Kotorski automobilista Milan Jakšić ostvario je treću pobjedu u šampionatu Centralno evropske zone (CEZ).
Trostruki državni prvak je u Cazinu ubjedljivo osvojio prvo mjesto u Grupi 5 i postavio novi rekord staze – dva minuta, 23 sekunde i 64,5 stotinki.
Ove sezone trijumfovao je i u albanskoj Kruji i Peći.
Jakšić se, u konkurenciji 64 predstavnika iz šest država, revanširao renomiranom članu Dubrovnik Rejsinga Saši Radoli, od kojeg je bio brži više od dvije sekunde.
Na trci u Splitu Radola je bio prvi, a Jakšić drugi.
“U prvoj vožnji Radola i ja vozili smo u stotinku, a u drugoj sam išao na sve ili nista i isplatilo se. Postavio sam novi rekord staze. Bio sam najbrži i na subotnjim treninzima uprkos problemu sa mjenjačem i ispadanjem iz druge brzine. Zadovoljan sam, idemo dalje”, rekao je Jakšić, koji je lider Grupe 5 sa 68 bodova.
Auto i karting savez Crne Gore u Cazinu predstavljali su i članovi AMSK Podi Jovan Perunović i Goran Vučetić.
Perunović je bio najbrži u Grupi 2.
Naredna trka CEZ-a, šampionata koji okuplja sportske vozače iz 14 država, je Memorijal “Nikola Asanović”, koji idućeg vikenda organizuje AMSK AP Sport iz Pljevalja na stazi Dajevića Han – Rudnica.
Nekada Društvo prijatelja Gornje Lastve, danas Kulturno zavičajno udruženje (KZD) Napredak Gornja Lastva, osnovano je sa namjerom da njegovanjem kulturnog identiteta i očuvanjem ambijenta i graditeljske baštine očuva izvorne vrijednosti i posebnosti Gornje Lastve.
Društvo je ove godine proslavilo 50 godina tradicionalne Lastovske fešte, koja se uvjek održava prve subote u avgustu.
Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva, svih ovih godina trudi se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, nastoji naći nove razloge i poticaje da se današnje i buduće generacije Lastovljana vrate životu u Gornjoj Lastvi istovremeno poštujući naslijeđene vrijednosti.
U razgovoru za naš portal Marija Nikolić iz KZD Napredak, inače arhitektica i jedna od najzaslužnijih za očuvanje tradicije i kulturnih vijednosti koje ovo malo tipično mediteransko mjesto baštini, ističe da je pola vijeka puno za jedno Društvo, da se malo stvari kod nas uspijeva održati u kontinuitetu 50 godina.
„Uspjeli smo sve ove godine održati tradicionalnu Feštu postali smo uspješni i prepoznatljivi kroz niz kulturnih manifestacija koje organizujemo, prije svega u okviru manifestacije Dana pejzaža koji obilježavaju i pozicioniraju Gornju Lastvu na kulturnoj mapi i manifestacija je sve popularnija.
Ono u čemu nismo uspjeli, na što nismo ni mogli uticati u današnje vrijeme to je obnova života u selu onako kako smo mi to zamišljali kroz projekat revitalizacije Gornje Lastve, znači da se ljudi vrate svojim korjenima, ognjištima, poslovima održavanja svojih imanja… To je tako izgleda moralo biti, mislim da cijelo društvo u tome nije uspjelo, da svoja sela kao segment ne samo baštine, nego i načina života jedne zajednice održi.
Gornja Lastva uglavnom živi kroz ta razna događanja pa smo tako protekle zime obnovili neke suhomeđe, pa nam sada centar izgleda pristojno i zadržalo je svoj ruralni i mediteranski karakter. U stvari selo živi na drugi način a ne kako je nekada bilo“ – kaže Nikolić.
Podsjećamo da je KZD Napredak organizovalo više radionica obnova suhomeđa sa organizacijom Dragodid iz Hrvatske.
„Oni su majstori u tome, mislim da su naši ljudi na tim radionicama dosta toga naučili da mogu sada i sami dosta toga uraditi na prezidavanju suhomeđa na ovim prostorima, takve radionice su jako korisne u očuvanju ambijenta“ – ističe Marija Nikolić.
U Gornjoj Lastvi dominira kamen i imamo uglavnom uspješne primjere rekostrukcije i restauracije kuća i ambijentalnih cjelina, još uvjek se čuva ambijent koji smo naslijedili od svojih predaka i koji je vrijedan, zbog kojeg ljudi i danas dolaze u Gornjoj Lastvi, poštuju ga.
Veče u mlinu – Anton Gula Marković – izložba Gornja Lastva – foto arhiv Boka News
„Očuvanje naše baštine osnovna je naša misija kao i kulturne manifestacije koji su iz godinu u godinu sve posjećenije. Podsjetiti ću da smo ranije imali jednu veoma uspješnu i originalnu manifestaciju koja se održavala na kraju ljeta Veče u mlinu. Od ove godine u Gornjoj Lastvi se održava i segmet Tivat music festival koji je do sada imao tri koncerta. Zalažamo se da selo idalje očuva svoj identitet“ – ističe Nikolić.
Podsjećamo, da je Društvo bilo ispred svoga vremena, da je prije tridesetak godina imalo i svoj autentični suvenir, prepoznatljivi šipak koji je i u logu ove organizacije.
„Za bavljenje turizmom na taj način koji smo mi tada htjeli trebali su ljudi živjeti u selu. Misli da smo uspjeli u očuvanju autentičnosti sela, i razvoja ruralnog turizma, a što se tiče vrste turizma koja se danas nudi u Gornjoj Lastvi je posljedica razvoja turizma u našoj zemlji. Forsira neki drugi vid turizma i dokaz je da jedna mala zajednica ne može mnogo toga promjeniti, sve dok to nije shvaćeno i prihvaćeno od onih koji donose odluke, da razumiju da samo kruzing turizam i apartmani ne mogu donijet dobrobit cijeloj državi na dugoročnom periodu“ – poručila je Nikolić.
Međunarodni festival KotorArt, u okviru Don Brankovih dana muzike, organizuje koncert pod nazivom “Darina regula” gdje će nastupiti istaknuti Akademski hor Collegium musicum, na čelu sa dirigentkinjom Draganom Jovanović. Koncert će biti održan u srijedu, 14. avgusta, u Crkvi Sv. Pavla sa početkom u 21 sat.
Nesvakidašnji i interesantan koncept koncerta oslonjen na princip kaleidoskopa ideja je dirigentkinje i autorke Dragane Jovanović,.
“U nekoliko zvučnih slika formiraneih vizuelnom promjenom oblika horskog tijela, a zvučno omeđene inspirativnom akustikom Crkve Svetog Pavla, zamišljen je ovogodišnji umjetnički projekat Akademskog hora Collegium musicum. U najneposrednijoj blizinu slušalaca, glasovi pjevačica će se ogledati pod najrazličitijim uglovima njihovih susretanja, a sa ciljem sklapanja što kompleksnijih interpretativnih slika”– istakla je autorka i dirigentkinja, Dragana Jovanović. Koncept predstavljanja horske muzike kroz savremen i istraživački pristup, svakako je jedna od “regula” Darinke Matić Marović, čuvene Kotoranke i dugogodišnje dirigentkinje hora Collegium musicum. I ove godine, sjećamo se njene jedinstvene ličnosti i odajemo počast njenoj viziji o horu kao muzičko-scenskom fenomenu koji se podjednako i sluša i gleda” – dodaje Jovanović.
Na repertoaru koncerta naći će se numere Helsena, Simića, Makora, Kodalja, Sviridova, Aguirara, Čajkovskog i drugih autora dok će solisti biti Milica Lalošević, sopran i Aleksa Rančić na duvačkim instrumentima.
Ulaz na koncert je slobodan ali je zbog ograničenog kapaciteta Crkve Svetog Pavla obavezna rezervacija mjesta na broj telefona 067353767.
“Privilegovani smo što smo imali na ovako malom prostoru dvije izvanredne ličnosti, dva vrsna dirigenta koja su ostvarila istaknute međunarodne karijere. Svačano otvaranje Festivala bilo je posvećeno liku i djelu Miroslava Mira Homena, dok Festival zaokružujemo pričom o Darinki Matić Marović. Revolucionarka, prva žena dekan, prva žene rektor, uvijek je bila ponosna na svoje “kolegijumke” i svjesna značaja i moći koju horsko pjevanje nosi u sebi. Zadovoljstvo nam je da ovogodišnji festival završimo stihovima pjesme Boko moja mila Božidara Ivaniševića, sjećajući se Dare, njenog bogatog života i ljubavi koje je imala za Kotor i Boku”– istakli su iz PR službe Festivala.
Mario Orlandini sudjelovao je u spašavanju brodolomaca Cropix/Privatni Arhiv
Jučer je oko 16 sati u sjeverozapadnom akvatoriju otoka Mljeta došlo do zapaljenja 11 metara dugog glisera u kojem se nalazilo šest putnika koji su uz luke Pomena krenuli u posjet ka nedalekom otoku Korčuli.
Međutim, iznenada je došlo do požara strojarnice u pogonskom dijelu plovila zbog čega su u opasnosti našli životi putnika i skipera koji je, o havariji koja ih je zadesila, izvijestio otočnog lučkog operatera. Čim mu je proslijeđen poziv lučkog operatera, na intervenciju je sa svojim gliserom žurno isplovio dubrovački nautičar i ronilac Mario Orlandini kako bi brodolomcima pružio pomoć.
Dan nakon intervencije o kojoj je pisao Dubrovački, Orlandini nam je ispričao više detalja:
-Zatekao sam gliser u buktinji a putnici su skočili u more kako bi pravodobno izbjegli moguće teže posljedice i spasili živote- priča Orlandini i pojašnjava:- Na udaljenosti oko jedne milje od kopna uspio sam neozlijeđene putnike, njih šestero, izvući iz mora i ukrcati ih što sam brže mogao te ih vratio u lučicu Pomena. Gliser smo ostavili da pluta, vjerujući da će ga maestral odvući prema Mljetskom kanalu i poluotoku Pelješcu te da će tamo potonuti bez veće opasnosti po okoliš.
Kako smo doznali, nakon ove operacije spašavanja ljudi i otoka zrakoplov tipa Air tractor je još dok je gliser gorio napravio krug te detaljno izvidio situaciju, pilot kojeg je vjerojatno zaključio da će jaki maestral odvući ploveću buktinju dalje ka pučini. No, tom je prigodom utvrđeno kako nema potreba za intervencijom. Međutim, problemi još nisu bili okončani jer je nakon sat vremena utvrđeno kako je vjetar djelimice promijenio smjer te da se gliser ne kreće iza otočića Glavat ka Mljetskom kanalu i poluotoku Pelješcu, nego ka mljetskoj uvali Liskanje. Orlandini je ponovno doslovce uskočio u svoj gliser i uputio se prema plovećoj buktinji koja se primicala obali i Nacionalnom parku Mljet, prijeteći tako da izazove veliki požar kojeg bi u uvjetima vjetrovitog vremena i uz angažman više kanadera bilo gotovo nemoguće obuzdati.
Mario Orlandini sudjelovao je u spašavanju brodolomaca Cropix/Privatni Arhiv
Što se dalje dogodilo doznali smo od jednog od svjedoka jučerašnje akcije. Naime, akciji spašavanja svjedočio je i sudski vještak za pomorske havarije Neven Kralj koji nam je o daljnjem tijeku akcije ispričao:
-Gliser tipa „Elan 35” sam zatekao na pola milje zapadno od otočića Glavat dok je puhao jaki jugozapadni vjetar. Nakon što je Orlandini spasio posadu, nadgrađe plovila je bilo već prilično nagorjelo i još mu je gorio trup. Strahovali smo da gliser ne završi u borovima na obali Nacionalnog parka Mljet i ne izazove požar jer ga je kurenat skrenuo i ”bacio” između mljetskih otočića Glavat i Borovac te se gliser kretao ka uvali Liskanje. Orlandiniju sam dodao sidro i lanac sa svog polovila te je nakon više pokušaja uspio zakačiti tu olupinu i odvući je tako da ga je povlačio krmom naprijed kako bi se tako plovilo napunilo morem. Uspio je i tako spriječio požar Nacionalnog parka, a gliser je potom potonuo- ispričao nam je renomirani sudski vještak Neven Kralj.
Neslužbeno doznajemo da su na gliseru bili su hrvatski državljani iz Mostara koji su se odmarali na Mljetu.
Portonovi Marina trg je sinoć odisao rođendanskom energijom uz muziku Tijane Bogićević.Koncert je okupio brojne posjetioce i goste rizorta koji su uživali uz dobro poznate melodije umjetnice i nekadašnje učesnice Evrovizije.
Tijana je oduševljena ljepotom Portonovi rizorta i kako je kazala, imala je dosta vremena da se posveti obilasku.
“Oduševljena sam ovim luksuzom i ljepotom. Raduje me što i ovaj dio crnogorske obale ima jedan ovakav svjetski kompleks”, rekla je prije koncerta.
Koncert Tijane Bogićević – Portonovi
Kako je istakla, njena muzika i ne može da se svrsta u komercijalnu, te je ovo ljeto za nju kombinacija probranih nastupa i odmora.
“S obzirom da se bavim pop muzikom i da su moji nastupi pretežno fokusirani na koncerte a ne na klasične klupske svirke, mi nemamo toliko puno nastupa koliko imaju neki drugi žanrovi. Ja biram gdje ću da se pojavim”, rekla je Tijana.
Govoreći o svojim pjesmama, koje su u prethodnom periodu razgalile brojna ženska srce, ona je istakla da uvijek pažljivo bira melodiju i tekst.
“Na kraju uvijek pobjedi intuicija i nešto što mene navede na neku emociju. Nismo baš uvijek u istim emocijama kao što je pjesma, ali ako ona uspije u meni da izazove nešto što nije svojstveno mom trenutnom stanju, onda znam da je to pravi izbor”, poručila je ona.
Portonovi – foto Boka News
Podsjetimo, Portonovi rizort je od svog otvaranja 2019. godine promijenio izgled crnogorskog tržišta nekretnina i luksuznog života i postavio nove standarde usluga koje gosti očekuju od rizorta sa pet zvjezdica, ali i Crne Gore kao destinacije.
Od luksuznih nekretnina, moderne marine, vrhunskih wellness i fitnes objekata do atraktivnih restorana sa ponudom različitih svjetskih kuhinja i ekskluzivnih butika, svaki dio Portonovog je osmišljen tako da nudi izuzetan stil života. Portonovi nudi sadržaj svjetske klase koji zadovoljavaju različite potrebe kako stanovnika, tako i gostiju i posjetilaca.
Podgorički Teqball par, TEQ Budućnost nastavio je da niže pobjede na ljetnjem turu Crnogorske Teqball lige, pošto je osvojio šesti ovosezonski turnir koji je održan na Gradskoj rivi Pine, u Tivtu.
Marko Žarković i Andrija Jovanović su u finalu bili bolji od ekipe Bijela, sa 2:0 u setovima – 12:6, 12:11.
Za ekipu Bijele, ovo je bilo prvo finale na nekom Teqball turniru, a do njega su došli kao 6. nosioci. Braća Svetozar i Petar Gardašević su u četvrtfinalu bili bolji od PG Teqersa (Vaso Pejović i Nikola Popović), 9:12, 6:12, a u polufinalu priredili iznenađenje i slavili protiv Steqersa – Veljka Ljumovića i Matija Bojovića, nakon preokreta – 12:9, 6:12, 6:12.
U drugom dijelu žrijeba, Budućnost dominantna – lideri na tabeli Crnogorske Teqball lige su u četvrtfinalu bili bolji od ekipe Tivat Adriatik 2 – 12:6, 12:5, a u polufinalu od bjelopoljskog tima, Borac – 12:9, 12:7.
Teqball liga
Upravo su Borac (Dino Hasanović i Enis Lukač) i „1. tim“ Teqball kluba „Tivat Adriatik“, Evgenii Gavronin i Grigorii Kručinin, odigrali najuzbudljiviji meč u Tivtu – nakon više smjena vođstva, i meč lopti na obje strane, na kraju bolji Borac, rezultatom 2:1 (10:12, 12:7, 16:14).
Turnir u Tivtu je, od strane takmičara i fanova, proglašen za najbolji Teqball turnir u 2023. godini, a juče, u subotu se na Pinama otišlo i korak dalje.
“Teqball turnir u Tivtu je za nas i na neki način obavezujući, jer je turnir prošle godine po mišljenju takmičara i publike, bio najbolji u Crnoj Gori. Mislim da smo ove godine otišli još jedan korak dalje. Organizacije je ispunila sva očekivanja, tako da i organizator, a i mi kao Opština koja je podržala ovaj projekat, možemo biti zadovoljni. Ove godine smo u projekat ušli sa jednim posebnim imperativom, jer je u Tivtu osnovan i Teqball klub Tivat Adriatik, koji već iza sebe ima dobre rezultate. Iskoristiću priliku i da se zahvalim Teqball savezu i brojnim gledaocima koji su došli na Pine i uveličali ovaj događaj.”
Izuzetno zanimljivo je bilo i u singl kategoriji. Nakon posljednja 3 turnira, na kojima smo u finalu gledali duele Marka Žarkovića i Veljka Ljumovića, pobjedio je Marko Žarković, a rezultat je bio 12:8, 12:8.
Andrija je u polufinalu bio bolji upravo od talentovanog Veljka Ljumovića, sa 2:0 u setovima (10:12, 9:12), a okršaj između predstavnika ekipa Budućnost i Steqers, gledali smo i u 2. polufinalu – Žarković je bio bolji od Matije Bojovića – 12:9, 12:9.
Letnja turneja biće nastavljena turnirom Jadranske Teqball lige, čiji će domaćin biti Sarajevo, u subotu 17. avgusta.
“Imao sam idealnu priliku da istražujem svoja interesovanja – mogućnosti vještačke inteligencije, biologiju i elektroniku, razgovaram o budućoj karijeri, unaprijedim poznavanje engleskog jezika i steknem prijatelje iz cijelog svijeta…”
Učenik Srednje pomorske škole u Kotoru, Vukan Stjepčević, bio je jedini polaznik iz Crne Gore, Ljetne škole nauke (Summer School of Science – S3) koja je ove godine održana od 28. jula do 7. avgusta u Zagrebu, na kojoj su učestvovali talentovani učenici iz 11 zemalja, uključujući Japan, Kinu, Indiju, Estoniju, Veliku Britaniju, Švajcarsku, Austriju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Hrvatsku.
Mladi Vukan Stjepčević, je radio na projektu “Otkrivanje karcinoma pomoću mašinskog učenja i modela računarskog vida”, vođenim od strane mentorke dr Petre Bevandić.
Ovu međunarodnu školu je prije 23 godine osnovalo “Društvo za edukaciju van okvira” iz Požege. Namijenjena je srednjoškolcima a komunikacija sa mentorima, predavačima i ostalim polaznicima odvija se na engleskom jeziku.
Ljetnja škola nauke u Zagrebu
Program je dobio zvaničnu podršku i preporuku Sir Tima Hunta, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu 2001. godine i poznatih naučnika poput Petera Atkinsa sa Univerziteta u Oksfordu, Dennisa Braza sa Univerziteta u Kembridžu i bivšeg rektora švajcarskog ETH Zurich, Line Guzzelle. Program je omogućio učesnicima da unaprijede svoje znanje, steknu naučnu pismenost, iskustvo u planiranju i sprovođenju istraživačkih projekata, razviju timski rad i vještine naučne komunikacije na visokom nivou.
Vukan Stjepčević
Većinu vremena u školi, polaznici su provodili radeći na istraživačkim projektima. Boravili su u Učeničkom domu Novi Zagreb, odakle su svakog dana odlazili u Geodetsku školu kako bi se bavili naukom i tehnologijom. Projekti koje su vodili naučnici sa prestižnih svjetskih univerziteta, ticali su se borbe protiv klimatskih promjena, korišćenja vještačke inteligencije za liječenje karcinoma, genetike, planetarnih orbita i uticaja zavisnosti na mozak. U jutarnjim satima su radili sa mentorima, izvodili eksperimente, analizirali podatke i razgovarali o rezultatima. Popopodnevni časovi bili su ispunjeni predavanjima poznatih naučnika o temama značajnim za savremeno istraživanje i nastavkom rada na projektima. Večeri sati bili su vrijeme za druženje i zabavne aktivnosti poput lova na blago, pub kviza, posjete zagrebačkoj zvjezdarnici, obilasku centra Zagreba ili radionica za razvoj komunikacionih vještina.
“Ovo mi je bila prva godina u Ljetnoj školi nauke. Imajući u vidu dugu tradiciju pomorstva u Kotoru, oblasti koja je od velikog značaja za ekonomiju Crne Gore i čitavog svijeta, zanimaju me studije robotike i primjena vještačke inteligencije u pomorskoj industriji ali možda i u nekoj drugoj oblasti. Kao osnovac, pohađao sam školu robotike i programiranja i učestvovao na državnom takmičenju iz ove oblasti zbog čega me je i privukla Ljetna škola nauke. Zadovoljan sam jer sam imao idealnu priliku da istražujem svoja interesovanja – mogućnosti vještačke inteligencije, biologiju i elektroniku, razgovaram o budućoj karijeri, unaprijedim poznavanje engleskog jezika i steknem prijatelje iz cijelog svijeta”- kazao nam je Stjepčević.
Treći je dan intenzivne potrage za mladim Britancem koji je prekjučer rano ujutro pao s kruzera kod otočića Jabuke. Detaljno se pretražuje šire područje viškog arhipelaga, no zasad bez uspjeha.
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru potvrdila je da će potraga trajati do daljnjega. U akvatoriju Jabuke na raspolaganju su sva raspoloživa plovila, a sudjeluju i brod i zrakoplov Obalne straže te policijsko plovilo.
I dalje se neprekidno odašilje obavijest o čovjeku u moru i ‘PAN-PAN’ obavijest hitnosti prema svim sudionicima u pomorskom prometu, čije emitiranje je počelo od trenutka pokretanja akcije putem obalnih radiopostaja (ORP Dubrovnik-radio, ORP Split-radio i ORP Zadar-radio), stoji u priopćenju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Iako je učinjeno sve što je moguće, uz povoljne okolnosti da je more toplo, a čovjek mlad, izgledi da će biti pronađen nažalost – sve su manji. Rekao je to za HTV predsjednik Zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana Sanjin Dumanić.
Rat na Bliskom istoku, Gaza Foto: Ilustracija / Shutterstock
Napad tokom jutarnje molitve
– Vjernici su se okupili u džamiji na jutarnoj molitvi. Na njih su ispaljena tri projektila, dva iz borbenih zrakoplova i jedan iz bespilotne letjelice. Svi oni koji su bili u prostoru za molitvu mrtvi su ili ranjeni.
Nažalost, govorimo o više od 90 žrtava toga napada, deseci su ozlijeđeni, mnogi od njih u teškom su ili kritičnom stanju, izjavio je Mahmoud Bassal, glasnogovornik civilne zaštite u Gazi.
U izraelskom napadu na školu u Gazi ubijeno više destaka Palestinaca
– Izraelski napadi bili su usmjereni na raseljene ljude dok su obavljali molitvu u zoru, što je dovelo do brzog rasta broja žrtava, objavio je ured za medije vlade Gaze, kojim upravlja Hamas.
S druge strane, izraelska je vojska u priopćenju poručila da su njezine zračne snage “napale zapovjedni i kontrolni centar koji je služio kao skrovište za Hamasove teroriste i zapovjednike”.
– IAF je precizno pogodio Hamasove teroriste koji su djelovali unutar Hamasova zapovjednog i kontrolnog centra ugrađenog u školu Al-Taba’een i smještenog uz džamiju u Daraj Tuffahu, koja služi kao sklonište za stanovnike grada Gaze, navodi se u priopćenju.
– Prije udara poduzeti su brojni koraci kako bi se smanjio rizik od ozljeđivanja civila, uključujući korištenje preciznog streljiva, zračni nadzor i obavještajne podatke, zaključuje se u saopštenju izraelske vojske.
Protestanti na masovnom skupu protiv rudarenja litija blokirali su u subotu navečer željezničko čvorište u Prokopu u Beogradu te željezničku stanicu u Novom Beogradu, a privremeno je blokirana i autoput kroz prijestolnicu koja vodi prema Nišu i Zagrebu.
Protestu su prethodili protestni skupovi u pedesetak gradova i naselja diljem Srbije, nakon što je 10. avgusta istekao rok od 40 dana koji su Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), ekološki pokreti i udruge dali Vladi rok od 40 dana za usvajanje Zakona.
Procjene organizacije Arhiv javnih skupova je da se na večerašnjem skupu okupilo više od 40.000 ljudi.
Srpski premijer Miloš Vučević nazvao je prosvjednike “kukavicama i lažovima” i na društvenoj mreži X poručio da su “raspala banda”, te da “otvoreno i monstruozno prijete smrću predsjedniku (Aleksandru) Vučiću”.
“Nećete ga uplašiti! A nećemo dozvoliti da ugrozite Srbiju zarad ličnih interesa koje podržavaju i (kosovski premijer Albin) Kurti, i ustaše i strane službe”, poručio je srpski premijer.
Vlasti u Srbiji suočavaju se sa sve žešćim otporom rudarenju litija nakon što je Beograd 19. jula s Evropskom unijom potpisao memorandum o strateškom partnerstvu u održivim sirovinama, pokrenuvši tim dokumentom novi val skoro svakodnevnih prosvjeda diljem zemlje.
Afera vezana uz rudarenje litija, koje u zapadnoj Srbiji, na plodnom poljoprivrednom području regije Jadar, planira multinacionalna kompanija Rio Tinto, aktualizirana je prije nešto više od dvije godine, a srbijanska je vlada u siječnju 2022., suočena s masovnim prosvjedima koji su tada na ulice izveli desetke tisuća ljudi, ukinula dozvolu toj kompaniji.
Ustavni sud je nedavno poništio vladinu odluku iz 2022. o ukidanju dozvole, a par dana kasnije vlada je ekspresno donijela novu uredbu i tako “vratila u život” projekt Rio Tinta.
“Nećeš kopati”, “Rio Tinto, marš sa Drine”, “Rudnika neće biti” – samo su neki od transparenata koje nose prosvjednici.
Poslije skupa u središtu Beograda, povorka se zaputila Ulicom kneza Miloša, uz žestoko negodovanje prosvjednika u trenutku dok su prolazili pored veleposlanstva Njemačke, čiji je kancelar Olaf Scholz nazočio nedavnom potpisivanju Memoranduma Srbije i EU, ohrabrujući službeni Beograd u eksploataciji strateških sirovina.
Prosvjednici su se na poziv organizatora podijelili u dvije kolone u namjeri da blokiraju željeznički čvor u Beogradu, što su kasnije i napravili.
Promet na autocesti kroz Beograd na petlji Gazela prema Nišu i prema Zagrebu blokiran je u oba smjera.
Prethodno je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, odgovarajući tokom dana na pitanje o pripremama Zapada za akcije na teritoriju Srbije s ciljem izvršenja državnog udara, rekao da je Rusija upozorila vodstvo zemlje na navodne predstojeće masovne nemire u Srbiji, koje su organizirali predstavnici zapadnih zemalja. Kazao je da se time bave nadležne službe.
