje uprave koje u toku, a na koju se neće moći izvršiti uticaj ni iz jednog javnog ni tajnog centra moći, kao ni iz Vlade čije su inicijative redovno išle na štetu Boke, garant je zaustavljanja galopirajućeg uništavanja Kotora.”- kazao je predsjednik OO Demokrata Kotora Vladimir Jokić koji bi uskoro trebao da preuzme funkciju kotorskog gradonačelnika. Ocjenjući upozorenje Komiteta UNESCO-a o mogućem brianju Kotora sa liste svjetske baštine “dramatičnim”, Jokić je kazao da je “devastiranje prostora, nebriga za grad i kulturno nasleđe koje je nalazi na njegovoj teritoriji kao i pristajanje na uništavanje Kotora ćutanjem i nečinjenjem, a ponekad i otvorenim asistiranjem, predstavljao dosadašnji manir saradnje lokalne i državne vlasti.”
“O tome kolika je nanijeta šteta najbolje govori činjenica da Akcione planove sada predlažu oni koji stameno ćute na besprizorno uništavanje prostora, koji ne reaguju na projekte na Turskom rtu, a treba da ih realizuju iste one osobe koje smatraju da se Boka kultiviše betonskim mastodontima.”- kazao je Jokić aludirajući na stavove direktorice UZK Anastazije Miranović oko gradnje kontrverznog “privremenog objekta” u betonu od 190 kvadrata na Turskom rtu u Verigama.
Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News
KAPETANOVIĆ: DOBRO SU SE SJETILI
“Dobro je da se Ministarstvo kulture napokon, prvi put oglasilo povodom onoga na što upozoravamo godinama. Iako ovo upozorenje stoji još od juna,, tek sada su se konačno probudili i shvatili da se nešto mora pod hitno učiniti”- istakla je Aleksandra Kapetanović.
NIKOLIĆ: UPOZORAVAJU NAS JOŠ OD 2013, VLADA OPET POKUŠAVA DA LOVI U MUTNOM
Istakavši da UNESCO kroz razne forme još od 2013. upozorava da prekomjerna gradnja i urbanizacija ugrožavaju zaštićeno prirodno i kultuno dobro Kotora, arhitektica Marija Nikolić istakla je da je Radni tim koji je formirala UZK, izradio „Studiju zaštite kulturnih dobara za potrebe PUP-a Kotora“, ali je ta dokument u međuvremenu, stavljen u ladice od strane nadležnih u državnoj i lokalnoj upravi i nje formalno usvojen.
„Ta Studija takođe predlaže moratorij na realizaciju planskih dokumenata za zaštićeno područje (osim za lokacije na kojima su planirali javni objekti – škole, bolnice, vrtići..) dok se ne donese PUP Kotora kojim bi se preispitali planovi nižega reda. Studija je završena 2015. godine i nikada nije ozvaničena i predata Opštini Kotor, a sporna je bila upravo odredba o obustavi gradnje i preispitivanje planskih dokumenata. U međuvremenu su realizovani neki projekti koji su bili kontradiktorni i Studiji i preporukama ICOMOSa, kao što je usvajanje LSL Glavati, izgradnja na Turskom rtu, izgradnja naselja na Kampu, nastavak gradnje u Kostanjici“ – istakla je Nikolić koja je bila član Radnog tima.
Pozdravljajući svaki napor „da se makar i sa zakašnjenjem zaustavi trend koji dovodi u opsanost gubitak atribita koji su područije Kotora doveli na listu Svjetske baštine“, ona je ukazala na činjenicvu da Akcioni plan predviđa da se prvo donese Studije zaštite kulturnih dobara za obalno područje, pa tek onda takva Studija za PUP Kotora, iako je ona već napravljena. Po njenom mišljenju ovakav obrnuti red poteza sugeriše namjeru nekih krugova u Vladi da kroz Studiju obalnog područja „aboliraju“ neke u međuvremenu izgrađene kontroverzne objekte ili projekte koji se namjeravaju graditi u Kostanjicui, Morinju, Dobroti i na Prčanju.
„Ukoliko je namjera Akcionog oplana iskrena, ondaje prvi korak ka tome neodložno usvajanje Studije zaštite kulturnih dobara za PUP Kotora koja je završena i njezina praktična primjena.“- kazala je Nikolić dodajući da to podrazumijeva i rušenje objekata koji ugrožavaju kulturni pejsaž i neprimjereni su ambijentu područja svjetske baštine, „kao i konačno, dogovornost onih koji su činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli ovako teškoj situaciji“.
DENDER: LAGALI SMO UNESCO
Istakavši da su svi zakoni, strategije i menadžment planovi koji su donijeti u vezi upravljanja zaštićenim podruljem Kotora „mrtvo slovo na papiru“,arhitekta Aleksandar Dender kazao je da smo obmanjivali UNESCO.
„Na predposljednjem sastanku Komiteta u Dohi, naši predstavnici su lagali svijet, odnosno UNESCO, da će preduzeti mjere, da će usvojiti sve potrebne studije zaštite i primjenjivati ih. U tom smislu, ništa nije učinjeno -mrdnuli nismo. Ne samo da nismo krenuli u rješavanje ranijih problema, nego je i nastavljena devastacija. Imate sada Verige, o Kostanjici da ne pričamo. Pogledajte Kamp kotorski, zgradu Pentagona poviše bolnice. To su strahovite devastacije, za koje država daje građevinske dozvole. Ne aboliram od odgovornosti lokalne vlasti. Oni kažu to je država -pa, zaboga, i oni su država, rade kao jedno. Ali je strašno da država kroz svoje državne studije lokacije, uzurpira na ovaj način prostor i oduzima nama pravo da se mi brinemo o našoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Uz potpuno uvažavanje činjenice da Kotor i Boka Kotorska jesu u Crnoj Gori, ovo je ipak kulturna baština koja je stvarana nezavisno od Crne Gore stoljećima, i bio bi red da je mi tretiramo i da mi upravljamo tom baštinom. Ko će znati bolje od nas na upravlja onim štio su nam naši djedovi ostavili.”. istakao je Dender u intervjuu Radio Tivtu.
Apotekar James Lofthouse iz Fleetwooda je 1865. smućkao mješavinu mentola i eukaliptusovog ulja kako bi lokalni ribari lakše podnosili rad i život u grubim vremenskim uvjetima sjevernoga Atlantika.
Napitak je, navodno, trenutno čistio grlo i otvarao bronhijalne puteve, ali nije bio baš najzgodniji za nošenje i korištenje na uzburkanom moru.
Ubrzo je Lofthouse pronašao način da od svoga napitka napravi ovalne bombone koji se danas prodaju širom svijeta i koje koriste ne samo kako pomorci, već i brojni ljudi koji s morem nemaju nikakve veze.
„Klapa „Sveti Juraj“ posvećena je očuvanju tradicionalne dalmatinske pjesme, kao i pjesama sakralnog i domoljubnog karaktera. Ova dva žanra, donekle klapu čine posebnom na sceni klapskoga dalmatinskog pjevanja, koji je 2012. godine UNESCO uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine. Oni nisu pri put u Kotoru. Veseli nas što je klapa iskazala želju da još jednom bude sa nama, jer nosi ime Svetoga Jurja, prvotnog zaštitnika Kotorske biskupije i starokršćanskih vremena. Vojnici su, koji ne nose oružje, već osvajaju pjesmom“ – kazao je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan, u najavi večerašnjeg koncerta klape Hrvatske ratne mornarice u katedrli Svetog Tripuna.
Klapa Sveti Juraj svojim nastupom oduševila je brojne posjetioce i hodočasnike koji su se zatekli u Kotoru. Osim sakralnih izveli su i popularne klapske pjesme.
Mješoviti hor kotorske katedrale na početku koncerta pod dirigentskom palicom Andrea Orlando Tripović izveo je himnu u čast svecu Svetom Tripunu, zaštiniku Kotorske biskupije i Grada.
Koncert klape Sveti Juraj
Koncertu su prisustvovali kotorskog biskupa mons. Ilija Janjić, mons. Tomo Vukšić – vojni biskup BiH, Luigi Pezzuto apostolski nuncij koji će sutra predvoditi Pontifikalnu svetu misu, Antun Sbutega admiral Bokeljske mornarice, Hrvoje Vuković konzul Hrvatske u Crnoj Gori, sveštenici Kotorske biskupije.
Koncertu su prisustvovali i brojni hodočasnici iz regiona koji će u nedjelju 5. februara prisustvovati vanjskoj proslavi Svetog Tripuna.
Marija Jovović
Kako nam je kazala Marija Jovović iz Velike Gorice pored Zagreba, po trideseti put dovela je hodočasnike u drevni Kotor i Boku. Ovog puta iz župe Ludebreg – Hrvatskog zagorja.
„Ja sam inače crnogorska snaha, moj muž je iz Bara, ovde me dovodi ljubav prema svom mužu a onda me osvojila Boka. Hodočasnici gotovo ništa nisu znali o Boki Kotorskoj. Sada ne mogu doći sebi od iznenađenja, od prirodnih ljepota, kulturne baštine, duhovnosti…Sutra smo na svečanosti nakon čega se vraćamo kući“ – kazala nam je Jovović
Kiša koja je padala cijele prethodne noći nije omela današnju Feštu od mimoze, ribe i vina duž hercegnovske rivijere.
Prema procjeni organizatora nekoliko hiljada posjetilaca pozdravili su mažoretke, muziku i trombonjere koji su tradicionalno krenuli iz Kumbora preko Đenovića, do Baošića gdje je održan centralni program.
U dobrom raspoloženju brojni posjetioci uživali su u nastupu mažoretki, klapa Stari Kapetan, Castel Nuovo, i VIS Exodusi koji ove godine slave 50 godina postojanja.
Prigana sardela dijelila se na 12 punktova, točilo se vino i pivo. Sve začinjeno i okićeno u žuto zeleno u čast cvijeta mimoze…
Drugom nacionalnom izložbom pasa svih rasa „CAC Tivat 2017“, danas je otvorena nova kinološka sezona u Crnoj Gori.
Na gradskoj rivi Pine, uprkos relativno nepovoljnom vremenu, okupio se veliki broj uzgajivača i ljubitelja pasa, te brojni građani i turisti koji su sa zanimanjem pratili izložbu što ju je zvanično otvorio predsjednik Kinološkog saveza Crne Gore Vojislav Brajović.
„Imamo danas 250 prijavljenih pasa preko stotinu različitih vrsta. Izlagači su došli iz 15-tak evropskih država, a imamo i po jednog izlagača iz Kine i iz SAD“- kazao je Miodrag Vretenčić iz KSCG, jedan od sudija koji su ocjenjivali izložene pse podijeljene u deset FCI grupa i razreda. Pored Vreteničića, u ringovima su bili i sudije Stjepan Krasić i Ivan Jukić iz BiH, Alberto Vergara (Italija), Miljko Bulajić i Vojislav Brajović (Crna Gora).
“Među primjercima koji su na izložbi, imamo nekih veoma interesantnih rasa. Tu je naprimjer, osam vrsta pudli što je rijetkost i na nekim mnogo većim izložbama nego što je to ova u Tivtu”-kazao je Vreteničić dodajući da je zbog loših vremenskih prilika u regionu, izostao dolazak jednog broja najvljenih uzgajivača sa područja bivše Jugoslavije.
“Ipak, imajući u vidu da su se i lani svi izlagači veoma pozitivno izjasnili o uslovima na ovoj izložbi, kao i činjenicu da i danas ovdje imamo zaista dosta interesantnih i lijepih pasa u broju koji je zavidan i za sredine sa mnogo jačom kinološkom tradicijom, budućnost CAC nacionalne izložbe pada svih rasa u Tivtu je zagarantovana”- zaključio je Vreteničić.
Zoolozi su pronašli trideset plastičnih kesa i drugog plastičnog otpada u stomaku kita, koji se nasukao na jugozapadnu obalu Norveške.
Kit težak dve tone bio je u vidno lošem stanju i podvrgnut je eutanaziji, rekao je naučnik sa Univerziteta Bergen Terje Lislevand.
U njegovim crevima nije bilo hrane, osim ostataka glave sipe, uz tanki sloj masti.
Lislevand je kazao da je nerazgradivo smeće u stomaku, najverovatniji razlog zbog kojeg se kit nasukao u plitkoj vodi na ostrvu Sotra, zapadno od Bergena, 200 kilometara od Osla.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, ogromne količine plastičnog otpada bace se u okeane.
