Mještani Bigove pod pokroviteljstvom Mjesne zajednice Glavatičići – Bigova tradicionalno organizuju „Ribarsko veče”, koje će se ove godine održati u petak 4. avgusta u 21 sat.
Posjetioce na rivi očekuje bogat zabavni program uz gratis ribu i vino.
Krtoljska noć 2017.
Turistička organizacija Tivat u četvrtak, 3.avgusta 2017. godine, sa početkom od 21 sat, u Radovićima u Tivtu, organizuje program pod nazivom “Krtoljska noć” na kojem nastupa Goran Vukošić sa gostima.
Radovići – foto Boka News
Goran Vukošić, rođen u Radovićima, već nekoliko godina u organizaciji Turističke organizacije Tivat, priređuje koncert za svoje sugrađane i dovodi poznata imana sa folk/pop scene. Ove godine će u Radovićima nastupiti Ana Kokić.
Radovići – četvrtak, 03. avgust od 21 h – Ulaz je besplatan
Na Skupštini akcionara AD Luka Kotor, održanoj juče, izabran je novi Odbor direktora, dok finansijski iskazi i Izvještaj o poslovanju kompanije za period od 1. januara do 31. decembra 2016.godine, nisu usvojeni.
Članovi novog Odbora direktora su: dr Branko Ivanović, prof. dr Branislav Dragović, Slobodan Vukasović, Stanislava Subotić i Radomir Rudanović.
Na Skupštini nije usvojena odluka da se Luka Kotor kreditno zaduži u cilju nabavke i ugradnje sistema za privez mega kruzera.
Kako je saopšteno, donesene su i odluke o izmjeni i dopuni Statuta Luke Kotor AD, izboru revizora i razrješenju prethodnog Odbora direktora.
Dubrovčanin Teo Tomšić Dubrovačkom vijesniku je poslao svoju frustriranost opštim stanjem na graničnim prijelazima u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji.
Njegov mail prenosimo u cijelosti:
‘Gužve na granicama ljeti su normalna pojava, ali da jedna turistička zemlja zatvori svoju granicu jer nema interneta… ili struje… je li i to normalna pojava?
E pa na graničnom prijelazu Vitaljina sa Crnom Gorom to je SVAKODNEVNA pojava.
Naime, ove godine su postrožili granične kontrole i apsolutno svaku putovnicu/osobnu iskaznicu skeniraju bez obzira je li iz EU ili ne što naravno produžuje vrijeme čekanja ali nisu ništa napravili da povećaju broj ljudi odnosno traka za ulaz/izlaz auta. Osim toga, sami policajci nam se žale da je informacijski sustav preopterećen, pa se svako malo događa da im padne sustav i tada sve staje, nitko ne može prijeći granicu dok se sustav ne resetira ili dok se kvar ne otkloni.
Mi koji se bavimo prijevozom gostiju u Dubrovniku (a ima nas puno) ovisimo o “malim granicama” poput Vitaljine koje su uglavnom manje opterećene ali zadnjih tjedana događaju se apsurdi koji su za rubriku “vjerovali ili ne”: policajci na GP Vitaljina nas vraćaju nazad na “veliku” (tj Karasoviće) uz pojašnjenje da su ostali bez interneta!! I baš svaki put nestane internet u osam ujutro kad turisti kreću na izlete. I tako danima! A nedavno nisu imali struje jer im je agregat ostao bez goriva, pa je granica pola dana bila zatvorena! Možda su po gorivo išli do Splita i nazad?
Posebno me ljuti nerazumijevanje prema autobuserima koji sa autobusima punim putnika čekaju satima na prelazak granice, kad se zna da se vozačima istih strogo kontrolira vrijeme vožnje putem tahografa, a s ovakvim stanjem na granicama prisiljeni su prekoračivati dozvoljeno vrijeme vožnje. Zamislite samo scenu da vozač autobusa pun turista ugasi autobus na granici i kaže “Moje dozvoljeno dnevno vrijeme vožnje je isteklo” ali zato će uredno dobiti kaznu kad ga prometni inspektor zaustavi.
Na kraju najvažnije nam je da gost bude zadovoljan. Bez obzira je li odsjeo u Dubrovniku ili namjerava posjetiti Dubrovnik, od svih tih gostiju mi živimo ali dokad ćemo ne znam kad se već suočavamo sa otkazivanjima rezervacija zbog nezadovoljstva koje je prouzrokovalo enormno dugo čekanje na granicama.
Nije na odmet spomenuti da je nezadovoljstvo među vozačima, pratiteljima i turističkim agencijama naraslo do te mjere da se razmišlja o organiziranju prosvjeda upozorenja.
Na Krapnju će se u utorak, 1. avgusta, održati 6. tradicionalna regata veslačica kojom se pokušava ispričati priča o ženama čija je priča do nedavno bila neispričana. Prije regate će se održati otvaranje izložbe o u uljari sv. Lovre, a nakon slijedi prigodni kulturni program.
– Priču o krapanjskim spužvarima, roniocima svi znaju i ispričana je puno puta. Priča o krapanjskoj ženi, o njihovom teškom životu ostala je neispričana i nepoznata široj javnosti do ove naše regate. Upravo ovom našom regatom želimo odati poštovanje i priznanje svim našim bakama, mamama, tetama, sestrama i svim Krapanjkama, koje ne da su držale tri kantuna od kuće već su na svojim plećima nosile i cili krov – poručuju organizatori.
Na regati ‘U susret Gospi od Anđela’, koja započinje u 20 sati, sudjelovat će oko 30 veslačica u sedam ili osam gajeta, a prije toga će se u uljari sv. Lovre u 19 sati upriličiti otvaranje izložbe ‘Žene veslaju’ Foto kluba Šibenik.
Kulturni program se nastavlja brojnim gostima, a sudjeluju KUD Spužvar, Saša Jakelić, Marjanke-Žensko, pjevačko društvo Marjan, Svetin Milutin Mačak, Siniša i Luce Kostelac, Marin Curavić, Modna revija krapanjskih dizajnerica ‘Đina Grbin & Karmen Herceg’.
Ugovor o izradi Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori danas su potpisali direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i Zoran Kasum, predstavnik Konzorcijuma koji čine “Hotelsko i destinacijsko savjetovanje” d.o.o. Zagreb, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Zagreb i Proficiscor d.o.o. Zagreb.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je 3. aprila 2017. godine javni poziv za izradu Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori, a nakon sprovedenog tenderskog postupka odabran je gore pomenuti Konzorcijum da u roku od 6 mjeseci izradi Startegiju.
Naime, dugogodišnja praksa Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u upravljanju kupalištima u Crnoj Gori, koja se protokom vremena unapređivala u pogledu načina ustupanja, organizacije i opremanja kupališta dostigla je fazu u kojoj se jasno mogu prepoznati uska grla i nedostaci, s toga je pokrenulo proceduru izrade Strategije održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori sa ciljem da ista obuhavti:
Analizu postojećeg modela upravljanja kupalištima u Crnoj Gori,
Uporednu analizu modela upravljanja plažama u zemljama Mediterana,
Analizu savremenih turističkih trendova i međunarodnih standarda koji se primjenjuju u ovoj oblasti, te
predložiti novu Strategiju koja će usmjeriti dalje upravljanje plažama u Crnoj Gori s fokusom predloga na sledeće oblasti:
Tematiziranje/kategorizacija plaža,
Definisanje kapaciteta i standarda za organizaciju kupališta za svaku kategoriju,
Prijedlog modela ustupanja kupališta na korišćenje, uključujući prijedlog mogućih pristupa u defisanju početnih naknada za ustupanja plaža na korišćenje u skladu sa uspješnim i primjenjivim praksama za Crnu Goru.
Prioritetne mjere za realizaciju Strategije
Strategija se treba u svojim rješenjima fokusirati na uspješne prakse i inoviranje postojećeg modela upravljanja plažama, a kako bi se obezbijedila kvalitetna turistička ponuda, konkurentna sličnim destinacijama u Mediteranu i u skladu s dugoročnom vizijom turističkog razvoja Crne Gore.
Drugi po redu međunarodni Festival uličnih performera “InArt” svečano je otvoren sinoć u Tivtu, nastupom ovdašnje plesne grupe “Bellissima”.
Tokom tri dana trajanja festivala koji priređuju Turistička organizacija Tivat i Kreativni tim “Umjetnička fabrika”, publika će na gradskoj rivi Pine i drugom javnim prostorima u tom gradu, moći da pogleda oko 30 programa izvođača iz zemlje i inostranstva.
Drugi po redu međunarodni Festival uličnih performera “InArt” svečano je otvoren sinoć u Tivtu, nastupom ovdašnje plesne grupe “Bellissima”.
Tokom tri dana trajanja festivala koji priređuju Turistička organizacija Tivat i Kreativni tim “Umjetnička fabrika”, publika će na gradskoj rivi Pine i drugom javnim prostorima u tom gradu, moći da pogleda oko 30 programa izvođača iz zemlje i inostranstva.
„InArt po drugi put u Tivtu, ove julske dane čini posebno atraktivnim i donosi dobru energiju u naš grad.“ -kazala je sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, Dubravka Nikčević otvarajući festival. Istakla je da posebnu draž festivalu koji je u svom premijernom izdanju prošle godine naišao na nepodijeljene pozotivne reakcije domaće publike i turista, daje njegova internacionalna dimenzija “što nam omogućava da konzumiramo dio svjetskih trendova u prezentovanju kulturnih sadržaja, trendova koji brišu granice između etabliranih oblika kulture i aklternativnih formi.“
Prema najavama organizatora, pored ostalih na festivalu učestvuju pozorišne trupe: Teatro Due Mondi (Italija) i Lilou (Francuska), duo Clap Clap Circo (Urugvaj/Argentina), Katastrofa Clown (Italija), Magister Ludi Man Band (Hrvatska) i brojni drugi izvođači iz Turske, Srbije, Hrvatske i Makedonije. Od domaćih učesnika tu su gitarski duo Srđan Bulatović i Darko Nikčević, koji su preksinoć na Pinima predstavili svoju kompoziciju “Akrobat”, akoju je Srđan Bulatović napisao upravo za ovaj festival. Spot za tu kompoziciju snimaće se tokom trajanja festivala.
Pored ostalih, organizaciju drugog međunardonog In art festival uličnih performera u Tivtu podržali su Opština Tivat, Turski kulturni centar, Francuski institut u Crnoj Gori i italijanska regija Emilija Romanja.
Izložba umjetničke fotografije i revija kratkometražnih filmova autora Krsta Kika Tomičića, jednog od najboljih umjetnika te vrsta u Crnoj Gori posljednjih decenija, biće otvorena u subotu 29.jula 21 sat u Gornjoj Lastvi kod Tivta.
Izložbu organiziju Kulturno zavičajno druptvo „Napredak“ i Foto kino i video klub „Mladost“ iz Gornje i Donje Lastve, čiji je Tomičić član. On se umjetničkom i dokumentarnom forografijom bavi od 1958, a svoja djela izlagao je širom bivpe SFRJ i za njih dobio brojne nagrade i priznanja.
Krsto Kiko Tomičić – foto Boka News
Tomičić je snimio i 12 autorskih filmova sa kojima je učestvovao na 20 festivala u zemlji i inostranstvu i osvojio čak 29 nagrada. On je i jedini u Crnoj Gori nosilac zvanja „Kandidat majstora amaterskog filma Jugoslavije“
Uz to, u gornjolastvovskom Domu kulture noć ranije, u perak 28.jula u 21 sat, biće održana i projekcija najnovijeg dokumentarnog filma „Mi pravimo žive slike“, autora proslavljenog crnogorskog sineaste Momira Matovića.
Ovaj film je svojevrsni Matovićev omaž nekadašnjim kolegama – kino-amaterima iz Foto kino kluba „Mladost“ iz Donje i Gornje Lastve, jednog od najproduktivnih, najnagrađivanijih i najkvalitenijih klubova te vrste na sceni bivše Jugoslavije.
U “Mladosti” koji ove godine slavi 56-tu godišnjicu postojanja, snimljeno je 146 filmova, potrošeno je preko tri kilometra filmske trake, članovi su učestvovali na 56 festivala širom Evrope osvojivši pregršt nagrada i priznanja, a to je uradilo 36 autora iz Tivta. Pored autora iz “Mladosti” među kojima je i Krsto Kiko Tomičić, Matovićevi sagovornici za 60-minutni dokumentarac “Mi pravimo žive slike” su i brojni nekadašnji kino-amateri, od kojih su mnogi kasnije postali i profesionalni filmski i TV snimatelji iz Podgorice, Herceg Novog i Bijelog Polja, a koji su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, udarili temelje crnogorskoj amaterskoj i dokumentarističkoj kino i video sceni.
Članovi inicijative „Bokobran“, aktivisti NVO „Naša akcija“ i Planinarskog društva „Vjeverica“, tvrde da je ostrvo Lastavica, javnosti poznatije kao Mamula, od nekadašnjeg bezbjednog staništa, postalo groblje galebova i zečeva.
Oni su juče objavili i fotografije i video materijal, na kojem se vidi veliki broj mrtvih ptica, a njihovi volonteri svjedoče i velikom broju mrtvih zečeva na ostrvu.
Volonteri su, kako navode, na ostrvu pokupili i uzorke otrova, kojim su, kako sumnjaju, životinje ubijane.
„Želeći da nagradi svoje volontere, koji su proteklih mjeseci vrijedno radili na projektima širom cijele zemlje, predsjednica NVO ‘Naša akcija’ Patricia Pobrić odlučila je da im priušti dan odmora, rekreacije i uživancije. Zajedno sa članovima planinarskog kluba ‘Vjeverica’ obišli su uvalu Rose, tunel koji je nekada koristila vojska za podmornice, Plavu špilju i na kraju ostrvo Lastavica na kojem se nalazi prekrasna forteca Mamula, budući boutique hotel sa bazenima i kockarnicama, koji će sagraditi egipatsko-švajcarski konzorcijum ‘Orascom’. Njihova sreća je da Mamula nije bila jedina destinacija, jer ono što su aktivisti i volonteri tamo zatekli spada u domen horor filmova“, objavljeno je uz video sa Mamule na internet stranici „Bokobrana“.
Iz „Bokobrana“ navode da je prilaz ostrvu nekada bio praćen ogromnim jatima galebova, te da njihovi članovi, kada su nedavno posjetili Lastavicu, iznad ostrva praktično nisu vidjeli nijednu pticu. Umjesto toga, galebove, ali mrtve, nalazili su među zidinama napuštenog ostrvskog zatvora Mamula.
Kompanija OHM Mamula nije preduzimala bilo kakve aktivnosti na štetu galebova na Lastavici
Mamula foto Bokobran
Kompanija OHM Mamula Montenegro nije odgovorna za uginuće galebova na ostrvu Lastavica u Herceg Novom niti je preduzimala bilo kakve radnje na štetu kolonije galebova na toj lokaciji, kaže se u zvaničnom saopštenju iz ove kompanije.
“Kompanija je angažovala društvo za sanitarno-ekološku zaštitu „Slavisan DDD“, certifikovanu firmu za deratizaciju sitnih glodara koja je urađena na ostrvu Lastavica 29. maja 2017. godine. Nakon toga, sprovedene su kontrole postavljenih mamaka u junu i julu. Prilikom kontrola, od kojih je posljednja bila 24.jula nije registrovano da je bilo koja životinja, sem glodara – pacova, konzumirala postavljene mamke.
„Preparat koji je postavljen ima kao ciljnu grupu samo glodare (miševe i pacove). Postavljani su mamci u obliku parafinskog bloka, u namjenskim kutijama koji ptice ne mogu da konzumiraju. U preparatu se nalazi aktivna materija bromadialon sa dodatkom bitrexa – gorkom materijom koja sprečava bilo koju drugu životinju da mamak konzumira – i to u jako maloj koncentraciji od svega 0,005%. Kao takva, kobna je samo za glodare. Na osnovu našeg dugogodišnjeg iskustva kao i kolega iz regiona sa sigurnošću tvrdimo da je uzrok uginuća galebova kojih na ostrvu ima na hiljade, iz nekog drugog razloga. Kako znamo da se galebovi hrane hranom životinjskog porijekla a vrlo rijetko lešinama životinja, uzimajući u obzir da se radi o antikogaulantnom preparatu, ne postoji mogućnost sekundarnog trovanja. Čak i ako neka druga životinja pojede uginulog glodara nemože se otrovati“, saopštila je dr spc. higijene u „Slavisanu“ Ljubica Nikolić.
Zbog povećanog broja glodara i opasnosti da će biti ugrožena njihova gnijezda, preduzeta je deratizacija na ovoj lokaciji.
U Udruženju za dezinfekciju, deratizaciju i fitosanitarne usluge Crne Gore kažu da se isti preparat decenijama upotrebljava u sistematskim deratizacijama kompletnih gradova i nikada nije zabilježen nijedan neželjeni slučaj trovanja izuzev ciljanih glodara.
U prethodnim mjesecima, u komunikaciji sa nevladinim organizacijama za zaštitu ptica, OHM Mamula je jasno saopštila da neće preduzimati nikakve pripremne radnje na lokaciji u periodu od februara do septembra, kada se na Lastavici odvija gniježđenje galebova, čega se i pridržava.
Angažovani na projektu gotovo svakodnevno borave na ostrvu, u sklopu aktivnosti na izradi konzervatorsko-restauraterskog projekta koji mora biti u skladu sa konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu spomenika, odnosno Ministarstva kulture. Međutim, budući da je pristup ostrvu slobodan, i nije uspostavljen sistem kontrole jer još nisu okončane neke od proceduralnih aktivnosti koje će omogućiti preuzimanje lokacije u potpunosti, mi ne možemo garantovati za ponašanje turista i drugih posjetilaca koji su u prolazu ili se zadržavaju na ostrvu. Naše službe su, upravo iz toga razloga što se gomile smeća i drugog otpada zadržavaju kako na ostrvu tako i u tvrđavi Mamula, više puta ove godine organizovale čišćenje i uređenje staza”, kaže se u saopštenju.
Plivački maraton “Memorijal Mario Dido Marić” od Njivica do Herceg Novog održaće se u nedelju, 29. jula, sa početkom u 18 sati. Organizaciju su podržale Opština Herceg Novi i lokalna Turistička organizacija, obavještava sekretarka društvene djelatnosti i sport Vesna Samardžić.
Dužina staze iznosi 2.500 metara, od mula hotela Rivijera u Njivicama do plaže Boka u Herceg Novom.
Pravo učešća imaju svi zainteresovani, zdravstveno sposobni plivači i plivačice.
Za sve takmičare obavezan je ljekarski pregled, dva sata prije maratona na plaži Rivijere. Startovati mogu samo oni koji su dobili ljekarsku saglasnost i popunili i potpisali prijavu za takmičenje. Radi bezbjednosti, plivači imaju pratnju barkama.
Na startu je proteklih godina bilo 100 i više plivača i plivačica. Prošle godine, 2016. učestvovalo je 110 takmičara i prvi put su svi doplivali do cilja.
Za sve učesnike obezbijeđene su diplome i suveniri,sendviči i sokovi, a za pobjednike novčane nagrade, pehari i medalje. Za prvo mjesto u ženskoj i muškoj konkurenciji nagrada je 200€, za drugo mjesto 100€, a ua treće 50€. Pokloni su obezbijeđeni i za najstarijeg i najmlađeg učesnika ili učesnicu.
Maraton na relaciji Žanjic-Igalo pliva se od 1980. godine i predstavlja nastavak tradicije u Herceg Novom, koja je započela prije Drugog svjetskog rata, kada se plivao na relaciji Rose – Herceg Novi. Posvećen je profesoru fizičke kulture JU SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, Mariju Didu Mariću, koji je maraton oživio osamdesetih godina prošlog vijeka. Maraton organizuje njegova porodica, a generalni sponzor je Opština Herceg Novi.
Do sada je učestvovalo preko 4000 plivača iz svih krajeva bivše Jugoslavije, Rusije,Nizozemske, Francuske, Norveske, Amerike, Češke.
Rekord preplivane staze drzi Malčić Ilijan iz Banja Luke, koji je 2015. godine na cilj stigao za 28min 25sec.
