Trpezarijski sto u planinarskom domu “Za Vratlom” sa punim pjatima raznorodnih delicija iz prirode, kruna su obuke koja ima za cilj da se samoniklo bilje počne češće nalaziti u našim jelovnicima, ali i na ugostiteljskim menijima.
Trodnevni rad je sasvim opravdao očekivanja, a fotografije najbolje govore o postignutim rezultatima, značajnim mogućnostima i naravno – iskazanoj kreativnosti kuvara. Primjera radi, imali smo priliku probati (slani) sos za paštu pripravljen, ne od pomidora, već od planinskog šipurka. Preporučujemo…
Na ovaj način želi se podignuti nivo znanja o samoniklom jestivom bilju Orjena, kako bi se dio ovog menia sutra mogao naći u turističkoj i kulinarskoj ponudi Boke Kotorske, podsjećaju organizatori.
Da podsjetimo, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ekološko društvo Boke kotorske i Opština Tivat u saradnji sa partnerskim organizacijama, Opštinom Baška voda, Hrvatskim institutom za održivi razvoj i udruženjem BIOM, organizovali su proteklog vikenda radionicu „Uvod u branje samoniklog jestivog bilja-integracija samoniklog jestivog bilja u turističku kulinarsku ponudu južnog Jadrana”.
U ovo doba godine, sve do prvih jačih mrazeva, Orjen obiluje samoniklim biljem, što divljim voćem, što ostalim, pa će učesnici imati priliku da se upoznaju sa mnoštvom planinskih i polu-planinskih biljaka pogodnih za ishranu, među kojima je dio do sad bio gotovo potpuno nepoznat.
Radionica je organizovana u okviru IPA prekograničnog projekta “Posmatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu (BETSA), koga finansira Evropska unija u okviru prekograničnog programa Hrvatska-Crna Gora. U događaju, kao pridruženi član, učestvuje i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
Šah ekipa Kotora na turniru Prve crnogorske lige u šahu koji je igran u Mojkovcu, vratila se u našu najbolju – Premijer ligu iz koje su ispale prošle godine.
Ekipa Kotora prvo mjesto osvojila je potpuno zasluženo, zabilježila je osam pobjeda i samo jedan meč igrala neriješeno. Drugo mjesto sa meč poenom manje zauzela je ekipa Rumije iz Bara koja je poražena samo od pobjednika.
Ove dvije ekipe, koje su i važile za glavne favorite, plasirale su se u našu najbolju – Premijer ligu.
Ronioci iz cijele Evrope čekaju kako bi razgledali brod Vis koji je u maju potopljen u pulskom akvatoriju. Vlasnik je tako stvorio jedinstvenu ronilačku atrakciju na Jadranu.
Foto: WWW.FRAMESOFMEMORIES.NL
Talijani, Slovenci, Austrijanci, Nijemci i Nizozemci. Ronioci iz cijele Evrope dolaze na Kamenjak kraj Pule i istražuju Titov brod Vis.
Brod je potopljen u maju ove godine, a vlasnik Arsen Brajković na to se odlučio kako bi stvorio jedinstvenu ronilačku atrakciju na Jadranu.
– Već je ova turistička sezona bila odlična, a nismo se ni stigli baviti marketingom – zadovoljno govori Arsen.
Vis je potopljen na 34 metra dubine, dok je vrh broda na 18 metara, pa je upravo zbog toga pogodan i za ronioce početnike. Titov brod dugačak je 58 metara, a u najširem dijelu širok je 8,7 metara. Njegovo potapanje bila je kompleksna akcija koja je zahtijevala čak i promjenu zakonodavstva.
Potapanje broda Vis – Foto: Goran Sebelić / CROPIX
– Koncesija je izdana na 20 godina. Za to je zaslužno jako puno ljudi, od ronilačke zajednice do Ministarstva turizma , posebno bivši ministar Darko Lorencin. Tu je i bogato iskustvo ekipe iz Rijeke predvođene Ferdom Hitrecom, turističke zajednice Rijeke i Istre, zaposlenici Ministarstva pomorstva… Puno ljudi sudjelovalo je da bismo imali ovu atrakciju – kaže Brajković, i dodaje kako je zanimanje za brod veliko baš zbog toga što turisti znaju da je na njemu plovio Tito.
– Razgledavanje izvana i iznutra obavlja se uz pratnju licenciranih ronilačkih centara koji s nama surađuju, a uz prethodnu rezervaciju na našoj službenoj stranici shipwreck-vis.com – govori nam vlasnik broda. Za razgledavanje postoji lista čekanja, a Brajković najavljuje kako posjetiteljima planira dodatno pojačati doživljaj i to osvjetljenjem, podvodnom fotografijom, memorijalnim centrom, a izrađivat će i suvenire koji će ih sjećati na jedinstvenu avanturu pod morem.
– Ronioci traže adrenalin – zaključuje na kraju.
Podsjetimo, admiralski brod Vis izgrađen je u brodogradilištu “Uljanik” 1956. godine. Bio je zapovjedni brod jugoslavenske ratne mornarice do ranih devedesetih godina.
Foto: WWW.FRAMESOFMEMORIES.NL
Prva sezona
Vlasnik je zadovoljan prvom sezonom, a u budućnosti planira osigurati i dodatne sadržaje
Na 34 metra dubine
Ronioci uživaju pod morem. Brod je potopljen na dubinu od 34 metra, dok je vrh na 18 metara
Znali ste ? Antioksidativni kapacitet soka od šipka – nara čak je tri puta jači od iste količine zelenog čaja ili crnog vina.
Čini se da je šipak ili nar desetljećima bio nepravedno zapostavljan od strane naučnika. Naime, u posljednje vrijeme provedena su mnoga istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije šipka – nara, koji posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva.
Lavina istraživanja o pozitivnim učincima nara pokrenula se u Izraelu, a za pažnju koju je šipak – nar dobio u naučnim krugovima velikim je dijelom zaslužan Michael Aviram koji je proveo velik broj istraživanja i dobio izvanredne rezultate. Ovaj interesantni naučnik najviše se bavio ispitivanjem antioksidativne moći soka od nara. Tim prof. Avirama utvrdio je da sok od šipka – nara ima snažnu antioksidativnu moć, snažniju čak i od crnog vina i zelenog čaja.
Antioksidativni kapacitet soka od nara čak je tri puta jači od iste količine zelenog čaja ili crnog vina. Zaštitni učinak pripisuju sadržaju fitokemikalija: polifenola, tanina i antocijana.
Prema preporukama izraelskih naučnika, jedna čaša soka od nara dnevno može smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Šipak – Nar, porijeklom je iz Perzije, a u prijevodu s latinskog nosi ime: «jabuka prepuna koštica». Nar je jedan od prvih kultiviranih plodova (prije 5000 godina), uz masline, smokve, datule i grožđe. Potiče iz Irana, a zbog svoje tvrde kore bilo ga je lako transportovati te je brzo stigao i u udaljene krajeve svijeta. Raste u južnom podneblju, plodovi sazrijevaju u kasnu jesen ili početkom zime. Plod se sastoji od nakupina crvenih zrnaca, kiselkasto-slatkog okusa ugodne arome. Jede se svjež, prerađuje u sokove i koristi u dekorativne svrhe. U narodnoj medicini nekada se svježa kora nara upotrebljavala protiv crijevnih parazita. Na srednjem istoku njegov sok se i danas koristi za pripremu umaka za neka mesna jela.
Bogat je izvor kalija, a sadrži i magnezij, fosfor, kalcij, željezo, bakar. Od vitamina sadrži karotenoide, nešto vitamina skupine B i vitamin C.
Šipak-Nar
Domaći liker od šipka
Uzmite 1 kg šipaka, 1 l domaće lozovače i 450g šećera. Očistite šipke tako da ih prepolovite nožem pa onda tučete drvenom kuhačom, Koštice šipka, rakiju i šećer spojite i začepite. Uz povremeno mućkanje za četiri tjedna imati će te odličan liker.
Džem od šipka
3 kg zrelog šipka, 3 kg šećera i 2,5 l vode
Način pripreme:
Očistite šipak i dodajte ga u proključalu vodu. Kuhajte oko 30 minuta, zatim propasirajte cijelu masu. Treba da se dobije tri litra tečnosti. Stavite na štednjak i postupno dodajte šećer. Kuhajte na jačoj temperaturi uz stalno miješanje kuhačom. Dužina kuhanja ovisi od gustoće mase, ali ako se pridržavamo mjere, biti će dovoljno 30 minuta. Vreli džem ulijte u zagrijane tegle, pa ih nakratko stavite u mlaku pećnicu da se uhvati pokorica, a zatim ih izvadite. Kada se ohlade, prekrijte celofanom i dobro zatvorite.
Ostac od šipka
Šipak očistite od vanjske deblje i unutarnje tanke kožice, pa stavite u prikladnu posudu. sjemenke treba izgnječiti da iz njih izađe tekućina. U čistu staklenku stavite izgnječene sjemenke zajedno sa sokom, dodajte trakice narančine kore, češnjak (malo ga zgnječite) i korijander. Šećer i vinski ocat pomiješajte, te stavite da se lagano zagrijava, stalno mješajući. Kada se šećer rastopi (treba nekih 1-2 min), sve zajedno ulite u staklenku. Staklenku dobro zatvorite i ostavite dva tjedna na hladnom i tamnom mjestu.Nakon tog vremena, dobijenu tekućinu procijedite (najbolje preko gaze), začepite i spremite ocat do upotrebe.
Šipak- Nar kolač
Brownie od crnog sezama sa preljevom od šipka
Sastojci:
150 g maslaca, otopljenog
100 g crnog sezama
140 g šećera
2 jaja
100 g brašna
1⁄2 žlice praška za pecivo
1 manji šipak
2 pakovanja crvenog preljeva za torte
U blenderu pomiješajte otopljeni maslac i sezam te izmiksajte u „pastu“. Zajedno sa šećerom prebacite u zdjelu na štednjak. Miješajte dok se masnoća ne odvoji, par minuta. Ohladite. U hladno dodajte jedno po jedno jaje i na kraju umiješajte brašno. Lagano izmiješajte špatulom, pospite sa sjemenkama sezama i istresite u mali kalup, 20X20 cm obložen masnim papirom. Pecite na 160 C, 25 min. Provjerite čačkalicom.
Kada se ohladi, biskvit izrežite i smjestite ga u kalup za torte promjera 18 cm. Očistite šipak i pripremite preljev prema uputama na pakiranju. Ostavite da odstoji 5 minuta te prelijte pola preljeva preko biskvita. Pospite pola bobica šipka i ostavite par minuta. Za to vrijeme držite ostatak preljeva na toplome kako se ne bi prerano stegnuo. Zatim izlijte i drugu polovicu preliva i ostatak šipka. Ohladite i poslužite.
Cilj organizatora bio je da se u staroj luci u Limassolu okupi oko 200 volontera koji će sudjelovati u obaranju rekorda, ali na kraju ih je došlo na kraju čak 280.
Ronioci volonteri su tako zajedno u vodama luke držali uže koje je bilo zavezano za dok. Tako su na dubini od pet metara proveli oko 10 minuta što je dovoljno da se rekord prizna.
Inače, dosadašnji rekord je postavljen u Italiji, na otoku Elba prošle godine kada su se okupila 173 ronioca. Prije toga rekord je držao Reunion sa 110 ronilaca.
“Ovo je bio naš pokušaj da se Cipar stavi na međunarodnu ronilačku kartu, a sve je postignuto na dobrovoljnoj osnovi iz ljubavi prema Cipru i ronjenju”, kazala je Tina Agapiou, organizatorica događanja.
Crna Gora, Boka Kotorska i njeno zaleđe bogato je prirodnim resursima: plodna zemlja, planine, šume, raznovrsna flora i fauna. Sve to omogućuje raznoliku ponudu ruralnih područja seoskog turizma, agroturizma, kuća za odmor, konoba, vinarija, villa… Niska zagađenost omogućuje i proizvodnju organske hrane i autohtonih proizvoda.
Sve više ljudi traži mjesto za odmor i bijeg od gradske buke, svakim danom sve više raste svijest o potrebi udisanja čistog vazduha, proizvodnji hrane na nezagađenom tlu i uživanje u prirodnim ljepotama.
O razvoju ruralnog turizma u Tivtu donosimo razgovor sa Edijem Garbinom.
U cilju promovisanja poljoprivrede i realizacije planova iz Strategije ruralnog razvoja do 2020. godine, Opština Tivat u saradnji sa redakcijom TV emisije “Agro DAN” u produkciji „Front Medija PRO “ iz Aranđelovca i ove godine je pripremila niz video zapisa o poljoprivrednim proizvođačima, kao i o razvoju ruralnog turizma u Opštini Tivat.
Ultima je URA da se sačuva Kotor. URA ima planove, za razliku od DPS-a koji ima klanove – poručeno je sa konvencije Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Kotor, uoči opštinskih izbora na kojima se pod brojem 1 nalazi lista Građanskog pokreta URA.
Nosilac liste Ultima je URA – Sačuvajmo Kotor, Ljiljana Popović Moškov kazala je da je veća umjetnost bila uništiti onakvu državu nego od nje napraviti zemlju blagostanja za sve njene građane.
– Isto to kažem i za Kotor. Preci su nam pokazali kako se ovaj zaliv čuva. Ako na vlasti imate sposobne kadrove imate sve, može se iz ničega stvoriti sve. Kakvu vlast Kotor ima? Ima vlast koja je sama stvorila mafijaške klanove od kojih sada navodno ona hoće da nas brani, ima tajkune koji državi duguju ogromne sume za poreze, imamo vlast koja ništa ne radi da zaustavi očiglednu devastaciju kotorske obale, imamo vlast koja je dozvolila da ne postoji ni jedan gradski hotel, imamo vlast koja je dozvolila da izgubimo status grada, imamo vlast koja se neracionalno odnosi prema našem novcu. Sramotno je da dva kilometra od grada ljudi nemaju vodu, i umjesto da novac ulažu u vodovod, puteve, nova radna mjesta, održavanje onoga što već imamo, oni novac ulažu u sulude projekte – kazala je ona.
Popović Moškov je istakla da je Kotor grad koji „ima građane koji vide, čuju, koji se ne boje, koji nijesu spremnu da se prodaju i da učestvuju u njihovom prljavom plesu“.
– Nije nas malo, a to ćemo im pokazati 16. oktobra – kazala je Popović Moškov.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević poručio je da je URA za slobodan Kotor i za slobodnu Crnu Goru.
– Kotoru su potrebni novi hoteli sa četiri i pet zvjezdica. Ljudi iz DPS-a to ne znaju, a Kotor zaostaje, danas se poznaje po nesigurnosti, organizavanom kriminalu, devastiranim prirodnim ljepotama. Ultima je URA da spašavate svoj grad i da zajedno spašavamo Crnu Goru. Naši planovi nijesu nerealni, zasnovani su na realnoj ekonomiji, domaćinskoj politici – kazao je Rakčević.
URA Kotor 8.10 2016.
Prema njegovim riječima, URA je da se Kotor vrati Kotoranima.
– Ultima je URA da o Kotoru ponovo odlučuju oni koji znaju što je najbolje za Kotor, a to su sami Kotorani. Siguran sam da ovaj put čista jedinica nije ono loše kao u školi, nego je baš čista, neiskvarena jer su to čisti i neiskvareni ljudi koji mogu Kotoru da vrate stari sjaj, poslije 26 godina propadanja sam siguran da će ova ekipa biti najbolja za oporavak Kotora. Ovo su ljudi koji su pokazali da znaju i da časno rade svoj posao. Kotoru treba oporavak poslije jedne izuzetno loše i neodgovorne vlasti – istakao je on.
Rakčević je poručio Kotornima da je DPS planirao da na njihovom dijelu raja bude ucrtan stan za one podobne, te da oni treba da štite svoje resurse i koriste ih u interesu svih građana Kotora.
– Ova vlast čini da se Kotor prepoznaje u crnim hronikama. Vrijeme je da ona ćutljiva većina Kotorana stane na crtu i kaže da Kotor nije grad kriminalaca već časnih i poštenih ljudi koji će da žive sigurno u svom gradu od svog rada – zaključio je on.
URA Kotor
Potpredsjednica URA Božena Jelušić rekla da DPS hoće da Kotor skine sa liste UNESCO-ve kulturne baštine da bi mogli da se razmahnu i grade stanove.
– Ultima je URA da Kotor ostane na listi UNESCO-ve kulturne baštine. Ne treba da Kotor date kumovima, prijateljima. Imamo snage, hoćemo i možemo. Kotor Kotoranima – poručila je Jelušićeva.
Član Opštinskog odbora URA Kotor, Nebojša Ševaljević govorio je u ime onih koji pamte jedan drugačiji Kotor.
– Luka Kotor se nalazi na meti nepoznatog stranog investitora. Odričemo se najprofitabilnijeg preduzeća da bi nekom stranom investitoru punili džepove. URA će se baviti decentralizacijom. Borićemo se da se konačno počne nešto raditi na reformi lokalne samouprave. Kada budemo lokalna vlast neće se više mahati partijskim knjižicama. Ako ne daj bože dobiju još jedan mandat završili bi sa započetim uništenjem Kotora – kazao je Ševaljević.
URA Kotor 8.10 2016.
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je poručio Kotoranima da im dušu niko ne može uzeti.
– Svaki vaš kamen ima sopstvenu istoriju. Moramo stati na kraj ovoj bahatosti, moramo da se okupljamo, da se ujedinimo, da ne posmatramo ljude kao neprijatelje. Jednom se griješi iz nebrige, dva puta iz naivnosti, tri puta jer je neko budala, sedam ili osam puta jer su htjeli da ukradu sve svim građanima Crne Gore. URA nakon izbora ni na lokalu, ni na državnom nivou neće ići sa DPS-om. Pred ovim ljudima je obaveza više, ovo su prvi izbori na kojima URA nastupa samostalno, ovo će biti naša pokretačka snaga – poručio je on.
Aleksandar Mistović je rekao da je URA da Kotorani uzmu stvar u svoje ruke i da sačuvaju Kotor.
– Naš grad se suočava sa nedaćama najvećim koje su ga ikada zadesile. Profitiraju samo tajkuni, slobodni i podobni. Kotor je preživio osvajače, ratove i zemljotrese, ali još četiri godine DPS-a ne može da izdrži – zaključio je on.
Potpredsjednik Opštinskog odbora URA Kotor, Predrag Janković, kazao je da svaka priča ima svoj početak i kraj
– Na početku naše priče Kotor je bio miran tih i uspješan grad. Ljudi su bili zaposleni, imali radna mjesta, imali smo kuće, stanove, čuvene umjetnike, galerije. Imali smo fabrike i preduzeća.Od početka devedesetih pa do danas počinje i traje drugi dio naše priče, počeli su ratovi, nestašice, redovi za hranom i gorivom, sankcije, jedno po jedno preduzeće je nestajalo i propadalo – kazao je on.
Prema riječima Milana Đakovića Kotor je oduvijek bio grad sa dušom.
– Lakoća postojanja nigdje nije bila toliko primjetna kao u našem gradu. Međutim, došla su neka nova vremena, neki novi ljudi koji pokušavaju da od ovog grada naprave sintetiku. Imamo li njihovu čuvenu zaobilaznicu, imamo li hotel, je li Kotoru vraćen status grada. Ova vlast dokazuje da ne poznaje dušu ovoga grada, zato čupa i trza na sve strane.
– Postali smo grad zatvorenih škura, nema kotorskih golubova koji su bili simbol ovog grada. Golubova više nema, a evo smeće na svakom koraku – kazao je Đaković.
Po izuzetno lijepom vremenu, ispred zidina starog grada Budve u subotu je održana tradicionalna 51. po redu manifestacija “Dan u Širuna“.
Aktivisti kluba za sportski ribolov “Širun” ispekli su 1.500 kilograma ribe, koje su besplatno podjelili brojnim posjetiocima i turistima. Uz ribu posluženo je 1.000 litara vina i 600 litara piva.
Feštu je organizovala TO Budva u saradnji sa Opštinom Budva i Klubom za sportski ribolov “Širun”.
Za sve posjetioce pripremljen je bogat muziči i zabavni program.
Tokmom protekla četiri mjeseca glavne ljetnje turističke ali i požarne sezone, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Tivat imali su ukupno 35 intervencija, od čega se 28 slučajeva odnosilo na gašenje požara.
„Požara na otvorenom oprostoru gdje je gorela šuma i nisko rastinje, imali smo ovog ljeta manje nego ostalih godina, ali je zato značajno povećan broj internecija na gašenju požara na objektima, i drugih intervencija. Ukupno je bilo 24 požara na raznim objektima, te četiri požara na otvorenom.“- kazao nam je komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Tivatski vatrogasci ovog su ljeta u nekoliko navrata pružali pomoć kolegama iz drugih gradova, učestvujući u gašenju požara u Kotoru i Ulcinju. Na domaćem terenu, najizazovnija intervenicija bilo je gašenje velikog požara na supermarketu „Aroma“ u centru grada 22.jula, kada je spriječeno širenje vatre na obližnje stamene zgrade i hotel „Mimoza“, kao i gašenje požara koji je 6.jula izbio u dijelu strojarnice oko 300 miliona dolara vrijedne, 124 metra duge luksuzne superjahte „Katara“, na vezu u Porto Montenegru. Zahtjevna je bila i intervencija kada se 12.avgusta u akvatorijumu uvale Seljanovo poslije manje eksplozijke, zapalio 8 metara dugi gliser. Zapaljeno plovilo vjetar je nosio prema obližnjoj stanici za snabdijevanje gorivom jahti u Porto Montenegru, a tivatski vatrogasci i osoblje marine uspjeli su da spriječe teške posljedice koje su mogle nastati iz ovog incidenta.
Tivatski vatrogasci ljetos su učestvovali i u dvije akcije traganja za nestalima od kojih je jedna uspješno okončana nalaskom i spašavanjem teško povrijeđene Tivćanke koja je doživjela saobraćajnu nesreću i automobilom sletjela u prvaliju ispod lokalnog puta Kotor-Trojica-Njeguši. Na žalost, višednevna potraga za nestalim francuskim turistom koji se početkom avgusta izgubio na Vrmcu, nije rezultirala njegovim nalaskom.
Vatrogasci su imali i pet intervencija u otklanjanju posljedica poplava,a pored svog redovnog posla, pripadnici SZS pomagali i Komunalnom preduzeću da održava čistoću grada time što su svojim cisternama učestovali u redovnim akcijama pranja ulica i trotoara, za što je utrošeno preko 200 tona vode.
Tokom sezone, SZS Tivat pojačana je angažovanjem devet mladih ljudi od kojih je osam plaćao Porto Montenegro shodno ugovoru u poslovno-tehničkoj saradnji te kompanije sa opštinskom Službom zaštite. Vatrogasna jedinica je izmještena na privremenu novu lokaciju na Seljanovu u prostorijama hotela „Tivat“ gdje će ostati do završetka izgradnje novog Vatrogasnog doma u Gradiošnici.U proteklih nekiliko mjeseci Opština Tivat je u nabavku nove opreme za SZS uložila preko 20 hiljada eura, a upravo je potpisan i novi ugovor vrijedan 20 hiljada eura po kome će pripadnici SZS uskoro dobiti novih 13 specijalnih odijala za prilaz vatri.
Zoran Barbić
„Urađeni su sistematski ljekarski pregledi svih pripadnika SZS, pojačana je obuka i svakodnevni trening, a u Policijskoj akademiji u Danilovgradu obavljena je i obuka našeg osoblja iz oblasti pružanja prve pomoći i intervencija prilikom saabraćajnih udesa.
U saradnji sa Porto Montenegrom, uskoro će 10 naših vatrogasaca proći i kurs engleskog jezika.“- istakao je Barbić dodajući da SZS Tivat raspolaže sa dva navalna, tri prateća protivpožarna vozila, jednim vozilom za šumske požare i jednim specijalnim tehničkim vozilom, te dva terenca i jednim putničkim automobilom. Za narednu godinu planirano je da se Opštini kandiduje kupovina posebnog malog navalnog vozila prilagošenog internecijama u uskim i krivudavim ulicama kakvih je dosta u visočijim gradskim zonama Tivta, vrijednog oko 50 hiljada eura, kao i sređivanje Vatrogasnog doma u Radovićima koji koristi Dobrovoljno vatrogasno društvo „Krtoli“.
U susret predstoječoj sezoni grijanja, SZS je upozorila građane da provjere i očiste dimnjake na svojim objektima, električne instalacije ukoliko koriste grijanje na struju, kao i ispravnost crijeva i ventila na instalacijama za plinsko grijanje.
„Stojimo na raspolaganju svim građanima da im savjetima i preporukama pomognemo da preduzmu adekvatne preventivne mjere i smanje rizik od izbijanja požara na njihovim objektima tokom sezone grijanja.“- kazao je Barbić.
„Javna dobra – prostori građana“ naziv je radionice koja će biti održana u subotu, 8. oktobra od 10 – 15 sati, u Domu omladine u Herceg – Novom.Cilj radionice je definisanje budućih aktivnosti za unapređenje okvira za rad NVO kroz transparentnu dodjelu prostora u opštinskom ili državnom vlasništvu.
Radionicu organizuje NVO Expeditio iz Kotora u saradnji sa udruženjima: Operacija GRAD iz Zagreba, Ministarstvo prostora iz Beograda, Institut za politike prostora iz Ljubljane, Urban Nova i OKC Herceg Novi iz Herceg Novog, Agora iz Budve, Napredak iz Gornje Lastve i Naša akcija iz Kotora.
Radionica je namijenjena predstavnicima NVO-a i lokalnih samouprava sa teritorije Boke Kotorske i Budve, kao i organizacija i institucija koje se na nacionalnom nivou bave pitanjima nevladinih organizacija u Crnoj Gori.
Radionicu će voditi Teodor Celakoski iz Zagreba, jedan od vodećih zagrebačkih aktivista nezavisne kulturne scene, koji se godinama bavi modelima saradnje između instutucija kulture i civilnog društva u Zagrebu, na širem prostoru Hrvatske i širom bivše Jugoslavije. Celakoski je bio jedan od ključnih pokretača brojnih hrvatskih platformi, mreža, trajnih inicijativa i institucija – Multimedijalnog instituta MaMa, Clubtura, Prava na grad, POGON-a, Zaklade Kultura nova. On zagovara uključivanje javnog interesa u kulturne politike i prostorno planiranje te je inicijator saradnje između civilnog društva, nezavisnih kulturnih organizacija i javnih institucija.
Kroz brojna istraživanja i strateška dokumenta prepoznato je da veliki broj nevladinih organizacija u Crnoj Gori djeluje u izuzetno nepovoljnim uslovima, a nedostatak prostora za rad je jedan od ključnih problema sa kojima se suočavaju u svom radu i opstanku.
U strategiji razvoja nevladinih organizacija u Crnoj Gori 2014-2016 navedeno je da „značajan broj NVO u Crnoj Gori nema sopstvene prostorije niti potrebnu tehničku opremu, a nema ni mogućnosti da plati zakup prostora za održavanje nekog skupa i sl.“ kao i da bi „trebalo da se popiše-evidentira prostor i imovina (rashodovani kancelarijski namještaj i oprema, rashodovana vozila i sl.) u državnom vlasništvu koji se ne koristi i da se definiše transparentan postupak i kriterijumi za korišćenje ovih prostora od strane NVO, radi realizacije programa i projekata od opšteg ili zajedničkog interesa“.
Expeditio
-Kao neko ko djeluje u interesu javnosti, NVO bi morale imati povoljniji tretman u obezbjedjivanju uslova za rad. Kako bi se omogućio njihov razvoj, NVO ne bi smjele biti prepuštene tržistu koje diktira poslovno okruženje, naročito u primorskim opštinama gdje su cijene zakupa prostora izuzetno visoke, a podrška civilnom sektoru za projekte (putem javnih konkrsa) simbolična. Opštinske i nacionalne vlasti bi trebalo da prepoznaju svoju ulogu u podsticanju okvira za održivost civilnog sektora, a jedan od preduslova je da im se omogući transparentna dodjela prostora u opštinskom/državnom vlasništvu, uz jasne kriterijume i procedure. To je već praksa u zemljama regiona i EU koju bi i Crna Gora trebalo da slijedi-navode organizatori.
Radionica se organizuje u sklopu projekta „Javni prostori-prostori građana“ koji se sprovodi na regionalnom nivou u saradnji nekoliko NVO iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Realizuje se uz finansijsku podršku Kooperative – regionalna platforma za kulturu / Zaklada Kultura nova, a dodatno finansiranje je obezbjeđeno kroz projekat „StroNGO“ koji je odobren kroz program Evropske unije IPA 2014.
