Iz kotorskog tužilaštva saopštili su juče da su formirali predmet o novom, nezakonitom snimanju Kotora, ali da još nijesu pokrenuli istragu protiv neke osobe.
“Istraga se pred državnim tužilaštvom pokreće protiv konkretno određenog lica za konkretno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, saopštila je Televiziji Vijesti tužiteljka Tanja Čolan Deretić.
U odgovorima je napisala da tim povodom još niko nije saslušan pred Osnovnim državnim tužilaštvom Kotor.
“Do sada je utvrđeno kome pripada 36 kamera postavljenih u Kotoru, dok ovo tužilaštvo nije obaviješteno od strane Uprave policije u čijem vlasništvu su tri kamere. O kojim kamerama se radi u ovoj fazi postupka, zbog interesa istog, ne možemo dati podatak. Uprava policije je zatražila od Agencije za zaštitu ličnih podataka informacije da li za postavljanje predmetnih kamera postoji saglasnost te Agencije i do danas nije dobila odgovor”.
Tužiteljka je odgovorila i da kotorsko tužilaštvo ne može biti krivac zbog ponovnog postavljanja kamera.
“Osnovno pravo i dužnost državnog tužioca je gonjenje učinilaca krivičnih djela za krivčina djela koja se gone po službenoj dužnosti. Tužilac postupa kad je krivično djelo učinjeno i kad do njega dođe informacija o tome, tako da ponovno postavljanje kamera Tužilaštvo ne vidi kao sopstveni propust, niti to može biti propust Tužilaštva”.
U okviru revije OPERA GALA, a u saradnji sa Turističkom organizacijom Budva, u srijedu, 14. decembra, sa početkom u 18 sati biće prikazana opera “Tosca”, Giacoma Puccinija.
Tosca je melodrama u svom najčistijem obliku, festival bujne melodije i dramatičnih eksplozija i jedna je od njegovih najpopularnijih djela do danas. To je prava “akciona opera”, realna priča o zločinu, kompletno sa mučenjem, izdajom, ljubavi, ubistvom i samoubistvom. U produkciji Zurich Opere ovdje je prikazano psihosexualno istraživanje tri tragično i fatalno isprepletena lika.
Lirski izlivi i dramatični udari ovog zvjezdanog trija su dobili fleksibilnu, osjetljivu potporu od strane italijanskog dirigenta Paolo Carignani, koji primjenjuje sve boje paleta u orkestru Zurich Opere sa njegovim majstorskim rukama.
Hvaljeni kanadski reditelj Robert Carsen, angažuje gledaoce u suptilnoj “igra u igri ” drami, u kojoj su teatar i stvarnost spojeni zajedno u ovom uzbudljivom opera- trileru.
“Parking servis Herceg Novi” pravi je servis građana, posluje pozitivno i planira da uvede brojne pogodnosti kako bi zadržao već dobre ocjene rada, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor Batrić Kontić.
Istakao je da su u proteklih godinu i po uveli niz ustupaka i olakšica svim korisnicima usluga. Uvedena je mogućnost besplatnog parkiranja prvih 30 minuta, što je jedinstven slučaj u regionu gdje je takozvano akademsko čekanje do 15 minuta. U julu su sve građane oslobodili potraživanja za doplatne karte, izdato je više od 200 besplatnih vip-parking karata, kao i više od 800 povlašćenih mjesečnih parking karata.
Za lica sa posebnim potrebama umjesto 2 odsto, odnosno 20 mjesta kako propisuje zakon, određeno je 105 besplatnih parking mjesta.
Prvi put je formiran pravni tim koji oslobađa procesuirane građane dodatnih troškova za advokata, koji su iznosili od 75 i više eura.
Finansijsko poslovanje preduzeća je pozitivno i stabilno, uredno su isplaćene plate, porezi i doprinosi.
Da preduzeće dobro posluje jasno se vidi i zahvaljujući uvedenom “sistemu 48”, preko kojeg građani mogu da upute svoje primjedbe i sugestije. Od preko osam hiljada zahtjeva koji su pristigli od juna, “Parking servisu” je upućeno samo šest. Ni prošlogodišnja anketa turista koju je sprovela Turistička organizacija ne sadrži niti jedan negativan komentar.
Kontić je kazao i da je “pauk“ veoma slabo uposlen. Sada uklanja 0,2 nepropisno parkirana automobila dnevno, a u ljetnjoj sezoni 2,4 dnevno. I nepopularne „lisice“ se rijetko stavljaju – u sezoni na točkove 0,7 auta dnevno, a u zimskom djelu godine je dnevni prosjek 0,05 auta, što znači da prođe i mjesec bez stavljanja blokera za nepropisno parkiranje.
Herceg – Novi
“Parking servis” raspolaže sa 1011 parking mjesta. Opštih, duž ulica je 793, a posebnih u garažama i na mjestima gdje se kontrola i naplata obavlja putem rampi 218. Na drugim parkiralištima, koja nisu u nadležnosti ovog preduzeća, ima još oko 1.500 mjesta.
Kako je kazao Kontić, evidentno je da Herceg Novi ima problem sa nedostatkom mjesta za parkiranje. Prema studiji koju je radila Agencija za izgradnju Herceg Novom gradu je potrebno 8167 parking mjesta.
“Istom analizom je utvrđeno da je frekvencija po satu od 3,3 do 3,8 auta u promjeni, što je velika frekventnost. Zato imamo u planu da pravimo parking mjesta na periferiji grada, da bi se postepeno oslobodile centralne ulice i eventualno pretvorile u pješačke zone kada se za to steknu uslovi. Već u narednoj godini ćemo da radimo na tome”, najavio je Kontić.
Ideja za Herceg Novi može biti i nabavka novih, malih smart parkinga, koji rade na principu lifta. “Parking servis” je kontaktirao proizvođače i u odnosu na dobijene informacije uradiće analizu koliko je ovo rješenje prihvatljivo. Kontić ocjenjuje da su ovakvi liftovi dobra opcija za naš grad, da lijepo izgledaju, a zauzimaju u osnovi samo 25 kvadratnih metara.
Batrić Kontić
Kontić je kazao i da su cijene parkiranja u Novom povoljne. Cijena po satu u žutoj zoni sada je 40 centi, u sezoni 50. U crvenoj zoni sat parkiranja košta van sezone 60, a u sezoni 80 centi. Dnevna karta je 4, u sezoni 5 eura. Mjesečna pretplata je u zavisnosti od zone od 5 do 10 eura, a pravnim licima do 30 eura.
Parking se ne naplaćuje praznicima, nedjeljom, kao ni noću, što je još jedna prednost u odnosu na gradove u okruženju.
On je najavio da rade na tome da naredne sezone olakšaju plaćanje parkinga strancima, tako što će uvesti vaučere koji će omogućiti da to urade lako, putem telefona. Planiraju i uvođenje plaćanja dnevnih karata putem telefona, imajući u vidu da se ovaj način već pokazao kao veoma dobar u drugim gradovima.
Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar zaustavio je juče akciju uklanjanja olupine potonulog broda „Independia“ u uvali Bonići kod Tivta.
Bager za koga se ne zna tačno ko ga je angažovao, sa krmene strane „Independie“, počeo je ujutro da hidrauličnom kašikom, lomi u komade drveni brod i da taj materijal izvlači na obalu. Akcija se odvijala bez ikakvog obezbjeđenja u vidu plutajuće brane koja bi okružila polupotopljeni brod i spriječila širenje plutajućeg otpada po akvatorijumu Tivatskog zaliva. Stoga je gomila dasaka i ostalog smeća sa broda, nesmetano plutala oko „Independie“, prijetivši da ošteti brojne plastične male barke koje su vezane u mandraću u blizini olupine, a vjetar i struje su komade trupa potonulog broda nosili na jugoistok, prema jahtama vezanim u obližnoj marini firme „Navar“.
„Naložio sam obustavu svih radova i hitno čišćenje akvatorijuma koje je u toku. Pod nadzorom inspekcije, sav plutajući otpad čamcem će sa mora pokupiti ekipa koja je počela ovakvo uklanjanje brodske olupine, a otpad koji se već nalazi na obali biće odvežen kamionom“- kazao je danas oko 13 sati Lompar, nakon što je, po pozivu građana i novinara, izašao na lice mjesta u Bonićima. On je dodao da je akterima uklanjanja olupine „Independie“ zabranio da na ovaj način dalje izvode radove.
„Trup potonulog broda može se ukloniti samo korišćenjem plovne dizalice, pa tek onda rezati. Stoga sam im naložio da se za te usluge obrate ili Mornarici VCG ili kompaniji „YU Bruiv“ iz Kotora koje jedine posjeduju plovne dizalice adekvatnog kapaciteta i tehnički su usposobljene da izvedu ovakvu akciju. Potonuli brod mora biti uklonjen, ali se sigurno neće dozvoliti da se to čini ovakvim improvizovanim metodama u plićaku“- kazao je Lompar.
Danas u Bonićima
Pedeset metara duga rashodovana drvena jahta „Independia“ potonula je u noći 21.jula iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u truli drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.
Brana je uklonjena nakon petnaestak dana, a olupina je ostala netaknuta skoro četrri mjeseca i država, pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni.
Obilježavajući Međunarodni dan planina, Turistička organizacija Tivat je proteklog vikenda organizovala pješačku turu na potezu Bogdašići – Sv. Ilija.
Pješačenje je organizovano u saradnji sa Planinarskim klubom „Pestingrad“ iz Kotora. Za tu aktivnost iskazano je veliko interesovanje pa je grupu sačinjavalo 29 članova, među kojima je bilo, osim predstavnika TOT-a i članova PK „Pestingrad“, i građana, saopštili su iz Turističke.
Pješaćenje je krenulo ujutru iz Gradiošnice, a ljubitelji prirodi pješačili su stazom Donji Bogdašići – Gornji Bogdašići – Vrmac – Sv. Ilija
“Uz osvrt na crkve Sv. Petra i Sv. Vrače, grupa je na tom putu upoznala stazu, uživala u prirodi i pogledu. Uz nekoliko kraćih pauza staza je „osvojena“ i stiglo se do Sv. Ilije. Na nadmorskoj visini od 760 m članovi grupe su uživali u predivnoim pogledu na dva zaliva, tivatski i kotorski gdje je napravljena pauza za odmor i fotografisanje. U povratku se pješačilo drugom stazom, preko Peana i Mrčevca do početne pozicije u Gradiošnici u 16 sati nakon pređenih 19km”, naveli su iz Turističke organizacije.
Prema podacima International Olive Councila, u svijetu se ove godine očekuje pad proizvodnje maslinova ulja od 14 posto a u Europi 17 posto dok je pad prinosa u Italiji čak 49 posto u odnosu na prošlogodišnju berbu.
Lošiji urod je osobito uočljiv na jugu Apenina tako da naši prekojadranski susjedi očekuju urod od samo 243.000 tona.
U južnim i središnjim područjima pad prizvodnje je između 40 i 50 posto, dok su povoljniji klimatski uvjeti u sjevernom dijelu zemlje omogućili nešto bolje rezultate.
Inače, u Italiji se masline beru ranije prvenstveno zbog straha od još jednog napada maslinove mušice koja bi mogla drastično ugroziti urod maslina. Naime, nepovoljne vremenske prilike s čestim i brzim izmjenama hladnoće i topline, kišom i vlažnim ljetom, idealne su za snažni razvoj maslinove mušice koja je npr. 2014. značajno utjecala na smanjenje proizvodnje maslinova ulja u Italiji.
Maslina
Španjolci očekuje pad od 6 a Grci od 19 posto, Portugalci 14, Tunižani 29 a Marokanci 15 posto, dok se loš urod bilježi i i u Južnoj Americi gdje je, primjerice u Argentini, urod slabiji 18 posto. No, za 24 posto veća proizvodnjna očekuje se u Turskoj, 8 posto u Egiptu, 7 posto u Izraelu, te 5 posto u Albaniji. U konačnici, sve navedeno će se globalno odraziti na rast cijena maslinova ulja na svjetskom tržištu, a stručnjaci posljedično očekuju i smanjenje potrošnje od 1 posto.
Protekloga vikenda posada korčulanske koćarice Adriana imala je nesvakidašnji ulov. Marko (vlasnik kočarice) i Andrija izvukli su iz mora grdobinu mrkulju ((Lophius piscatorius)) tešku 24 kilograma i dugu 135 cm.
Izvukli su je u Mljetskom kanalu na dubini od 115 metara.
Posada inače koristi svaku priliku za ribarenje, a ovakav ulov sigurno nisu očekivali. Riječ je o ribi koja može narasti i do 60 kilograma. Ova riba je veliki grabežljivac, živi na muljevitom dnu do 1000 m dubine, a svoj plijen namami pomoću para lovki smještenih na vrhu glave.
Grdoba – Foto: Ivica Trojanović
U hladnijim mjesecima zna zalutati u sam plićak, a poznat je ulov ispod orebićkog Pomorskog muzeja od prije nekih 25 godina kada je ulovljena jedna nešto malo manja od ove.
Postoji i legenda da se ova riba hrani, uz ostalo, i morskim pticama.
U sklopu manifestacije “Od Božića do Božića” u Kotoru će biti organizovan Novogodišnji bazar u trajanju od osam dana, počevši 24. decembra zatim od 26. do 30 decembra, 2. januara, 6. januara i 8. januara 2017. ispred glavnih gradskih vrata, na kotorskoj rivi.
Bazar je planiran na način da prati manifestacije koje će biti organizovane i u večernjim satima na različitim lokacijama Grada.
Novogodišnji bazar će biti organizovan u periodu od 10 -15 sati i ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane, koji se bave ručnim radom, pravljenjem domaćih proizvoda, novogodišnjih dekoracija, da se prijave pozivom na broj 069/282-705 ili prijave mogu popuniti u prostorijama Turističke Organizacije Kotor u periodu od 8-15 sati poručuju iz NVU „Karampana“
Kotor – Dječija Nova godina
Rok za prijavu je 21.decembar do 15 sati, a organizatori zadržavaju pravo promijene datuma usljed nepovoljnih vremenskih uslova.
Dječija Nova godina Kotor
Svi kandidati biće obaviješteni o učešću, a obzirom da je cjelokupni projekat “Od Božića do Božića” zamišljen kao ideja da se osim upriličenja ugodjaja posjetiocima i pomogne humanitarnim akcijama, učešće na sajmu koštaće 10 eura i sav prikupljeni novac namjenjen je OŠ Njegoš.
“Selo Žlijebi – bokeška čipka od pločastog kamena”, “Udahnimo život zaleđu 2 – Vjetreni mlin, selo Kruševice, Herceg Novi”, “Vilino guvno” i “Mirište i danas mire prirodu i ljude” – predlozi su koji će biti uvršteni u publikaciju “Sva čuda Crne Gore”, odlučeno je u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Prva dva prihvaćena i otkupljena prijedloga upućena su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi, a druga dva je predložila gradska Turistička organizacija.
Na javni poziv za podnošenje aplikacija za projekat „Sva čuda Crne Gore” koji je Ministarstvo raspisalo pristiglo je 255 predloga iz svih gradova Crne Gore. Najboljih stotinu izabrao je stručni jedanaestočlani žiri kojim je predsjedavao istoričar Živko Andrijašević.
Nagrađene aplikacije razvrstane su u tri kategorije – u kategoriji A su bili predlozi za uvrštenje na listu “Sva čuda Crne Gore”, u B kategoriji konkretizovane ideje za valorizaciju, a biznis planovi bili su u C kategoriji. Od 10 prijedloga koji su pristigli iz Novog nagrađena su četiri, svi u A kategoriji.
Cilj liste “Sva čuda Crne Gore” je da oživi interesovanje za turistički neafirmisane i nepoznate crnogorske lokacije, za predjele koji su nedovoljno valorizovani, čime se stvaraju uslovi za razvoj nove ponude.
Žlijebi
Bokeška čipka od pločastog kamena
Najmanje među podorjenskim selima naći će se na listi “Sva čuda Crne Gore”. Selo Žlijebi (17. vijek) ističe se autentičnom arhitekturom, po kojoj je jedinstveno u Crnoj Gori – kuće su građene od kamenih ploča, ručno vađenih u seoskim majdanima, do te mjere prirodno ravnih, da u tradicionalnoj gradnji nije korišten vezivni materijal. Krovovi su takođe rađeni od kamenih ploča, kao i međe.
Žlijebi
Kako se navodi u prijedlogu Agencije, koji je sačinjen na osnovu kazivanja mještanina Nikole Sikimića, selo se intenzivnije razvilo dvadesetih godina XX vijeka, kada su mnoge muške glave zaražene „zlatnom groznicom“ krenule trbuhom za kruhom u Ameriku i Kanadu. Od novca izdvajanog iz zarade dvadesetak Žlijebljana, još 1933. godine finansirana je izgradnja vodovoda u selu. Oni koji su ostajali u selu bili su okrenuti zemljoradnji, stočarstvu, svojim majdanima, vađenju i klesanju kamena, radu u krečani… A naveče, kada motike, klinovi i mace utihnu, ovo bi se malo, kameno selo, svo pretvorilo u pozornice – svirao je orkestar sedmoro žlijebske braće, a imali su čak i mali pozorišnu grupu.
Vidikovac – Žlijebi
Prvo crkveno zdanje na ovom mjestu, sa koga se pruža čaroban pogled na Boku, sagrađeno je još 1550. godine.
U Žlijebskim majdanima kamen se i danas vadi jednako kao i prije 300 god – ručno, klinima, macama, polugama i vještinom.
Vjetreni mlin
Jedina vjetrenjača u jadranskom zaleđu
U publikaciji “Sva čuda Crne Gore” biće jedina poznata bokeške i crnogorska vjetrenjača i jedina koja je izgrađena u jadranskom zaleđu.
Aplikacija predata ispred Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, rezultat je saradnje timskog rada službenika Agencije, Žljebljanina gospodina Nikole Sikimića, i Kruševčanina iz Beograda, dr. Milana Milanovića.
Objekat u narodu poznat kao „turski vjetreni mlin“, smješten je u zaleđu Herceg Novog, u selu Kruševice, blizu tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Mlinovi sa jedrima, na jadranskoj obali su građeni između 16. i 19. vijeka. Pretpostavlja se da je vjetreni mlin na Kruševicama građen za vrijeme turske vladavine ovim krajevima, i to negdje u periodu mletačko-turskog razgraničenja u Boki, 1700-1701 god.
Građevina je kružne osnove, prečnika oko 5 m, izgrađena je od ujednačenih, pažljivo složenih kamenih blokova povezanih krečnim malterom (slično tvrđavi Kanli kula u Herceg-Novom). Visoka je oko 6 m i ima dva otvora za vrata.
Sagrađen je na brdu Dobrogled, na kome se ukrštaju hladni orjenski i topli južni vjetrovi, pa se može pretpostaviti da su upravo zbog te ruže vjetrova i povoljnih vazdušnih strujanja graditelji odabrali ovu lokaciju za izgradnju, za to doba, vrlo robusnog objekta – vjetrenjače. Gradnja neke slične, nije zabilježena ni u bližoj, ni u daljoj okolini.
Vilino guvno – Orjen
Legende – Mirište i Vilino guvno
Legende o Mirištu, mjestu koje miri prirodu i ljude i o Vilinom guvnu, mjestu na kojem su vile kolo igrale, takođe će se naći u publikaciji “Sva čuda Crne Gore”. Predložila ih je Turistička organizacija Herceg Novi.
Mirište
U legendi o tome kako je Mirište dobilo ime, a koju je na papir stavila novinarka Vitka Vujnović, stoji da su u pradavna vremena, kada su zemljom hodali bogovi, postojala na našem području mnoga, malobrojna plemena koja su bila u stalnom sukobu. Boginja Dafina morska nimfa, zaštitnica zaliva, podigla je oluju na moru, i muško stanoviništvo svih plemena primorala da se sklone u modro zelenu uvalu kraj Herceg Novog. Oluja nije prestala sve dok se svi nisu izmirili i krenuli kućama. Od tada živi vjerovanje – ko se u Mirištu pomiri, nikad se više ne sukobi.
Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Legenda kaže da “tokom noći vile koje obitavaju u obliznjoj Vilinoj pećini u litici Odijeva, dolijeću na guvno kolo da igraju. Ako na svom plesnom podijumu naidju na kakvog smrtnika koji se drznuo da tu zakorači, u kolo ga odvode i – povratka mu više nema.”
U tradicionalnoj saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, skrećemo pažnju kako na one najčitanije, tako i na one vrijedne, interesantne i neobične knjige…
Petar Veliki knjiga je u dva toma Roberta K. Mesija za koju je dobio Pulicerovu nagradu za najbolju biografiju. Mesi istražuje put kojim je jedna nesvakidašnja ljudska stihija preobrazila srednjovjekovnu Moskoviju u savremenu Rusiju uz pomoć oružja, uvozom znanja i talenta i strogom disciplinom. Samouk, prepun energije, Petar će se razviti u kolosalnu ličnost, a svoju carevinu u nešto što Rusija nikada dotad nije bila – u evropsku silu s kojom se mora računati u svakom ratu i svakom političkom aranžmanu. Izdavač romana o Petru Velikom je Laguna.
Radnja romana Smrtno ranjen Rafaele la Kaprije odvija se u vremenskom rasponu od desetak godina, počevši od ljeta 1943, kada tokom bombardovanja Napulja Masimo sreće Karlu Buzije, pa do Masimovog odlaska u Rim, početkom ljeta 1954. Glavni junak Masimo neraskidivo je vezan za Napulj i za njegovu neprolaznu ljubav Karlu, za iluzije jedne mladosti, suviše brzo i neobjašnjivo izgubljene. Roman je nagrađen priznanjem Premio Strega, najprestižnijom nagradom za književnost u Italiji. Izdavač je Klio.
Hronika sumnje Vladislava Bajca istovremeno je vedra i mračna priča. Autor pripovijeda o odrastanju, sazrijevanju i propadanju jednog svijeta, ali i o njegovim svijetlim trenucima, o veličanstvenim zabludama očeva i dubokom nerazumijevanju sinova – onih po čijim će se glavama i dušama stropoštati očinski svijet. Roman govori o našim zabludama koje u sebi imaju nečeg literarnog i tragičnog. Bježeći od pretjerane sentimentalnosti i patetike Bajac ispisuje stranice o jednom odživljenom porodičnom životu ali i o jednoj iščezloj zemlji. Izdavač je Geopoetika.
Neko te posmatra roman je za tinejdžere autora Olivera Ušmana. Glavni junak je 15-godišnji Denis čiji je život vrlo predvidljiv. On neprestano igra igrice, u školi redovno doživljava neprijatnosti, drugovi mu se podsmijevaju a kod kuće se stalno raspravlja sa majkom. Uz sve to Denis je do ušiju zaljubljen u Laru. I taman kad bi se moglo pomisliti da je Denisova sudbina da ostane usamljen, neprimijećen i neshvaćen, jedan događaj iz korijena mijenja sve. Naime, kada preko noći nestane dječak iz susjednog solitera, počinje Denisova avantura koja će mu potpuno promijeniti svakodnevicu. Izdavač je Kreativni centar.
Piksi – Automobili knjiga je za najmlađe čitaoce u kojoj je autorka Monika Vitman na jednostavan i slikovit način objasnila sve o automobilima, od toga šta ih pokreće, preko najvažnijih dijelova pa sve do interesantnih podataka o tome kada je i gdje nastao prvi automobil te ko ga je izumio. U knjizi je opisano kako se proizvodnja automobila razvijala i kakav put je pređen da bi se stiglo da današnjih najnovijih modela. Na kraju knjige nalazi se i spisak automobila koji su ušli u istoriju kao i rječnik znanja o obrađenoj temi. Izdavač je Vulkančić.
Knez Lazar u zamci lukavog župana knjiga je Slobodana Stanišića iz edicije Deca čitaju srpsku istoriju. Knez Lazar, jedna od najtragičnijih ličnosti srpske prošlosti, na vlast dolazi teškom mukom i u mutnom istorijskom trenutku. Među njegovim neprijateljima prednjačio je Nikola Altomanović, moćni velikaš rasparčanog srpskog carstva. Cilj ove edicije je da kod mališana razvije početno interesovanje za događaje i ličnosti iz srpske istorije. Veličinom slova, ilustracijama i sadržajem, knjige su u potpunosti prilagođene najmlađim čitaocima. Izdavač je Pčelica.
Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića potpisuje Željko Brguljan, koji iz svoje autorske vizure kazuje o životu našeg najpoznatijeg mariniste, kapetana Vasilija Ivankovića, slikara specijalizovanog za votivne motive brodova. Knjiga obiluje kolor reprodukcijama stotina i stotina platana koje je Ivanković za života naslikao, a dati su i podaci o kojim se jedrenjacima radi, i u čijem su vlasništvu te slike danas.
U doba Božićnog posta valja skrenuti pažnju i na teološku literaturu. Knjiga Odgovaranje na liturgiji može biti koristan priručnik, ali i udžbenik, za aktivno učestvovanje u pravoslavnom obredu. Iz knjige Budimo ljudi, iz usta patrijarha Pavla saznajemo da smo „obavezni i u najtežim situacijama da postupamo kao ljudi, i nema toga interesa, niti nacionalnog niti pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi“.
