Pozorišna predstava „Tre sorele”, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti i Centra za kulturu Tivat, biće odigrana u ponedjeljak 7.novembra sa početkom u 20 sati u velikoj sali tivatskog Centra za kulturu.
U predstavi, koju je režirao Zoran Rakočević, igraju: Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković i Pavle Popović.
Reditelj i glumci su studenti Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Branislava Mićunovića i docenta Branka Ilića.
Predstava će pod pokroviteljstvom Opštine Tivat biti dio programa Novembarskih dana.
Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izjavio je u subotu u Dubrovniku kako će Zimski festival biti otkazan zbog odluke Ministarstva kulture kojom se zabranjuje postavljanje ugostiteljskih kućica na Stradunu.
Vlahušić je na konferenciji za novinare napomenuo da još uvijek nije dobio formalan dopis iz Ministarstva kulture da zabranjuje postavljanje šatora ispred crkve sv. Vlaha te ugostiteljskih kućica na Stradunu pa je ta informacija još uvijek neslužbena.
“Ako je zabrana Ministarstva kulture točna, to znači da nema koncepta Zimskog festivala koji sam osmislio i koji je prošle godine pokazao izvanredan uspjeh jer je vratio život na Stradun. Imali smo pozitivno mišljenje UNESO-a, Ministarstva kulture i svih službi koje su bile potrebne za proteklu godinu. Negativno mišljenje Konzervatorskog odjela tad je bilo samo jedno mišljenje koje nismo morali poštovati i tad sam i rekao da ga neću poštovati”, kazao je Vlahušić te dodao da su ovogodišnje pripreme bile “znatno ozbiljnije” i da su otklonjeni svi uočeni nedostatci.
Pritom je naveo kako je potez od crkve Sv. Vlaha do Kneževog dvora bez ikakvog komercijalnog dijela.
“Kućice smo smanjili, dodali smo hortikulturu, dodali smo umjetničke iskaze i maknuli trgovinu sa Straduna. Cijeli taj prikaz smo na vrijeme predali Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture. Povjerenstvo koje je vodio pomoćnik ministra kulture Davor Trupković i u kojem je bila i pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća dali su nam pozitivno mišljenje, uz uvjet da dostavimo mišljenja hitnih službi. Sve smo to dostavili Ministarstvu kulture”, rekao je Vlahušić te dodao kako je Ministarstvo ipak donijelo negativno rješenje.
Dubrovački gradonačelnik je istaknuo kako je u međuvremenu raspisan poziv za zakup kućica, a smatra kako je predlaganje da se ugostiteljske kućice izmaknu na predio Brsalja ili na Gundulićevu poljanu “ruganje s Dubrovnikom”.
“U Gružu i Lapadu napravit ćemo što možemo, ali cijeli Zimski festival kao takav je otkazan. Nema ni zabava ispred Crkve svetog Vlaha, nema ničega jer nema svrhe. Ne možete istrgnuti 90 posto iz korica jedne knjige, ostaviti samo naslov i reći da je to isto”, ogorčen je Vlahušić.
Odluka o zabrani još nije službeno objavljena, no prema medijskim napisima uslijedila je nakon sastanka održanog 28. oktobra u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Dubrovnik – Stradun spreman za doček 2016.
Kućice se ne prihvaćaju kako bi se spriječilo oštećenje i onečišćenje uljem i masnoćama koje otječu u povijesnu kanalizaciju koja je, uz Stradun, vrednovana kao zaštićena povijesna jezgra Dubrovnika. Prodajne su pak kućice dopuštene, a moguće ih je rasporediti duž Straduna, no njihovim postavljanjem ne smije se se oštetiti kamen i moraju biti dovoljno odmaknute od okolnih objekata. Prema neslužbenim informacijama, iz Ministarstva kulture predlažu da se ugostiteljske kućice izmjeste sa Straduna na Gundulićevu poljanu, u Porat, na Brsalje te u Lazaret, kako bi se aktivirali i drugi zanimljivi gradski prostori.
U sklopu dubrovačkog Zimskog festivala, ove godine na Stradunu trebalo je biti postavljeno 16 ugostiteljskih i isto toliko montažnih kućica za obavljanje trgovine.
Kućice na Stradunu i prošle godine privukle su veliku medijsku pažnju kada su Konzervatori tražili njihovo uklanjanje, no taj zahtjev je stavljen van snage mišljenjem Ministarstva kulture po kojem montažne kućice nisu ugrožavale kulturnu baštinu.
“Igla ispod praga” dugometražni igrani film Ivana Marinovića sinoć imao uspješnu prvu projekciju u Los Anđelesu u sklopu kampanje za nagrade američke Akademije za najbolji dugometražni igrani film van engleskog govornog područja.
Film je prikazan u okviru “European Film Promotion” programa i uz pomoć Ministarstva kulture Crne Gore, dok je Q&A sa rediteljem i producentom filma vodio Pavel Jech, profesor prestižnog američkog Chapman Univerziteta.
“Igla ispod praga” će se zahvaljujući finansijskoj podršci u iznosu od 15.000 eura od strane Turističke organizacije Herceg Novi, koja je u kampanji prepoznala jedinstven potencijal za promociju Herceg Novog, prikazati još dva puta u Los Anđelesu.
Podsjetimo, “Igla ispod praga” za koju je Ivan Marinović pisao i scenario, je priča o stanovnicima malog sela na Luštici koji su na pragu da prodaju veliku zemlju i time riješe sve svoje probleme. Jedina prepreka na njihovom putu je tvrdoglavi pop Petar koji odbija da proda svoj dio.
U filmu igraju Nikola Ristanovski, Leon Lučev, Jelisaveta Seka Sablić, Ljubomir Bandović, Bogdan Diklić, Dragana Dabović, Goran Slavić, Dejan Đonović, Tihana Ćulafić, Filip Klicov, Mirko Vlahović, Stevan Radusinović i drugi.
Film “Igla ispod praga”
Beogradska premijera je zakazana za 12. decembar u Sava Centru.
Film su pored TO Herceg Novog sufinansirali Ministarstvo kulture Crne Gore, Filmski centar Srbije, i Luštica development.
Više hiljada katoličkih vjernika okupilo se u subotu u albanskom gradu Skadru kako bi sudjelovali u ceremoniji beatifikacije, proglašenja blaženim, 38 katolika koji su mučeni i ubijeni u vrijeme komunističke diktature tadašnjeg albanskog čelnika Envera Hodže.
Vjersku službu u katedrali sv. Stjepana u Skadru predvodio je kardinal Ernest Simoni, kojega je poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo nedavno imenovao kardinalom, a koji je i sam preživio zatvor.
Papa Franjo službeno je u travnju ove godine proglasio mučenicima nadbiskupa Vincenca Prennushija i još 37 redovnika umrlih u zatvoru ili ubijenih tijekom režima komunističkog diktatora Envera Hodže, koji je progonio vjerske vođe i vjernike.
Procjenjuje se da je blizu 40 posto albanskog stanovništva muslimanske vjere, te nešto iznad 20 posto pravoslavne i 13 posto katoličke te također da je visok postotak građana koji su ateisti.
U vrijeme komunističkog režima od 1944. do 1991. na vrlo isključiv način propagiran je ateizam, a 1967. zatvorene su sve crkve i džamije. Nakon pada komunizma 1991. godine, u Albaniji je povećan broj kršćana. Rimokatolička crkva ima svoje predstavništvo u gradu Skadru.
Dubrovnik je prvi put u istoriji zabilježio dolazak milionitog gosta, a riječ je i Mirici Matojic iz Jasenovca koja je u subotu stigla u taj grad na odmor sa suprugom Zlatkom.
Na svečanom obilježavanju milionitog dolaska u hotelu Valamar Lacroma dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić izrazio je zadovoljstvo činjenicom kako je riječ o domaćim gostima.
”Presretni smo da su to hrvatski turisti. Prije osam godina Dubrovnik je imao pola miliona dolazaka i tada nitko ne bi vjerovao da smo rekli da će se ovo ostvariti. Mi svake godine rastemo više od deset posto. Ogromna prednost je što su ovome najviše pridonijele dubrovačke obitelji. Hoteli zadnjih osam godina imaju kontinuirano milijun i osamsto do dva milijuna noćenja i popunjeni su oko 200- tinjak dana, ali u ovom kolovozu se prvi put dogodilo da je u privatnom smještaju ostvareno više noćenja nego u hotelima”, rekao je Vlahušić te dodao kako se demografija gostiju u zadnjih osam godina spustila za desetak godina.
”Danas imamo goste starosti od 20 do 40 godina u jednakom broju kao gostiju starijih od 60 godina. Dubrovnik je postao zabavan, ali i siguran grad”, rekao je Vlahušić.
Milijunta gošća u gradu Dubrovniku Mirica Matojic rekla je kako joj ovo nije prvi put da dolazi, a najavila je i povratak.
”Jako smo iznenađeni, nismo se nadali, suprug i ja smo došli na odmor dva dana. Meni je ovo već treći put u Dubrovniku, a suprug je prvi put ovdje”, rekla je Mirica Matojic te dodala kako se vraća jer joj je u gradu prekrasno.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić rekla je kako je za Dubrovnik ovo iznimna turistička godina.
”U godini kad smo ostvarili dvostruku titulu šampiona turizma ostvarili smo po prvi put i milijunti dolazak. Izuzetno nas ovo veseli, a neprestano imamo nekih 11 posto povećanje u dolascima i 13 posto u noćenjima. Ovo je iznimna turistička godina s iznimnim ostvarenjima”, rekla je Vlašić.
Inače, u prvih deset mjeseci ove godine u Dubrovniku je ostvareno više od 3.4 milijuna noćenja.
U sklopu “Novembarskih dana” koji se priređuju u čast 21.novembra, Dana Opštine Tivat, opštinski Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja organizuje druge po redu, “Omladinske Igre bez granica”.
Igre će se održati na gradskoj rivi Pine, u petak 18. novembra od 11 sati – saopšteno je juče iz Opštine Tivat.
Ekipe sastavljene od šest članova i jedne zamjene, takmičiće se u devet disciplina: potezanje konopa, ples sa balonom, kariolice, jaje u kašićici, šutiranje trojki, šutiranje penala, trka u vrećama, trka kroz gume i trka parova.
Prijave sa imenima takmičara treba dostaviti Sekretarijatu za mlade, sport i socijalna pitanja do 15. novembra.
Generalna skupština Euromed mreže gradova kao i konferencija posvećena saradnji na Mediteranu održana je u Nica 3. i 4. novembra. Skupštini je prisustvovao evropski Komesara za proširenje Johanesa Hana, a u vodnim govorima prisutnima su se obratili i predsjednik Euromed Mreže gradova i regije Provansa-Alpi-Azurna Obala Kristijan Estrozi kao i zamjenik Generalnog sekretara Unije za Mediteran Ihab Fahmu.
Generalnoj skupštini organizacije je ispred Opštine Kotor prisustvovala koordinatorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Jelena Stjepčević.
Evropski komesar za proširenje je ovom prilikom istakao da je evropska saradnja unutar organizacija kakva je Euromed – od velikog značaja za lokalne samouprave, prvenstveno zbog mogućnosti lakšeg suočavanja sa izazovima koje dijele svi gradovi na Mediteranu.
Euromed mreža gradova osnovana je 2000. godine i broji 100 gradova članica iz 22 zemlje sa evropske strane a takodje i sa južne i istočne obale Mediterana. Stalni Generalni sekretarijat se nalazi u gradu Nica koja predsjedava organizacijom.
Kotor u mreži EUROMED
Opština Kotor će nakon konferencije u Nici sarađivati sa Euromed mrežom gradova u svojstvu člana, prije svega na polju implementacije zajedničkih projekata evropske teritorijalne saradnje.
Konferencija posvećena saradnji na Mediteranu pružila je mogućnost uspostavljanja saradnje na projektnoj osnovi u okviru sljedećih poziva za projekte programa prekogranične saradnje posebno Interreg Med 2014-2020 programa i ENI ENC Med programa u okviru kojih Euromed mreža gradova ima značajnu ulogu.
U okviru Konferencije održana je i radionica organizovana od strane međunarodne Kancelarije za upravljanje vodama (IOW) tokom koje su predstavnici mediteranskih gradova razmijenili iskusta po pitanju upravljanja otpadnim vodama u kontekstu klimatskih promjena.
Ovom prilikom sve članice mreže izrazile su zainteresovanost da razvijaju razmjenu zasnovanu na sopstvenim iskustvima, u okviru bilateralnih i multilateralnih projekata saradnje, posebno ekonomskih, posvećenih zapošljavanju mladih, borbi protiv klimatskih promjena i razvijanju profesija karakterističnih za pojedinačne gradove.
Mreža ima pet radnih komisija posvećenih energetici, inovacijama, bezbijednosti i migracijama, planiranju prostora i baštin kao i upravljanju otpadom.
Galerija “Josip Bepo Benković” poziva sve zainteresovane likovne stvaraoce, koji žive u Herceg Novom, ili su na neki drugi način posvećeni našem gradu, da učestvuju na 18. Hercegnovskoj likovnoj sceni.
Svi zainteresovani radove treba da dostave u Galeriju “Josip Bepo Benković” (Marka Vojnovića 4), u Starom gradu, radnim danima od 9 do 19 sati, najkasnije do 15. novembra.
Selekciju dospjelih radova za Hercegnovsku likovnu scenu, koja će biti upriličena u decembru, obaviće Umjetnički savjet Galerije.
U Crnoj Gori će u subotu biti umjereno do potpuno oblačno, kiša će povremeno padati uglavnom krajem dana i tokom noći, a ponegdje će biti pljuskova i grmljavine.
Vjetar južni biće slab do umjeren, a popodne i tokom noći na primorju i u sjevernim krajevima zemlje pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 3 do 13, a najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
AMSCG: Dobri uslovi za vožnju na crnogorskim putevima
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore saobraća se po suvim putevima i vidljivost je uglavnom dobra, saopšteno je iz Auto moto saveza.
Na magistralnom putu M-2.3 Cetinje – Budva, na dionici Brajići – Lapčići, zbog rekonstrukcije puta, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od deset do 12 sati i od 14 do 15 sati i 30 minuta.
Na istom putnom pravcu, na dionici Ugnji – treća traka Obzovica od danas saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od deset do 12 sati i od 14 do 15 sati i 30 minuta.
Na regionalnom putu Crkvice – Vrulja saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati, zbog bušenja i miniranja.
Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši, zbog minerskih radova, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.
Saobraćaj će, zbog miniranja na stopi mosta Moračica, auto puta Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo, biti obustavljen ne duže od 30 minuta od osam do deset i od 12 do 14 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2.3, dionica Podgorica-Cetinje, lokalitet tunel Mekavac promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 17 sati.
Na magistralnom putu M-18, dionica Šćepan Polje – Plužine, zbog istražnih radova u tunelima, saobraćaće se jednom trakom naizmjenično, od osam sati i 30 minuta do 17 sati i 30 minuta.
Zbog izgradnje pješačke staze uz magistralni put M-2 Risan – Perast, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-2, dionica Tunel Lokve – Špiljani, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije oštećenih dilatacionih spojnica na mostovima.
Na regionalnom putu R-12 dionica Petrovići – Vraćenovići – Deleuša zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Prilično dramatično zvuči podatak koji je objavila svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund (WWF) kako će svjetska mora i oceani do 2048. godine – a to je sutra! – ostati bez ribe.
Ne znači to, naravno, objašnjava Danijel Kanski, stručni suradnik za ribarstvo u WWF Adria – najdoslovniji ostanak bez ribe, no nastavi li se izlovljavanje dosadašnjim tempom, ribarstvo će biti mala i beznačajna djelatnost jer neće imati dovoljno resursa na kojima bi se temeljilo.
Kakve bi to posljedice imalo govori podatak da riba i proizvodi iz ribarstva osiguravaju prihode za oko 800 milijuna ljudi uključenih u ribolov, proizvodnju ribe i povezane djelatnosti. Također, proizvodi iz ribarstva osiguravaju svakodnevnu potrebu za proteinima za tri milijarde ljudi diljem svijeta i čine 20 posto od ukupnog unosa životinjskih proteina.
Zapanjujući uvoz
Stoga je WWF prošle godine pokrenuo projekt koji će trajati do 2017. godine, nazvan Fish Forward, a prije koji dan u sklopu tog projekta u Zagrebu predstavio “Vodič za proizvode iz ribarstva”.
Projekt Fish Forward vodi Austrija, sufinancira Europska unija, a uključuje 11 zemalja sa sveukupno 300 milijuna stanovnika. Radi se zapravo o informativnoj kampanji golemih razmjera koja promiče održivu budućnost za ljude i ribe. Suština cijele kampanje, kao i predstavljenoga Vodiča, poticanje je kupnje ribe iz održivog ribolova i uzgoja.
Na taj način prirodi bi se dalo priliku da obnovi ugroženi i osiromašeni riblji fond. Nevjerojatno zvuči podatak da mediteranske zemlje-članice Europske unije – Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Slovenija i Grčka – uvoze čak 85 posto ribe.
Kanski upozorava kako je situacija možda još i lošija – WWF, naime, upravo izrađuje studiju o uvozu ribe u mediteranske zemlje EU-a, a dosadašnja istraživanja pokazuju da se uvozi se i više od 90 posto ribe. Tome je više razloga; ne samo što je riba u cijelom svijetu sve traženija prehrambena roba – na Mediteranu je zbog prekomjernog izlovljavanja ugroženo oko 93 posto ribljih stokova.
Pritom se radi o moru koje je po svojoj prirodi oligotrofno, ribom dosta siromašno, pa je i proizvodnja hrane iz Mediterana sporija i slabija, što otežava i oporavak ribljeg fonda.
Foto: Zoran Nikolić
Europska unija uvozi 50 posto proizvoda iz ribarstva, što je čini najvećim kupcem ribe na svijetu. Od toga gotovo 60 posto dolazi iz zemalja u razvoju. Što se Hrvatske tiče, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, riba i riblji proizvodi spadaju u proizvode koje najviše izvozimo. Ako gledamo ukupni uzgoj u Hrvatskoj, kaže Kanski, mogla bi biti zadovoljena sva naša potreba za ribom. No polovicu od toga izvozimo – na primjer gotovo svu tunu iz Jadrana izvozimo u Japan – a polovicu uvozimo. Što i odakle?
– U sklopu projekta Fish Forward prošli smo po svim dućanima i ribarnicama: ribe ima iz svih krajeva svijeta. Konzervirane tune nisu jadranske, već dolaze iz tropskih mora. Uvozimo aljašku kolju, dagnje iz Španjolske i Čilea, oslića iz Senegala i Južne Afrike itd.
Kako je situacija na Mediteranu izrazito loša te kako se uvoz velikim dijelom oslanja na ribarstvo zemalja u razvoju koje imaju slabu politiku održivog ribarstva, sve zajedno stvara uvjete koji brzo i ‘uspješno’ osiromašuju mora.
Stoga je potrebno, naglašava Kanski, sveobuhvatno djelovati, kampanjom podignuti svijest o tome da ljudska konzumacija ribe može promijeniti svijet i da svaki potrošač može doprinijeti odgovornijem globalnom gospodarenju za dobrobit ljudi i prirode – ako svjesno i odgovorno kupuje održive proizvode iz ribarstva.
Lako je Austriji…
Kako to postići? Kako znati koja je riba iz održivog uzgoja?
WWF je sudjelovao u stvaranju certifikata MSC (Marine Stewardship Council) i ASC (Aquaculture Stewardship Council) – od kojih se prvi odnosi na održivo ribarstvo, odnosno na onolike količine ulova “divlje ribe” koje osiguravaju obnavljanje ribljeg fonda, a drugi na održivi uzgoj ribe.
– Projekt vodi Austrija, zemlja koja nema mora. Njoj je stoga lako odlučiti u dućanima prodavati samo ribu iz održivih izvora – i takve ribe prodaju 80 posto. Većina trgovačkih lanaca u zapadnoj Europi orijentirala se na prodaju certificirane ribe. MSC certifikat na Mediteranu za sada nema niti jedno ribarstvo, ponajviše zbog lošeg stanja stokova.
Što se tiče ASC certifikata, on je prisutan u zapadnoj Europi i najviše ga ima losos, pastrva, pangasius ili vijetnamski som, tropske kozice, ali za brancina i oradu još ne postoji standard unutar certifikata. WWF trenutno sudjeluje u stvaranju standarda zajedno s nekoliko vodećih uzgajivača na Mediteranu.
Što se ribolova tiče, 90 posto ulova u Hrvatskoj je sitna plava riba. Želimo s tim ribarima po cijelom Mediteranu, i u Hrvatskoj, ići na dobivanje MSC certifikata.
S obzirom, dakle, da spomenuti certifikati u Hrvatsku još uvijek nisu uvedeni, kampanja WWF-a u našoj je zemlji prilagođena i vodi se pod motom “More je prazno”, a kupcima se spomenutim vodičem (www.kojuribukupiti.org) za kupnju sugerira koju ribu kupovati s obzirom na stupanj ugroženosti, ribolovne alate kojima je ulovljena, kao i na njezinu zrelost, iskazanu propisima o minimalnoj dužini, što je, napominje Kanski, osnovna mjera zaštite ribe.
Škampi
Prijetnja osliću i škampu
– Primjera radi, oslić i škamp iz Jadrana devastirani su – love se toliko mali da se nemaju priliku razmnožiti. Ne samo oni koji love, nago i oni koji kupuju male škampe i osliće, cijenom puno prihvatljivije od većih, izravno ugrožavaju riblji stok. To je ista priča kao s kavijarom – uzimanje riblje ikre onemogućilo je razmnožavanje jesetre, stoga je kavijar, osim onoga iz uzgoja, gotovo nemoguće nabaviti i jako je skup.
Na koncu, projekt Fish Forward nije usmjeren samo na svijest potrošača ribe nego i na predlaganje zakonskih promjena kako bi se podržalo odgovornu praksu u ribarstvu, kao i motiviranje sektora maloprodaje da nabavi i ponudi proizvode iz održivog i odgovornog ribarstva.
