Fred Olsen nudi svojim putnicima priliku da istraže fjordove na Arktiku na epskom 27-dnevnom putovanju u Norvešku, Spitsbergen, Island, Grenland, pa čak i na osamljene Farske otoke.
Kao što je moguće vidjeti na trenutnom BBC-jevom programu “Arctic Live” brod „Black Watch” koji može primiti 804 putnika počinje plovidbu iz Dovera 14. srpnja 2017. Krstarenje uključuje pristajanje u 12 destinacija i oplovit će preko 30 predivnih područja na ovom putovanju.
Izdvajamo ovaj vrlo poseban dan koji uključuje prelazak Arktičkog kruga, ture na kultni North Cape, priliku da vide polarnog medvjeda u Svalbardu, svjedoče čarobnom ponoćnom suncu, otkriju napušteno sovjetsko naselje u Pyramidenu i dožive veličanstven prizor moćnih morskih hridi, fjordova i ledenjaka te šumne slapove.
Osim toga, gosti koji rezerviraju ovo veličanstveno krstarenje do 30. studenog 2016. imat će besplatan door-to-door transfer (do 250 kopnenih milja).
„Black Watch” polazi 14. jula 2017. na 27-dnevno krstarenje ‘Istražujući fjordove Arktika’, a najniža cijena je 4.399 funti po osobi.
Kao poklon najmlađima u našem primorskom gradu već drugu godinu obilježavamo Dječiju nedelju kroz aktivnost “Herceg Novi – grad po mjeri djeteta”.
Ove godine smo zajedno sa volonterima volonterskog kluba JUSMŠ „Ivan Goran Kovačić”- „Tačka oslonca” i uz idejnu podršku NVO “Naša akcija” postavile na tri lokacije u gradu kućice u funkciji malih biblioteka na otvorenom. Biblioteke sa besplatnim sadržajem na javnim prostorima nisu niti naša, niti nova ideja. Ipak, željele smo da ovakav vid revitalizacije gradskih parkova i igrališta kroz pružanje književnih sadržaja “na dohvat ruke” započnemo i u našem gradu, poručuju iz NVU Urban Nova.
Ovom akcijom Herceg Novi ima mogućnost da se ubilježi na Svetsku mapu biblioteka na otvorenom koja je u sklopu internacionalnog projekta Little Free Library: Take a book- Leave a book.
Mala biblioteka na otvorenom
Nakon mjesec dana pošto smo ih postavile, dobile smo dosta pohvala, ali i sugestija zabrinutih sugrađana/ki koje smo uzele u obzir i kućice su dorađene vratancima i nepropusnom zaštitom na krovu. Izdvojile bismo bibliotekicu na Karači koja tokom ovog perioda nikada nije bila prazna, knjige se koriste ali i vraćaju, a neke su dodatno donirane , za šta se ovom prilikom zahvaljujemo, kaže se u saopštenju tima NVU Urban Nova.
Mala biblioteka na otvorenom
Male biblioteke na otvorenom se koriste po principu“TAKE A BOOK- LEAVE A BOOK” ili POZAJMI KNJIGU-PODIJELI KNJIGU.
Treba spomenuti da ovih malih (i ne tako malih) biblioteka na otvorenom ima svuda po svijetu, ali i u nama susjednim državama. Neke imaju svoje čuvare, negdje se knjige drže pod ključem, a negdje su biblioteke potpuno slobodno izložene na otvorenim javnim prostorima, i nikad nisu prazne. Vjerujemo da naš grad i sugrađani mogu da shvate ideju besplatnog čitalaštva i dijeljenja sa ostalima. Kažu da krađa knjige nije zločin, ali u ovom slučaju jeste sprečavanje i onog drugog da u njoj uživa. Stoga, zaista vjerujemo da su knjige koje u bibliotekama nedostaju samo “pozajmljene” a ne i zauvijek otuđene. Nadamo se da će naši sugrađani, oni i mali i veliki, i stari i mladi, brzo pročitati pozajmljenje knjige i vratiti ih u naše Male biblioteke i da će nam pomoći u održavanju kućica i širenju ideje besplatnih knjiga za sve.
Da podsjetimo biblioteke na otvorenom se nalaze pored sportskog igrališta na Karači, u Parku “Boka” i na ulazu u igralište u ulici Srbina.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je u 16 sati i 58 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na području između granice Crne Gore i Bosne i Hercegovine, oko Bileće.
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
Vjernici iz Boke Kotorske danas su proslavili Blaženog Graciju, u njegovom rodnom mjestu Muo. U crkvi Pomoćnice kršćana Sveto euharistijsko slavlje predvodio je don Pavao Medač.
Proslavi su prisustvovali kako katolici tako i pravoslavci poštovaoci Sveca, potvrdivši da je Boka Kotorska ekumenski prostor, a ekumenizam u Boki stil života.
Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo, 1810. godine.
Blaženi Gracija
Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Blaženi Gracija Muo
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.
Blaženi Gracija – Muo
Blaže Blaženi Gracija rođen je u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godine živi u obiteljskom domu, osiguravajući egzistenciju roditeljima i sebi težačkim poslom. Nakon toga, postaje mornar na mletačkom trgovačkom brodu. Bitna godina za njegov život je 1468. kada na poticaj propovjednika bl. Šimuna Camerina, donosi odluku napustiti dotadašnji način života i dati se na raspolaganju Bogu i bližnjemu u zajednici pustinjačkih redovnika augustinaca. Svoj redovnički život počeo je u samostanu Svete Marije na brdu Ortone, nedaleko od Padove, gdje dobije ime Gracija, što u prijevodu znači milost. Odmah se istakao poniznošću, skromnošću i odlučnošću, zadobivši simpatije svoje subraće. Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno su mu bili na srcu siromasi i prosjaci, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila nego materijalni dar. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela. Blaženi Gracija umro je na glasu svetosti 9.novembra 1508. godine na otoku Svetoga Kristofora ispred Venecije, a neraspadnuto tijelo mu je preneseno u rodni Muo, 1810. godine. Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u središtu mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine BDM Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom oltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo blaženog Gracije te je tako župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala svetište bl. Gracije.u Mulu godine 1438. Do svoje tridesete godinena Mulu postala svetište bl. Gracije.
Ni skoro četiri mjeseca nakon što je taj brod potonuo na mrtvom vezu u uvali Bonići u Tivtu, država nije sa sigurnošću utvrdila ko je pravi vlasnik motorne jahte „Independia“, niti je bilo što preduzela da ukloni olupinu.
„Za uklanjanje olupine motorne jahte “Indenpendia” razmatra se mogućnost da se jahta s obzirom da je komplet drvena, na tom mjestu izvuče i iskida. Jahta će biti uklonjena o trošku vlasnika, a ukoliko vlasnik bude nedostupan, država će izvršiti uklanjanje uz troškove vlasnika, kad bude pronađen.”- rečeno nam je u Direktoratu za pomorstvo Ministarstva pomorstva i saobraćaja.
Iz resora koji vodi ministar Ivan Brajović (SD) međutim, nisu rekli kada će država, koja ne može da naše vlasnika 50 metara dugog broda što se već preko decenije nalazi u Crnoj Gori, ukloniti olupinu koja se polako raspada. Drveni madijeri i trenice palube sa nekada lijepe motorne jahte, sada se, pod udarima valova, postepeno odvajaju od trupa “Independie” i sve češće prestavljaju opasnost za oštećenje brojnih manjih drvenih i plastičnih barki i brodića u velikom mandraću u Bonićima, odnosno jahti koje su vezane u obližnoj marini, stotinjak metara jugoistočno od polupotopljene olupine “Independie”.
Potopljena Independia u Bonicima
Rashodovana motorna jahta “Indepedia” koji je godinama bila na mrtvom vezu u Bonićima kod Tivta, potonula je u noći 21.jula iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je preduzeća ekipa Lučke kapetanije Kotor štu su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u truli drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.
Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su nam ponovili genezu događaja od dolaska “Independie” u Crnu Goru prije desetak godina kada je ona bila luksuzna jahta pod njemačkom zastavom, ali nisu saopštili ko je trenutno njen zvanični vlasnik i koji bi trebalo da plati uklanjanje olupine.
“Motorna jahta “Indenpendia” je bila u vlasništvu njemačke građanke kada je došla u Crnu Goru i bila je vezana u MTRZ “Sava Kovačević” u Tivtu, pod njemačkom zastavom. Kasnije je bila unajmljena od firme “Bastion commerc” sa sjedištem u Kotoru. Premještena je u Tivatskom zalivu na poziciji Bonići i pošto je bila na nesigurnom vezu, tragalo se za njenim vlasnikom. Kao zadnji vlasnik predstavio se gradjanin Tivta Dubreta Kolja koji je dokazivao vlasništvo sa vrlo “nesigurnim “dokazima-neovjereni ugovor.”- kažu iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Potopljena Independia u Bonicima
OD MINOLOVCA PREKO JAHTE DO PROPASTI U BOKI
“Independia” je bila predivno sređena tzv.klasična luksuzna motorna jahta, koju je je njemački nautočar Jens Vermter napravio, detaljno od 1993-1999. rekonstruišući rashodovani minolovac njemačke Ratne mornarice M-1068 “Algol”, sagrađen 1963 godine. To je bio jedan od ukupno 30 brzih minolovaca klase »Schütze« koje je RM Njemačke sagradila u drugoj polovini pedesetih i prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka. »Independiu« dugu 49,5 metara, široku 7,2 i sa gazom od 1,8 metara, brzinom od 20 čvorova pokretala su dva dizel motora MTU ukupne snage 2.400 konja. Ubrzo nakon prodaje »Independia« je zapuštena i počela je ubrzano da propada, prvo ležeći na mrtvom vezu u luci Risan, a kasnije godinama u Bonićima gdje su je polako »čerupali« lopovi i gdje je ljetos dočekala i svoj tužni kraj.
Tradicionalnim promenadnim koncertom ulicama grada, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, obilježilo je juče poslijepodne Dan društva – 8. novembar.
Iako je Gradska muzika Tivta osnovana još daleke 1909. godine, GPD Tivat kao svoj dan obilježava 8.novembar u spomen na isti datum 1944. godine, kada je GDP kolektivno napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta Vuksanovića, pridružilo se partizanima. U partizane je otišlo 19 članova tivatske Gradske muzike. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, a koje su pod okriljem noći prethodno uzeli iz opštinske zgrade.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat
Tivatska Gradska muzika čiji je predsjednik Boris Lanceroti, danas okuplja 40-tak muzičara svih generacija. Svojim kontinuiranim djelovanjem dugim 107 godina, GPD Tivat predstavlja jedan od najznačajnijih segmenata lokalne kulturne baštine.
“Antiki fagot” naziv je knjige autora novinara i publiciste Maša Čekića koja će biti predstavljena u petak 11.novembra u galeriji ljetnjikovca “Buća” u 20 sati , u skolpu “Novembarskih dana culture”.
Pored autora, na promociji će govoriti: Blaženka Vučurović, Sonja Štilet, Dragan Popadić i Neven Staničić.
Knjiga “Antiki fagot” predstavlja zbirku Čekićevih izuzetno interesantnih zapisa o manje poznatim i zanimljivim ljudima, običajima, drervnim zanatima i događajima iz bogate prošlosti Boke Kotorske.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Mašo Čekić je rođen u Risnu 1948.gonine. Gimnaziju i studije politikologije završio je u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka. Radio je kao profesor, politički radnik i novinar, a specijalizirao je religije i međureligijske odnose. Objavio je više radova iz istorije, demografije, folklora i muzike, te zbirku recepata “Seranada od žućenice”. U saradnji sa Blaženkom Vučurović objavio je “Knjigu o žućenici”, a sa Jasminkom Grgurević ”Krajodraze”, antologiju tekstova o bokeljskom pejzažu kao dio projekta “Baština – pokretač razvoja”, u sklopu prekogranične saradnje Hrvatske i Crne Gore. Poznati je gastro-nomad i urednik emisije “Mali od kužine” Radio Tivta, najstarije radio emisije posvećene kulinarstvu u Crnoj Gori i idejni tvorac “Žućenica festa”.
Na Dan primirja, 11. novembra, kada će se obilježiti devedeset osma godišnjica završetak Prvog svjetskog rata na Ilinici iznad Herceg Novog u 12 sati biće položeni vijenci na spomenik francuskim vojnicima palim u Napoleonovima ratovima u Boki Kotorskoj.
Na Ilinici, iznad sela Žvinje u Opštini Herceg-Novi se nalazi spomenik francuskim vojnicima palim za Napoleonove vladavine u Boki Kotorskoj. Taj spomenik su, u njihovu čast, podigli1919 godine vojnici 126. odreda francuske Armije “Les Poilus d’Orient” ili u slobodnom prevodu “Solunski ratnici” koji su se ovdje našli nakon oslobođenja Crne Gore i Boke.
Polaganju vijenaca prisustvovaće predstavnici ambasade Francuske u Crnoj Gori koje će predvoditi ambasadorka Kristin Tudik, prvi savjetnik Žan Žak Forte i poslanik Pjer Iv Lbornj, Francuzi koji žive u našoj zemlji, kao i predstavnici Opštine Herceg Novi, Mjesne zajednice Igalo i novske nevladine organizacije za njegovanje francuskog jezika, kulture i umjetnosti „Avenir“.
Dan primirja – 11. novembar obilježava se kao dan sjećanja na završetak Prvog svjetskog rata. Tog dana 1918. godine potpisano je primirje između sila Antante i Njemačke, čime su okončana neprijateljstva na Zapadnom frontu.
Sedam kilometara od Trebinja, po selima šeta medvjed.Od košnice do košnice. Malo koji domaćin u Trebinjskoj šumi nije se naljutio zbog gladnog mede koji ovih dana zadaje prave glavobolje. Na imanju Mirka Milojevića sve je puno medvjeđih tragova.
Uništio je čak 18 košnica i pojeo oko 250 kilograma meda, a domaćin je ramove pronalazio oko 200 metara udaljene o imanja.
I to u prvom naletu. Vratio se medo ponovo kvalitetnom saću medu i pojeo još stotinak kila. Štete se mjeri hiljadama maraka.
“Plus što su uništeni vosak, ramovi, dijelovi košnica. To je šteta sigurno pet šest hiljada maraka, direktna šteta..Nikad se nije dešavalo da medvjedi ovdje dolaze”, rekao je Mirko Milojević iz Trebinjske Šume.
Da su imali avanturu sa medom prijavilo je još troje domaćina iz trebinjskih sela. Šteta prelazi desetine hiljada maraka. Ali u gradskoj kasi para za nadoknadu nema.
“Grad Trebinje nije planirao sredstva u budžetu za ovu namjenu , mada po zakonu o lovstvu grad Trebinje snosi nekih 25 odsto od procjenjene štete, dok Republika Srpska snosi oko 45 odsto”, rekao je Jovan Runjevac, stručni saradnik za ruralni razvoju u upravi grada Trebinje.
Iako su pčelinjaci obezbjeđeni strujom to medvjedu izgleda nije bila prepreka. Napada kasno noću, a do sada ga niko nije vidio. Domaćini misle da se radi o medvjedici i gladnim mečićima, s obzirom na ogromne količine meda koje su nestale iz pčelinjaka.
Novigradska dagnja (mušlja) bolje je popunjena mesom unutar ljušture u odnosu na ostale pripadnike svoje vrste, prirast joj je visok pa često doseže veličinu od 8 centimetara ili veću, mikrobiološki je u skladu sa svim normama, a nedostaci za njezin uzgoj su zastarjela tehnologija i nepostojanje marketinga, najvažniji su preliminarni zaključci projekta “Istraživanje kvalitete i promidžba NOVigradske DAgnje – INOVaDA”, kojeg je u nešto duže od godinu dana proveo tim Sveučilišta u Zadru kojeg su vodili doc. dr. sc. Ivan Župan i doc. dr. sc. Tomislav Šarić, uz suradnice koje su također stručnjakinje za ovo područje, Melitu Pehardu, Melitu Mokos i Maju Miletić.
Projekt je pokrenut kako bi se kompletirala slika o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti školjkaša iz Novigradskog mora, te ih se usporedilo sa školjkašima iz drugih uzgojnih područja.
Zasluga okoliša
– Akvakultura je najbrže rastuća prehrambena grana u svijetu. Iako na području Novigradskog mora uzgoj školjkaša ima tradiciju i potencijal, do sada nije istražen kemijski sastav kao ni marketing školjkaša s ovog područja. Dobiveni rezultati iskoristit će se za povezivanje znanosti i gospodarstva, uz promociju školjkaša iz Novigradskog mora, te stvaranje novog brenda – “Novigradske dagnje”, stoji u sažetku ovog projekta.
Prikupljeni podaci su još u fazi statističke obrade, ali ukazuju kako je za posebnost ove dagnje najzaslužniji okoliš u kojem raste. Novigradsko more podložno je čestim i naglim promjenama ekoloških uvjeta. Varijacije saliniteta su velike zbog pritoka slatke vode, dok je temperatura mora varirala od 7 do čak 27 stupnjeva, što djeluje na produženo razdoblje mrijesta dagnje tijekom godine. Takvi uvjeti dovode do veće produktivnosti i veće količine raspoložive mlađi za nasad na uzgajalištima, te bolju popunjenost dagnje mesom unutar ljušture.
– Kao posljedica dotoka Zrmanje i ostalih izvora slatke vode, utvrđena je značajno viša količina klorofila a, koji je indikator količine fitoplanktona u moru, kao jednog od glavnih izvora hrane za školjkaše. Zabilježene razine uobičajene su za puno produktivnija mora, poput Atlantskog oceana, te rezultiraju brzim rastom i dobrom popunjenošću mesom, ističe Župan.
Mušlja – Dagnja
Visok prirast
Sve analize za potrebe projekta, od sastava mora pa do mikrobioloških i kemijskih analiza sastava mesa dagnji, odrađene su u Zavodu za javno zdravstvo Zadar. Sa Službom za zdravstvenu ekologiju i voditeljem Benitom Pucarom, te ostalim djelatnicima Zavoda, ostvarena je poveznica za daljnji razvoj akvakulture u Zadarskoj županiji, temeljena isključivo na “zadarskim snagama”, kao županije s najvećim udjelom u ribarstvu i akvakulturi u Hrvatskoj, ističe Župan.
Prirast dagnji u razdoblju od 12 mjeseci bio je izrazito visok – sve dagnje su od nasadne veličine od oko 3 cm dosegle tržišnu veličinu, a velik dio uzoraka bio je veličine od 8 cm i više, što je iznad prosjeka za tržišnu veličinu dagnje od oko 6 do 7 cm. Indeks kondicije dagnje (popunjenost mesom unutar ljušture) bio je izrazito visok u usporedbi s nekim drugim lokacijama poput dagnji sakupljenih na uzgajalištima riba, te je najviši od proljeća do jeseni, što je iznimno važno zbog mogućnosti plasmana dagnji na tržište tijekom turističke sezone.
Mikrobiološka kvaliteta dagnji je bila u potpunosti u skladu s važećim pravilnicima, što znači da su spremne za izravni plasman na tržište nakon prolaska kroz otpremni centar.
Neiskorišteni potencijali
– Uzgoj školjkaša u Novigradskom moru ima tradiciju i potencijal za povećanje proizvodnje. Novigradska dagnja sinonim je za kvalitetu na lokalnom tržištu, no marketing školjkaša gotovo da ne postoji – dagnja se prodaje bez oznake da je iz Novigradskog mora, navodi se u zaključku projekta. Ovdašnja tehnologija uzgoja zastarjela je u odnosu na europske standarde, a kada bi ih dosegla iz ovog područja dagnje bi mogle hraniti cijelu Hrvatsku, pa i neke susjedne europske zemlje. Potencijali su veliki, ali nažalost zasad neiskorišteni.
Nakon provedenog projekta slijedi niz koraka koje treba učiniti kako bi se uzgajanje dagnji podignulo na višu razinu. Prvi važan korak već je napravljen udruživanjem uzgajivača u udrugu Novigradska dagnja, a konačni cilj je dobivanje zaštićene oznake izvornosti na europskoj razini. Ukupna vrijednost projekta, koji je trajao od 30. lipnja 2015. do 30. rujna 2016. bila je 453.512,98 kuna. U cijelosti je financiran sredstvima Europske unije.