Kotor svakodnevno posjeti na hiljade turista, međutim, grad sve više postaje interesantan za strance koji počinju biznis, otvaraju suvenirnice, restorane, prodavnice…
Brojni novootvoreni lokali čiji su vlasnici Turci, Rusi, Talijani nude široku lepezu proizvoda i usluga, koji nisu karakteristični samo za Boku i Kotor.
Na ulazu od Gurdića, (južna gradska vrata) skoro je otvoren ugostiteljski lokal „Hoste“, vlasnika Talijan, Massimiliana Ranaura, koji za naš portal kaže:
„Porijeklom sam Talijan, malo mjesto blizu Torina, mada tamo nikada nisam živio. Inače, dolazim iz Malezije. Još 2011. sam čuo mnogo lijepog o Crnoj Gori, Kotoru, od mojih prijatelja i biznismena koji su ga posjetili. Osim o ljepotama, govorili su mi i o sigurnosti i bezbjednosti destinacije. Te godine sam posjetio Kotor, zapazio ovaj trg i lokal koji mi je bio veoma interesantan, ispod luka sa dvoje vrata, gdje je dosta prometno… Nakon nekoliko godina vratio sam se sa porodicom, ali ne kao turista. Otvorio sam mali restoran, sa raznim specijalitetima, tzv. tapas – skupno ime za različite vrste hladnih ili toplih predjela u španjolskoj kuhinji, koji se poslužuju s vinom“.
Inače, vlasnik Massimiliano je zaljubljenik u kuvanje, pa tako u svom restoranu za posjetioce, od ujutro do uveče, priprema sve ono što je na meniju.
Hoste – Kotor
Na naše pitanje kako to da nema u ponudi najpoznatije italijansko jelo pizzu, sa osmijehom kaže kako je želio ponuditi nešto drugačije, i da je za njega italijanska hrana favorit.
„Moja je ideja da razvijem posao. Ovog ljeta sam startovao u Kotoru, a na jesen u Tivtu imam namjeru otvoriti veći restoran. Jedan od problema sa kojim sam se susreo prilikom otvaranja je spora administracija…“
Na pitanje kako tumači činjenicu da sve više stranaca u Kotoru započinje biznis, Massimiliano kaže da ljudi sami donose odluke, probaju sreću. Osim poslovnog okruženja, za mene koji sam radio u Maleziji, Karibima, ovo je još jedna biznis lekcija.
Hoste – Kotor
„Hoste“ vas poziva da probate neke drugačije okuse…
Kad sam vidio da je gof udario na mamac, na udaljenosti od nekih 60 metara od kraja, sledio sam se.
Napravio je krater u moru 2 puta 3 metra. Ali morao sam ostati miran jer ga inače ne bih bio izvukao, kaže Cavtaćanin Ivica Klečak nakon ulova svog života.
Gof, ili kako se u nas reče orhan, težio je čak 16 kilograma i 200 grama i čini se da je najveći ikad ulovljen varalicom u Hrvatskoj.
Orhan je pametna riba, nije to luc koji je glupav. To je riba za koju većina tradicionalnih, domaćih ribara smatra da se ne može uloviti na bilo kakvu varalicu. Naša tradicija je uvijek bila pendula, sa živom ješkom, iglicom ili lignjom, a ja sam se odlučio, gledajući svjetski trend, pokušati ovako – kazuje Ivica.
Foto Roman Herman
– Tradicija je dobra i uvijek će postojati, a ovo je nešto novo. Ova se ribarska disciplina, to ribanje s obale, u biti zove shore game. Riba se sa štapom od 2,70 do 3 metra, a štapovi su različitih gramaža. Za ovakve ulove potrebne su veće gramaže i veće varalice. Oprema je sto posto sofisticirana jer inače se ne može dobiti ovakav rezultat, a najčešće je nabavljam iz Japana. Japanci su u tome najnapredniji. Izradi ribarskih štapova prilaze sa specifičnim, detaljnim i pažljivim pristupom, kao da se radi o samurajskom maču. Ribolov s kraja Japanci su doveli do savršenstva, a svaki taj detalj pomogao mi je da izvučem ovu ribu – uspoređuje Ivica, te dodaje kako gof može narasti i do 50 kilograma, čime daje naslutiti da s ovim gofom od 16 kila nije kraj njegovim rekordnim ulovima, iako je već sam po sebi nevjerojatan. Posebno stoga što su stijene na Prevlaci takve da se čovjek jako teško može njima kretati i ostati neozlijeđen. A Ivica je, kad je ulovio orhana, morao trčati lijevo i desno da mu se ne otkine s udice, kako mu se to već dva-tri puta dogodilo.
– Odmah je shvatio da je ulovljen pa je počeo bježati, najprije do 60 metara u dubinu, pa ispod stijena, mijenjao je smjerove lijevo-desno ne bi li presjekao varalicu. Bilo je borbe fantastične! Ne znaš koliko se dobro zakačio, moliš Boga da jest jer su mi dva-tri otpala dosad. Tu moraš biti čiste glave, nikakav krivi potez ne smiješ napraviti. Morao sam skakati po stijenama koje su na Prevlaci poput čavala i opasne za život – sjeća se 44-godišnji Ivica, koji u pripovijedanju ponovo proživljava dan ulova koji nikada neće zaboraviti.
Sve se odigralo 20. srpnja u ranu zoru, a s Ivicom je u ribolovu bio i njegov prijatelj Slovenac Roman Herman, koji je i autor fotografija. Roman mu je puno pomogao pri izvlačenju gofa iz mora, koje je trajalo 15-ak minuta. Borba je bila oštra i silovita, a završila je s velikih 1:0 za ribara.
Roman ga je čekao ispod mene s kukom, da ga nakači. Osjećao sam se kao neki lik iz knjige, kao da se to meni ne događa – kaže ovaj veliki zaljubljenik u ribanje, član ribarske družine “Ludo more”, koje ima i svoju web stranicu. U međuvremenu je postala jedna od najpopularnijih ribolovnih stranica jer njih jednostavno nosi strast, koja se osjeća i u svakoj rečenici našeg sugovornika. Ivica je, inače, voditelj upravljanja prihoda u “Hotelima Cavtat”, a već 17 godina pjeva i u klapi “Oštro”. Prije pet godina toliko se zaljubio u ribanje da ne propušta gotovo ni jednu zoru na moru.
Foto Roman Herman
– Ribam isključivo s kraja, nikada iz barke, samo sa stijena. Moje područje su Konavoske stijene, od Čilipa pa do Prevlake. I tog jutra digao sam se u dva i pol ujutro, skupio stvari, pošao na pumpu u Čilipe, uzeo kavu i kekse, došao na južnu stranu Prevlake u 3, skinuo majicu, namazao se cijeli autanom jer su komarci veliki ko kamenice, onda smo spustili opremu i oko 4 i 10 početi ribati. Kako dolazi jutro, treba mijenjati tehniku i varalice. Treba gledati more, vrijeme i svitanje. Sve ovisi o odabiru varalice. Orhan je strahovito pametna riba. Nije to luc koji će udariti da mu bacite cipelu. Orhan dobro odmjeri na što će skočiti. Znači da sam ga dobro prevario jer je to bio brutalan udarac koji se odigrao oko 6 ujutro na površinsku varalicu. To je nešto najljepše što može doživjeti čovjek koji riba s kraja – udarac ribe na mamac i krater dva puta tri metra koji se digne i onda počinje borba. Mora se poklopiti nekoliko stvari – najprije riba mora naići, a ribar mora znati kako voditi tu varalicu, kako njome raditi da bi iritirala gofa da je napadne – prepričava Ivica, koji je u ovom hobiju pet-šest godina i još uči. Prvi njegov ulovljeni gof bio je težak 4 kila, a čovjeku, kako kaže, “nikad nije dosta”, smije se.
– Uživam u tome i dajem cijelog sebe – kaže, a njegova supruga Matea, sin Matija i kći Anja ponose se svojim suprugom i ocem jer i sami obožavaju more. – Moj ulov je potvrda svima onima koji nisu vjerovali da se gof može uloviti s kraja i da je to suludo raditi. A zašto bi bilo kad može u Grčkoj, u Meksičkom zaljevu i Japanu, zašto ne bi moglo i u Konavlima? – pita se Ivica, koji je sačuvao rep svog (i hrvatskog) rekordnog ulova varalicom s obale. Ostatak ove kvalitetne, ako ne i najbolje ribe Jadrana završit će na pjatima njegove vesele ekipe koja ga je zbog ovog ulova prozvala “primarijusom”. Na svojoj Facebook stranici su mu, uz fotografije, napisali i prigodnu posvetu: “Barca ima Messija, Real Ronalda, a ‘Ludo More’ Primariusa!!!”
Požar koji je u srijedu navečer prešao iz Crne Gore u Hrvatsku na brdu Bjelotina poviše konavoskog sela Bani, sinoć je došao 500 metara od sela Gornje Pičete, a od ponoći do osam ujutro na tom predjelu odjeknule su čak 34 eksplozije od zaostalih mina, rekao je u nedjelju ujutro zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Konavle Mario Magud.
”Pokušavamo mu pristupiti koliko možemo, ali sinoć od ponoća do 8 ujutro odjeknule su 34 eksplozije na predjelu koji je navodno razminiran, odnosno nije minski sumnjivo područje. Požar je sad nekih 500 metara od sela Gornje Pičete, ali kuće nisu ugrožene. Postoji jedna tampon zona, odnosno put na kojem su smješteni vatrogasci. Mi nećemo dopustiti da požar eventualno prebaci. Tokom dana očekujemo pomoć zrakoplova”, rekao je Magud.
Dodao je kako aktivne linije požara trenutno ima oko jednog kilometra, a izgorilo je više od 300 hektara raslinja.
Na terenu je danas 15 vatrogasaca s četiri vozila, pripadnici JVP Konavle i DVD-ova s područja Općine Konavle.
“Tata, je li ovo sahrana?” bilo je juče pitanje mladog turiste u Perastu. Otac mu je odgovorio, “nije, ali ne znam šta je”, dok su posmatrali kolonu vezanih barki koja se kretala prema Gospi od Škrpjela.
Tradicionalna Fašinada održana je juče po 566. put, pred zalazak sunca, u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke, njih 21, plovile od Perasta ka Gospinom otoku, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
Kada prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.
Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
Fašinada 2017.
“Fešta “Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti” – kazao je za Boka News, peraški župnik don Srećko Majić.
Fašinada je prvi put održana 22. jula, davne 1452. godine kada su braća Mortešić na hridi, škrpjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Kristom, koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih je izmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Djevice Marije. Nakon, toga Peraštani su počeli gradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Oni su nasipali kamenje i potapali brodove oko škrpjela kako bi stvorili otok. Do 1603. godine potopljeno je stotinjak brodova.
Prva kapela Gospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine, dok današnji oblik dobija nakon velikog potresa 1667. godine.
U Muzeju grada Perasta sinoć je otvorena i izložba slika Luke Berberovića.
Izložba Luke Berberovića
1 od 7
Luka Berberović u Perastu
Luka Berberović u Perastu
Luka Berberović u Perastu
Luka Berberović u Perastu
Luka Berberović u Perastu
Luka Berberović u Perastu
Na pjaci ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, u čast Fašinade, održan je koncert “Priče o moru”.
Priče o moru
Nastupile su klape Bellezza iz Tivta i Primavera iz Kotora.
Požar gašenje – danas 22.jul helikopter gasi na Luštici foto M.Kraljević
Požari na području Herceg Novog, Danilovgrada i Cetinja i su pod kontrolom, dok je u Baru aktivan požar većih razmjera između Poare i Gorane, ali nije ugroženo stanovništvo, niti objekti, saopšteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
U podgoričkim Goljemadima vatra se širi prema kućama, a slična sitacija je u Tićima na području Herceg Novog.
Na području Cetinja su aktivni požari u Lastvi Čevskoj, na Donjoj Markovini i u Cucama.
“Požari su trenutno pod kontrolom i ne ugrožavaju objekte i stanovništvo”, istakli su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
U Herceg Novom gori na Konjevićima, ali je situacija pod kontrolom.
“Požar u Konjevićima je pod kontrolom. Ponovo gori u Maltama, ali trenutno nije ugroženo stanovništvo i objekti. Požari u mjestima Tići, Zabrđe i Mendegaja su i dalje aktivni i blizu su kućama. Ekipe su na terenu. Vidi se dim od Ponte Vesli ka Zlatnoj Valu. Taj teren je nepristupačan, ekipe su poslate”, istakli su iz Direktorata.
Iz Direktorata su naglasili da ukrajinski avion “Antonov” od devet sati je gasio na Luštici, švajcarski helikopter “Super Puma” od osam na Solilima, Tićićima i Begovićima, a dva izraelska “Air Tractora” intervenišu u Danilovgradu.
Bugarski Mi-17 je gasio je u Danilovgradu.
Pogledajte kako su kanaderi iz Hrvatske u Boki kupili more za gašenje…snimio Dado Vujnović
Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti obavještava da je danas počeo program „Kotorski vremeplov“ u okviru projekta „Bokeljski vremeplov“.
Ovaj multimedijalni program posvećen je gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova, a priprema ga i realizuje kotorska organizacija „Che nova” uz pokroviteljstvo Opštine.
Kotorani/ke i njihovi gosti bili su u prilici da kroz dramsku igru vide smjenu straže na glavnim gradskim vratima, održavanje gradskog sata koje već sto godina obavlja porodica Homen, staru apoteku na Parilu, jednu od najstarijih u Evropi, i pripremu preparata na djelu, razgovor lavandera kod česme Karampana i rad znamenitih kotorskih slikara koji su svom gradu pronalazili inspiraciju.
Bokeljski vremeplov
Organizacija „Che nova” sljedeće subote od 10 do 12 sati u Starom gradu priprema nove događaje u okviru programa „Kotorski vremeplov”.
Podsjetimo, pored „Bokeljskog vremeplova“ u toku je realizacija pilot projekta „Otvoreni kulturni trgovi“ koji na scenu kotorskog Starog grada vraća građane/ke koji amaterski i akademski djeluju i kulturi.
Tradicionalna književna manifestacija 15. Međunarodni sajam knjiga “Trg od knjige” čiji je ovogodišnji moto “Čitanje je življenje još jednog života”, otvorena je sinoć na trgu Belavista u hercegnovskom Starom gradu.
Svečano otvaranje “Trga od knjige” posvećeno je jubileju, 170 godina od objavljivanja prvog izdanja Gorskog vijenca u Beču, 1847. godine. Sajam će besjedom “Čitanje je življenje još jednog života” otvorila prof. dr Sonja Tomović Šundić. Nakon toga, održano je predavanje “Njegoš – pjesnik i mislilac”.
Posjetioce je pozdravio predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić.
U čitaonici Biblioteke postavljena je izložba “Gorski vijenac: reprezentativna izdanja, prevodi i studije”.
Pored renomiranih izdavačkih kuća iz Crne Gore i okruženja, na Trgu od knjige izlažu i distributeri, antikvari i Biblioteka za slijepe Crne Gore, ukupno 35 izlagača.
Tročlani žiri u sastavu: prof. dr Ratko Božović, mr Đorđe Malavrazić i Voislav Bulatović dodijeliće četiri plakete: Najljepša knjiga, Najbolja edicija, Izdavački poduhvat godine i Najljepša dječija knjiga.
Organizatori Trga od knjige su Sekretarijat za kulturu Opštine Herceg Novi i Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
Radno vrijeme Sajma je od 19 sati do ponoći. Večernji programi počinju u 21 sat, sa izuzetkom programa za djecu i predstavljanja izložbe u čitaonici Biblioteke, koji počinju u 20.30 sati.
Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je slobodan.
Nekadašnji zakupci tri šanka ispred zidina budvanskog Starog grada protestovaće večeras, jer ih je lokalna uprava izbrisala iz Plana privremenih objekata, istovremeno ostavivši dva druga šanka da rade.
Performans će u 22.30 organizovati zakupci bivših šankova “Fortaleza“, “Sailor“ i “Caballero“.
Centar bezbjednosti odobrio je mirni protest, nakon što se grupa ugostitelja koja je sebe nazvala “Ujedinjeni šankovi“, obratila pismeno.
Dozvoljeno im je da organizuju mirno okupljanje, kako bi izrazili protest zbog “selektivnog odnosa opštinskih vlasti”.
“Obavještavamo vas da će nas 20-ak koji smo bili vlasnici i suvlasnici pomenutih lokala, okupljanjem izraziti svoje nezadovoljstvo, jer želimo da ukažemo na ovogodišnje selektivno odobravanje privremenih lokacija od strane Opštine Budva, zbog čega nam je nanijeta šteta i nepravda. Naglašavamo da smo svi građani Opštine Budva”, navodi se u dopisu budvanskoj policiji.
Ugostitelji će izvesti performans tako što će na mjestima gdje su nekada bili njihovi šankovi, postaviti ugostiteljske stolove, dovesti konobare i hostese, baš onako kako je proteklih godina bilo.
Planom privremenih objekata u zoni Staroga grada, Opština je izbrislaa tri šanka, a ostavila dva na Trgu slikara.
Uklonjena je i donja terasu hotela „Mogren“, terasa ispod starogradske tvrđave Citadela, ali ne i vitrine za sladoled kod popularnog Zvona. Iz opozicije su dodjeljivanje lokacija ocijenili politički motivisanim, a iz Opštine su odgovorili da su poštovali smjernice Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi u svim vidovima smještaja trenutno boravi 32.749 turista, stranih gostiju je 31.944 a domaćih 805, što iznosi 3% više u odnosu na prošlu godinu.
U hotelima boravi 5145 turista, izdavaoci privatnog smještaja ugostili su 24.907 posjetilaca, u hostelima 2088, a u kampovima 609 turista.
Tivat – trenutno boravi 6.329 turista
Tivat rock n roll
Prema podacima lokalne Turističke organizacije, na području Tivatske rivijere u svim vidovima smještaja, trenutno boravi ukupno 6.329 zvanilno prijavljenih turista, što je na nivou posjete u isto doba prošle ghodine. Od ukupnog broja posjetilaca, njih 6.259 su stranci, dok je samo 70 turista iz Crne Gore.
U hotelima boravi 812 turista, izdavaoci privatnog smještaja ugostili su 5.300 posjetilaca, dok u odmaralištima ljetuje 135, a u kampovima 82 turista.
Zadovoljni nautičkom sezonom su i u marini Porto Montenegro gdje kažu da je od 450 raspoloživih, dnevno u prosjeku popunjeno više od 370 vezova, kao i da se jahte koje ovog ljeta uplovljavaju u Tivat, zadržavaju u projeku tri dana duže nego lani.
Centar za kulturu Tivat i Bitef teatar iz Beograda producirali su plesnu predstavu “Magbet”, koja je rađena po motivima čuvene drame Vilijama Šekspira.
“Magbet” će premijerno biti izvedena u subotu 22.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni atrujum Buća-Luković u Tivtu, a tim povodom juče je održana konferencija za štampu na kojoj su se medijima obratili članovi autorsko-produkcijskog tima i plesnog ansambla.
Kako je naglašeno, i u ovoj plesnoj postavci baziranoj na klasičnom dramskom konceptu, “Magbet” će biti samo idejno polazište za razvoj autorovog viđenja savremenog svijeta, u kontekstu atmospfere koja vlada u ovom čuvenom Šekspirovom djelu. To je mračni svijet zavjere, zločina, psiholoških devijacija, vlastoljublja i strasti koja čovjeka odvlači u sve veća i teža sagrešenja.
Koreograf i režiser predstave je Miloš Isailović, a muziku je komponovao Draško Adžić.
U predstavi igraju Miloš Isailović, Ana Ignjatović-Zagorac, Dejan Kolarov, Nataša Gvozdenović, Ivana Savić-Jacić, Tamara Pjević i Branko Mitrović.
Nakon premijere “Magbet” će na sceni atrujum Buća-Luković biti repriziran u nedjelju 23.jula sa početkom u 21.30 sati.
