Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Eleonora Apollonio Kocka, akademska slikarka iz Kotora.
Otvranje izložbe je zakazano za četvrtak 10. oktobar u 19.00 sati.
Eleonora Apollonio-Kocka je rođena 1978. u Kotoru. Diplomirala slikarstvo na FLU u Cetinju, u klasi prof. Smaila Karaila.
Izrael obilježava prvu godišnjicu krvavog napada Hamasa koji je pokrenuo rat i potaknuo prosvjede diljem svijeta. Ceremonije, ali i prosvjedi u Jeruzalemu i na jugu Izraela, počeli su u 6.29, u isto vrijeme kada su prije godinu dana Hamasovi militanti napali naselja, kibuce i glazbeni festival na jugu Izraela, na granici s pojasom Gaze.
Izrael: U godinu dana bombardirano više od 40.000 ciljeva
Prebrojavajući poginule vojnike za čija je imena dobila dopuštenje za objavu, izraelska vojska objavila je da je 726 izraelskih vojnika ubijeno od 7. loktobra 2023. Od toga je 380 poginulo u napadima 7. oktobra, a 346 u borbama u Gazi koje su počele 27. oktobra 2023.
Od tog dana ozlijeđeno je 4576 vojnika. Pedeset i šest vojnika umrlo je od posljedica raznih operativnih nesreća, koje vojska nije definirala.
U podacima za obilježavanje 7. oktobra izraelska vojska je rekla da je angažirala 300.000 rezervista od početka rata – 82 posto muškaraca i 18 posto žena. Gotovo polovica njih u dobi je od 20 do 29 godina.
Od početka rata iz Gaze je na Izrael ispaljeno 13.200 raketa. Drugih 12.400 ispaljeno je iz Libanona, dok je 60 došlo iz Sirije, 180 iz Jemena i 400 iz Irana, tvrdi vojska. Dodaje da je ubila više od 800 “terorista” u Libanonu, gdje je 4900 ciljeva pogođeno iz zraka zajedno s oko 6.000 ciljeva na zemlji. Tijekom prošle godine Izrael je uhitio više od 5000 osumnjičenika na Zapadnoj obali i u Jordanskoj dolini.
Vojska je rekla da je ubila osam zapovjednika militantnih brigada u Gazi, oko 30 zapovjednika bataljuna i 165 zapovjednika satnija tijekom prošle godine.
Rat u Gazi pokrenut je kada su palestinski Hamasovi militanti napali južni Izrael 7. oktobra 2023., ubivši 1200 ljudi i uzevši oko 250 kao taoce, prema izraelskim podacima. Više od 100 talaca i dalje drži Hamas. U vojnom napadu Izraela na Gazu koji je slijedio ubijeno je gotovo 42.000 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravstva Gaze.
UN: Protekle godine na Bliskom istoku ‘neumoljiva tragedija’
Izrael je uzvratio masovnim napadima u kojima je ubijeno više od 41.800 ljudi, priopćilo je ministarstvo zdravstva kojim upravlja Hamas.
– Nijedna statistika ili riječi ne mogu potpuno opisati razmjere fizičkog, mentalnog i društvenog razaranja koje se dogodilo, rekla je Joyce Msuya, vršiteljica dužnosti voditeljice UN-ova Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Msuya je pozvala zemlje članice EU-a da “iskoriste svoj utjecaj” kako bi osigurale poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava.
– Oni također moraju raditi na okončanju nekažnjivosti. Trenutačni prekid vatre i trajni mir odavno su potrebni.
Gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze je raseljeno, a civili se suočavaju s ekstremnom oskudicom, ograničenim ili nikakvim pristupom zdravstvenoj skrbi, hrani, struji ili humanitarnoj pomoći, objavio je OCHA.
Više od 300 humanitarnih radnika ubijeno je u Gazi više nego u bilo kojoj drugoj krizi, što ga čini najopasnijim mjestom za humanitarne radnike, dodaje agencija.
– Humanitarni radnici moraju biti zaštićeni i njihov rad olakšan. Počinitelji moraju odgovarati za bilo kakva ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. A napad na Gazu mora prestati, navodi Ured UN-a.
Povodom Svjetskog dana životinja Aquarium Pula poziva sve zainteresirane da se u ponedjeljak, 7. oktobra, pridruže vraćanju morskih kornjača u more, u 11 sati na plaži kod svjetionika (ispod restorana Bonaca).
U more se vraćaju tri rehabilitirane jedinke – Čiko, Maya i Alen.
– Čiko – pronađen je 23. novembra 2023. kako pluta u uvali Sali na Dugom otoku. U naš Centar došao je 28. novebra u visokom stupnju neuhranjenosti, s ozljedama glave i oklopa te problemom s plovnošću. Nakon višemjesečnog oporavka, postignuta je normalna plovnost te je Čiko uspješno zaronio na dno bazena. Ljetnu rehabilitaciju proveo je u NP Brijuni gdje je stekao kondiciju za povratak u prirodu. Čiko je star oko 20 godina, ima duljinu oklopa 64 cm i težak je 28 kg.
Maya – pronađena je 4. juna 2024. kako pluta na površini mora uz otočić Banjol kod Rovinja, a uočila ju je posada broda Mayan Queen IV. Jedinka je progutala udicu, a iz ustiju je virio ribarski najlon duljine 30-ak cm. Po dolasku u Centar, odmah je pregledana i napravljen je RTG kako si se utvrdila točna pozicija udice. Budući da se udica nalazila visoko u jednjaku, izvadili smo je kroz usta. Maya je stara oko 7 godina, teška 8 kg i ima duljinu oklopa 40 cm.
Alen – pronađen je 3. avgusta 2024. kako pluta na površini mora kod Rovinja. Po dolasku u Centar, Alen je pregledan i očišćen te je ustanovljen blagi poremećaj plovnosti i neuhranjenost. Star je oko 7 godina, težak 7.5 kg i ima duljinu oklopa 43 cm – javljaju iz Aquariuma.
U poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu poginulo je 19 osoba.
Nakon što je ranije javljeno da je poginulo 20 osoba, iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) saopštili su da je do sada pronađeno 16 osoba nastradalih u poplavama i klizištima na teritoriji Jablanice i Konjica, pa je time ukupan broj poginulih 19.
“Od ukupnoga broja smrtno stradalih, 15 je osoba iz Jablanice, jedna iz Konjica, dok je sinoć ponovno došlo do neprovjerenoga prijavljivanja druge mrtve osobe na području Buturović Polja”, navodi se u saopštenju Vlade HNK.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, sa tom prepravkom, ukupan broj zvanično potvrđenih žrtava poplava i klizišta je smanjen sa 20 na 19.
Iz Vlade HNK su naveli da se u Konjicu, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, traga za četiri nestale osobe, a u Jablanici za petoro nestalih.
U saopštenju se ističe da su spasilačke ekipe stalno na terenu u Donjoj Jablanici, najteže pogođenoj poplavama, te da traže nestale.
“Putna komunikacija prema Donjoj Jablanici na svim osposobljenim pravcima i dalje je za korištenje dostupna isključivo spasilačkim službama i drugim vozilima s posebnim odobrenjima”, navodi se u saopštenju.
Samit lidera Brdo-Brioni Procesa, čiji je domaćin crnogorski predsjednik Jakov Milatović, biće održan danas i sutra u Tivtu.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da će na plenarnoj sjednici tokom Samita u Porto Montenegru biti razgovarano o unapređenju saradnje država Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU).
“Samit lidera Brdo-Brioni Procesa prilika je da se potvrde dobrosusjedski odnosi i ojača regionalna saradnja, i da se iskaže potreba za intenziviranjem strateškog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana”, navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostit će sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji Zoran Milanović – Hrvatska i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Sudjelovat će i čelnici ostalih zemalja članica procesa – Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova.
Šefovi država sudionica Procesa Brdo-Brijuni na sastanku u Tivtu raspravljat će o jačanju regionalne stabilnosti i suradnje, ubrzanju procesa pridruživanja Europskoj uniji zemalja jugoistočne Europe, zadržavanju mladih kroz bolje prilike te prilagodbi ciljevima Europskog zelenog plana, kaže se u najavi.
Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU.
Članovi inicijative su Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Mladi rendžeri sa Cetinja obilježili su na Ivanovim Koritima 7. oktobar – Dan zaštite Dinarida. Tom prilikom, od biologa, inženjera šumarstva i zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje učili su o raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta nacionalnih parkova Crne Gore, kako zaštititi šume od požara i zašto su šume važne za čovjeka i cijelu planetu.
Mladi rendžeri kažu za Mediabiro da su srećni što su bili dio radionice na Ivanovim Koritima koja je posljednja aktivnost projekta „Aktivni mladi za zaštitu prirode“. Riječ je o projektu koji je finansijski podržala Evropska unija, kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, a koji sprovodi UNDP u Crnoj Gori.
„Ideja je bila da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku, njihovi zaposleni, da se više informišu o zaštiti prirode, šta konkretno znače i kako izgledaju aktivnosti zaštite prirode na terenu“, kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Ona podsjeća da je projekat počeo u ljetnjoj školi koju su u julu, u NP Lovćen, pohađali mladi rendžeri sa Cetinja. Predsjednik NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak ističe da je riječ o programu za mlade rendžere u zaštićenim područjima dinarskog luka.
„Danas su mladi rendžeri vrlo aktivni u zemljama kao što su Njemačka i Holandija. Ove godine smo mi, Parkovi Dinarida, sa Nacionalnim parkovima Crne Gore i NP Lovćen na Ivanovim Koritima organizovali prvi kamp za djecu iz Prijestonice Cetinje, Kozarske Dubice i Prijedora, odnosno sa djecom koja gravitiraju oko NP Lovćen i Kozara. Dobili smo prvih 30 mladih rendžera koji su prošli obuku, a dobili su i sertifikat“, naveo je Mrdak.
Ukazuje da dobijanjem sertifikata sve počinje.
„Kada ti mladi dobiju sertifikat njihova aktivnost u zaštićenom podrčju se ne završava, nego tek počinje. Nadam se da će i ostali nacionalni parkovi i parkovi prirode koristiti naš program i da će idućeg ljeta biti više kampova. Voljeli bismo i da se formira zajednica mladih rendžera, kao što je to u zemljama EU i u Americi“, rekao je Mrdak za Mediabiro.
Poručuje da je, osim zaštite prirode, očuvanja kulturnih vrijednosti i istraživanja, kao i rad sa mladima, najbitnija stvar kojom treba da se bave zaštićena područja.
„Iz tog razloga ove godine 7. oktobar, kao Dan zaštite Dinarida, je posvećen upravo mladima, odnosno mladima u zaštićenim područjima“, istakao je Mrdak.
U Nacionalnom parku Lovćen srećni su što su domaćini tako važnog programa za mlade. I ako je kiša poremetila planove za aktivnosti na terenu, djeca su našla zamjenu i radionijca je organizovana u Centru za posjetioce na Ivanovim Koritima.
„Plan je bio da se bavimo aktivnostima na terenu, ali nam uslovi nijesu dozvolili. Ipak, stručni saradnici iz Nacionlnih parkova Crne Gore predstavili su djeci važnost življenja u skladu sa prirodom. Kroz interakiju sa djecom nadogradili su svoja znanja koja se tiču Nacionalnih parkova i životne sredine“, navela je Varagić.
Mladim rendžerima, kako su kazali za Mediabiro, najzanimljiviji dio radionice bio je kako zaštiti šume od požara i kako reagovati ukoliko se nađu u opasnosti od šumskog požara. Da je bilo zadovoljstvo učiti mlade, potvrdili su i u Službi zaštite i spašavanja.
„Imali smo prelijep dio aktivnosti i druženja i svega onoga što rade rendžeri na terenu – od spašavanja, obilaska terena, kontrola i svih drugih aktivnosti. Nadam se da će ovaj kamp dati podstrek institucijama i svima drugima da što više mladih uključuju u štićena područja, zajedno sa nama koji smo tu da doprinosimo i čuvamo ljepotu koju zaista imamo“, zaključio je šef Službe spašavanja u NP Lovćen Đorđe Kaluđerović.
Pored njega, predavanja su držali i Mihailo Krivokapić iz Službe zaštite i spasavanja prijestonice Cetinje, inženjer šumarstva Slobodan Stijepović i biološkinja Marina Radonjić.
Uprava Zdravstvene ustanove Kliničko-bolnički centar (KBC) Kotor obavještava građane/ke da su posjete pacijentima hospitalizovanim u ovoj zdravstvenoj ustanovi dozvoljene svakog dana u periodu od 14:00 do 15:00 sati, uz strogo poštovanje važećih opštih epidemioloških mjera.
Radi zaštite zdravlja pacijenata, kao i osoblja, posjete su ograničene na jednog člana porodice po pacijentu, a trajanje posjete ne može biti duže od 20 minuta. Obavezno je nošenje zaštitne maske i pridržavanje preporučenih mjera fizičke distance i dezinfekcije ruku.
“Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju i poštovanju navedenih mjera, koje su u cilju očuvanja zdravlja i bezbjednosti svih naših pacijenata i osoblja” – saopštili su iz Uprave KBC-a Kotor.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu oblačnost, sa najvišom dnevnom temperaturom do 24 stepena.
Tokom jutra na sjeveru se mjestimično očekuje povećana niska oblačnost ili magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura od tri do 14, a najviša dnevna od 14 do 24 stepena.
Iako kao klinka nisam voljela kolače od mrkve kroz godine su mi postali jedni od dražih. S vremenom sam shvatila i da mi je bitno da su prije svega jako sočni jer upravo to čini ih, za moje pojmove, toliko ukusnima.
Nedavno sam naletjela na ovaj kolač za koji ne morate paliti pećnicu, pa s obzirom na to da je ljeto, to mi se učinilo kao sjajna ideja. Odlučila sam ga isprobati i mogu vam reći da je ovaj kolač top. Moji ukućani bili su u tome suglasni.
Ostavite u hladnjaku oko sat vremena. Kolač narežite na kocke i navalite.
Po vrhu ga možete posuti tostiranim listićima badema ili sličnim orašastim voćem.
Potrebna ozbiljna restauracija brojnih eksponata, kao i kadrovsko jačanje muzeološkim strukama
Poslenici Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor još uvijek nemaju završne statističke podatke o broju posjetilaca koji su tokom ljeta posjetili Lapidarijum, Crkvu Sv. Pavla, Galeriju solidarnosti, Muzej grada Perasta i Rimske mozaike u Risnu, kojima ova ustanova gazduje, jer sezona još traje i gosti još uvijek obilaze sve ove objekte. A posjetioci u njima imaju priliku da vide dio bogatog istorijsko-arheološkog nasleđa Boke Kotorske, koje je predstavljeno na zanimljiv, inovativan način, pri čemu im je omogućeno da po svom izboru, po cijeni jedne ulaznice obiđu muzejske prostore u različitim kombinacijama.
Obilazak Galerije solidarnosti, Istorijskog muzeja Kotor (Kotorski lapidarijum – Crkva Sv. Mihaila – Mihovila) i Crkve Sv. Pavla, sve zajedno košta pet eura; cijena vezane ulaznice za obilazak Rimskih mozaika i Muzeja grada Perasta je osam eura, a za 12 eura posjetici imaju priliku da u velikom điru obiđu Rimske mozaike, Muzej grada Perasta, Galeriju solidarnosti, Istorijski muzej Kotor i Crkvu Sv. Pavla.
Među kulturnim dobrima koja izazivaju najveću pažnju posjetilaca je i “Ratna soba” u Muzeju grada Perasta -Izabrani spisi i važni dokumenti iz istorije Perasta koji obuhvataju četiri decenije predmletačkog perioda i skoro tri vijeka peraške odanosti Mletačkoj republici. Isto tako, turisti vole da posjete i “Kapetanski salon”.
-Prošle godine zabilježili smo blizu 40.000 posjeta, za ovu godinu još uvijek nemamo finalne podatke, pretpostavka je da ćemo doseći prošlogodišnju cifru. I dalje su dostupne vezane ulaznice za sve naše jedinice, a od ove godine je u organizaciji TO Kotor u ponudi i vezana ulaznica na nivou cijelog grada. Pored dvije značajne izložbe koje su predstavile savremena arheološka istraživanja mermernog portreta Domicijana i nalaza sa lokaliteta Mala i Velika gruda, posjetioci/teljke su u prilici da pogledaju i lapide izložene u krugu Crkve Sv. Pavla, a veliku pažnju bude mape, makete brodova, upotrebni ženski predmeti, “Ratna soba” i “Kapetanski salon” peraškog Muzeja u kome su predstavljene slavne porodice utkane u istoriju Perasta. Najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Turske, Francuske, Rusije i Srbije, a ove godine primijećen je i porast broja gostiju iz Australije, kaže za Boka News Dušica Ivetić, direktorka OJU “Muzeji” Kotor.
Suveniri iz muzejske radionice za učenje i uživanje
Ova menadžerska postava OJU “Muzeji” Kotor je posljednjih godina uvela mnogo noviteta i modernoj publici na zanimljiv način približila drevne eksponate, materijalno i nematerijalno nasleđe. Poslenici su kreirali autentične suvenire – bedževe, replike originalnog nakita, lijepo dizajnirane knjige na više jezika za djecu (i odrasle) o kotorskim legend(ic)ama, onim poznatim i onim manje poznatim, majice sa likovima iz tih legendi, koje su jako tražene…Svi ovi suveniri osmišljeni su da bi kroz njih posjetioci nešto više naučili o kotorskoj baštini.
-Glavni cilj naše suvenirske ponude je edukacija. Svi proizvodi su prvenstveno namijenjeni našim sugrađanima/kama kako bi podstakli i razvili svoja saznanja o kulturnoj baštini grada. Svakako, autentični suveniri privlače i pažnju posjetilaca/teljki zato što su dio naše muzejske produkcije. Tu su linija od recikliranog kancelarijskog papira, namjenska pakovanja za nakit, arheološki setovi za iskopavanje, društvene igre – svi proizvedeni u našoj muzejskoj radionici. Trudimo se da sve što radimo bude pažljivo osmišljeno, zadovoljava estetske kriterijume i dostojanstveno prezentuje našu ustanovu, kaže direktorka Ivetić.
Vitrine po mjeri muzeologa
Kolektiv “Muzeja” preduzeo je aktivnosti u cilju unapređenja rada Ustanove i zaštite kulturne baštine, a rezultati su vidljivi.
-Zahvaljujući povećanom budžetu koji nam je opredijelila Opština Kotor, mogli smo da poduzmemo i značajnije poduhvate u cilju čuvanja naših eksponata. Ove godine su to nove vitrine koje su po prvi put urađene po svim standardima muzeologije i koje omugućavaju zaštitu od UV zračenja, prašine i vlage. Kupili smo i savremene uređaje kao što su 3d printer, a planiramo i 3d skener. Naša ustanova sada posjeduje i geodetske uređaje koji su neophodni za arheološka istraživanja na terenu, a u procesu smo dobijanja istraživačke licence, objašnjava Ivetić i dodaje da planiraju dalje unapređenje djelatnosti u okviru Ustanove.
-Potrebna je ozbiljna restauracija brojnih eksponata. Takođe, neophodno je kadrovsko jačanje strukama koje su neophodne za pravilno funkcionisanje muzeja. Potreban nam i je radni prostor kako bismo mogli da se razvijamo i širimo našu djelatnost. Nadamo se i Muzeju grada Kotora koji bi na jednom mjestu prikazao razvitak civilizacije na ovim prostorima, od praistorije pa do zbirke Galerije solidarnosti.
Mihovil ili Mihail?
Mnogi pratioci našeg portala su u nedoumici koji je zapravo naziv crkve u kojoj je smješten “Lapidarijum”- Crkva Svetog Mihaila ili Crkva Svetog Mihovila, o čemu je u svojim radovima pisao i arheolog pok. Jovica J. Martinović.
-Crkva Sv. Mihaila svakako ima dug istorijat tokom koga je doživjela brojne promjene, od izgleda do same namjene. Ne posjedujemo informaciju da li je i u kom trenutku promijenjen njen izvorni naziv. Postali smo zakonski držalac ovog kulturnog dobra kada je ono već nosilo sadašnji naziv.
Umjetnost – temelj snažnog društva
Kao vrsna slikarka, vizuelna umjetnica, mnogo puta ste nagrađivani na izložbi Kotorski vizuelni umjetnici. Da li ste imali vremena da se bavite svojom izvornom profesijom tokom mandata direktorke; na čemu sada radite, ako stižete, imajući u vidu i da ste roditelj, majka dvoje djece…
-Hvala Vam na ljubaznoj najavi i lijepim riječima. Najveći dio moje kreativne energije trenutno je usmjeren na posao koji obavljam. Oduvijek sam vjerovala da sreća i smisao života leže u radu za zajednicu, te da svi nosimo odgovornost da naš grad, svijet, bude bolje mjesto za život. Moj poziv se, stoga, ostvaruje kroz različite forme i oblike, ali uvijek s istim ciljem. Umjetnost bi trebala biti temelj svakog snažnog društva, jer ona pokreće snagu preporoda i obnove, nudi drugačiju perspektivu sadašnjeg trenutka.
/M.D.P./
© BokaNews, 2021
