Dani Beograda u Herceg Novom

Boka News
-
0
Dani Beograda u Herceg Novom
Beograd u H.Novom sa pressa

Duh Beograda i Skadarlije ovih dana se osjeća u Herceg Novom, zahvaljujući programu „Prijatelji u gostima“ koji je dio 48. Praznika Mimoze. Manifestacija Dani Beograda u Herceg Novom plod je saradnje dva grada i korak naprijed u njihovom jačem povezivanju, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare.

Direktor Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ Stevan Koprivica kazao je da se radi o razmjeni koja je i kulturološka i turistička. Ova manifestacija zapravo je reafirmacija gostovanja grada Beograda u Herceg Novom i dobre prakse koja je bila dio Praznika mimoze još od njegovih početaka.

Gosti Herceg Novog imaju priliku da uživaju u tradicionalnoj srpskoj kuhinji, plesu, muzici, anegdotama iz poznate beogradske boemske četvrti i posebnom ugođaju koji nudi kafana, kao kulturološki oblik i stjecište pjesnika, pisaca, glumaca.

Beograd u H.Novom

Vesna Nađ, koordinatorka Službe za odnose s javnošću Turističke organizacije Beograda rekla je da su rado prihvatili priliku da realizuju Dane Beograda u Herceg Novom.

„Mi smo danas prijatelji u gostima. I vjerujte mi, baš tako se i osjećamo“, istakla je Nađ.

Kako je kazala, nisu imali problem da odluče o konceptu – predstavljaju se kao najpoznatija beogradska ambijentalna cjelina Skadarlija, a uz to donose sve ono što jeste ponuda Beograda i Srbije. Program je zamišljen da prikaže „poseban šmek“ Beograda, grada čiji su brend atmosfera i ljudi.

Beograd u H.Novom

Objasnila je da je ova ideja na liniji onoga što je cilj Turističke organizacije Beograda – promocija ponude srpske prijestonice i povećanje broja turista iz Crne Gore, posebno imajući u vidu da je Crna Gora do prije nekoliko godina bila na trećem mjestu po broju posjeta, dok je sada na šestom.

„Mimoza je nezamisliva bez Beograda, a nekada je Beograd bio nezamisliv bez Mimoze. Ono što fali ćemo zajedno vratiti, na obostrano zadovoljstvo. Odavno nismo bili u Herceg Novom i ovo smo zaista od srca radili “, poručila je Nađ i zahvalila se na pozivu Stevanu Koprivici, „Herceg Festu“ i Gradu.

Beograd u H.Novom

Menadžerka restorana „Tri šešira“ Milica Petković dodala je da su se maksimalno potrudili da sve organizuju kako treba i donesu na more ukus, zvuk i izgled Skadarlije. Pozvala je sve da dođu u Gradsku kafanu i okuse ono što se ne može ispričati.

U narednim danima će uslijediti i sastanci sa predstavnicima Turističke organizacije Herceg Novi na kojima će dogovoriti nekoliko tačaka koje su ključne za unapređenje saradnje.

Beograd u H.Novom

U Herceg Novom je u protekloj godini porastao broj gostiju iz Srbije i oni za naš grad predstavljaju najvažnije tržište. Prema statistikama, u 2016. godini čak 40 % turista je iz Srbije, kazala je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi Ana Stanišić.

„Nadam se da ćemo kroz razne projekte, sastanke i inovacije unaprijediti saradnju i imati više ovakvih prilika, a u skladu sa potpisanim Protokolom o saradnji dvije turističke organizacije“, rekla je Stanišić.

Ona je najavila je učešće na Sajmu turizma u Beogradu od 23. do 26. februara, na kojem će se hercegnovska Turistička organizacija predstaviti sa kompletno novim promotivnim materijalom pod sloganom „Herceg Novi – uvijek drugačiji“. Cilj je da grad afirmišu kao atraktivnu destanaciju tokom cijele godine, ponude aranžmane po povoljnim uslovima i pred Beograđanima najave planirane manifestacije.

Beograd u H.Novom

Upravo manifestacije poput Dana Beograda pravi su način za promociju dva grada, opšta je ocjena organizatora i suorganizatora –  JUK “Herceg Fest”, Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Turističke organizacije Beograda, restorana “Tri šešira” i Gradske kafane.

Potvrđeno je to i ranije danas na sastanku u Kabinetu predsjednika Opštine Dragana Jankovića, kojem su prisustvovali i generalni konzul i konzul Srbije u Crnoj Gori, Slobodan Bajić i Zoran Dojčinović.

Beograd u H.Novom

Dani Beograda u Herceg Novom otvoreni su juče i nastavljaju se danas i sutra gastro večerima u Gradskoj kafani. Degustaciju čuvenih tradicionalnih srpskih specijaliteta priprema restoran “Tri šešira”, a ugođaj tokom obje noći upotpunjuju nastup Ljiljane Jakšić u ulozi Skadarlijske dame, performans glumice Nataše Popovske, nastupi Umjetničkog centra “Talija” i zvuci Skadarlijskog orkestra.

 

 

Identifikovan vlasnik razjarenog pitbula koji je uznemirio Tivćane

Boka News
-
0
Identifikovan vlasnik razjarenog pitbula koji je uznemirio Tivćane
Odvode psa

Tivatska policija identifikovala je vlasnika pitbula koji je jutros napravio ozbiljan incident na gradskom šetaištu Pine, gdje je pas napao dvogodišnje dijete i njegovu majku i rastrgnuo manjeg psa koga je šetao drugi čovjek.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije, opasan pas pripada Hazredinu Elezoviću (43) iz Tivta protiv koga će, zbog puštanja opasne životinje da slobodno luta gradom, biti podnijeta krivična prijava za izazovanje opšte opasnosti.

Napadnuta djevojčica na sreću, prošla je sa samo lakšim povredama odnosno relativno plitkim ranama na nozi od ugriza razjarenog psa.

Srećna okolnost u svemu pored brze reakcije njene majke i građana što su ženi sa djetetom proskočili u pomoć, bila je ta što je djevojčica nosila relativno debelu zimsku odjeću, pa zubi psa nisu dublje prodrli u tkivo. Nakon odgovarajućeg medicinskog tretmana i preventivnog vakcinisanja, dijete je otpušteno na kućno liječenje, a njegovim roditeljima preporučeno je da podnesu krivičnu prijavu protiv vlasnika psa koji je napao djevojčicu.

Pronađena olupina prekrivena amforama

Boka News
-
0
Pronađena olupina prekrivena amforama
Amfore

Tim španjolskih arheologa otkrio je drevnu rimsku olupinu kod otočića Cabrera, blizu južne obale Majorke.

Olupina je stara oko 1800 godina, nađena je na 70 metara dubine, a istraživanje je predvodio institut IBEAM. Pronađeno je čak tisuću do dvije tisuće amfora, a brod se praktički nalazi ispod mnoštva amfora gdje leži netaknut gotovo dva milenija.

U IBEAM-u kažu kako se radi o jednoj od najbolje očuvanih olupina takve vrste na zapadnom Mediteranu. “Koliko mi znamo, ovo je prvi put da je nađena netaknuta olupina takve vrste u španjolskim vodama”, rekao je Javier Rodríguez, jedan od povodnih arheologa koji je sudjelovao u istraživanju.

Ključ očuvanja bio je u činjenici da se nalazi na teško dostupnoj lokaciji i u vodama koje su dio nacionalnog parka. Da se tamo nešto nalazi prvi su posumnjali lokalni ribari kada su našli dijelove amfora u svojim mrežama, a potom su o tome obavijestili IBEAM koji je poslao robota u istraživanje prošloga proljeća. Tada je otkrivena velika količina amfora na morskom dnu.

Potom su, prije dva – tri mjeseca, dva profesionalna ronioca po uputama IBEAM-a provela pretraživanje i pri tome napravila 2000 snimaka, što je pomoglo u utvrđivanju lokacije olupine. Arheolozi vjeruju kako je olupina dugačka oko 20 metara, a nađene posude su oko metra dužine. Vjeruje se da je to bio brod na trgovačkoj ruti iz sjeverne Afrike i Španjolske na putu prema Francuskoj ili Rimu.

 

UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ Tivat: Pas rastrgao drugog psa, pa napao majku sa djetetom koja je…

Boka News
-
3
UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ Tivat: Pas rastrgao drugog psa, pa napao majku sa djetetom koja je…

Uprkos očajničkim naporima vlasnika da spasi svog psa razjareni pitbul je iščupao pudlicu iz ruku vlasnika i usmrtio je pred njegovim očima…

Pas nepoznatog vlasnika napravio je jutros nešto prije 10 sati pravi haos na šetalištu i gradskoj rivi Pine u centru Tivta.

Veliki pitbul, koji je imao ogrlicu, napao je pudlicu koju je na povodcu šetao stariji turista iz Srbije.

Uprkos očajničkim naporima vlasnika da spasi svog psa razjareni pitbul je iščupao pudlicu iz ruku vlasnika i usmrtio je pred njegovim očima.

Iako su zaprepašćenom čovjeku u pomoć priskočlili prolaznici i pokušali udarajući psa stolicom sa terase obližnjeg lokala da odvoje pitbula od pudlice u tome nijesu uspjeli.

Pas rastrgao drugog psa – Tivat

Nakon što je rastrgao malog psa pitbul se okrenuo na drugu stranu šetališta i napao majku sa djetetom u kolicima.

Upozorena povicima građana žena je u posljednji momenat podigla djevojčicu iz kolica ali je pas ipak uspio da dijete zakači po nozi.

Majka i građani uspjeli su da otrgnu dijete iz zubi razjarenog pitbula i sklone se u obližnji ugostiteljski objekat.

Odvode psa

Građani su potom psa koji se čudno ponašao uspjeli da potisnu u prolaz između dvije zgrade i pozovu Komulanu inspekciju, Komulnalnu policiju i Odjeljenje bezjednosti Tivat.

Na dolazak ekipe šintera Komunalnog preduzeća Kotor, koje taj posao obavlja i u Tivtu, čekalo se 20-ak minuta, a za to vrijeme agresivan pas je ponovo krenuo da šeta po Pinima, pa su šetači bili prinuđeni da se sklanjaju jer su ih drugi građani upozoravali da sa psom nešto nije u redu i da ih može napasti.

Hvatanje psa – Tivat

Kad su se pojavili šinteri pas je prvo izbjegao hvatanje lasom i pobjegao na terasu lokala “Sirena” gdje ga je šintert na kraju uspio uhatiti i odvesti u azil u Kavču.

Povrijeđena djevojčica odvedena je u Dom zdravlja Tivat gdje su joj, kako nezvanično saznajemo, konstatovane samo lakše tjelesne povrede i ona je medicinski zbrinuta.

Tek pošto se sve okončalo na Pinima su se pojavili policajci Odjeljenja bezbjednosti Tivat koji su napravili zapisnik i uzeli izjavu od šokiranog vlasnika ubijene pudlice.

Luštica Bay – investirano preko 90 miliona eura

Boka News
-
0
Luštica Bay – investirano preko 90 miliona eura
Luštica Bay

Na realizaciji projekta  Luštica Bay tokom prošle godine prosječno je na dnevnom nivou, bilo upošljeno 360 radnika, uglavnom iz Crne Gore – saopšteno je iz kompanije “Luštica Development” koja gradi novo apartmansko naselje na tivatskom dijelu luštičkog poluostrva, na obali zaliva Trašte.

Kompanija iza koje stoji egipatsko-švajcarski konzorcijum “Prascom”, do sada je u realizaciju tog projekta investirala blizu 90 miliona eura.

U samoj “Luštici Development” na poslovima upravljanja projektom, angažovan je 51 stalno upošljeni radnik, od čega su njih 62 odsto iz Crne Gore. Od crnogorske radne snage, u toj firmi pored Tivćana i Kotorana kojih je 38 odsto, zaposleni su i  kadrovi iz Podgorice, Cetinja, Nikšića i Plava.

“Na samom gradilištu  za vrijeme izvođenja radova, u projeku je tokom prootekle dvije godine dnevno bilo  angažovano 360 radnika, uglavnom iz Crne Gore”- saopštili su u “Luštici Development” ističući da je to značajno više od dnevnog prosjeka uposlenih radnika kojih je  bilo 138 u 2012. , 196 u 2013., odnosno 321 u 2014.godini.

BiH: Nestalo Jablaničko jezero, ekolozi ogorčeni

Boka News
-
1
BiH: Nestalo Jablaničko jezero, ekolozi ogorčeni
Jablaničko jezero – foto klix.ba

Jablaničko jezero u Bosni i Hercegovini u cijelosti je nestalo nakon što je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila zalihe vode koje su tamo bile akumulirane kako bi proizvela što više električne energije tokom hladnih dana januara, a takva odluka vjerojatno će imati dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekološke udruge, dok iz Elektroprivrede BiH te optužbe odlučno odbacuju.

U dolini Neretve, između mjesta Konjic i Jablanica u Hercegovini, koju obično prekriva jezerska voda duboka do 80 metara, od kraja januara vidljivo je samo muljevito tlo, a na nekim lokacijama ponovo se mogu opaziti nadgrobni spomenici potopljeni 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi.

Jezero je uobičajeno dugo do 30 kilomeara i zauzima više 1400 hektara površine te ga nastanjuje bogati riblji fond, uključujući pastrvu i šarana.

Ekolozi i organizacije zadužene za zaštitu ribljeg fonda i ribolov tvrde kako je ispuštanjem gotovo cjelokupnog kapaciteta jezera sve to uništeno.

“Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva milijuna ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene već podaci s terena, izravno povezani s aktualnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije znanstvene institucije – Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva”, izjavio je za portal Klix Mirsad Trešnjo, tajnik Organizacije sportskih robolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnog područja Konjica što ga čine rijeka Neretva sa pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.

Direktor Hidroelektrane Jablanica Ramiz Zahirović potvrdio je kako su zbog sušnog razdoblja i velike potražnje za električnom energijom tijekom siječnja bili prisiljeni maksimalno eksploatirati zalihe vode u akumulacijskom jezeru, ali dodaje kako je sve to urađeno uz potrebno planiranje u koje je bila uključena i Agencija za vodno područje Jadranskog mora.

U izjavi za “Dnevni avaz” istaknuo je kako ovo nije prva takva situacija jer se nešto slično dogodilo i 2005. godine.

Njegovo je stajalište kako ekolozi pretjeruju u ocjenama o pričinjenoj šteti.

“Nije da nema štete, ali pričati o tome da je nastala ekološka katastrofa mislim de je definitivno preuveličano”, tvrdi direktor hidroelektrane koji ima teoriju po kojoj riblji fond “nije nestao nego je migrirao”.

Najavio je kako će stoga Elektroprivreda BiH, sukladno svojim obvezama, obaviti poribljavanje Jablaničkog jezera čim se razina jezera normalizira.

Profesor zoologije i ekologije na sveučilištu “Džemal Bijedić” u Mostaru Sanel Riđanović drži pak kako stvari nisu ni iz bliza tako jednostavne te da je pričinjena šteta zapravo nepopravljiva, posebice po riblji fond koji se udomaćio otkako je nastalo Jablaničko jezero 1953. godine.

“Neke endemske vrste kada jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to nitko sa sigurnošću ne može govoriti. U načelu, jednom kad narušiš vodeni ekosustav on se doista nikada ne može vratiti na ranije stanje”, kazao je Riđanović.

/Hina/

Tivat – okrugli sto o stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, Bez barijera, ali ne i za novinare

Boka News
-
0
Tivat – okrugli sto o stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, Bez barijera, ali ne i za novinare
Okrugli sto Bez barijera

„Bez barijera – da posao ne stoji“ naziv je okruglog stola kojeg su danas u Tivtu priredili Kancelarija UNDP u Crnoj Gori i Ministarstvo finansija. Cilj sastanka koji je okupio predstavnike lokalne uprave, UNDP-a, Ministarstva finansija i brojne tivatske privrednike, bio je da iz prve ruke, sakupi iskustva tivatskih privrednika, njihove primjedbe na rad lokalne i državne uprave i preporuke vlastima za stvaranje boljeg biznis ambijenta.

Jedini kojima je danas stavljena barijera za rad bili su novinari, koji su zamoljeni da nakon uvodnih izlaganja predstavnika organizatora i Opštine Tivat, napuste skup.

Predstavnici medija izašli su iz sale prije nego što je počela diskusija  i prisutni privrednici među kojima je bilo i onih koji se suočavaju sa gotovo najverovatnim opstrukcijama u radu poput ugostitelja iz lokalna „The Black Sheep“, dobiju priliku da iznesu sve što ih muči u odnosu lokalnih i državnih vlasti prema njihovim biznisima.

„Od početka ovog projekta novembra 2015. do danas, prijavljeno je 160 biznis barijera koje variraju od neefikasnih i nejasnih administartivnih procedura, lošeg rada inspekcija, nedovoljne podrške finansijskih institucija za start biznisa, sive ekonomije, skupih i dugotrajnih procesa izdavaja raznih dozvola i odrobrenja, do neodgovarajuće legislative. Od podataka koje smo dobili direktno ovako sa terena od predstavnika privrede, napravili smo poseban izvještaj za Vladu i sve njene instutucije, kako bi one dobile jasnu sliku što treba da urade da se olakša i pospješiu ambijent za razvoj biznisa u Crnoj Gori.“- kazala je stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Fiona Mekluni, pozvavši prisutne tivatske privrednike da „otvoreno i glasno pričaju o svojim iskustvima i da se njihov glas čuje“, ne pojasnivši kako će se to desiti, iza za novinare, zatvorenih vrata.

„Koliko se Tivat primijenio u prioteklih 6-7 godine i kako izgleda danas, pokazuje koliko je ova Opština bila otvorena i kako je dobro slušala jezik biznisa “ – ocijenika je mr Bojana Bošković, direktorica Direktorata za finansijski sistem i unaopređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija. Istakla je da će Tivat biti jedna od pet pilot-opština u Crnij Gori koje će učestvovati u regionalnom projektu licenciranja lokalnih zajednica po dobrom poslovnom ambijentu.

Gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević kazala je da je u fokusu njene administracije unapređenje poslovnog ambijenta i saradnje lokalne uprave sa privrednom , što je već rezultiralo nizom konkretnih stvari – Opština je formirala poseban Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo, podržala formira Udruženja preduzetnika Tivta, dala mu prostorije, redovno se održavaju sastanci sa preduzetnicima, a zajednički je pokrenut i veoma uspješan projekat organizovanja dočeka Nove godine na otvorenom u Tivtu.     U podršku stvaranju podsticajnog poslovnog ambineta za biznis u Tivtu, Matijević je navela drastično smanjenje komunalija za kondo-hotele, vile i turističke rizorte visoke klase, ukidanje komunalija za gradnju novih proizvodnih kapaciteta i smanjenje nekih lokalnih taksi. Gradonačelnica  je najavila i skoro održavanje lokalnog sajma preduzetništva u Tivtu, kao i podsticajne mjere za nezaposlene koji kreću u sopstvenu biznis.

EK: Hrvatska je na začelju u pogledu recikliranja komunalnog otpada

Boka News
-
0
EK: Hrvatska je na začelju u pogledu recikliranja komunalnog otpada
Recikliranje otpada

Najveći izazov za Hrvatsku u području zaštite okoliša jest poboljšanje gospodaranje otpadom, posebice u pogledu recikliranja komunalnog otpada, u čemu je Hrvatska na začelju među državama članicama, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

Komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoliša, uključujući izvješća za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti.

Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17 posto i od nje su lošije samo Rumunjska (16 posto), Malta i Slovačka po 12 posto. Europski prosjek je 44 posto.

“Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Temeljni razlozi za to su nedovoljno planiranje gospodarenja otpadom, nedostatni poticaji za gospodarenje otpadom prema hijerarhiji otpada, nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodjele zadaća i koordinacije između različitih upravnih razina te nedostatan kapacitet provedbe. Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana gospodarenja otpadom i programa sprječavanja otpada (rok je bio 31. prosinca 2014., a donesen je u siječnju 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu gospodarenja otpadom”, navodi Komisija.

Hrvatska vlada je početkom siječnja prihvatila novi Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. koji se temelji na kružnom gospodarstvu, što znači da se otpad više ne tretira kao smeće koje će završiti na odlagalištu. Planom bi se trebalo omogućiti povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine.

Taj plan je sada na razmatranju u Europskoj komisiji, a on je preduvjet za povlačenje 475  milijuna eura iz fondova EU-a za projekte gospodarenja otpadom.

Komisija navodi da se čak 83 posto komunalnog otpada odlaže na odlagališta, dok je prosjek EU-a 28 posto za 2014. U usporedbi s referentnom 1997. godinom, 2015. je na odlagališta odloženo 115 posto biorazgradivog komunalnog otpada.

“Stoga je jasno da cilj iz Ugovora o pristupanju EU-u za 2013. (odlaganje najviše 75 posto ukupne količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta) nije postignut”, navodi Komisija.

Osim toga, nastavlja, u Hrvatskoj su ilegalna odlagališta i dalje važan problem, a iako su poduzeti znatni napori za sanaciju i naknadno zatvaranje ilegalnih odlagališta, još ima prostora za poboljšanje.

No, Komisija navodi i nekoliko primjera dobre prakse u Hrvatskoj, koji bi mogli poslužiti kao uzor, poput Eko otoka Krk, ekološi zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada koji predstavlja cjeloviti model odlaganja otpada, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Eko otok Krk je 2015. ostvario 50 posto odvajanja otpada i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje, čime je već ispunio cilj za razdoblje do 2020. iz Okvirne direktive o otpadu.

U Komisiji ističu kako se Hrvatska odlikuje bogatom prirodnom baštinom,  bogatstvom vode, izuzetnim priobalnim vodama, prirodnim parkovima i raznolikim morskim i kopnenim ekosustavom.

“Gospodarski razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o tim resursima te osobito o turističkom sektoru. Međutim, nedvojbeno je da širenje turizma ima izravan i neizravan utjecaj na okoliš koji uključuje pritisak na bioraznolikost te veće stvaranje otpada i potrošnju vode i energije. Sve je to potrebno riješiti na odgovarajući način. Održavanje gospodarskog razvoja Hrvatske prije svega ovisi o učinkovitom upravljanju prirodnim resursima, povećanim ulaganjima i osiguravanju usklađenosti sa zakonodavstvom o okolišu EU-a. Najkritičniji sektor koji zahtijeva hitno djelovanje jest gospodarenje otpadom. Prijelaz na kružnije gospodarstvo je spor te će zahtijevati znatan angažman donositelja politika, sudionika poslovanja i potrošača. Određivanje područja mreže Natura 2000. i provedba mjera očuvanja također predstavljaju izazov za zemlju”, kaže Komisija.

Međunarodni turnir vaterpolo veterana „ MIMOZA KUP 2017 ”

Boka News
-
0
Međunarodni turnir vaterpolo veterana „ MIMOZA KUP 2017 ”
Mimoza kup 2017.

Drugu godinu zaredom u organizaciji vaterpolo kluba Jadran Veterani iz Herceg Novog održan je II Međunarodni vaterpolo turnir veterana „MIMOZA KUP 2017”. Na bazenu Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević” u periodu od 3 – 5. februara okupilo se osam ekipa iz tri susjedne države.

Pored domaćina ekipe Jadran Veterani na turniru su učestvovale četiri ekipe iz Hrvatske (VK Orka – Rijeka, VK Stari AS – Split, VK Gusar – Omiš, VK Galeb – Makarska), dvije ekipe iz BIH (VK Incel – Banja Luka, VK Vučko – Sarajevo) i ekipa iz Srbije (VK Pijani Somovi – Beograd).

VK Vučko Sarajevo

Prvog dana, u petak, u susretima eliminacija, postignuti su sljedeći rezultati:

VK Gusar – VK Incel 5:3

VK Galeb – VK Orka 7:3

VK Vučko – VK Pijani Somovi 13:14 – poslije peteraca (3:3 u regularnom toku)

 VK Jadran Veterani – VK Stari AS 2:5

Mimoza kup 2017.

U subotu se igralo za plasman, a postignuti su sljedeći rezultati:

VK Orka – VK Vučko 3:9 – utakmica za plasman od 5-8 mjesta

VK Incel – VK Jadran Veterani 4:11 – utakmica za plasman od 5-8 mjesta

VK Galeb – VK Pijani Somovi 5:6 – Polufinale 1

VK Gusar – VK Stari AS 3:10 – Polufinale 1

VK Orka – VK Incel 4:3 – utakmica za 7. mjesto

VK Vučko – VK Jadran Veterani 6:9 – utakmica za 5. mjesto

VK Galeb – VK Gusar 6:4 – utakmica za 3. mjesto

VK Pijani Somovi – VK Stari AS 3:5 – Finale

Pijani somovi

Konačni plasman:

  1. VK Stari AS – Split
  2. VK Pijani Somovi – Beograd
  3. VK Galeb – Makarska
  4. VK Gusar – Omiš
  5. VK Jadran Veterani – Herceg Novi
  6. VK Vučko – Sarajevo
  7. VK Orka – Rijeka
  8. VK Incel – Banja Luka

Nakon završenog takmičarskog dijela svi učesnici turnira uz goste i sponzore uživali su u večeri koju je priredio domaćin turnira u Hotelu Ellena. Na večeri su dodjeljene prigodne nagrade. Pored pehara i medalja za prva tri mjesta, izabran je i najbolji strijelac i igrač turnira, član VK Stari AS iz Splita, Slavko Letica, a za najboljeg golmana proglašen je član Pijanih Somova Dragan Trifunović.

Titulu „fer-plej” dodjeljena je ekipi Orka iz Rijeke.

Ovaj događaj je doveo 100 učesnika u Herceg Novi koji su imali priliku da uživaju u programu Praznika Mimoze. To su prepoznali i sponzori koji su pomogli održavanje ovog turnira, Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Swiss osiguranje, Raffaelo – Krušo, Niveda, Hotel Ellena.

H. Novi – odobren projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima”

Boka News
-
0
H. Novi – odobren projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima”
Kanli Kula – amfiteatar

Projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima” u kojem je partner Opština Herceg Novi podržan je u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Vodeći partner na projektu je Muzej Grada Šibenika, a ostali su, pored Herceg Novog, Muzej Grada Zjenice i Opština Klis.

Projektom su obuhvaćene tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku, tvrđava Klis u istoimenom gradu, Vranduk u Zenici i Kanli Kula u Herceg Novom.

Prema planu, Kanli Kula će biti dio takozvanog „kulturnog 3D mappinga“, a rezultati aktivnosti biće nove ponude – “pametne naočare” kroz koje će posjetici moći da vide i iskuse kako je tvrđava nekada izgledala i za koje namjene je bila korišćena, kao i moderni audio vodič.

Projekat želi istoriju utvrđenja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore prikazati uz pomoć modernih tehnologija i tako podstaći nove verzije i vizije kulturnog turizma.

Cilj je razvoj i unapređenje postojeće turističke ponude, kroz inovativan pristup i upotrebu digitalnih sadržaja. Tvrđave, kao kulturno-istorijsko nasljeđe neprocjenjive vrijednosti, oživjeće na održiv način, objasnili su iz opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju.

Kanli kula

Takođe, kroz rad na projektu biće značajno osnažena prekogranična saradnja četiri partnerska grada i unaprijeđeni njihovi kapaciteti kada je u pitanju upravljanje projektima.

Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosi 1.390.728 eura, od čega je za opštinu Herceg Novi opredijeljeno 213.373 eura.

Herceg - Novi
Herceg – Novi

Za dodjelu sredstava u tematskom prioritetu 3. – „Unapređenje i razvoj turizma i zaštita kulturne i prirodne baštine“ ukupno je prijavljeno 37 projekata, a projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima“ našao se među pet odabranih za finansiranje.

1...4.0514.0524.053...4.690Stranica 4.052 od ukupno 4.690