Počela plenarna sjednica na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa

0
Počela plenarna sjednica na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa
Samit Brdo Brioni u Tivtu

Plenarna sjednica na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa, na kojoj će biti razgovarano o unapređenju saradnje država Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU), počela je u Tivtu.

Na plenarnoj sjednici, pored domaćina samita crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića, učestvuju predsjednici Albanije i Hrvatske, Bajram Begaj i Zoran Milanović, predsjednice Kosova, Slovenije i Sjeverne Makedonije, Vjosa Osmani, Nataša Pirc Musar i Gordana Siljanovska Davkova.

Sjednici prisustvuju i članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić.

Samit Brdo Brioni u Tivtu

Dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića očekuje se kasnije.

Početak ovogodišnjeg Samita obilježen je tradicionalnim kolom Bokeške mornarice, na Trgu od oružja u Kotoru.

Milatović je ranije poručio da je Samit prilika za unapređenje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, kao i intenziviranje strateškog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana.

Samit Brdo Brioni u Tivtu

Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko- hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU.

Članovi inicijative su, pored Crne Gore, i Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora

0
Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora
Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora

Nadovezujući se na vrijedne rezultate NAMIRS projekta, nova inicijativa finansirana od strane Interreg IPA Adrion programa zvanično je pokrenuta 24. septembra u prostorijama Centralnoevropske inicijative (CEI).

„Mehanizam za zaštitu osetljivih područja Jadrana (ASAP)“ ujedinjuje 9 partnera i 7 pridruženih partnera iz 6 jadranskih zemalja—Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Crne Gore i Slovenije—sa zajedničkim ciljem: unapređenje zaštite Jadranskog mora od slučajnog zagađenja izazvanog pomorskim incidentima.

Predvođen CEI-Izvršnim sekretarijatom, ovaj projekat se oslanja na ekspertizu razvijenu kroz projekat NAMIRS, koji se fokusirao na Sjeverni Jadran, i proširuje to znanje na zemlje u južnom Jadranu. Podstičući saradnju širom regiona, ASAP projekat nastoji da uspostavi snažan i koordinisan pristup upravljanju rizicima od zagađenja mora i očuvanju ovog vitalnog zajedničkog resursa.

Ključna komponenta projekta biće organizovanje dve velike vježbe na moru — jedne u sjevernom i jedne u južnom Jadranu. Ove vježbe će pružiti dragocene mogućnosti svim zainteresovanim stranama da sarađuju, testiraju opremu i primenjuju zajedničke standardne operativne procedure (SOP) kao odgovor na potencijalne incidente zagađenja mora. Razmena iskustava tokom ovih vježbi smatra se kritičnom za poboljšanje efikasnosti i efektivnosti odgovora u stvarnom životu, pomažući da se osigura da su timovi širom regiona spremni da deluju brzo i unisono ako dođe do incidenta.

Tokom prvog projektnog sastanka, partneri su vodili konstruktivne diskusije o predstojećim aktivnostima, fokusirajući se na važnost konsolidacije postojećeg znanja i izgradnje trajnijeg okvira za saradnju. Postojao je konsenzus da će kontinuirana razmena podataka, redovno ažuriranje procedura, zajednička obuka i koordinirane vježbe biti od suštinskog značaja čak i nakon završetka projekta. S tim u vezi, projekat uključuje plan za usvajanje Memoranduma o razumevanju (MoR), koji će formalizovati buduću saradnju i obezbediti održivost ovih napora.

Ova značajna inicijativa, sufinansirana od strane Interreg IPA ADRION programa sa ukupnim budžetom od 1.413.387 €, trajaće do februara 2027. godine, pružajući čvrstu osnovu za dugoročnu zaštitu Jadranskog mora.

Promovisanjem bliže regionalne saradnje i zajedničke odgovornosti, projekat ASAP predstavlja važan korak ka očuvanju ekološkog integriteta Jadrana za buduće generacije.

JP Morsko dobro pomaže sport u Boki sa preko 200.000 eura

0
JP Morsko dobro pomaže sport u Boki sa preko 200.000 eura
Morsko dobro – Plava zastavica 2023.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje da je u 2024. godini pružilo sponzorsku podršku sportskim klubovima bokeljskih opština: Herceg Novi, Tivat, Kotor, kao i opštine Budva. Ovim sponzorstvom, preduzeće nastoji da podstakne razvoj sporta i mladih talenata u crnogorskom primorju, doprinoseći njihovim uspjesima i jačanju lokalnih sportskih zajednica.

Ukupan iznos sponzorstava za sportske klubove ovih opština iznosi preko 200.000,00 eura.

“Ova sredstva dodijeljena su kako bi se podržale sportske aktivnosti, poboljšala sportska oprema i unaprijedila infrastruktura u ovim opštinama. Cilj ove inicijative je direktan doprinos kvalitetnijem razvoju sporta, omogućavajući mladim sportistima bolje uslove za trening i postizanje vrhunskih rezultata”, navodi se u saopštenju.

Ističu da podržavajući sportske klubove, Javno preduzeće reafirmiše svoju ulogu u jačanju lokalnih sportskih zajednica, motivišući mlade sportiste da teže ka izvrsnosti.

“Očekuje se da će ova inicijativa pozitivno doprinijeti jačanju sportskog duha u Crnoj Gori.”, zaključuju oni.

Koncert ansambla Labyrinthus u okviru festivala Tollite portas

0
Koncert ansambla Labyrinthus u okviru festivala Tollite portas
Festival Tollite portas – foto KotorArt

Koncert ansambla Labyrinthus pod nazivom Carmina Normana Regni Siciliae (Normanske pjesme Kraljevine Sicilije) biće održan u okviru festivala Tollite portas u katedrali Svetog Tripuna u srijedu 9.oktobra sa početkom u 19 sati. Ulaz je slobodan.

Članovi ansambla, vokalisti Anastasia Bondareva, Jasmina Črnčič i Karin Weston uz umjetničkog vođu ansambla Danila Ryabchikova, koji svira gitaru latinu i chifonie, originalne srednjovjekovne instrumente, izvodiće srednjovjekovnu muziku Kraljevine Sicilije.

Prvi pisani tragovi o Normanima ili Vikinzima u južnoj Italiji datiraju iz 10.-11. vijeka. U tridesetim godinama 11. vijeka Normani su tamo već posjedovali male grofovije, a u julu 1059. papa Nikola II dodijelio je normanskom vitezu Robertu de Hautevilleu zvanom Guiscard (Lukavi) titulu vojvode Sicilije. Do kraja 11. vijeka, Sicilija i Malta, Apulija i Kalabrija, Napulj i Bari, odnosno cijeli jug Italije, bili su u rukama Normana. Godine 1139. papa Inocent II priznao je Rogera II Hautvilleskog kao kralja Sicilije.

 Kotor je u crkveno-administrativnom smislu pripadao metropoliji južnotalijanskog Barija i na taj način bio je uključen kulturološke tekovine normansko-sicilijanskog područja. Normanskog porijekla, Roger II  bio je od djetinjstva okružen sicilijanskim Grcima i Arapima. Govorio je nekoliko jezika i bio vješt u naukama i umjetnostima. U četrdesetim godinama 12. vijeka pozvao je filozofe, matematičare, geografe i ljekare iz različitih djelova Evrope i arapskog svijeta u Palermo, glavni grad svoje države. Tokom vladavine Rogera II i njegovog unuka Williama II, izgrađene su Capella Palatina, katedrale i crkve u Monrealeu, Palermu i Cefalùu, zadivljujuće građevine u kojima se isprepliću različiti stilovi i kulture.

Nekoliko preživjelih muzičkih rukopisa iz 12. vijeka sa Sicilije prenijelo nam je muziku ovog srednjovjekovnog normanskog kraljevstva koja je spojila najrazličitije kulturne tendencije u čudesan zvučni uzorak na kojem je zasnovan program ovog koncerta. Nekoliko kompozicija u ovom programu vjerojatno će biti izvedeno prvi put nakon 12. vijeka.

Brod Kraljevske mornarice Novog Zelanda potonuo kod obale Samoe

0
Brod Kraljevske mornarice Novog Zelanda potonuo kod obale Samoe
Foto: X/Screenshot

Istraživački brod novozelandske mornarice HMNZS Manawanui potonuo je nakon nasukavanja kod južne obale otoka Upolu u Samoi, potvrdile su novozelandske obrambene snage. Ovo je prvi gubitak broda novozelandske mornarice na moru od Drugog svjetskog rata.

Brod je provodio hidrografsko istraživanje na grebenu koji nije bio kartiran od 1987. godine. Plovio je otprilike jednu nautičku milju od obale u teškim vremenskim uvjetima kada je došlo do nasukavanja. Posada je pokušala ponovno osposobiti brod, ali bez uspjeha, te se plovilo počelo naginjati. Na brodu je bilo 75 članova posade i putnika koji su počeli evakuaciju u čamce za spašavanje, piše The Maritime Executive.

Novljankama treba podvig za plasman u evropsku elitu

0
Novljankama treba podvig za plasman u evropsku elitu
Odbojkasice-Herceg-Novog-Foto: OSCG /Stefan Ivanović/

Odbojkašicama Herceg Novog, objektivno, trebaće podvig da se plasiraju u grupnu fazu Lige šampiona. Da bi nadoknadile maksimalan poraz kod kuće, izabranice Srđana Crnojačkog večeras u Lođu protiv Budovlanija (19 časova) moraju da pobijede 3:0 ili 3:1, kako bi izborile „zlatni set“ i šansu da preskoče treću i, zapravo, jedinu rundu kvalifikacija zbog malog broja prijavljenih ekipa ove sezone za elitno takmičenje.

Budovlani je bio favorit uoči ovog dvomeča, potvrdio je to u prvom meču, a pred svojim navijačima će Poljakinjama biti još lakši posao. Međutim, Novljanke nemaju šta da izgube, mogu samo da dobiju, pa bi mogle meč da učine interesantnim, kao što je bio slučaj u prva dva seta prvog duela…

U Tirani se sukobili prosvjednici i policija

0
U Tirani se sukobili prosvjednici i policija
Protesti u Tirani Foto: Florion Goga / REUTERS

Na prosvjedu desne oporbe protiv albanskog premijera Edija Rame sinoć u Tirani izbili su neredi, a ima i ozlijeđenih. Nekoliko hiljada ljudi okupilo se na prosvjedu.

Prvi sukobi izbili su ispred vladine zgrade dok su prosvjednici pokušavali probiti policijski kordon, neki s molotovljevim koktelima.

Prosvjednici su se potom uputili prema prema sjedištu Socijalističke stranke. Ondje su zapalili ulazna vrata i transparent s likom premijera.

Drugi prosvjednici gađali su ministarstvo unutarnjih poslova i autobusni kolodvor.

Prosvjednici traže ostavku Rame i uspostavu privremene vlade do parlamentarnih izbora koji se trebaju održati iduće godine.

– Nastavit ćemo s akcijama građanskog neposluha sve dok Rama ne podnese ostavku, rekao je novinarima Flamur Noka iz Demokratske stranke.

Zastupnici ove stranke su prije tjedan dana bacili svoje stolice ispred parlamenta i zapalili ih, prosvjedujući protiv zatvorske kazne jednom njihovom kolegi, Ervinu Salianjiju koji je osuđen zbog “lažnog svjedočenja” u slučaju trgovine drogom.

Novljani će ponovo u Trebinju igrati Evropu

0
Novljani će ponovo u Trebinju igrati Evropu
VK Jadran Herceg Novi

Jadran M:tel i dalje bez bazena



Jadran M:tel u Trebinju će dočekati rivale Lige šampiona zbog toga što nema adekvatan bazen koji zadovoljava organizacione zahtjeve Evropske asocijacije vodenih sportova u vidu adekvatnog prostora za TV prenos, osvjetljenja i svih ostalih sadržaja koje ne pruža bazen pod balonom na Škveru.

Uprava novljanskog kluba obratila se saopštenjem.

– Nakon izvanrednog nastupa našeg tima na kvalifikacionom turniru za Ligu šampiona u Dubrovniku i plasmana među 16 najboljih ekipa Evrope, suočavamo se s istim problemom kao i prošle godine – vaterpolisti Jadrana m:tel nemaju adekvatan bazen u svom gradu koji zadovoljava organizacione zahtijeve Evropske asocijacije vodenih sportova u vidu adekvatnog prostora za TV prenos, osvijetljenja i svih ostalih sadržaja koje ne pruža bazen pod balonom na Škveru. Uprkos činjenici da je vaterpolo najtrofejniji crnogorski sport, bazenska infrastruktura u državi je u sve lošijem stanju. Nakon urušavanja krovne konstrukcije bazena Instituta Igalo u julu 2021. godine, Herceg Novi je već tri godine zaredom bez funkcionalne zimske dvorane, Kotor nije imao bazen punih pet godina, dok bazen u Nikšiću nije u funkcije već više od pola godine, bez jasnog datuma kada će ponovo biti otvoren – piše u saopštenju.

Novljani su, kako navode, suočeni sa činjenicom da bazeni u Crnoj Gori naplaćuju korišćenje svojih usluga, pa je tako u Podgorici prošle godine klubu naplaćen dodatan trening pred finale KUP-a, u danu kada je bazen u Herceg Novom bio van funkcije zbog loših vremenskih prilika.

– Zbog visokih troškova organizacije utakmica Lige šampiona na bazenima u Crnoj Gori, gdje bi naš klub snosio sve troškove korišćenja bazena za treninge i utakmice, uz sve ostale jako velike organizacione troškove i ove godine tri utakmice grupne faze Lige šampiona odigraćemo u Trebinju. U Trebinju smo naišli na izuzetnu podršku lokalnih vlasti, koji su prepoznali značaj takmičenja i mogućnost promocije grada, te nam omogućili sve potrebne uslove za treninge i zvanične utakmice Lige šampiona bez ikakve naknade uz veliku organizacionu podršku. Uprkos ovim izazovima, nadamo se da će sportska infrastruktura u Crnoj Gori u budućnosti biti unaprijeđena, u skladu s uspijesima vaterpolo selekcija i klubova, te omogućiti bolje uslove za dalji napredak crnogorskog vaterpola – piše u saopštenju.

Nautički turizam važan za turistički proizvod

0
Nautički turizam važan za turistički proizvod
Porto Montenegro

Nautički turizam je važna komponenta turističkog proizvoda Crne Gore sa potencijalom za dalji rast i razvoj, koji će zavisiti od prakse zemalja u okruženju, saopštila je ministar turizma, Simonida Kordić.

Ona i državni sekretar Vuk Žižić učestvovali su na Ministarskom samitu u Costa Navarinu u Grčkoj, koji je organizovan povodom otvaranja Centra za istraživanje i monitoring obale i nautičkog turizma na Istočnom Mediteranu.

“Nautički turizam, kao važna komponeneta turističkog proizvoda, u Crnoj Gori sve više dobija na značaju. Crna Gora se pozicionirala kao destinacija koja, uz veliko prirodno bogatstvo i značajno kulturno-istorijsko nasljeđe, ima potencijal da postane prepoznatljiva tačka na mapi nautičkog turizma”, navela je Kordić.

Shodno tome, kako je rekla, u proteklom periodu prepoznat je značaj ulaganja u visokokvalitetnu turističku ponudu i razvoj ovog vida turizma, koji predstavlja novu razvojnu šansu za potpuniju valorizaciju evidentnih potencijala Crne Gore.

Nakon Samita, potpisana je zajednička izjava Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Albanije, Italije i Kipra, kojom se potvrđuje višestrani interes za unapređenje saradnje u oblasti održivog nautičkog turizma. Države potpisnice obavezale su se da će podsticati naučni pristup kao osnov za kreiranje politika i strateško planiranje.

Sud za prekršaje u Budvi: Za devet mjeseci naplaćeno skoro 1.6 miliona eura kazni

0
Sud za prekršaje u Budvi: Za devet mjeseci naplaćeno skoro 1.6 miliona eura kazni
Budva – Foto RTV Budva

Sud za prekršaje u Budvi, u periodu od 1. januara do 30 septembra je imao ukupno u radu 16.703 predmeta, od čega 11.741 ili 70,29 % PP (prvostepenih prekršajnih) predmeta i 4.962 ili 29,71 % IPS predmeta (predmeti izvršenja prekršajnih sankcija), saopšteno je iz Suda.

Kako navode, izvještajni period započet je sa 6.097 predmeta prenijetih iz prethodnih godina, dok je broj primljenih predmeta u prvih devet mjeseci 2024. iznosio 10.606 (7.699 PP i 2.907 IPS predmeta).

U izvještajnom periodu je riješeno ukupno 10.995 predmeta ili 65,83% (8154 PP i 2841 IPS predmet).

Takođe, iz Suda ističu da, uprkos činjenici da sud postupa sa jednim sudijo manje u Ulcinju tokom cijele godine i jednim sudijom manje u Herceg Novom od jula mjeseca, kao i bez savjetnika u vise od pola odjeljenja, stopa ažurnosti na nivou suda iznosila je 103,50 %.

“U konačnom, ostvaren je značajan porast naplate novčanih kazni, troškova postupka i sudskih taksi, pa je tako na osnovu podatka Ministarstva finansija Crne Gore, sud u izvještajnom periodu naplatio ukupno 1.566.813,00 €, što je za čak 263.933,00 € više u odnosu na uporedni period 2023”, zaključuje se u saopštenju.