Nekoliko stotina učenika OŠ „Drago Milović“ danas je u saradnji uprave škole i preduzeća „Paris Kotor“ iz Tivta koje je sponzorisalo tu aktivnost, krstarilo zalivom Boke Kotorske na turistčkom brodu „Le coche d eau“.
Izlet brodom dobili su đaci odjeljenja koji su tokom prošle školske godine ostvarli najbolje rezultate u učenju, kao i u raznim drugim vanškolskim aktivnostima poput humanitarnih bazara, maskenbala, ekoloških priredbi i kvizova znanja. Sa djecom su bili i njihovi nastavnici i profesori, kao i direktorica OŠ „Drago Milović“, profesorica Ružica Lazarević.
Učenike je poslužilo lijepbo vrijeme pa su djeca uživala u četvorosatnom krstarenju Bokom do Kotora i nazad, susretu na moru sa dva kruzera i posjeti ostrvu Gospe od Škrpjela pred Perastom gdje su obišli tamošnju crkvu i muzej.
Istovremeno, učenici IV 7 razreda OŠ „Drago Milović“, danas su u sklopu obilježavanja Nedjelje štednje, obišli tivatsku flijalu Addiko banke gdje su se upiznali sa radom banke i od direktora Petra Mihailoviča dobili prigodne poklone.
Brojne su sličnosti između Venecije i Kotora… Pored sličnog istorijskog i kulturnog nasleđa, oba grada su „napadnuta“ istim sindromom nazvanim „teorema Venecija“. Građani Kotora imali su priliku da u kinu ,,Boka” po drugi put odgledaju projekciju dokumentarca „Venecijanski sindrom“ reditelja Andreasa Pišlera, i da gledajući kadrove o kruzing turizmu u Veneciji zamišljaju Stari grad Kotor. Oba grada su u cjelini podređena kruzerskom biznisu. Ne upravlja Kotor kruzerskom industrijom, kažu građani, već kruzerski biznis upravlja Kotorom i „to je ono što je strašno“.
Projekcija koju su, u čast Međunarodnog dana gradova organizovali NVO ,,Expeditio”, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i NVO ,,Kinookus Dubrovnik”, bila je i povod za komentare poštovalaca civilizacijskih tekovina Kotora.
Primijetili su da je vlast u Kotoru „strašno ponosna što svake godine obara rekord, sve je više turista, sve je više brodova, a neki naročito vole kad se ispred Vrata od grada veže brod, baš kao što brodovi prolaze kroz Kanal Grande i zaklanja vidik Venecije“.Građani ističu da je kruzerski turizam jedina industrija koja je u Kotoru ostala, da nije nje, ovaj grad bi „umro totalno“, jer je apsolutno zavistan od ove vrste turizma. Nemaju ništa protiv kruzinga, samo traže da ova djelatnost bude kontrolisana- da se napravi studija održivog razvoja, da se zna koliko gostiju Stari grad može da primi i kako može kvalitetno da ih opsluži, a da to ne bude na štetu, već u korist građana.
Luka Kotor – foto Boka News
-Nema otpora ni kod vlasti, ni kod građana. I državna mafija i ova naša lokalna mafija osjetile su da su pare ovdje i brutalno iskorišćavaju grad… Uzimaju ogromne pare, a gradu se ništa ne vraća. Iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora objavili su da je ove godine naplaćeno 120 hiljada karata za tvrđavu San Đovani, puta tri eura to je 360 hiljada eura. Od tih para nijedan cent se nije vratio gradu, sve je potrošeno za druge stvari. Potpuno isto se dešava i s gradom, koji se iskorišćava, ogromna sredstva se ubiraju na račun grada, a ništa se ne vraća, kazao je Aleksandar Dender, dodajući da su uređene države, poput Hrvatske ili Italije, davno napravile studije uticaja kruzerskog turizma na zaštićeno prirodno i kulturno područje.
I državna mafija i naša lokalna mafija osjetile su da su pare ovdje i brutalno iskorišćavaju grad… Uzimaju ogromne pare, a gradu se ništa ne vraća
– Od početka invazije kruzera na Kotor prošlo je desetak godina, ni država ni opština nisu napravile analize o pozitivnim i negativnim uticajima kruzerske industrije na Stari grad.Nemamo nijedan podatak, nijedno istraživanje kojima bismo utvrdili kakav je uticaj na morsko dno, na floru i faunu, na zagađenje vazduha. U svijetu postoje jasna ograničenja što se tiče tih izduvnih plinova i propisane su posebne vrste goriva za sredine koje su zaštićene. Ovdje to niko ne kontroliše, svjedoci smo crnog dima kada koji „poklopi“ Kotor kad kruzeri dolaze ili odlaze. Da ne govorimo o opasnostima koje donosi vezivanje kruzera za kotorsku rivu. Uspjelo se barem u Perastu da ostrvo Gospa od Škrpjela bude sačuvano, vidjeli smo šta se dešava sa Venecijom, trese se i propada od buke s kruzera. O Kotoru niko ne brine, u Kotoru može da se radi šta god hoće, nije važno, samo da „para ide“- kazao je Dender.
Kotor – foto Boka News
Od opštinskih funkcionera jedino je Tvrtko Crepulja prisustvovao projekciji, ali nije komentarisao, jer je „došao privatno”. Grupa posjetilaca iz Budve izrazila je želju da se film prikaže i u Budvi, a Tatjana Rajić, arhitekta iz NVO ,,Expeditio” najavila je mogućnost prikazivanja još jednog dokumenatrnog filma sa aktuelnom temom „betoniranja“ obale Španije. Projekcija filma „Venecijanski sindrom“ omogućena je kroz prekogranični projekat „StroNGO”, koji finansira Evropska Unija.
Kotor noću – foto Z. Nikolić
Za 35 godina stanovništvo desetkovano
Kao i Venecija, i Kotor gubi stanovnike- prije zemljotresa grad je unutar zidina imao tri i po hiljade stanovnika, a sada prema popisu iz 2011.godine ima 971 stanovnika, u koje su uračunati i svi oni koji su kupili stanove – Englezi, Francuzi, Rusi. Od tada se broj još smanjio i trend se sasvim sigurno ne zaustavlja. Građani rješavaju svoja životna pitanja prodajom stanova u Starom gradu, a zatim iste stanove adaptiraju u suvenirnice, kafiće, hostele – 95 odsto vlasnika- korisnika poslovnih prostora ne živi u gradu, „dođu, uzmu pare i idu“. S druge strane, grad nema svoju ambulantu za hitne slučajeve, malo je prehrambenih trgovina, nema nijedne zanatske radnje…
Kotor – suvenirnice
U Kotoru 102 suvenirnice
Grad-suvenirnica
-Grad nam postaje jedna velika suvenirnica, veliki hostel. Samo je prividno živ, živ je zato što dođu dvije-tri hiljade turista i odu, složili su se građani, pitajući šta je Mjesna zajednica Stari grad učinila da napuni lokalnu kasu i gdje se ulaže taksa od 54 eura godišnje, koja se na ime „korišćenja kulturnih dobara“ naplaćuje ugostiteljima i trgovcima.
Svetski dan klimatskih promjena, 4. novembar, je dan tokom koga se u cijelom svijetu organizuju razne aktivnosti i kampanje koje imaju za cilj da informišu i upozore stanovništvo na eventualne negativne posledice koje ovakve promene mogu da izazovu. Veruju se da se taj cilj može postići očuvanjem biološke raznovrsnosti, održivim korišćenjem prirodnih resursa, smanjenjem zagađenja i pretjerane potrošnje energije.
Crometeo
Potaknuti upravo uspjehom naših fotografa na međunarodnoj fotografskoj sceni koja se bavi meteorološkom fotografijom, odlučili smo pokrenuti Facebook stranicu ‘Crometeo Photo Contest’, objavio je još 2014.godine meteorološki portal Crometeo.
Po uzoru na slična takmičenja koji su u SAD-u hit, i na kojima fotografi iz Hrvatske ostvaruju zavidne rezultate, Crometeo je tada na Facebooku pokrenuo prvo meteorološki fotografsko takmičenje u Evropi. Fotografsko natjecanje odvija se na sedmičnoj razini na službenoj Facebook stranici natječaja.
U obzir dolaze samo fotografije meteorološke tematike (bilo koji motiv vezan uz vremenske pojave). Jedan takmičar u jednoj sedmici smije poslati najviše jednu fotografiju, a takmičiti se mogu fotografi iz cijeloga svijeta.
Deset fotografija s najviše lajkova bit će objavljeno u posebnoj galeriji na Crometeo portalu www.crometeo.hr, a pobjednici osvajaju i nagrade. Ostala pravila takmičanja možete pročitati ovdje.
Prvo mjesto protekle sedmice fotografijaMarka Korošeca – vijadukt u magli
Tročlani žiri (u sastavu: Feđa Klarić, Joško Ponoš, Zvonimir Barišin) zaprimio je i ovoga puta 20 fotografija koje ste proteklog tjedna najviše lajkali na stranici Crometeo Photo Contesta. Svaki od njih glasovao je za 10 svojih favorita, a mi smo zbrojil glasove stručnog žirija.
Foto i stormchase majstor iz Slovenije, Marko Korošec, ove sedmice vratio na vrh u velikom stilu. Njegova fotografija vijadukta u magli osvojola je ogroman broj vaših lajkova na Facebooku, ali i 32 boda žirija od mogućih 36, što je Marku donijelo još jedno zlatno.
Foto Marko Korošec
Na drugom mjestu smjestio se Sandro Puncet fotografijom kiše meteora iznad Cresa. Sandro je ovotjedno srebro zaslužio s osvojenih 27 bodova.
Foto Sandro Pucet – Kiša metorita
Broncu je osvojio Zadranin Marin Pitton. Njegova fotografija kumulonimbusa i pozitivne munje osvojila je 25 bodova. Čestitamo svima!
Munja – foto Marin Pitton
Natječaj se odvija na ovoj Facebook stranici. Svoje fotografije šaljite nam na spomenutoj stranici isključivo putem poruke, od ponedjeljka do petka. Autor ima pravo poslati jednu fotografiju sedmično, a uz slanje fotografije potrebno je poslati još opis fotografije, vrijeme i mjesto njenoga nastanka.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvuju na 26. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2016”, koji organizuje Zadružni savez Dalmacije.
Prilikom boravka na „Sabatini 2016” predstavnici CDPR-a će predstaviti crnogorskoj javnosti dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijeliti ga prisutnim sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova.
“Međunarodni susret „Sabatina 2016”, koji se ove godine održava u Neumu, je istovremeno prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost, predstavi svoje djelovanje. Istovremeno naglašavamo da je prevencija na ovaj način uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu fizičku aktivnost prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti”, navodi se u saopštenju CDPR-a.
Nakon 9,3 milijuna »minusa« zabilježenog na kraju prvog polugodišta, u »Viktoru Lencu« do konca rujna uspjeli su smanjiti ovaj negativan financijski saldo. U trećem kvartalu ove godine brodogradilište je ostvarilo neto dobit od 2,7 milijuna kuna, čime je ukupni gubitak u ovoj godini smanjen na 6,6 milijuna kuna, a u Upravi brodogradilišta vjeruju da bi ga do konca ove godine mogli u potpunosti anulirati, piše Novi list.
Kao što je poznato, izrazito malo posla i brodova u dokovima tijekom travnja i svibnja ove godine bili su glavnim razlogom zašto je u »Lencu«, kad se podvuklo crtu za prvih šest mjeseci, gubitak bio veći od očekivanog.
Rekordna godina
Prema posljednjem izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, u ovom kvarnerskom brodogradilištu do konca rujna na tri je doka obavljeno ukupno 56 remonta, a još ih je 12 bilo u tijeku. Ukupni prihodi brodogradilišta, u koje su uračunati i oni tvrtke-kćeri Viktor servisi, za prvih devet mjeseci iznosili su 170,5 milijuna kuna i kad ih se uspoređuje s prošlom godinom, manji su za više od dvostruko jer su lani u istom razdoblju dosegnuli iznos od 442 milijuna kuna.
No, 2015. godina za ovo je brodogradilište bila rekordna s obzirom na to da su realizirana dva velika i financijski vrlo vrijedna projekta – preinaka kabelopolagača i veliki remont američkog ratnog broda, »USS Mount Whitneyja«. Samo je potonji posao brodogradilištu donio prihod od tridesetak milijuna dolara.
S obzirom na to da je »Lenac« ponovo, početkom ovog rujna, potpisao ugovor s Američkom ratnom mornaricom na još jednom »upgradingu« ovog zapovjednog broda njihove Šeste flote, ne čudi što u upravi brodogradilišta gledaju s optimizmom na predstojeće razdoblje. Kao što je poznato, »USS Mount Whitney« uplovit će u Martinšćicu u prosincu ove godine i ponovno će se zadržati šest mjeseci, a ukupna vrijednost radova, s obzirom na otvorene opcije za dodatne radove u samom ugovoru, ponovno bi mogli dosegnuti iznos od 32 milijuna dolara.
U objavljenom izvješću vidljivo je da su poslovni prihodi »Lenca« do kraja rujna iznosili 168,9 milijuna kuna, a rashodi 155,1 milijuna kuna, što znači da je operativna dobit prije amortizacije bila 13,8 milijuna kuna. No, u posljednjem su tromjesečju izvršene rezervacije potencijalnih budućih troškova u iznosu od 3,6 milijuna kuna, amortizacija dugotrajne imovine od 16,3 milijuna kuna, a ostvaren je i negativni saldo od 4 milijuna kuna na stavkama financijskih prihoda i rashoda.
Prema posljednjem izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, brodogradilište »3. maj«, kao dio Uljanik grupe, prvih je devet mjeseci ove godine zaključilo s dobiti od 32,4 milijuna kuna.
U odnosu na isto razdoblje lani, poslovni prihodi trećemajaca bili su veći za devedesetak milijuna kuna i iznosili su ukupno 617,5 milijuna kuna. Međutim, pritom su im prihodi od prodaje ostali na otprilike lanjskoj razini i koncem rujna ove godine iznosili su 388,5 milijuna kuna. Povećanje poslovnih prihoda riječkog brodogradilišta, naime, »dogodio« se na drugoj stavci, prije svega od potpora za restrukturiranje, a dijelom i od ukidanja ranijih rezervacija – sveukupno 229 milijuna kuna.
Zanimljiva je i struktura poslovnih rashoda. Od 577,9 milijuna kuna, na materijalne troškove odnosilo se 68 posto ili 395 milijuna kuna, troškovi osoblja, odnosno plaće radnicima činili su 19 posto odnosno 109 milijuna kuna, dok ostatak otpada na druge i troškove od amortizacije. U izvješću dostavljenom Burzi konstatira se da »3. maj« ima ugovorenih poslova i brodova u vrijednosti od 1,9 milijardi kuna.
Prijateljska ragbi utakmica reprezentacija Crne Gore i Gibraltara zakazana je za subotu 5. novembra u 14 sati, na stadionu FK Arsenal u Tivtu. Utakmica je ujedno i priprema za Evropski kup nacija u maju naredne godine.
„Ragbi je vrlo popularna igra na Gibraltaru – očekujemo vrlo teškog protivnika. Pored samog meča koji će biti izazov za naše momke, želio bih da pomenem da je to novi prijateljski susret izmedju dva saveza i da ćemo im biti gosti u aprilu na njihovom terenu.
U subotu nas očekuje sportski spektakl gdje će gledaoci moći da uživaju u dobrom ragbiju između ekipe Gibraltara koja ima odličnu tradiciju ovog sporta i crnogorske reprezentacije koja ima „srce vuka“- istakao je selektor Ragbi reprezentacije Crne Gore Marko Žeravica.
Crnogorska ragbi reprezentacija broji 25 momaka iz svih krajeva države – ovaj sport je tek prije nekoliko godina počeo da se igra na crnogoroskom tlu, kada su zaposleni na projektu Porto Montenegro u Tivtu, iz hobija počeli rekreativno da igraju ragbi vikendom na stadionu Arsenala. Za vrlo kratko vrijeme oformljena je crnogorska liga.
Ragbi
„Uvod u glavni događaj biće utakmica mlađih kategorija tivatskog Ragbi kluba Arsenal Porto Montenegro sa njihovim sportskim vršnjacima iz Cavtata. Početak utakmice je zakazan za 12.30 sati istog dana.“ -istakao je menadžer Ragbi reprezentacije Crne Gore Igor Adžaip, pozivajući sve ljubitelje dobre igre da se pridruže navijačima na tribinama.
Generalni sponzor Ragbi kluba Arsenal je kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore organizuje koncert Pjevačkog društva Hvar u subotu 5. novembra u dvorani muzičke škole „Vida Matjan” (crkva Svetog Duha).
Početak u 19 sati.
Pjevačko društvo “Hvar” osnovano je 1947. godine pod imenom Gradski mješoviti zbor, kao jedna od sekcija KUD-a “Dr. Orest Žunković”. Od osnivanja pa do danas neprekinuto nastupa u zemlji i inostranstvu.
Za svoj 50. rođendan zasluženo je dobilo Nagradu grada Hvara sa zlatnom plaketom za predani rad i obogaćivanje kulturnih događaja u gradu.
„Bokeški Forum“ insistira da nadležne institucije otkriju krivca odgovornog za iznenadnu bolest palmi, koja se širi našim primorjem, i kazne ga u skladu sa zakonom.
Palme, kao jedan od simbola Tivta i Boke, odolijevale su decenijama, a za pojavu štetnog insekta surlaša koji ih od skora napada sasvim sigurno neko snosi krivicu. Da li su to oni koji su bili obavezni da izvrše pregled uveženih palmi, brojne fitosanitarne inspekcije ili neki drugi koji se kunu u brojna nadležna Ministarstva, neka ustanove oni kojima je to u opisu posla.
Da je Crna Gora u pravom smislu riječi ekološka država, odavno bi mnogi morali da stave prst na čelo i istinski se posvete očuvanju prirode i naše životne sredine, suprotstavljajući se betoniranju obale, šporkanju mora i kopna, i ostalim katastrofama čiji je uzrok samo čovjek i njegova razmetljivost. Za sada je jedino izvjesna ogromna šteta u ekološkom i finansijskom smislu, koju, opet, snose građani, jer su u slučaju da imaju palme u privatnom vlasništvu, primorani da ih sami liječe i uništavaju.
„Bokeški Forum“ će u pogledu oboljevanja palmi, kao i drugih oblika svjesnog uništavanja životne sredine, pravdu pokušati da potraži i kod nadležnih institucija Evropske Unije. Kakvi su takvi su, ali zavrijeđuju više povjerenja od kvaziprojekta „ekološke države“ – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
Naučni simpozijum “Gradište – manastir u Paštrovićima” je jedan u nizu prigodnih programa koji se održavaju u godini kada se, obilježava 900 godina postojanja crkve Sv. Nikole (1116–2016), centralne crkve manastira Gradište u Buljarici.
Simpozijum je otvoren za javnost, a na njemu će uzeti učešće preko 40 referentnih naučnika i stručnjaka iz Crne Gore, Srbije, Italije i Rusije.
Svečano otvaranje je zakazano za petak, 4. novembar, u 16 sati u kino sali Spomen doma “Crven komuna” u Petrovcu. Simpozijum je otvorenog tipa.
“Gradište – manastir u Paštrovićima”
Simpozijum ima dva glavna cilja, da okupi referentnu naučnu i stručnu javnost koja će, putem izlaganja i diskusija, objediniti što više poznatih podataka i ponuditi nova saznanja o ovom manastiru, kao i da utiče na podizanje nivoa javne svijesti o značaju i vrijednostima manastira Gradište, kao i sakralne i kulturne baštine, uopšte.
Organizator ovog naučnog događaja je manastir Gradište, uz podršku Opštine Budva, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografskog muzeja u Beogradu, a prijatelji su Opština Budva, Turistička organizacija Budva, Radio televizija Budva, Radio televizija Srbije, “Cadmus Cineplex” (Budva), “Spidermax” – preduzeće za dizajn, štampu i montažu (Budva) i “Papalada” – restoran riblje i mediteranske hrane (Beogradu).
O MANASTIRU GRADIŠTE
Manastir Gradište podignut je na uzvišenju u Buljarici kraj Petrovca (Paštrovići), a njegovo ime vezuje se za toponim gradina, u značenju ostatak naselja ili utvrđenja koje je tu nekada moglo postojati. Predanja za ovaj lokalitet vezuju drevne antičke građevine i groblja, međutim, tek će se nekim budućim arheološkim istraživanjima to možda i potvrditi. Najraniji pisani pomen ovog manastira potiče iz povelje kralja Milutina s početka XIV vijeka, međutim, naučna javnost ovaj izvor ne prihvata kao autentičan izvor. Manastir Gradište bio je metoh lavre Dečana do Prvog svjetskog rata.
Današnji kompleks manastira sastoji se od konaka, starog i novog groblja i tri crkve – Sv. Nikole (obnovljena početkom XVII vijeka na temeljima starije), Uspenja Bogorodice (vjerovatno početak XVII vijeka) i Sv. Save (podignuta sredinom XIX vijeka na ostacima starije crkve). Crkve Sv. Nikola i Bogorodičina crkva fresko-slikane su 1620. godine od strane tada posebno cijenjenog zografa popa Strahinje iz Budimlje i njegovih saradnika, među kojima se ističe Kozma.
Manastir Gradište
Do početka Drugog svjetskog rata u manastirskom konaku je radila narodna škola, a između dva rata postojala je i nardna knjižnica i čitaonica.
Nakon ustanka naroda Crne Gore protiv okupatora, ljeta 1941. godine, italijanski fašisti zapalili su i uništili manastir, pustošeći bogatu riznicu. Tokom narednih decenija ova svetinja je obnavljanja zalaganjem igumana Borisa Kažanegre iz manastira Praskvica kod Svetog Stefana, a od početka 1970-ih godina i brigom arhimandrita Pavla Kalanja, sadašnjeg nastojatelja manastira, koji joj je ponovo “udahnuo” život. Iako prilično stradao aprila 1979. u razornom zemljotresu, angažmanom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije manastir je u potpunosti obnovljen.
Centar za kulturu Tivat objavio je program „Novembarskih dana kulture“ –manifestacije koja se tradicionalno priređuje u povodu Dana Opštine Tivat – 21. novembra.
„Novembarske dane“ je inače, već u utorak veče otvorila izložba slika Tinde Bulatović, umjetnice iz Herceg Novog, pod nazivom „Boka i njene legende“, a do kraja mjeseca biće prirešđn još niz kulturnih dešavanja – od pozorišnih predstava, preko književnih večeri do koncerata i izložbi umjetničkih i dokumentarnih fotografija.
Tako će Tivćani narednih dana biti u prilici da pogledaju predstavu „Tre sorele“ u koproduciji Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, komad „Vjera iznenada“ Pozorišta „Kolarin“ iz Dubrovnika, predstavu „Koštana“ u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, CNP-ovu predstavu „Gorski vijenac“ i komad „Balkanska carica“.
Tivatski umjetnički fotograf Darko Vrcan imaće izložbu svojih putopisnih i umjetničkih fotografija pod nazivom „Od Boke do Afrike“, izložbe svojih likovnih i vajarskih radova prirediće učenici tivatskih škola, a KUD „Boka“ imaće izložbu dokumentarnih fotografija o svom osnivanju i radu jer taj folklorni ansambl slavi 40-tu godišnjicu.
Koncerte će održati Crnogorski simfonijski orkestar i klapa „Vazda mladi“, a biće priređeno i likovno-poetsko veče pod nazivom „Neraskidive niti“ na kome će nastupiti Đuro Latković, Ana Krstović–Tolić i Antonija Tolić.
Poznati tivatski novinar i puiblicista Mašo Čekić promovisaće svoju knjigu zapisa o istoriji Tivta i Boke pod nazivom „Antiki fagot“, dok je Matica Boke pripremila reprezentativnu knjigu „Bokeljski piloti – Tivat bastion vazduhoplovstva“, autora Vukosava Balevića.
Inače, tokom novembra pozorišni ansambl Centra za kulturu Tivat sa svojim predstavama „Flomena Marturano“ i „Koštana“, gostovaće u Podgorici, Herceg Novom, Nikšiću i Novom Sadu.
