U Crnoj Gori će u subotu biti umjereno do potpuno oblačno, kiša će povremeno padati uglavnom krajem dana i tokom noći, a ponegdje će biti pljuskova i grmljavine.
Vjetar južni biće slab do umjeren, a popodne i tokom noći na primorju i u sjevernim krajevima zemlje pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 3 do 13, a najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
AMSCG: Dobri uslovi za vožnju na crnogorskim putevima
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore saobraća se po suvim putevima i vidljivost je uglavnom dobra, saopšteno je iz Auto moto saveza.
Na magistralnom putu M-2.3 Cetinje – Budva, na dionici Brajići – Lapčići, zbog rekonstrukcije puta, saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od deset do 12 sati i od 14 do 15 sati i 30 minuta.
Na istom putnom pravcu, na dionici Ugnji – treća traka Obzovica od danas saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od deset do 12 sati i od 14 do 15 sati i 30 minuta.
Na regionalnom putu Crkvice – Vrulja saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati, zbog bušenja i miniranja.
Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši, zbog minerskih radova, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.
Saobraćaj će, zbog miniranja na stopi mosta Moračica, auto puta Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo, biti obustavljen ne duže od 30 minuta od osam do deset i od 12 do 14 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2.3, dionica Podgorica-Cetinje, lokalitet tunel Mekavac promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 17 sati.
Na magistralnom putu M-18, dionica Šćepan Polje – Plužine, zbog istražnih radova u tunelima, saobraćaće se jednom trakom naizmjenično, od osam sati i 30 minuta do 17 sati i 30 minuta.
Zbog izgradnje pješačke staze uz magistralni put M-2 Risan – Perast, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na magistralnom putu M-2, dionica Tunel Lokve – Špiljani, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije oštećenih dilatacionih spojnica na mostovima.
Na regionalnom putu R-12 dionica Petrovići – Vraćenovići – Deleuša zbog rekonstrukcije puta saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Prilično dramatično zvuči podatak koji je objavila svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund (WWF) kako će svjetska mora i oceani do 2048. godine – a to je sutra! – ostati bez ribe.
Ne znači to, naravno, objašnjava Danijel Kanski, stručni suradnik za ribarstvo u WWF Adria – najdoslovniji ostanak bez ribe, no nastavi li se izlovljavanje dosadašnjim tempom, ribarstvo će biti mala i beznačajna djelatnost jer neće imati dovoljno resursa na kojima bi se temeljilo.
Kakve bi to posljedice imalo govori podatak da riba i proizvodi iz ribarstva osiguravaju prihode za oko 800 milijuna ljudi uključenih u ribolov, proizvodnju ribe i povezane djelatnosti. Također, proizvodi iz ribarstva osiguravaju svakodnevnu potrebu za proteinima za tri milijarde ljudi diljem svijeta i čine 20 posto od ukupnog unosa životinjskih proteina.
Zapanjujući uvoz
Stoga je WWF prošle godine pokrenuo projekt koji će trajati do 2017. godine, nazvan Fish Forward, a prije koji dan u sklopu tog projekta u Zagrebu predstavio “Vodič za proizvode iz ribarstva”.
Projekt Fish Forward vodi Austrija, sufinancira Europska unija, a uključuje 11 zemalja sa sveukupno 300 milijuna stanovnika. Radi se zapravo o informativnoj kampanji golemih razmjera koja promiče održivu budućnost za ljude i ribe. Suština cijele kampanje, kao i predstavljenoga Vodiča, poticanje je kupnje ribe iz održivog ribolova i uzgoja.
Na taj način prirodi bi se dalo priliku da obnovi ugroženi i osiromašeni riblji fond. Nevjerojatno zvuči podatak da mediteranske zemlje-članice Europske unije – Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Slovenija i Grčka – uvoze čak 85 posto ribe.
Kanski upozorava kako je situacija možda još i lošija – WWF, naime, upravo izrađuje studiju o uvozu ribe u mediteranske zemlje EU-a, a dosadašnja istraživanja pokazuju da se uvozi se i više od 90 posto ribe. Tome je više razloga; ne samo što je riba u cijelom svijetu sve traženija prehrambena roba – na Mediteranu je zbog prekomjernog izlovljavanja ugroženo oko 93 posto ribljih stokova.
Pritom se radi o moru koje je po svojoj prirodi oligotrofno, ribom dosta siromašno, pa je i proizvodnja hrane iz Mediterana sporija i slabija, što otežava i oporavak ribljeg fonda.
Foto: Zoran Nikolić
Europska unija uvozi 50 posto proizvoda iz ribarstva, što je čini najvećim kupcem ribe na svijetu. Od toga gotovo 60 posto dolazi iz zemalja u razvoju. Što se Hrvatske tiče, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, riba i riblji proizvodi spadaju u proizvode koje najviše izvozimo. Ako gledamo ukupni uzgoj u Hrvatskoj, kaže Kanski, mogla bi biti zadovoljena sva naša potreba za ribom. No polovicu od toga izvozimo – na primjer gotovo svu tunu iz Jadrana izvozimo u Japan – a polovicu uvozimo. Što i odakle?
– U sklopu projekta Fish Forward prošli smo po svim dućanima i ribarnicama: ribe ima iz svih krajeva svijeta. Konzervirane tune nisu jadranske, već dolaze iz tropskih mora. Uvozimo aljašku kolju, dagnje iz Španjolske i Čilea, oslića iz Senegala i Južne Afrike itd.
Kako je situacija na Mediteranu izrazito loša te kako se uvoz velikim dijelom oslanja na ribarstvo zemalja u razvoju koje imaju slabu politiku održivog ribarstva, sve zajedno stvara uvjete koji brzo i ‘uspješno’ osiromašuju mora.
Stoga je potrebno, naglašava Kanski, sveobuhvatno djelovati, kampanjom podignuti svijest o tome da ljudska konzumacija ribe može promijeniti svijet i da svaki potrošač može doprinijeti odgovornijem globalnom gospodarenju za dobrobit ljudi i prirode – ako svjesno i odgovorno kupuje održive proizvode iz ribarstva.
Lako je Austriji…
Kako to postići? Kako znati koja je riba iz održivog uzgoja?
WWF je sudjelovao u stvaranju certifikata MSC (Marine Stewardship Council) i ASC (Aquaculture Stewardship Council) – od kojih se prvi odnosi na održivo ribarstvo, odnosno na onolike količine ulova “divlje ribe” koje osiguravaju obnavljanje ribljeg fonda, a drugi na održivi uzgoj ribe.
– Projekt vodi Austrija, zemlja koja nema mora. Njoj je stoga lako odlučiti u dućanima prodavati samo ribu iz održivih izvora – i takve ribe prodaju 80 posto. Većina trgovačkih lanaca u zapadnoj Europi orijentirala se na prodaju certificirane ribe. MSC certifikat na Mediteranu za sada nema niti jedno ribarstvo, ponajviše zbog lošeg stanja stokova.
Što se tiče ASC certifikata, on je prisutan u zapadnoj Europi i najviše ga ima losos, pastrva, pangasius ili vijetnamski som, tropske kozice, ali za brancina i oradu još ne postoji standard unutar certifikata. WWF trenutno sudjeluje u stvaranju standarda zajedno s nekoliko vodećih uzgajivača na Mediteranu.
Što se ribolova tiče, 90 posto ulova u Hrvatskoj je sitna plava riba. Želimo s tim ribarima po cijelom Mediteranu, i u Hrvatskoj, ići na dobivanje MSC certifikata.
S obzirom, dakle, da spomenuti certifikati u Hrvatsku još uvijek nisu uvedeni, kampanja WWF-a u našoj je zemlji prilagođena i vodi se pod motom “More je prazno”, a kupcima se spomenutim vodičem (www.kojuribukupiti.org) za kupnju sugerira koju ribu kupovati s obzirom na stupanj ugroženosti, ribolovne alate kojima je ulovljena, kao i na njezinu zrelost, iskazanu propisima o minimalnoj dužini, što je, napominje Kanski, osnovna mjera zaštite ribe.
Škampi
Prijetnja osliću i škampu
– Primjera radi, oslić i škamp iz Jadrana devastirani su – love se toliko mali da se nemaju priliku razmnožiti. Ne samo oni koji love, nago i oni koji kupuju male škampe i osliće, cijenom puno prihvatljivije od većih, izravno ugrožavaju riblji stok. To je ista priča kao s kavijarom – uzimanje riblje ikre onemogućilo je razmnožavanje jesetre, stoga je kavijar, osim onoga iz uzgoja, gotovo nemoguće nabaviti i jako je skup.
Na koncu, projekt Fish Forward nije usmjeren samo na svijest potrošača ribe nego i na predlaganje zakonskih promjena kako bi se podržalo odgovornu praksu u ribarstvu, kao i motiviranje sektora maloprodaje da nabavi i ponudi proizvode iz održivog i odgovornog ribarstva.
Na poziv kotorskog SNP-a, sinoć je održan sastanak opozicije, na kojem se razgovaralo o formiranju koalicione vlasti u tom gradu, i nakon dva sata razgovora, dogovoreno je da se pregovori nastave narednih dana.
„Pregovori će biti nastavljeni i dogovorili smo se da nema izjava za medije”, kazao je sinoć za Vikend novine predsjednik kotorskog SNP, dr Branko Ivanović.
Predstavnici SDP sinoć nijesu došli na sastanak, a ranije iz te partije saopštili da svi koji poznaju sistem lokalne samouprave znaju da je izabranim imenovanim licima u opštini Kotor prestao mandat i da samo vrše funkciju do izbora nove izvršne vlasti.
Podsjećamo, na lokalnim izborima 16. oktobra, opozicija je osvojila 17 od 33 odbornička mandata koliko broji kotorski parlament, dok DPS, SD, HGI I LP imaju ukupno 16 mandata.
Inače, kotorski SNP nije potpisao zajedničku izjavu kojom su se novoizbrani odbornici opozicije, Demokrata, DF, SDP-a i URE, 24. oktobra obavezali da neće pregovarati sa DPS-om o formiranju nove vlasti u opštini Kotor.
Skupština u ponedjeljak 7.novembra
Prva sjednica novoizabranog skupštinskog saziva biće održana u ponedjeljak 7. novembra sa početkom u 9 sati u palati Bizanti.
Za dnevni red su planirani verifikacija mandata odbornika u Skupštini opštine Kotor i Izbor predsjednika Skupštine.
Vlada Federacije BiH riješila je problem oko ekproprijacije parcele zemljišta na Ivanici za izgradnju novog graničnog prelaza što će omogućiti da od naredne godine Trebinje i Dubrovnik budu povezani novim graničnim prelazom u skladu sa EU standardima na BH strani, javlja portal Klix.ba
„Vlada FBiH je riješila zakonski problem u vezi s ekspropiracijom zemljišta i u maju ove godine je donijela izmjene i dopune Zakona o ekspropriraciji, koji sada pod posebnim uslovima praktično omogućuje da se uđe u posjed i da se u sudskom postupku rješava nadoknada za određenu parcelu, za koju se ne može postići dogovor“, navode iz UIO BiH prenosi Klix.ba.
Kako se navodi UIO je raspisala međunarodni tender, a odabir izvođača se očekuje početkom 2017. godine, do početka građevinske sezone. Radovi bi trajali 180 kalendarskih dana, a procijenjena vrijednost je dva miliona KM. Prelaz bi imao četiri saobraćajne trake ( dva ulaz i dva izlaz), svu potrebnu infrastrukturu, što bi svakako ubrzalo protok roba i putnika.
Iako je najavljeno da će ovaj proces okončati višesatno čekanje na granici, koje je posljednjih godina kulminiralo i umnogome otežava komunikaciju između Trebinja i Dubrovnika u periodu ljetne sezone, po najavljenim rokovima čini se izvjesno da bi sljedeća sezona mogla izgledati i gore nego prethodne, ako se uvaži da će izbor izvođača biti okončan do početka građevinske sezone a rok za radove je 180 dana. Po prostoj računici teško da će novi granični prelaz svjetlo dana ugledati prije jeseni.
Iako je najavljena gradnja, nema konkretne vremenske odrednice kada će biti urađen prelaz na hrvatskoj strani, gdje i jeste ključ velikih gužvi s obzirom na pooštrenu EU kontrolu putnika.
Kada je riječ o graničnim prijelazima s Hrvatskom u razdoblju između 2017. i 2019. godine, planirana je i izgradnja graničnog prijelaza Užljebić i njegova vrijednost je 700.000 KM. Za izgradnju graničnog prelaza Čepikuće UIO BiH je planirala 300.000 KM, a za izgradnju prelaza Orahov Do planirano je 200.000 KM.
Biciklistička utrka “Konavle 100km” po peti put će se održati u Konavlima koje su ove godine proglašene najboljom destinacijum ruralnog turizma.
Utrka startuje u nedjelju 6. novembra u 10 sati na Grudi, a vozi se 30 kilometara dug krug magistralom do Zvekovice zatim kroz Konavosko polje natrag na Grudu. Relativno laka staza, smatraju u Biciklističkom klubu Konavle, ugodno druženje u prirodi i osiguran obrok, dobar su mamac za sve rekreativce, koje su pozvali da im se pridruže u što većem broju. Naravno oni nešto iskusniji i u boljoj formi vozit će dva kruga ove utrke 60 km, dok će u najzahtjevnijoj kategoriji biciklisti voziti četiri kruga, odnosno 120 kilometara.
Utrka ima i nagradni fond te će oni koji se natječu u elitnoj kategoriji uz medalje i pehare dobiti i novčanu nagradu (prva tri mjesta). I BK Konavle ima svoj tim u ovoj kategoriji te se nadaju na domaćem terenu biti u toj prvoj trojki. Utrka će se održati i ako bude kišo vrijeme, jer je logistički i za takvu opciju sve pripremljeno. Bicikliste će osiguravati policija, volonteri, članovi Moto kluba Dvije rote na motociklima, a u pripremi će biti i timovi Hitne medicinske pomoći. Promet će se magistralom od Grude do Zvekovice u terminu od 10 do 12 i 30 odvijati uz posebnu regulaciju.
Iz kluba pozivaju sve one koji bi željeli sudjelovati u rekreativnoj utrci da se prijave i dođu, a ako nemaju vlastite bicikle, klub im može iste osigurati. Na raspolaganju imaju 20-ak bicikli. No potrebno se prije najaviti mailom:
b.k.konavle@gmail.com ili bk_konavle@yahoo.com
Kortizacija u iznosu od 100 kuna plaća se za kategoriju classic ( 60 km) i kategoriju sport (120km), dok za rekreativnu utku od 30 km stoji 50 kuna.
Svi stariji od 14 godina mogu samostalnouz zaštitnu opremu sudjelovati u utrci, dok mlađi to mogu samo u pratnji i uz odgovornost roditelja.
Nakon završetka utrke za sve sudionike osiguran je objed i prigodni dar.
“Ovo je jedina ovakva utrka južnije od Zadra, a koliko smo napredovali govori i to da kje kad smo počeli 2012. na utrci sudjelovalo 15 biciklista, a prošle godine njih čak 140. Takav odaziv očekujemo i ove godine. Cilj nam je Konavle koje imaju idealne uvjete za bicikliranje: staze i ugodnu klimu u post i predsezoni učiniti poželjnom ciklo destinacijom”, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik BK Konavle Ivan Banović.
Nekoliko stotina učenika OŠ „Drago Milović“ danas je u saradnji uprave škole i preduzeća „Paris Kotor“ iz Tivta koje je sponzorisalo tu aktivnost, krstarilo zalivom Boke Kotorske na turistčkom brodu „Le coche d eau“.
Izlet brodom dobili su đaci odjeljenja koji su tokom prošle školske godine ostvarli najbolje rezultate u učenju, kao i u raznim drugim vanškolskim aktivnostima poput humanitarnih bazara, maskenbala, ekoloških priredbi i kvizova znanja. Sa djecom su bili i njihovi nastavnici i profesori, kao i direktorica OŠ „Drago Milović“, profesorica Ružica Lazarević.
Učenike je poslužilo lijepbo vrijeme pa su djeca uživala u četvorosatnom krstarenju Bokom do Kotora i nazad, susretu na moru sa dva kruzera i posjeti ostrvu Gospe od Škrpjela pred Perastom gdje su obišli tamošnju crkvu i muzej.
Istovremeno, učenici IV 7 razreda OŠ „Drago Milović“, danas su u sklopu obilježavanja Nedjelje štednje, obišli tivatsku flijalu Addiko banke gdje su se upiznali sa radom banke i od direktora Petra Mihailoviča dobili prigodne poklone.
Brojne su sličnosti između Venecije i Kotora… Pored sličnog istorijskog i kulturnog nasleđa, oba grada su „napadnuta“ istim sindromom nazvanim „teorema Venecija“. Građani Kotora imali su priliku da u kinu ,,Boka” po drugi put odgledaju projekciju dokumentarca „Venecijanski sindrom“ reditelja Andreasa Pišlera, i da gledajući kadrove o kruzing turizmu u Veneciji zamišljaju Stari grad Kotor. Oba grada su u cjelini podređena kruzerskom biznisu. Ne upravlja Kotor kruzerskom industrijom, kažu građani, već kruzerski biznis upravlja Kotorom i „to je ono što je strašno“.
Projekcija koju su, u čast Međunarodnog dana gradova organizovali NVO ,,Expeditio”, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i NVO ,,Kinookus Dubrovnik”, bila je i povod za komentare poštovalaca civilizacijskih tekovina Kotora.
Primijetili su da je vlast u Kotoru „strašno ponosna što svake godine obara rekord, sve je više turista, sve je više brodova, a neki naročito vole kad se ispred Vrata od grada veže brod, baš kao što brodovi prolaze kroz Kanal Grande i zaklanja vidik Venecije“.Građani ističu da je kruzerski turizam jedina industrija koja je u Kotoru ostala, da nije nje, ovaj grad bi „umro totalno“, jer je apsolutno zavistan od ove vrste turizma. Nemaju ništa protiv kruzinga, samo traže da ova djelatnost bude kontrolisana- da se napravi studija održivog razvoja, da se zna koliko gostiju Stari grad može da primi i kako može kvalitetno da ih opsluži, a da to ne bude na štetu, već u korist građana.
Luka Kotor – foto Boka News
-Nema otpora ni kod vlasti, ni kod građana. I državna mafija i ova naša lokalna mafija osjetile su da su pare ovdje i brutalno iskorišćavaju grad… Uzimaju ogromne pare, a gradu se ništa ne vraća. Iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora objavili su da je ove godine naplaćeno 120 hiljada karata za tvrđavu San Đovani, puta tri eura to je 360 hiljada eura. Od tih para nijedan cent se nije vratio gradu, sve je potrošeno za druge stvari. Potpuno isto se dešava i s gradom, koji se iskorišćava, ogromna sredstva se ubiraju na račun grada, a ništa se ne vraća, kazao je Aleksandar Dender, dodajući da su uređene države, poput Hrvatske ili Italije, davno napravile studije uticaja kruzerskog turizma na zaštićeno prirodno i kulturno područje.
I državna mafija i naša lokalna mafija osjetile su da su pare ovdje i brutalno iskorišćavaju grad… Uzimaju ogromne pare, a gradu se ništa ne vraća
– Od početka invazije kruzera na Kotor prošlo je desetak godina, ni država ni opština nisu napravile analize o pozitivnim i negativnim uticajima kruzerske industrije na Stari grad.Nemamo nijedan podatak, nijedno istraživanje kojima bismo utvrdili kakav je uticaj na morsko dno, na floru i faunu, na zagađenje vazduha. U svijetu postoje jasna ograničenja što se tiče tih izduvnih plinova i propisane su posebne vrste goriva za sredine koje su zaštićene. Ovdje to niko ne kontroliše, svjedoci smo crnog dima kada koji „poklopi“ Kotor kad kruzeri dolaze ili odlaze. Da ne govorimo o opasnostima koje donosi vezivanje kruzera za kotorsku rivu. Uspjelo se barem u Perastu da ostrvo Gospa od Škrpjela bude sačuvano, vidjeli smo šta se dešava sa Venecijom, trese se i propada od buke s kruzera. O Kotoru niko ne brine, u Kotoru može da se radi šta god hoće, nije važno, samo da „para ide“- kazao je Dender.
Kotor – foto Boka News
Od opštinskih funkcionera jedino je Tvrtko Crepulja prisustvovao projekciji, ali nije komentarisao, jer je „došao privatno”. Grupa posjetilaca iz Budve izrazila je želju da se film prikaže i u Budvi, a Tatjana Rajić, arhitekta iz NVO ,,Expeditio” najavila je mogućnost prikazivanja još jednog dokumenatrnog filma sa aktuelnom temom „betoniranja“ obale Španije. Projekcija filma „Venecijanski sindrom“ omogućena je kroz prekogranični projekat „StroNGO”, koji finansira Evropska Unija.
Kotor noću – foto Z. Nikolić
Za 35 godina stanovništvo desetkovano
Kao i Venecija, i Kotor gubi stanovnike- prije zemljotresa grad je unutar zidina imao tri i po hiljade stanovnika, a sada prema popisu iz 2011.godine ima 971 stanovnika, u koje su uračunati i svi oni koji su kupili stanove – Englezi, Francuzi, Rusi. Od tada se broj još smanjio i trend se sasvim sigurno ne zaustavlja. Građani rješavaju svoja životna pitanja prodajom stanova u Starom gradu, a zatim iste stanove adaptiraju u suvenirnice, kafiće, hostele – 95 odsto vlasnika- korisnika poslovnih prostora ne živi u gradu, „dođu, uzmu pare i idu“. S druge strane, grad nema svoju ambulantu za hitne slučajeve, malo je prehrambenih trgovina, nema nijedne zanatske radnje…
Kotor – suvenirnice
U Kotoru 102 suvenirnice
Grad-suvenirnica
-Grad nam postaje jedna velika suvenirnica, veliki hostel. Samo je prividno živ, živ je zato što dođu dvije-tri hiljade turista i odu, složili su se građani, pitajući šta je Mjesna zajednica Stari grad učinila da napuni lokalnu kasu i gdje se ulaže taksa od 54 eura godišnje, koja se na ime „korišćenja kulturnih dobara“ naplaćuje ugostiteljima i trgovcima.
Svetski dan klimatskih promjena, 4. novembar, je dan tokom koga se u cijelom svijetu organizuju razne aktivnosti i kampanje koje imaju za cilj da informišu i upozore stanovništvo na eventualne negativne posledice koje ovakve promene mogu da izazovu. Veruju se da se taj cilj može postići očuvanjem biološke raznovrsnosti, održivim korišćenjem prirodnih resursa, smanjenjem zagađenja i pretjerane potrošnje energije.
Crometeo
Potaknuti upravo uspjehom naših fotografa na međunarodnoj fotografskoj sceni koja se bavi meteorološkom fotografijom, odlučili smo pokrenuti Facebook stranicu ‘Crometeo Photo Contest’, objavio je još 2014.godine meteorološki portal Crometeo.
Po uzoru na slična takmičenja koji su u SAD-u hit, i na kojima fotografi iz Hrvatske ostvaruju zavidne rezultate, Crometeo je tada na Facebooku pokrenuo prvo meteorološki fotografsko takmičenje u Evropi. Fotografsko natjecanje odvija se na sedmičnoj razini na službenoj Facebook stranici natječaja.
U obzir dolaze samo fotografije meteorološke tematike (bilo koji motiv vezan uz vremenske pojave). Jedan takmičar u jednoj sedmici smije poslati najviše jednu fotografiju, a takmičiti se mogu fotografi iz cijeloga svijeta.
Deset fotografija s najviše lajkova bit će objavljeno u posebnoj galeriji na Crometeo portalu www.crometeo.hr, a pobjednici osvajaju i nagrade. Ostala pravila takmičanja možete pročitati ovdje.
Prvo mjesto protekle sedmice fotografijaMarka Korošeca – vijadukt u magli
Tročlani žiri (u sastavu: Feđa Klarić, Joško Ponoš, Zvonimir Barišin) zaprimio je i ovoga puta 20 fotografija koje ste proteklog tjedna najviše lajkali na stranici Crometeo Photo Contesta. Svaki od njih glasovao je za 10 svojih favorita, a mi smo zbrojil glasove stručnog žirija.
Foto i stormchase majstor iz Slovenije, Marko Korošec, ove sedmice vratio na vrh u velikom stilu. Njegova fotografija vijadukta u magli osvojola je ogroman broj vaših lajkova na Facebooku, ali i 32 boda žirija od mogućih 36, što je Marku donijelo još jedno zlatno.
Foto Marko Korošec
Na drugom mjestu smjestio se Sandro Puncet fotografijom kiše meteora iznad Cresa. Sandro je ovotjedno srebro zaslužio s osvojenih 27 bodova.
Foto Sandro Pucet – Kiša metorita
Broncu je osvojio Zadranin Marin Pitton. Njegova fotografija kumulonimbusa i pozitivne munje osvojila je 25 bodova. Čestitamo svima!
Munja – foto Marin Pitton
Natječaj se odvija na ovoj Facebook stranici. Svoje fotografije šaljite nam na spomenutoj stranici isključivo putem poruke, od ponedjeljka do petka. Autor ima pravo poslati jednu fotografiju sedmično, a uz slanje fotografije potrebno je poslati još opis fotografije, vrijeme i mjesto njenoga nastanka.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvuju na 26. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2016”, koji organizuje Zadružni savez Dalmacije.
Prilikom boravka na „Sabatini 2016” predstavnici CDPR-a će predstaviti crnogorskoj javnosti dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijeliti ga prisutnim sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova.
“Međunarodni susret „Sabatina 2016”, koji se ove godine održava u Neumu, je istovremeno prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost, predstavi svoje djelovanje. Istovremeno naglašavamo da je prevencija na ovaj način uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu fizičku aktivnost prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti”, navodi se u saopštenju CDPR-a.
Nakon 9,3 milijuna »minusa« zabilježenog na kraju prvog polugodišta, u »Viktoru Lencu« do konca rujna uspjeli su smanjiti ovaj negativan financijski saldo. U trećem kvartalu ove godine brodogradilište je ostvarilo neto dobit od 2,7 milijuna kuna, čime je ukupni gubitak u ovoj godini smanjen na 6,6 milijuna kuna, a u Upravi brodogradilišta vjeruju da bi ga do konca ove godine mogli u potpunosti anulirati, piše Novi list.
Kao što je poznato, izrazito malo posla i brodova u dokovima tijekom travnja i svibnja ove godine bili su glavnim razlogom zašto je u »Lencu«, kad se podvuklo crtu za prvih šest mjeseci, gubitak bio veći od očekivanog.
Rekordna godina
Prema posljednjem izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, u ovom kvarnerskom brodogradilištu do konca rujna na tri je doka obavljeno ukupno 56 remonta, a još ih je 12 bilo u tijeku. Ukupni prihodi brodogradilišta, u koje su uračunati i oni tvrtke-kćeri Viktor servisi, za prvih devet mjeseci iznosili su 170,5 milijuna kuna i kad ih se uspoređuje s prošlom godinom, manji su za više od dvostruko jer su lani u istom razdoblju dosegnuli iznos od 442 milijuna kuna.
No, 2015. godina za ovo je brodogradilište bila rekordna s obzirom na to da su realizirana dva velika i financijski vrlo vrijedna projekta – preinaka kabelopolagača i veliki remont američkog ratnog broda, »USS Mount Whitneyja«. Samo je potonji posao brodogradilištu donio prihod od tridesetak milijuna dolara.
S obzirom na to da je »Lenac« ponovo, početkom ovog rujna, potpisao ugovor s Američkom ratnom mornaricom na još jednom »upgradingu« ovog zapovjednog broda njihove Šeste flote, ne čudi što u upravi brodogradilišta gledaju s optimizmom na predstojeće razdoblje. Kao što je poznato, »USS Mount Whitney« uplovit će u Martinšćicu u prosincu ove godine i ponovno će se zadržati šest mjeseci, a ukupna vrijednost radova, s obzirom na otvorene opcije za dodatne radove u samom ugovoru, ponovno bi mogli dosegnuti iznos od 32 milijuna dolara.
U objavljenom izvješću vidljivo je da su poslovni prihodi »Lenca« do kraja rujna iznosili 168,9 milijuna kuna, a rashodi 155,1 milijuna kuna, što znači da je operativna dobit prije amortizacije bila 13,8 milijuna kuna. No, u posljednjem su tromjesečju izvršene rezervacije potencijalnih budućih troškova u iznosu od 3,6 milijuna kuna, amortizacija dugotrajne imovine od 16,3 milijuna kuna, a ostvaren je i negativni saldo od 4 milijuna kuna na stavkama financijskih prihoda i rashoda.
Prema posljednjem izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, brodogradilište »3. maj«, kao dio Uljanik grupe, prvih je devet mjeseci ove godine zaključilo s dobiti od 32,4 milijuna kuna.
U odnosu na isto razdoblje lani, poslovni prihodi trećemajaca bili su veći za devedesetak milijuna kuna i iznosili su ukupno 617,5 milijuna kuna. Međutim, pritom su im prihodi od prodaje ostali na otprilike lanjskoj razini i koncem rujna ove godine iznosili su 388,5 milijuna kuna. Povećanje poslovnih prihoda riječkog brodogradilišta, naime, »dogodio« se na drugoj stavci, prije svega od potpora za restrukturiranje, a dijelom i od ukidanja ranijih rezervacija – sveukupno 229 milijuna kuna.
Zanimljiva je i struktura poslovnih rashoda. Od 577,9 milijuna kuna, na materijalne troškove odnosilo se 68 posto ili 395 milijuna kuna, troškovi osoblja, odnosno plaće radnicima činili su 19 posto odnosno 109 milijuna kuna, dok ostatak otpada na druge i troškove od amortizacije. U izvješću dostavljenom Burzi konstatira se da »3. maj« ima ugovorenih poslova i brodova u vrijednosti od 1,9 milijardi kuna.
