Obilježena obljetnica atomskog napada na Hirošimu – Foto: KYODO / Reuters
Hirošima je obilježila 79. godišnjicu otkad su na taj grad SAD bacile atomsku bombu, a njezin je gradonačelnik pozvao ljude da se ujedine u poticanju svjetskih čelnika da odustanu od nuklearnog oružja dok bjesne globalni sukobi, ruska invaziju na Ukrajinu i rat Izraela i Hamasa na Bliskom istoku.
U Deklaraciji za mir, pročitanoj tijekom godišnje ceremonije u Memorijalnom parku mira, gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui rekao je kako se čini da takve globalne tragedije kao što je bacanje atomske bombe na njegov grad “produbljuju nepovjerenje i strah među narodima, jačajući javnu pretpostavku da se, kako bismo riješili međunarodne probleme, moramo osloniti na vojnu silu koju bismo trebali odbaciti.”
– Kreatori politika mogu prevladati čak i kritične situacije odlučnim zalaganjem za dijalog, rekao je gradonačelnik, kako su javili japanski mediji. Istaknuo je da je hladni rat priveden kraju dijalogom između Mihaila Gorbačova, posljednjeg vođe Sovjetskog Saveza, i tadašnjeg predsjednika SAD-a Ronalda Reagana. Premijer Fumio Kishida upozorio je u svom govoru na ceremoniji da je zamah kojim se išlo prema svijetu bez nuklearnog oružja na rubu preokreta, prvi put od vrhunca Hladnog rata.
– Naša je dužnost kao jedine zemlje koja je iskusila upotrebu nuklearnog oružja u ratu da stalno radimo na ostvarenju svijeta bez nuklearnog oružja, rekao je. Minuta šutnje održana je u 8,15 po lokalnom vremenu, u isto vrijeme kada je nuklearna bomba ispuštena iz američkog bombardera Enola Gay 6. kolovoza 1945., ubivši 140.000 ljudi u Hirošimi.
Na ceremoniji je bilo oko 50.000 ljudi, uključivo predstavnike iz 109 država i EU-a, u vrijeme kada Rusija ponavlja nuklearne prijetnje, a rat Izraela protiv Hamasa u Pojasu Gaze prijeti da će se preliti u širi konflikt.Druga bomba bačena je tri dana kasnije na Nagasaki kada je poginulo 70.000 ljudi. Japan se predao 15. kolovoza.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama ima pet obučenih operatera koji upravljaju dronovima na crnogorskom primorju, a koji se, između ostalog, koriste za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja, poručio je pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti Žarko Lukšić.
Kaže da UPSUL ima 5 operatera dronova koji su prošli nekoliko obuka.
“Dronovi se koriste za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja, detekciju zagađivanja mora sa plovnih objekata i za traganje i spašavanje ljudi i imovine na moru”, ističe Lukšić.
Nakon niza pomorskih nezgoda na primorju, reagovalo je i ministarstvo pomorstva koje je iniciralo uspostavljanje još jednog mehanizma kontrole u pomorskom saobraćaju.
“U narednom periodu bespilotna letjelica, odnosno dron, snimaće iz vazduha kretanje plovila duž crnogorske obale kako bi se sagledalo pravo stanje na moru i uočile nepravilnosti“, ističe se u saopštenju Ministarstva pomorstva.
U saopštenju se dodaje da je riječ o zadničkoj akciji Ministarstva pomorstva, Uprave policije, lučkih kapetanija i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, čiji dron se koristi u ovu shvrhu.
Iz Ministarstva pomorstva su naveli da operateri Pomorsko operativnog centra u Dobrim Vodama uz pomoć radara evidentiraju prekoračenje brzine, da se u koordinaciji sa timom koji je na licu mjesta, a uz pomoć plovila i drona identifikuju počinioci prekršaja, koje dalje procesuira inspektor sigurnosti plovidbe.
“Od danas imaćemo vazdušnu patrolu na duž cijele obale. Inspektori više neće trpjeti pritiske, jer ćemo svakog dana imati dokumentovano ko je kršio pravila i kada. Sa bezbjednošću i sigurnošću plovidbe nema šale. Ovo će biti praksa na čitavom primorju“, kazao je ministar Radulović.
Najveće prosječne zarade u našoj državi tokom juna su primali zaposleni u Tivtu.
To pokazuju najnoviji podaci Monstata, koji govore kako je u toj opštini prosječna neto zarada iznosila 971 euro.
Nakon toga, slijede Zeta (913), Pljevlja (873), Podgorica (868), Cetinje (868) i Žabljak (867).
Osamsto i više eura u junu je iznosila i prosječna zarada u Kotoru (848), Plužinama (822), Nikšiću (814), Budvi (807) i Plavu (800).
Zaposleni u Baru u prosjeku su primali 794 eura, u Beranama 792, u Šavniku 785, u Kolašinu 780, u Herceg Novom 771, u Gusinju 770, u Ulcinju 768, u Mojkovcu 762, u Bijelom Polju 753, u Rožajama 747, u Danilovgradu 739, a u Andrijevici 732.
Najniže prosječne zarade u junu su bile u Petnjici (706) i u Tuzima (699).
Povodom užasavajućeg slučaja zlostavljanja djece u našem gradu OO DPS izražava veliku zahvalnost Centru za socijalni rad Kotor koji je jedini prepoznao i procesuirao ovaj slučaj.
Imajući u vidu inertnost i nezainteresovanost košarkaškog kluba Kotor smatramo da je jedini moralni čin kompletne uprave kluba – neopoziva ostavka.
Na ovaj čin su trebali da se odluče prvog dana, jer su svjesno ili nesvjesno omogućili prisustvo, predmet i sredstvo izvršenja krivičnog djela.
Na žalost svih nas predmet izvršenja ovog krivičnog djela bila su naša djeca.
U ovom slučaju, koji je potresao cijelu Crnu Goru, nema mjesta politici ni politikantstvu, već samo zajedničkom radu kako zacijeliti rane, pomoći djeci i njihovim porodicama.
Katarina Burzanović - Direktorica Direktorata za ribarstvo - foto Boka News
Koča Marka Kise
Riba
Meljine - Lazure - foto Boka News
Ribarica
Riba
Boki Kotorskoj potrebna je ribarska luka, luka prvog iskrcaja ribe, smatra čak 87 % građana koji su učestvovali u anketi Boka News-a.
Više decenijski problem neizgrađenih ribarskih luka prvog iskrcaja ribe u Crnoj Gori, posebno je došao do izražaja prilikom zatvaranja poglavlja 13 o Ribarstvu tokom pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Građani su pokazali i visok stepen informisanosti o ovom problemu pa tako njih 75% zna da zatvaranje poglavlja o ribarstvu sa EU, Crna Gora ne može očekivati bez izgradnje ribarskih luka, luka prvog iskrcaja ribe.
Isto tako, 88% anketiranih smatra da lokalne vlasti više žele da na pojedinim lokacijama vide turističke rizorte umjesto ribarskih luka, i da je to jedan od glavnih problema.
Direktorica Direktorata za ribarstvo Crne Gore Katarina Burzanović kaže da država ne mora nužno da izgradi luku ali mora da obezbjedi uslove funkcionisanja prvog iskrcaja ribe.
„Mi ćemo kroz projekat MIDAS 2 obezbjediti 10 lokacija u Crnoj Gori mjesta prvog iskrcaja ribe, gdje će biti postavljeni elektronski uređaji za vaganje ribe, unos ulova u elektronsku evidenciju, ledomati, skladištenje i na taj način biće neophodno da ribari prikažu ulov na tim mjestima. Kada se usvoji Zakon o tržištu, a to će biti veoma brzo, ribari će tu obavezu, evidenciju ulova imati i prije zvaničnog ulaska u EU“ – ističe ona.
Predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru Marko Kise smatra da je ribarstvo osnov pomorstva, a ribare u Crnoj Gori se ne tretira kao pomorce.
„Država taj problem ne riješava jer nas je zaboravila izdala i nije ih briga za ribarstvo. Mi godinama sumnjamo da se namjerno uništava profesionalno ribarstvo u Crnoj Gori, da bi jednog dana kada uđemo u EU država nekome prodala koncesije na komercijalni ribolov, a to je kočarenje i ribolov na plavu ribu“ – kaže Kise.
Marko Kise – Predsjednik udruženja profesionalnih ribara na moru – foto Boka News
Što se tiče konkretnog problema on smatra da bi država morala napraviti ribarsku luku blizu izlaza iz Boke, dakle iz zaliva, jer je apsurdno raditi je u Kotoru ili negdje drugo, jer onda treba ploviti 14 nautičkih milja do otvorenog mora, drugu ribarsku luku bi trebalo napraviti u Baru jer tamo postoje svi uslovi. U Ulcinju bi po njemu trebalo izgraditi dobar porat po principu privatno javno partnerstvo.
„Država forsira malo ribarstvo zato što u Ministarstvu poljoprivrede rade neki ljudi koji nisu ribarske struke, nemaju dovoljno znanja iz ove oblasti, nisu kontrolisani godinama, forsiraju malo ribarstvo a to je ribanje uz rad. U dvije godine su izdali preko 200 ribarskih dozvola. Ljudi koji se bave malim ribarstvom se bave nekim drugim poslom i to im je kao dopunski rad. Nemamo ništa protiv malog ribarstva ali prije svega treba da razvijamo komercijalno ribarstvo. Danas dobra plivarica može uloviti 500 tona, znate koliko treba malim ribarima da ulove tu količinu ribe“ – kaže Kise.
Sa izgradnjom ribarske luke crnogorski profesionalni ribari bi riješli prvi iskrcaj ribe, siguran vez, vodu, struju, nadzor, ne bi bilo manipulacija prilikom prikazivanja ulova, plasmana, obezbjedili bi standarde koje zahtjeva EU.
„U Zelenici imamo neiskorišteni dio obale, ali su mještani preko crkve u Kutima (zaleđe Zelenike) napravili peticiju da će život dati ali ribarska luka u Zelenici neće biti. Nadležni iz Opštine Herceg Novi koji su to riješenje podržavali otiši su raditi u ministrastva. Ponekada država treba udariti šakom o stol i reći ovo će biti ovako, ali… Zelenika bi bila dobra riješenje a još bolje prvobitna ideja luka u Njivice, ranije smo dobili i UT uslove, ali je jedna grupa ljudi koja je tada bila na vlasti uspjela da napravi poništenje te odluke za buduću ribarsku luku u Njivicama koja bi bila vrh, imali bi unaprijed riješenu infrastrukturu…“ – smatra Kise.
Luka Lazure u Meljinama je luka nautičkog turizma i ribarska luka i kao takva je dobila dozvolu za rad, ističe Kise.
„On su na osnovu ribarske luke dobili prošireni akvatorijum i napravili 50 vezova više sada je to ukupno preko 200 vezova. Trebalo je biti za ribare i mještane 160 vezova a komercijalnih 50 vezova, međutim to je neko njima dozvolio da bude drugačije, nije kao u koncesionom ugovoru. Kada se gradila luka-marina pisalo je na tabli da se radi luka nautičkog turizma i ribarska luka. Ili ih neko štiti ili država ne umije da štiti svoje interese. Mi smo kompletnu dokumentaciju dali Specijalnom državnom tužilaštvu još prije tri godine ali do danas ništa nije urađeno. Neko to koči ne znam iz koji razloga. Da ima države koncesioni ugovor bi bio raskinut zbog nepoštovanja“, kaže Kise.
Meljine – Lazure – foto Boka News
On ističe da kada su tražili pomoć u riješavanju problema sa Lazurom lokalna vlast nije stala na stranu lokalnih ribara već su stali iza interesa ruskog investitora.
„To nije luka samo za novske ribare već za sve ribare iz cijele Boke. Pošto nije ništa urađeno po ovom pitanju mi kao Udruženje profesionalnih ribara na moru ćemo naći način da obavijestimo EU jer tamo se servira sasvim druga priča po raznim radnim grupama. Na kraju želim poručiti, da nama profesionalnim ribarima, ovo sve što se dešava i ovaj sistem ne odgovara, za razliku od malih ribara koji se forsiraju a kojima uz neki osnovni rad ribarstvo im je dopunska djelatnost i dodatna zarada“ – kazao je Kise.
Katarina Burzanović – direktorica Direktorata za ribarstvo smatra da Crna Gora kao mediteranska zemlja sa 294 kilometra obale ima veliki potencijal za razvoj ribarstva, međutim taj potencijal je još uvjek neiskorišten, mali broj ribara, plovila, uzgajivača, nedovoljna infrastruktura u dijelu izgradnje ribarskih luka svakako da su višedecenijski problem koji opterećuju ovaj sektor, ali očekuje da će ovo poglavlje biti zatvoreno kroz pregovore sa EU u 2025. godini.
Katarina Burzanović – Direktorica Direktorata za ribarstvo – foto Boka News
„Usvojili smo strateški dokument Strategija ribarstva sa akcionim planom za period od 2024. do 2029. godine. Osim strategije CG mora da usvoji još tri zakona Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi, novi zakon, Zakon o organizaciji tržišta u ribarstvu i akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama“, rekla je Burzanović.
„Moram reći da smo u završnoj fazi i da će to vrlo brzo biti usvojeno, nakon čega slijede podzakonski akti čime će ta priča biti zaokružena u smislu da će dobar dio evropske tekovine biti transponovan u naše zakonodavstvo. Potreban nam je jak sektor, moramo raditi i na jačanju inspekcije trenutno imamo tri inspektora za morsko ribarstvo u planu je i četvrti za područje Ulcinja gdje imamo dosta poblema u smislu krivolova, ulaska albanski plovila“, ističe Burzanović.
Crna Gora je članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, što joj je omogućilo da već treću godinu svoje inspektore obučava kroz međunarodne institucije za borbu protiv ilegalnog ribolova na moru.
„U Baru smo u planu imali rekonstrukciju gata br. 9 ali nismo postigli nikakav napredak iako je država većinski vlasnik nismo imali dovoljno vlasništva da bi smo rekonstruisali gat i priveli ga namjeni. Bar je najbolja ribarska destinacija i nismo odustali od te destinacije i nadam se da će u budućnosti biti dovoljno razumijevanja od strane države, da se pristupi riješavanju tog problema.
Koča Marka Kise
Što se tiče Boke nije ostvaren ostvaren nikakav pomak, bilo je u igri više lokacija, Meljine, Zelenika, Zmijica, Njivice. Ministarstvo je imalo dobru volju da riješi problem, ali lokalna samouprava nije odgovorila na adekvatan način i da su se u toj problematici ponjeli neprofesionalno. Ušli smo u završnicu javana rasprava je organizovana pa su se od jednom povukli, odluka nije donešena“ – ističe Burzanović.
Inače, iz lokalne uprave našem portalu su kazali su da nije to više nije njihova nadležnost.
„Njihova je nadležnost je bila da odrede lokaciju, Ministrastvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je pokazalo dobru volju, čak smo i dio istraživanja kada je grčka konsultatska firma odrađivala studiju u Ulcinju jedan dio planirali na teritoriji opštine Herceg Novi, na odrađene lokacije, prije svega Zelenika, tako da smo mi već bili pripremili teren ali na žalost nije donjeta odluka i od toga se privremeno odustalo. Nadam se da će u budućnosti lokalna samouprava ipak prepoznati značaj ribarstva. Osim turizma ribarstvo treba da bude prisutno da zaokruži tu priču, jer ribarstvo osim ekonomskog ima i tradicionalni značaj. Crna Gora ima tu plavu njivu koju treba da iskoristi. Uvozimo ribu u vrijednosti 20 miliona eura na godišnjem nivou a mi ne koristimo ono što možemo koristiti iz našeg mora“ – kaže direktorica Burzanović.
Jedan od velikih problema su kvote izlova ribe i sa ulaskom u EU neke druge ribarske velesile i flote će koristiti naš akvatorij za ribanje.
Crna Gora ima odeđenu kvotu izlova po pitanju bijele i plave ribe ali je najveći problem sa plavom ribom. Na međunarodnim konferencijama se bije „bitka“ oko što većih kvota, a ulov ribe u Crnoj Gori je sveden na nivou statističke greške.
Riba
Na konstatciju da se forsira mali ribolov Burzanović kaže da evropska politika ribarstva forsira malo obalno ribarstvo ali da Crna Gora nije napravila grešku u tom dijelu.
„Na žalost smo zanemarili komercijalni ribolov zbog toga što su bili isti uslovi, ali nije isto biti mali ribar i komercijalni ribar kojima treba mnogo toga više, oprema, brod, gorivo, vez, to su ti uslovi koje država nije uspjela da riješi. Kroz podsticaj, državnu pomoć i konkurse godinama smo omogućili i razvijali mali obalni ribolov, komercijalni ribari su se mogli javiti. Značajno se uvećao i broj ribarskih dozvola pa samo izdali 338 dozvola mahom plovila ispod 11.9 metara. Nadam se da problem sa kvotama neće dovesti do toga da sve bude uzaludno ukoliko nam dodatno smanje kvote. Ako se to dogodi, modernizacija flote u dijelu privrednog komercijalnog ribolova neće imati značaj, jer što ćemo loviti, pravila su jasna i znači, mi nećemo imati što loviti to je ono što opterećuje sektor ribarstva. Ja sam optimistična jer sa ulaskom u EU mnogo toga će se promjenti, kao i svijest naših ribara koji će prepoznati benefite i svoje obaveze jer ukoliko želite da imate podsticaje morate se i ponašati na drugačiji način“ – kaže Burzanović.
Marina Lazure Meljine – foto Boka News
Što se tiče Luke Lazure u Meljinama, investitor se koncesionim ugovorom koji je potpisan sa Morskim dobrom obavezao da izgradi nautičku luku sa ribarskom lukom.
„Mi u načelu nismo ugovorena strana ali smo u obavezi da zastupamo interese svojih korisnika i obzirom da nisu ispoštovani interesi ribara, podsjeti ću da Ministarstvo dva puta nije nije dalo pozitivno mišljenje i zastupamo interese naših ribara“ – kaže između ostalog Burzanović.
Foto Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama
Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurunosti i upravljanja lukama (UPSUL) primio je u 14:30 sati MEDICO poziv za hitnu evakuaciju člana posade sa jahte ”POLOOONEE” koja se nalazila na Kraljičinoj plaži u Čanju.
Naime, ženskoj osobi S.A.B. starosti 52 godine, državljanki Srbije, nakon izlaska iz mora naglo je pozlilo i jahta se punom brzinom uputila ka Luci Bar, gdje je oranizovan prihvat od Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je uputila čamac SAR-5 sa posadom i istu sprovela na gat-5, u dijelu sidrišta Mornarice Vojske Crne Gore. Iako je posada pokušavala tokom kratke vožnje od 15 minuta da reanimira žensku osobu, ona je i pored intervencije medicinske ekipe iz Bara, preminula, saopšteno je iz UPSUL-a.
Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama zajedno sa spasiocima na Velikoj plaži spasile su jednu osobu, koju su jake struje odvukle na otvoreno more, kilometar i od obale. Naši pripadnici reagovali su nakon poziva spasilačke službe sa Velike plaže, koja je naš Pomorsko operativni centar obavijestila o tome, a ova osoba je brzom i zajedničkom akcijom spašena i bezbjedno vraćena na obalu.
Ovo je prvi slučaj traganja i spašavanja na Velikoj plaži u Ulcinju ove sezone, a uslijed pojačanog sjevernog vjetra koji jutros duva na udare do 35 čvorova.
Takođe, naše spasilačke ekipe danas su reagovale i na poziv koji je upućen sa jahte ”TAMOMAR” dužine 24 metra sa 14 članova posade, koja plovi pod zastavom San Marina. Jahta je imala potpuni zastoj na brodu (black out) nadomak Kraljičine plaže u Čanju.
Spasilačke ekipe su se odmah uputile sa čamcem SAR-3 i drveni jedrenjak doteglili do blizine Marine Bar, kako bi ista bila osposobljena za dalju navigaciju.
Veliki gradski park – Nova rasvjeta i sistem navodnjavanja
U Velikom gradskom parku u Tivtu u proteklom periodu realizovano je više infrastrukturnih projekata u cilju njegove revitalizacije i zaštite, a shodno Planu upravljanja ovim spomenikom prirode za period do 2026. godine. Ukupna vrijednost ovih investicija iznosila je blizu 400 hiljada eura.
Rekonstruisana je i postavljena javna rasvjeta. Ugrađena su 74 dekorativna stuba javne rasvjete visine 4m sa LED svjetiljkama. Radovi su obuhvatili i sve prateće geodetske, građevinske i elektro-montažne radove. Posebna pažnja posvećena je energetskoj efikasnosti, kroz upotrebu savremene LED tehnologije, ističe sekretarka za uređenje prostora u Opštini Tivat Milica Manojlović. „Pri odabiru rasvjetnih tijela, spektru i smjeru osvijetljenosti vodilo se računa da imaju što manji negativan uticaj. Za ovaj kapitalni projekat iz budžeta Opštine Tivat izdvojeno je 205.000€.“
Radove je izvršilo preduzeće „Cema“ iz Podgorice. Ugovorom je realizovana i nabavka i ugradnja elektro kablova na koje će biti priključena rasvjetna tijela kojim će biti osvijetljene određene znamenitosti u parku, što je dio zasebnog projekta.
Veliki gradski park – Nova rasvjeta i sistem navodnjavanja
Pri kraju je i realizacija projekta ugradnje automatskog sistema zalivanja. Na prostoru površine 19.070m2 ugrađeno je 4.700 metara cijevi za navodnjavanje. Ugrađene su pripadajuće šahte, vodomjeri, zaštitni ormari, zaštitne pvc cijevi. Posao izvodi kompanija “Indel inženjering”, a ukupna vrijednost radova je 81.628€.
„Opština Tivat odabrana je od strane Fonda za zaštitu životne sredine koji je kroz Javni konkurs za dodjelu bespovratnih sredstava, ovaj projekat subvencionisao sa oko 49.000€. Uvođenjem ovog sistema zalivanja određuje se optimalni režim navodnjavanja, čime se postiže efikasnost u utrošku vode, što je naročito važno tokom ljeta kada je potrošnja vode veća, a izdašnost izvorišta manja“ – ističe Manojlović.
Betonski zid koji se nalazio na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK „Arsenal“, uklonjen je i postavljena je ograda po uzoru na postojeću. Ulaganja u najveću planski uređenu zelenu površinu na teritoriji opštine Tivat nastavljaju se. Pored redovnog održavanja parka, za koje je lokalna uprava budžetom za ovu godinu opredijelila 60.000€, u toku je priprema tenderske dokumentacije za nabavku novih sadnica ukupne vrijednosti 50.000€. Do kraja godine planirana je i izgradnja sportskog terena zatvorenog tipa u južnom dijelu parka, procijenjene vrijednosti 200.000,00€.
Upravljač ovim zaštićenim prirodnim dobrom je opštinsko Komunalno preduzeće.
